2009-07-29 12:58:18

Naprednjaci i Sledbenici

Time Bandit RSS / 29.07.2009. u 13:58

Recimo da Naprednjaci i Sledbenici više odgovara našem shvatanju tih pojmova od originalno objašnjenih u Adaptor - Innovator Theory od Michael Kirton-a. Adaptors – Sledbenici su pojedinci koji u svom okruženju većinom slede, neki bi rekli imitiraju, ustaljenu poslovnu praksu, i uopšte vladaju se po društveno-kulturnom modelu matične organizacije. Innovators, u našem slučaju Naprednjaci, su pojedinci koji kreativno reaguju u svom radnom okruženju i nastoje da probleme, a vrlo često i ustaljene poslovne procese, reše kreativno i van opštepoznate matrice preduzeća. Nije toliko bitna komponenta inovativnosti, kako sugeriše taj pojam u originalu (iako je prisutna), više se radi o osobama koje lako (lakše od sledbenika) prihvataju novotarije bilo da se radi o poslovnom procesu, tehnologijama, novim otkrićima, itd. Pravih pronalazača je svakako višestruko više u grupi Naprednjaka nego kod Sledbenika.

 
2009-07-26 14:44:44

Šta reći...

niccolo RSS / 26.07.2009. u 15:44

Srpski naftaši prodaju uvijače za trepavice, pegle, fenove...

 

“…A šta su Rusi zatekli kada su otvorili magacine i skladišta NIS-a? Od pribora za ličnu higijenu, tu su depilatori, turpije za nokte, uvijači za trepavice – 169 komada, termometri. Zašto je naftnoj kompaniji bilo potrebno hiljadu termometara, verovatno se pitaju i Rusi, a mogli bi i domaći poreski obveznici. Tu su i veš-mašine, grejalice, usisivači. Naravno, i skoro 700 pegli i 400 fenova.Nije novost da NIS ima veliki vozni park, ali da li je bilo potrebno 71.881 komad muzičkih i video kaseta, CD-ova, i DVD-ova. Rusi za ovo traže pola miliona dinara, a cene se kreću od četiri do 33 dinara po komadu. Verovatno da prodaja neće biti baš sjajna, jer ko danas kupuje kasete za kasetofone. Neko od bivših direktora ili rukovodilaca NIS posebno je izgleda gajio simpatije prema Željku Samardžiću jer ima njegovih 2.358 video i oko 23.000 običnih kaseta. Neko je voleo i naočare za sunce, pa u magacinu ima 9.656 modela, italijanskih…”

 
2009-07-10 15:19:54

Bojkot

Time Bandit RSS / 10.07.2009. u 16:19

Bojkot je česta situacija u kojoj se nađu oni kojima je posao da naprave promene u nekoj organizaciji uvećavanjem produktivnost i efikasnost. Nekada promene poboljšaju trenutnu likvidnost prilagođavanjem preduzeća novonastaloj tržišnoj realnosti ili obezbede dugoročniji opstanak i rast prilagođenjem široj ekonomskoj okolini.

Da je nešto loše, a često je tako u mnogim preduzećima, brzo se razglasi unutar samog preduzeća a i šire. Šta uraditi u tom slučaju je diskutabilno ali neophodnost promena postaje sve očiglednija daljim propadanjem.

 
2009-07-04 00:11:25

Za nekoga ništa - za Srbiju dovoljno : Upiši se !

Unfuckable RSS / 04.07.2009. u 01:11

 Nema potrebe da otvarate tekst jer ga ispod nema, ali hvala Vam na čitanju : )
Jednostavno : ne zaboravite Budućnost. 
Neki bi trebalo i Tada da rade nešto Pametno.


