Има ли излаза?
Ја га, повремено, налазим. У смеху.
Otišao sam u Kinu bez nekih predubeđenja. Nisam čitao, u jeku medijskog hladnog rata između Amerike, s jedne strane, i Rusije i Kine s druge, o problemima za koje američka strana optužuje kinesku. Pre svega, sama Amerika ima problem sa predsednikom Belim Suprematistom, koji, kada bi mu svet to dozvolio, bi verovatno od svih "nesaveznika" ostavio crni ugarak umesto prostora gde ovi obitavaju. Čitao sam, vođen impresivnom ekonomskom situacijom Izraela, u knjizi Start Up Nation, kako su izraelski inženjeri i diplomate došli u Kinu početkom ovog našeg stoleća, na poziv domaćina, da istraže opcije za finansijsku saradnju sa Kinom. Prva stvar koju su gosti pitali bila je: "Ima li ovde antisemitizma?" "Anti-what?", iskreno su bili začuđeni domaćini. Nikada čuli. Izraelci su odmah raspakovali opremu i krenuli da softverizuju Kinu.
Ne volim da ostavljam stvari nedovršene, nezaokružene...
Od sve muke , pesme pevam
voleo bih majko mila
da se ovo samo sneva
Nije prvoaprilska šala
Idemo dalje.
Južnoslovenski vladari, u želji da što brže organizuju sopstvenu državnu vlast, gledaju prevashodno sopstveni ekonomski interes. Pretvaranje dela slovenskih masa u kmetove za njih znači izgradnju novog društva, koje je već u nekim drugim zemljama uspostavljeno. Kako Južni Sloveni više nisu vojna sila Vizantije, to vladari imaju odrešene ruke, ali – sudaraju se i sukobljavaju sa sopstvenim vojskovođama, sitnom vlastelom koja neće da se liši svojih vojničkih družina i koja želi da njihova imanja obrađuju poluslobodni ili slobodni seljaci, koji određenim porezom plaćaju zaštitu vlastelinu. Tako počinje viševekovna istorija verskih ratova na Balkanu: na jednoj strani, gnostici koji se bore protiv Rima i protiv Konstantinopolja, a time i protiv sopstvenih vladara koji su prihvatili kraljevska znamenja od jednog od ova dva centra; na drugoj strani su vladari koji su prihvatili Konstantinopolj i moraju da se bore ne samo protiv gnostika, već i protiv vlastele koja prihvata volju rimskog prvosveštenika; na trećoj strani su oni koji su prešli u katoličanstvo i koji očekuju da im u borbi protiv ostalih pomognu dva inkvizitorska reda, dominikanci i franjevci.
Прича је преузета из књиге "Народне приче руских Цигана". Превод са руског је мој.
Sveti Georgije palestinski i Cigani
Ovu legendu Cigani po raznome pripovedaju. Evo jedne od pripovesti.
Približno pre oko 2000 godina je to bilo. Narod na zemlji je tada živeo u nesuglasju. Nikako ljudi zemlju da podele. I eto, sazove Gospod Bog sve svete, i odluče oni da ustroje sabor pa da reše - kome šta dati. Posla Bog Svetog Georgija da on sazove sve ljude što žive na zemlji. Obiđe Sveti Georgije sve države: kod Engleza bio, kod Francuza bio... Pozva sve nacije na sabor. Jaše Sveti Georgije obratno. Iznenada, on vidi: sedi u brvnari Ciganin.
_
|
- marko ima 2 lopte i za rodjendan dobije jos 2. koliko lopti ima marko?
koliko ja vidim, srbija ima više prepreka na putu samostalnog i uspešnog državništva, statehood-nosti svojevrsne. ima dosta prepreka sa strane, ono pravoslavna zemlja, pa samim tim i ne previše dobrodošla u Zapadnom Klubu (navedite 1 pravoslavnu zemlju koja je uspešna na zapadu - ne računajući izrael gde su zer jews amongst the founding fathers of USA pa se ne računaju?) - premda ja iz ličnog iskustva tvrdim da onaj koji poštuje sebe stekne poštovanje i drugih, i to p.e. zapadnjaka, pre ili kasnije. izbačen sam iz jedne američke škole svojevremeno jer sam se potukao s nekim glavonjom koji me je nazivao "malim miloševićem" i pričao da smo zasluženo dobili po labrnji. zanimaju me lična podmetanja noge, odnosno unutar nas samih.