Tokom proteklih 10 godina u emisiji "MUĆNI GLAVOM" gostovalo je mnogo zanimljivih ljudi, od satiričara i građanskih aktivista do uličnih svirača i političara.
U moru tekstova tipa "ko (nam) je kriv?" i sličnim (pesimističnim) naklapanjima o 5. oktobru, evo
Jednom, davno, živeo je kralj Mida, koji je sve što dotakne pretvarao u zlato i zbog toga je bio vrlo nesrećan. Mnogo godina kasnije, totalitaristi meke i tvrde opcije su mnoge stvari kojih se dotaknu pretvarali u sranje i to ih činilo osobito srećnim i uspešnim. Lenjin je tako proglašavanjem filma za najvažniju umetnost (OK, to je Ejzenštajnu dalo šansu da napravi remek dela) razbuktao agit-prop produkciju šodera u umetničkoj njivi koja je dzikljala pod kišobranom države, alave da i preko umetnosti mazne još neki poen za sebe.
Krenuo sam da nahranim mačke.
Papričice koje sam juče rasadio čekaju da ih zalijem.
Pristavio sam pasulj da se kuva. I dok čekam da provri i da smanjim temperaturu htedoh da kažem da se osećam po malo čudno.
"Narodu ste srpskom darivali srce" piše na grobu dr Elizabet Ros, lekarke i velike humanitarke iz Edinburga, sahranjene u Kragujevcu. Ona je bila samo jedna od preko 600 pripadnika britanskim medicinskih misija koji su tokom Prvog svetskog rata došli u Srbiju da vojsci i građanima pruže neophodnu pomoć u tim teškim trenucima. Među tih 600 dobrovoljki i dobrovoljaca, veliki broj ih je bio iz Škotske. Jedan broj njih je nakon rata i nastavio da živi u Srbiji, pomažući joj da se ponovo uzdigne nakon ratnih razaranja. Doktorka Evelina Haverfild, koja je u Bajinoj Bašti osnovala sirotište je, u znak zahvalnosti, sahranjena u porti tamošnje crkve, što predstavlja veliku počast. Njihova hrabrost i humanost utkane su u samo srž odnosa naših država.
sledi film "Prošlost traje zauvek"
Na današnji dan, pre tačno 150 godina, odigrao se čuveni sukob kod Čukur česme u Beogradu, kada je 15. juna 1862. godine - po starom kalendaru 3. juna - ubijen srpski mališan Sava Petković, posle čega je ubrzana borba za konačno oslobođenje Srbije od Turske.
Srpska žandarmerija odigrala je ključnu ulogu i u sukobima kod Čukur česme - današnja Dobračina ulica na beogradskom Doćolu - ali i tokom narednih dana kada su Turci sa tvrđave bombardovali Beograd.