"U ovom protestu, umesto da demonstrante samo na trenutak vidite iz trolejbusa ili automobila kako mašu zastavama, srešćete ih gotovo u svakoj „šetnji“ po Internetu. Umesto zastava i uličnih grafita, ugledaćete stotine svakojakih sajtova i narazličitijih web-portala koji su postavili banere sa pozivom da se spase Petnica."
http://www.savepetnica.com/

"Procenjuje se da će posle sedam dana potpisivanja, ovu prvu elektronsku peticiju potpisati ukupno oko 8.000 ljudi, dok će broj potpisnika izvan Srbije biti bar 3.000."
Zajebali ste se. Biće ih više. (Unfuckable )

«Započeli smo ovu akciju revoltirani činjenicom da se Vlada Srbije i njene institucije olako odnose prema jedinstvenoj, vrhunskoj obrazovnoj instituciji u zemlji», kaže dr Milovan Šuvakov, jedan od članova neformalne grupe «Čudesna šuma», inače istraživač na Institutu za fiziku u Beogradu. «U startu nismo ni slutili koje razmere će ovo dostići, mada smo bili pripremljeni na sve. Našli smo snažan računar sa dobrom vezom ka internetu, optimizovali skripte kako bi izdržale veliku posećenost i potom pratili posetu», kaže Šuvakov, objašnjavajući kako se nada da će, uz spašavanje Petnice, ovom peticijom bez papira dodatno podstaći državu da više obrati pažnju na obrazovanje koje je «dugoročno gledano, direktno ulaganje u buducnost».
izvor
update

Idemo ! 

 
2009-07-03 14:15:34

Sedam puta, i gde dalje...

Time Bandit RSS / 03.07.2009. u 15:15

Nekako se premijer Cvetković sinhronizovao sa mojim prošlim blogom glede interesnih stopa i politike marži finansijskih institucija u Srbiji. Jednostavno i glasno je izrazio svoje neslaganje sa trenutnim stanjem i praksom stranih banaka u Srbiji da imaju višestruko veće marže nego u zemljama odakle potiču. Ostaje da se vidi šta će se preduzeti da se ova poplava bankarskih  marži i interesa zaustavi i vrati u normalne finansijske tokove. Pohvalno je da se situacija prati i poredi sa zemljama u okruženju, a takođe i sa matičnim zemljama banaka koje operišu kod nas. Sve ovo bi trebalo da se radi najmanje sedmodnevnom učestanošću i da bude pristupačno, prvenstveno on-line i sa ponekom mesečnom brošurom za građane koji nemaju pristup Internetu.

 
2009-07-02 22:16:13

Telekom Srbija- imate prijatelja???

trener92 RSS / 02.07.2009. u 23:16

Dodatno objašnjenje 11:07h

10:54 ...čekanje oko 2min ,dobio operatera broj..., objasnio šta želim, i kaže ovako:

"promotivni oaket Omnifona je aktivan, i potrebno je pozvati sa broja sa kog želite da deaktivirate paket. 

Kažem zovem sa tog broja ,

glas govori :potrebno je ime i prezime,  matični broj vlasnika ....

kažem...

ona ovako : molim sačekajte..... čekanje oko minut (merio sekundarom nije me mrzelo)...

javlja se ...izvinite što ste čekali,

..pitam

 
2009-06-22 23:18:31

Prinudna finansijska humanost

Time Bandit RSS / 23.06.2009. u 00:18

Od 22 Maja ove godine, krediti (tačnije personal credit) nisu više privilegija onih koji uredno izvršavaju svoje finansijske obaveze prema poveriocima – bankama u SAD i Kanadi, već pravo svakog pojedinca kome ta finansijska usluga zatreba ili je shodno njegovim potrebama neophodna.

