2010-11-06 11:28:17

Tramvajske orgije razuzdanog Brata

Dragan Jakovljević. RSS / 06.11.2010. u 12:28

Kažu da dve fele persona nikako ne treba pitati za brojke - žene za godine i đake za ocene, ali se nadam da ćete mi oprostiti ako vas diskretno upitam kakvi ste đaci bili u školi. Oproštaju se nadam jer to ne pitam ni iz kakve zle namere niti iz neizdržive radoznalosti, već iz jednog opštedruštvenog razloga. Posebno me zanima koje ste ocene imali iz istorije. Znate, to je onaj

 
2010-11-04 20:17:16

ZA LJUBAV JE POTREBNO DVOJE

Žika Bogdanović RSS / 04.11.2010. u 21:17

18971.jpgOvih dana, temperatura visoka, pritisak povišen, lišće prestalo da opada. Svima su nam se vratile boje života, koje su trenutno nestale sa hladnim vremenom i zatvaranjem u kuće, koje obično nude malo Facebook-a, malo rialiti specijala. Slušam o čemu ljudi pričaju, šta misle, kada stignu to da rade.

 

Srpsko-hrvatski odnosi su uvek bili ključ mira, stabilnosti i bezbednosti regiona i šire, pa bi bilo normalno da su upravo Srbi i Hrvati najviše zainteresovani da oni uvek budu što je moguće bolji. Međutim, nije uvek bilo tako, pa i još nije, i upravo zbog toga oni koji se trude da civilizuju i uljude međusobne odnose zaslužuju najviše pohvale. Da su uvek kroz istoriju, dalju i bližu, na čelu oba naroda bili ljudi,  ne bi ni bilo potrebno da na početku druge decenije 21.veka radimo ono što su moderni narodi davno učinili, dakle izvinjenje, žaljenje, utvrđivanje istine i pomirenje. U istoriji, kao i u životu pametni uvek moraju da ispravljaju ono što su neodgovorni, i  budale upropastili.

Predsednici Tadić i Josipović su poručili da su odlukom da posete Ovčaru i Paulin Dvor, kao mesta stradanja pripadnika oba naroda, pokazali da nema sile koja će ih sprečiti da okončaju proces pomirenja.

1374402964cd2bf157672d949987521_450x299.JPG

"Niko ne treba da nas natera da budemo ljudi", a oni su pokazali da su državnici i ljudi.

Prema njihovim rečima, Hrvatska i Srbija će morati da sruše još mnoge barijere, a prvi i najvažniji korak u tom pravcu biće utvrđivanje istine o sudbini nestalih u ratu.
"Nema te politike koja će nas dvojicu sprečiti

 
2010-11-04 08:38:10

Zemljotres(i)

Dr M RSS / 04.11.2010. u 09:38

O skopskom sam vec pisao:JULiJA `63

Taj je bio najveći, I prvi koji sam doživeo.

A  onda je krenulo…

 

Mart `64, amfiteatar, krupni profesor u izgužvanom , davnobelom mantilu, sa hirurškom kapom na glavi( bila mu je zaštitni znak, verovatno mu je služila I kao šlofkapa),  snažnim , krupnim glasom, potrebnim da se anatomija dobaci do poslednjeg, najvišeg reda,  počinje da govori o srcu..

Nas nekoliko pretendenata na jedno srce koje se krilo ispod čarobnih grudi zelenooke, medenokose  princeze Jadrana gledamo naizmenično na

 

Razlike među ljudima su normalne, podele i razlike po mnogim pitanjima takođe, ali ono što nije normalno je na koji način, sa koliko mržnje, netolerancije,netrpeljivosti i ekstremizma se ispoljavaju. Upravo to navodi na zaključak da se podele ipak svode na ljude i neljude, civilizovane i necivilizovane, pristojne i nepristojne.

Ima li načina da se razlike prihvate i tolerišu, a kroz civilizovan dijalog razrešavaju?Gde su tu porodica, škola, mediji, država? Verujem da većina zna šta bi trebalo ali ne zna kako. Ni sam nemam odgovor,  pa evo teksta za razmišljanje.U Press Magazinu je objavljen odličan članak “Svi srpski raskoli” pa je to dobar povod i uvod da se svako zapita i razmisli čemu to, zašto i dokle.

