Proslost ili buducnost..?
Sadasnjost..?
To ne mozemo da biramo - to vec zivimo, hteli mi to ili ne.
Koliko sam se puta zapitao u zivotu: "Sta donosi sutra?", ili : "Da li je bolje ziveti u proslosti, jer nema neizvesnosti sta nosi novi dan?".
Pongo je moja proslost, moja zavrsena epizoda u seriji koju zivim. Dobio sam ga kao poklon za moj
Ima među ribolovcima zemunske provenijencije (a možda i nije baš tako, znaće već neko) stara izreka, prvi put sam je čuo sredinom šezdesetih od mojih drugara Žutog i Šljampe, kasnije se proširila, dobila krila a koja glasi: K'o da sam zabacio u bunar! Odnosi se naturalmente na činjenicu da i pored ili usprkos buljenju do očinjeg bola u plovke ili vrhove štapova, riba ne radi! Slikovita je, precizno i jezgrovito, iako kratka, govori o suštini stvari.
Već nekoliko dana sam kod Zdenka na Jami. Iz razloga koje nisam sklon da ovde pominjem, Zdenko ne izlazi na vodu, zato idem s Vladom Čarlijem.
pitanje evroatlanskih integracija?
Jebe se psu da li ćemo u NATO ili u neutralce ako ima krov nad glavom.
Čak i ako mu srušite kućicu on će vas i dalje voleti, dok god ga ne izbacite na ulicu.
pitanje Kosmeta?
Jebe se psu za Kosmet ako imate volje da ga izvedete u šetnju.
Kretanje je neophodno svakom psu, slobodno kretanje i sloboda kretanja bez lanca, svaki pas mora da ima svoju teritoriju.
Čak i ako taj reon bude manji od pola basket terena vaš pas će vas i dalje voleti ako se s njim malo poigrate, bićete srećniji.
Opet Anonimni Autor, nastavlja svoju priču o kriptozoologiji...
Ako se još sećate rasprave sa mog prošlog bloga posvećenog jednoj izmutiranoj vrsti šumskih demona, sigurno ste zapazili da je Kakapo pomenuo zanimljivu temu o jednopolnosti balkanskih vilinskih stvorenja. I ako na ovim prostorima već postoje mnogi neosporni autoriteti na polju kriptozoologije, usudiću se da sa svog stanovišta stručnjaka za stare vilinske hronike, iznesem neka gledišta koje su u očiglednoj koliziji sa njihovim stanovištem.
Ovom problemu pristupio sam, po svom običaju, vrlo metodično i zaključio da se ovdašnji pristupi kriptozoologiji mogu podeliti u četiri kategorije:
1. Peregrašev pristup. Zasniva se na mnogim etnološkim pričama i podacima koji su postojali u državnoj administraciji, ali su zbog navodne neozbiljnosti kriptozoologije kao naučne kategorije uporno sklanjani od javnosti. Uz sve to, on koristi i privatne spise poznatih ličnosti kao i pronađene artefakte, što povećava verodostojnost njegovih teorija. Postoje, međutim, prigovori da se ova metoda isuviše oslanja na folklorna verovanja i da je prekruta u svojim stavovima, prosto nepropustljiva za nove ideje. Činjenica je, međutim, da je i pored prigovora A. Peragraš, nesumnjivo, doajen naše kriptozoologije i čovek koji je više od ikoga učinio da ona dospe u „žižu javnosti"
Dok, gde god da se okreneš na blogu, gosn. Karagaća priča o partizanima i nekakvim događajima od pre 70 godina, a jedino što osim toga možeš da pročitaš jesu kojekakvi tekstovi o Kosovu (ili Draganu Struji Hadži-Antiću, koji je majka svih uspeha), naš parlament je odlučio da apsolutno iskulira septembar kao radni mesec.
Međutim, još možda interesantnije od neradničkog parlamenta jeste to što među predlozima zakona u skupštinskoj proceduri nema nešto previše unutrašnjih zakona (da se tako izrazim), uglavnom se radi o potvrđivanju raznoraznih međunarodnih ugovora. Tome uzrok može biti ili u tome što smo već usvojili sve što je na ovom svetu trebalo usvojiti ili što neko kasni s upućivanjem novih propisa u proceduru.