Banke su dobile razuman rok od devet meseci da usklade svoje poslovanje sa klijentima prema ovim novim pravilima: 

 

i prvo poglavlje Sage o Peri, Miki i Lazi

Videli smo da je u poslednjih pola veka svaki naftni šok bio je praćen recesijom. U pitanju nije koincidencija, povećane cene nafte utiču negativno utiču na ekonomski rast. Međutim, ovo još uvek ne mora da znači da ključni uzrok ekonomske krize (kojoj tepamo SEKA) leži u skupoj nafti. Zato ćemo da pokušamo da utvrdimo da li postoji veza između potrošnje energije i ekonomskog rasta, preciznije, videćemo da li je rekordni ekonomski rast koji je čovečanstvo  ostvarilo u poslednjih stotinjak godina pre svega rezultat eksploatacije fosilnih goriva, među kojima značajno mesto ima nafta. Ako je to zaista tako, onda ne treba da nas čudi što je naš ekonomski sistem toliko osetljiv na naftne šokove.


 
2009-06-06 13:47:18

Premijer Putin i biznismen Deripaska

Milan Karagaća RSS / 06.06.2009. u 14:47

Iako su ga rukovodioci oblasti pokušavali da odvrate, nudeći mu da poseti neku novu fabriku, Putin je obišao fabriku cementa ,uz komentar – «kakvo ste đubrište ovde napravili.»

«Ne možete me ubediti da ste uradili sve što je moguće da olakšate život stanovnicima Pikaljova»- rekao je Putin gubernatoru Serđukovu.

Putin je održao sastanak sa rukovodiocima oblasti, grada i fabrika, uz napomenu da je namerno došao da bi   «naterao autore svega ovoga, da dođu i svojim očima vide posledice svojih ambicija, neprofesionalizma ili prostačke alavosti «

«Autore», od kojih je glavni bio Oleg Deripaska,da su «skidali šlag sa torte a sve ostalo puštali da propadne- iz tri fabrike koje su bile povezane jedinstvenim tehnološkim procesom izvučena je najrentabilnija, ona koja je proizvodila cement i sodu, prekinut je proizvodni lanac, narušena zajednička infrastruktura, ostavili su jedni druge bez sirovina...». Dalje je rekao da problemi u Pikaljovu nisu vezani za svetsku ekonomsku krizu, već su počeli kad je fabrika podeljena.

Kada je Deripaska počeo da objašnjava uzroke takvog ponašanja, Putin mu je pružio ugovor kojim se garantuje obnavljanje rada preduzeća i rekao:» Ne vidim ovde vaš potpis, dođite i potpišite.» Deripaska je prišao i potpisao.

«A sada mi vratite penkalo»-  rekao je Putin.

Putin se potom obratio prisutnima:» Radnicima se moraju isplatiti lični dohoci, rok –danas.Mora se uspostaviti jedinstven proizvodni kompleks. Ako vi ne uspete da se dogovorite za tri meseca, to će biti urađeno bez vas. Srećno»

Stanovnicima Pikaljova sinoć je stigla plata,

 

041005oil.pump.jpgUkoliko posmatramo naftne šokove u poslednjih pola veka, možemo utvrditi da postoji sledeća korelacija: svaki naftni šok biva praćen recesijom. Međutim korelacija ne mora da znači nužno i kauzalitet. Nekakva veza nesumnjivo postoji između naglog porasta cene nafte i ekonomskog usporavanja koje sledi, možda je u pitanju koincidencija ili možda skok cene nafte signalizira recesiju, a pravi uzrok krize zapravo leži negde drugde?

Da bismo ovo utvrdili pogledajmo kakav uticaj pad proizvodnje nafte ima na pad ekonomske aktivnosti. Mehanizam izgleda otprilike ovako (upozorenje - u pitanju je alegorija):

Pera, Mika i Laza žive na ostrvu usred mora. Pera je skuplja suvarke po šumi, Mika lovi ribu, a Laza piše pesme. Svakog dana Pera i Mika (na slici levo) vrše menjažu - drva za ribu, a Laza svakome ponaosob da po jednu pesmu i za uzvrat dobije drva od ribu od Mike. Svaki od njih, nakon menjaže, naloži vatru i večera. Pera i Mika čitaju Lazine pesme, a Laza smišlja nove.

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana