Moji projekti su moj religiozni put. Verovatno najbolji mogući odgovor svim budalama koje su se baš pitale kojem se bogu moli Emir Kusturica.
Od religije se, ipak, ne živi, a pitanje je glasilo: Od čega živite?
Možda malo na ivici pristojnosti, ali mislim da umetnici koji znaju da zaradjuju, o tome treba glasno da govore.
Dakle, da li reditelj Emir Kusturica živi od umetnosti ili od poduhvata koji nemaju veze sa tim – odgovor je u video klipu.
Ja bih da proširim temu. Zašto su novac i umetnost
Једна кратка твитер размена ме је пресудно инспирисала да коначно почнем да пишем о Јапану што сам дуго одлагао. Разлог: увек мислим да не знам довољно иако овде живим већ три године, а јапански језик учим већ скоро 10 година ( а и сад не мислим да нешто претерано знам). Елем, како је већ трећа зима реших да напишем нешто о томе како се људи греју у Јапану.
U potrazi za ličnom srećom.
Priroda, evolucija, sloboda i humanizam
Šta je to liberalno? Slobodno? Prirodno? Neoliberali i desničari se pozivaju na individualno i prirodnu selekciju, levičari na kolektivno i humano. Šta uopšte znači prirodno?
Danas išli u "safari" izlete na vulkane Tenerifa. U dzipu smo bili sa parom, on iz Poljske a ona kako kaže iz Donjecka. Stalno su kasnili i vraćali se bez reči izvinjenja ostalima.
Upitah badzu kako se kaze na poljskom
" izvinite"? On mi rece a ja rekoh njemu e to je trebalo da kažeš svima.
I onda dodjem i vidim nestao Brajin blog. Bez reči objašnjenja.
Ljudi koji uređuju blog imaju pravo da brišu ali je osnovno pravilo ljudske komunikacije da objasne zašto.
Nije mi bas jasno koji
Iscrpljujući se komentarisanjem dnevnih događaja i praćenjem isključivo "stranačke" politike, često gubimo širu sliku iz vida, kao i zakone geopolitike koji mnogo više utiču na naše živote nego izjave stranačkih prvaka, protokolarne ministarske deklaracije ili floskule stranih amabasadora. Ovaj tekst je mali i skroman pokušaj da se uvide neki sadašnji i budući trendovi na Balkanu, koji će uticati na naše sudbine i sudbine naše dece.
Danas se nalupetao ugledni privrednik u vezi sa predlogom poreske reforme, malo pre toga i profestorka fakulteta. A bilo je i drugih prodavača sumnje. Kod nas sve na pamet. Svi sve znaju. Niko ne računa i niko ništa ne proverava. A novine sve prenose.
Pošto volim elementarnu matematiku (znate ono sabiranje i množenje) pokazaću vam kako na primer porez na rad utiče na cenu struje. Isto može da se uradi i za grejanje.
Trenutno je aktuelan slučaj ugrožavanja velikog broja kreditnih kartica, njihovog blokiranja i prilične konfuzije u vezi sa neposrednim uzrocima. Prema vestima u medijima, pretpostavlja se da su bezbednosne mere preduzete zbog upada hakera u sisteme pojedinih banaka kao preventivna mera, ali ta informacija još nije zvanično potvrđena. Sumnja se da je prevara izvršena u više zemalja istočne Evrope. Takođe se kaže da je evropska centrala kompanije Viza obavestila je da su podaci iz tih kartica ugroženi i da bi moglo da dođe do zloupotrebe. Pominju se i neki veliki trgovinski lanci i mogućnost da su podaci „iscurili ili provaljeni" u njihovim sistemima. Nadam se da ćemo uskoro saznati prave razloge i detalje događaja. Javnost treba da bude obaveštena o detaljima događaja i ima pravo da to traži, pogotovu što je u pitanju blokiranje velikog broja kartica. Ovaj tekst je o onome o čemu se nešto manje govori, a trebalo bi.
Znala sam da se Engels rodio bogat a da je Marks bio siromašan, ali nisam znala razmere te bede dok nisam pročitala knjigu Fransisa Vina «Marksov Das Kapital».
Od sedmoro Marksove dece, detinjstvo je preživelo troje. Žena mu je stalno bila trudna ili bolesna. Život mu je bio neuredan, noću je radio, danju spavao, u istoj onoj kuhinji u kojoj se kuvao ručak i radio domaći. Spavali su na smenu a prežiljvavali uglavnom od prijateljskog dobročinstva Fridriha
Gost na blogu je Milovan Matijević, vodeći analitičar ICT tržišta u Srbiji. On prati tržišna i tehnološka kretanja u poslednjih 7 godina. Sledi Milovanov tekst:
Istraživačko-razvojni kapaciteti u ICT oblasti. Može li Srbija više od „zvezde u usponu"?
O programu FP7-ICT
„Okvirni program 7" za istraživanje i tehnološki razvoj pod skraćenim nazivom FP7 najveći je istraživački i razvojni program Evropske unije. Ovaj program traje 7 godina, od 2007. do 2013, a njegov ukupni budžet iznosi preko 50 milijardi evra. FP7 je strukturno podeljen na više programskih blokova od kojih su najznačajnija sledeća četiri: saradnja (Cooperation), ljudi (People), ideje (Ideas) i kapaciteti (Capacities). Programski blok Saradnja obuhvata deset oblasti od kojih je najveća Informaciono-komunikacione tehnologije (ICT) za koju je izdvojeno ukupno oko 17 milijardi evra.
Ovo je "kontrablog" libkonzovom blogu "O zelenašenju, kocki i narkomaniji". Pišem ga zasebno, a ne kao komentar tamo, da bih promenio temu, na istu temu.