Gost autor: Smilja Babić
Poslednje pismo moje pokojne majke svojoj bratanici u Belgiji.
Dec.2000.
Draga moja Tanja, Dragi Rolant
Jedva sam sebe naterala da vam pišem jer ima mnogo toga da se piše, da bi shvatila svog oca, kulturu njegovog i tvog naroda, kao i okolnosti u
Preturam po arhivi i nađem papire iz 1982 godine o pokušaju promene mišljenja o gradu ... tada smo to pregnuće zvali „Za umereni Beograd“ ... pa evo nekih od zatečenih papira, tek podsećanja radi ...
Radionica za popravku grada pod geslom „Za Beograd, ovde i odmah“ je bila akcija čiji je inicijator Skupština grada Beograda, idejni tvorac Gradonačelnik Bogdan Bogdanović, izvedena je u organizaciji preduzeća „Beograd projekt – Centar za planiranje urbanog razvoja“ sa ciljem da se obnove zapušteni i zanemareni delovi prestonice uz učešće građana samogradnjom i ličnim angažovanjem. Akcija je usporena a kasnije ugušena jer je bila na putu da umanji uticaj institucija i unese novu energiju pravljenja grada van institucija i do tada nepoznatu slobodu građana u odnose sa dužnosnicima.
Učesnici akcije: Goran Božović, Đorđe Bobić, Miša David, Romana Ćirić, Miodrag Ferenčak, Slobodan Lazić, Vladimir Macura, Nenad Novakov i Mihajilo Novitović
RADIONICA ZA POPRAVKU GRADA
BILTEN : BROJ 1... OKTOBAR 1982. ... GODINA IZDANJA I
Hoćemo da u Radionici radimo na menjanju načina razmišljanja o Beogradu, jer su se vremena i uslovi promenili te je potrebno istaći princip: Za Beograd, ovde i odmah
ZA UMERENI BEOGRAD
Očigledno je da Beograd doživljava krizu koja potresa veliki broj gradova, a koja je izmeđju ostalog uzrokovana nedovoljnom efikasnošću urbanističke prakse i nedostatku novih svežih ideja i koncepta. Moglo bi da se ukaže na neke probleme.
Moderno planiranje se sve oštrije suočava u zadnjoj deceniji sa jednim novim, predhodnom vremenu nepoznatom gradu – gradom energetske krize, gradom koji stagnira, gradom koji siromaši, gradom koji ne obezbeđuje svojim stanovnicima dovoljan kvalitet života.
Učenik VII razreda, dakle četrnaestogodišnjak, hladnokrvno je pobio i ranio toliko ljudskih bića pomoću očevog pištolja. Očigledno je da je imao ne samo slobodan pristup vatrenom oružju,
Gost autor: Srx
Niti po jednoj od predstavki usvojene definicije genocida, od strane g. Rafaela Lemkina.
"Lemkin coined genocide in 1943 or 1944 from two words: genos (Greek: [i]γένος[/i], 'family, clan, tribe, race, stock, kin') and -cide (Latin: -cīdium, 'killing'). The term was included in the 1944 research-work "Axis Rule in Occupied Europe"; wherein Lemkin documented mass-killings of ethnic groups deemed "untermenschen" by Nazi Germany. In particular, the concept of "genocide" was defined by Lemkin to refer to the vicious extermination campaign launched by Nazi Germany to wipe out Jews in the Holocaust."