“Dušan Kovačević napisao da se Srbi dele na nebeske i ovozemaljske, proistočne i prozapadne, čuvare Kosova i secesioniste, patriote i izdajnike, racionalne i iracionalne, monarhiste i republikance,vernike i ateiste, četnike i partizane, oslobodioce i oslobođene, Srbe i Jugoslovene, na podunavske, pomoravske, posavske, podrinske, pa na srpske Srbe, kosovske, crnogorske, hrvatske i ostale Srbe. Slede srpski Srbi i Srbi iz dijaspore: nemački, francuski, američki, novozelandski, južnoafrički Srbi. Potom u Srbiji imamo bogate i siromašne, one na ić i na ov, ac, ski, go, ač. Zatim na podele za i protiv Rusija - SAD ;Mladić heroj - Mladić ratni zločinac; Partizani - Četnici ;socijalizam - komunizam ;Ćirilica - Latinica ;Crvena zvezda - Partizan ;narodna muzika - zabavna muzika; autošovinisti-autopatriote;Srbi iz turskog dela Srbije i valjda oni koji nisu.

U podeli učestvuju i sadašnja i bivša braća, rođaci, kumovi, prijatelji. Iza njih su građani i seljaci, stari i mladi, muški i ženski, rođeni i nerođeni. Poslednja podela, po Kovačeviću, jeste Srbin podeljen na samog sebe.

 
2010-10-22 11:43:27

Humanost Slobodana Unkovića

Branislav Kovačević Cole RSS / 22.10.2010. u 12:43


Nekako u isto vreme dve vesti su skrenule pažnju javnosti. Jedna, da je Radiša Urošević postao drug član UO PTT i druga da je prof dr Slobodan Unković, dobio Zlatnu povelju „ Philip Noel-Baker“ sa Zlatnom značkom, najviše humanističko priznanje koju Internacionalna liga humanista, sa sedištem u Sarajevu, dodeljuje istaknutim pojedincima i institucijama.

 
2010-10-20 20:43:33

U čast sećanja na Dan oslobođenja Beograda

Milan Karagaća RSS / 20.10.2010. u 21:43

Danas je Beograd dostojno obeležio 66.godišnjicu slobođenja. Neka je večna slava i hvala palim za slobodu.

Tim povodom sa zadovoljstvom preporučujem tekst koji je napisao uvaženi

gost autor Gorran2 :

20. oktobar - jedan od datuma oko kojih je bilo mnogo sporenja poslednjih 20 godina. Oslobođenje ili nova okupacija, tragedija ili blistava pobeda, početak napretka ili početak propasti?

300px-Groblje_oslobodilaca_beograda_1944.JPG

Groblje oslobodilaca Beograda

U  borbama za oslobođenje Beograda poginula su 2.953 borca NOVJ i oko 940 Crvenoarmejaca.

 
2010-10-20 12:11:02

VLADA MAC

mikele9 RSS / 20.10.2010. u 13:11

milicija-krajina.jpg

Brka? Bio mi je kum na venčanju s Draganom. Počeo sam da ga zovem Brka kada se vratio iz vojske sa brkovima ispod nosa. Iako je posle pustio bradu koju nije obrijao do dana današnjeg, mislim da ga ni sin ne zna bez brade, meni je nekako ostalo drago da ga jedini ja zovem Brka. Mlađi sam od njega tri godine ali me je polovinom šezdesetih često vukao sa sobom po kafanama. Ne retko je s nama išao i Miljenko njegov stari drugar,

 
2010-10-19 17:44:44

Kojekude Milošu, Činiš 'voliko Crni Đorđe (I)

omega68 RSS / 19.10.2010. u 18:44

Izvesno vreme me proganjaju dve stvari:

Da li je zaista tačno da se istori ponavlja i

da li ličnosti stvaraju slavnu  istoriju ili određeno vreme pravi velike istorijske ličnosti?

 

U traženju odgovora gde smo potrošili XX vek i kakvo nam je stanje nacije mislim da razmišljanje Latinke Perović o tome može biti vrlo konstruktivna dopuna i odgovor na mnoge teze Dobrice Ćosića, a i drugih. U tom smislu evo nekih sižea iz njenih razmišljanja o tome:

“Tvrdnja da je Srbija samo objekt istorije, žrtva interesa velikih država i koalicija malih, jednostavno nije istinita. Promišljanje vlastite istorije podrazumeva dešifrovanje ključnih protivrečnosti razvoja i ponuđenih strategija njihovog razrešavanja.

Mala, siromašna i neprosvećena zemlja – na početku XIX veka ni milion stanovnika, uoči Prvog svetskog rata tri miliona, od čega devet desetina čini seljaštvo – Srbija nije mogla iznedriti originalne ideje. Stvarna istorija društvenih ideja u njoj je istorija recepcije velikih evropskih ideja i njihove prerade do neprepoznatljivosti izvora.
Ne treba zaboraviti da su procesi kroz koje Srbija prolazi u XIX veku uporedivi sa procesima kroz koje je Zapadna Evropa prošla u XVIII, čak u XVII veku.

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana