2011-05-10 21:14:11

CECU ZA SVETICU!

Filip Mladenović RSS / 10.05.2011. u 22:14

SV. CECA VELIKOMUČENICA
SV. CECA VELIKOMUČENICA
Apelujem na Srpsku pravoslavnu crkvu da Cecu Ražnatović proglasi za sveticu i da dan odlaska u kućni pritvor proglasi kao verski praznik pod nazivom „Dan velikomučenica".

U prilogu ovog predloga Svetom Sinodu su sledeći argumenti:

  1. Ceca Ražnatović je poput velikih hrišćanki priznala svoj greh
 

Dolazi i deseti peti oktobar od onoga 2000.godine, a izgleda sve više kao da ni onog prvog nije bilo.

Već dvadeset godina Srbija se nalazi u tranziciji, doduše prvih 10 se bavila nekim drugim prioritetima, ali izgleda da smo učili žurno od srede do petka al se nismo mnogo makli od početka..Da li je prestroga ocena da, umesto boljitka, u svakom segmentu društva vidimo, u najboljem slučaju stagnaciju, a samo ponegde i napredak. 

 „Pre nešto više od deset godina mislili smo da je tada najgore. Pa smo onda jedno kraće vreme mislili - biće bolje. Danas opet mislimo da je sada veoma loše, a da je boljitak negde u dalekoj budućnosti“, jedan je od zaključaka istraživanja Kako građani Srbije vide tranziciju iz socijalizma u kapitalizam”koje je prošlog meseca obavljeno  na uzorku od 1.813 građana Srbije. Ima tu interesantnih podataka i zaključaka

ko zaključivati želi.

Evo nekih:

- građani danas životni standard u vreme socijalizma ocenjuju sa četvorkom, a u vreme Miloševića, kao i današnji standard sa dvojkom. Standard u vreme Miloševića ocenjen prosečnom ocenom 1,95, dok je vlast koja je došla nakon njega dobila ocenu 2,32.

dalje,  

-više od četiri petine ispitanika, odnosno 81%, tvrdi da je bilo najbolje u vreme socijalizma,

 

Pre dve nedelje u Domu Omladine u Beogradu je održana konferencija pod nazivom "Medijizacija religije i/ili religizacija medija". Pitanja kojima se bavio ovaj naučni skup bila su uticaj religije na medije i obratno, uloga medija u afirmaciji religiozne svesti, ekranizacija religijskih događaja i njihova zloupotreba.

Neki od gostiju bili su: akademik Vladeta Jerotić, prof. dr Zorica Kuburić, prof. dr Dubravka Valić Nedeljković, prof. Vladislav Šćepanović, prof. dr Radovan Bigović i drugi učesnici, među kojima je bila i moja malenkost. Na skupu je predstavljeno i hrvatsko izdanje najpoznatijeg svetskog bogoslovskog časopisa "Concilium".

Ono što za nas kao prisutne bilo zaprepašćujuće a ispostavilo se i za kolege iz Hrvatske radio televizije jeste apsolutna nezainteresovanost domaćih medija da isprate naučni skup na kojem su učestvovali znameniti gosti iz zemlje i inostranstva.

 
 Aleksandar Lambros
 
Danas je Međunarodni dan sećanja na žrtve holokausta.

Antisemitizam u Evropi ima dugu tradiciju zahvaljujući prevashodno katoličkoj crkvi. U holokaustu je nestalo oko šest miliona Jevreja. Mnogi životi bi bili spašeni da je Jevreje imalo ko da primi i pruži im utočište. Ali nije bilo. Izrael mora da postoji jer Jevreji moraju da imaju državu koja će im garantovati bezbednost i sprečiti da se pokolj nad njima ponovi. Način na koji se evropski levičarski mediji odnose prema izraelsko-palestinskom sukobu samo potvrđuje neophodnost postojanja Izraela. Jer antisemitizam u Evropi, paradoksalno zdušno podržavan od levičara, dobija nove, islamističke dimenzije.
 
2013-05-03 16:26:39

Sećarnik: O ikoni

Dr M RSS / 03.05.2013. u 17:26

Rada je imala  tremu i Bane je to osetio.  Dok su se spuštali Čuburskom ulicom čvrsto mu je stezala ruku, kao da hoda po ledu;  kad su skrenuli u Kraljevića Tomislava, stisak je postao grčevit. Pokušao je da je malo raskravi : “ Ne brini, ne ideš kod kraljice, idemo kod mene. I majka i tetka su sasvim jednostavne žene i sigurno Te neće pojesti, naročito zato što su stalno na dijeti“.

Dijeta je, već na prvi pogled, bila neuspešna. Gospodja Olga, Banetova majka, bila je nešto niža od Rade, prijatnog okruglastog lica sa plavičastim očima, pravilnog stasa po kome je pravilno rasporedjeno dvadesetak kilograma viška. Tetka-Ruža, kojoj se Bane obraćao sa Tante-Roz, bila je iste visine kao i sestra, tamno plave kose i izrazito plavih očiju, strogo napućenih usta i viška kilaže nepravilno rasporedjenog oko kukova.  Odbor za doček  upotpunjavao  je Pera, mladji od Banetove mladje braće, preterano krupan jedanaestogodišnjak vodnjikavo plavih očiju i bujne grguravo plave kose, kao da je kolmovana.

 

koji proslavljaju Božić po gregorijanskom kalendaru 

MIR BOŽIJI; HRISTOS SE RODI

391162_257915284268263_225012040891921_736563_565794524_n.jpg 

 
2016-06-01 22:31:21

Dve pesme

Nebojsa Krstic RSS / 01.06.2016. u 23:31

Istina

 

Među nama nema tajni, rekao mi je Sloba

Konjović pre jedno 35 godina dok smo

stajali u Knez Mihajlovoj

slučajno smo se sreli preko puta "Grčke kraljice"

gledali smo u izlog knjižare, a on je

govoreći o svojoj devojci ili ženi

rekao

Među nama nema tajni

Osetio sam nelagodu

kako je to moguće

pitao sam se, kako može dvoje ljudi da postoji

u istom vremenskom trenutku, na

istoj tački Zemljine kugle, dakle, na istoj geografskoj

 

Evo već večeras čujemo kako su i u Hrvatskoj za sve krivi b(ij)eli listići što samo ukazuje koliko su naša društva zapravo slična.

Sličan ili gotovo identičan je i stepen političke nezrelosti balkanskih društava i njihovih samoprozvanih demokratskih (građanskih) političkih "elita". Ta nezrelost sameriva je upravo u permanentnom pokušaju transfera (ne)odgovornosti - odnosno stalnim d(j)etinjastim durenjima političara kojima je narod s pravom nezadovoljan.

Bilo da je u pitanju "slučaj" Josipovića, Tadića, ili nekog trećeg.

Baš kao sa Borisom Tadićem i u slučaju Ive Josipovića broj precrtanih/poništenih listića bio je mnogo veći od razlike koju su na izborima ostvarili Nikolić odnosno Kitarevićeva. Tako da su i na izborima u Hrvatskoj prevagu zapravo odn(ij)eli upravo prevareni, razočarani ili nemotivisani birači koji su, budući da se njima i njihovim životima niko ne bavi, i u Hrvatskoj radije izabrali da ostanu kod kuće.

U demokratskim društvima - ili onima koja bi ht(j)ela takvim (p)ostati - građani su uv(ij)ek u pravu. A onda kada su razočarani i nezadovoljni - tada posebno! Nezadovoljstvo građana moralo bi biti crveni signal za ozbiljno preispitivanje i temeljnu rekonstrukciju političke scene. Kako ljudi koji tu politiku vode, tako i ciljeva, političkih programa, i tsl. Međutim, umesto da napokon čujemo ono toliko poželjno i u pristojnim i demokratskim društvima rekao bih jedino logično i normalno: "Gospodo, žao nam je što smo izigrali (izgubili) vaše pov(j)erenje - pokušaćemo do narednih izbora da se popravimo, da vas saslušamo, razumemo, pronađemo nove ljude, osmislimo nove politike", radije se nastoji odgovornost svaliti na (nezadovoljne ili nezainteresovane/nezainteresirane) birače u stilu: gospodo dobili ste ono što ste tražili, plakaćete vi za nama, dabogda propatili još i više no što ste pod nama... Ukratko: Krivi ste što ste nezadovoljni nama, bogom danima!

 
2010-04-04 17:21:58

Kragujevac - ostvarenje Platonovog ideala

alexlambros RSS / 04.04.2010. u 18:21

AleXandar Lambros

Red bi bio da Kragujevac, sada kada ima krstaču, dobije i Zid plača. Nije to neki komplikovan projekat, a gradska vlast ne voli komplikovane stvari, samo ono što očas posla može da se sklepa, pa cenim da bi predlog mogao lako da prođe, tim pre što je vrlo pravoveran. Za lokaciju predlažem plato ispred gradske skupštine. Tako lepo, da možete da plačete do mile volje, lupate glavom o zid u stanju očajanja a i ubacite ceduljicu sa porukom za Boga između cigala, ako i on uopšte ovom gradu može šta da pomogne. 

 
2009-04-15 21:47:15

NAJVEĆI PRAZNIK

libkonz RSS / 15.04.2009. u 22:47

Često se stvara utisak da se za Vaskrs i Božić kaže kako su i jedan i drugi najveći praznici. Pravilno je  za Božić reći da je najradosniji Hrišćanski praznik, jer slavi rođenje Hristovo, a Vaskrs najveći praznik jer se slavi Hristovo Vaskrsenje iz mrtvih.

Zanimljivo je da se kod mnogih Pravoslavnih hrišćana odomaćio i katolički naziv Uskrs. Radost Vaskrsa ili Uskrsa

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana