AleXandar Lambros
Teror političke korektnosti i multikulturalizma ide na ruku verskim fanaticima koji bitku biju zapadnim oružjem - ljudskim pravima. Tu prevashodno mislim na islam, religiju koja kao nijedna druga od srednjeg veka pribegava nasilju i pretnji nasiljem u obračunu sa neistomišljenicima po bilo kom osnovu, uključujući tu i sektaške sukobe unutar samog islama. Suniti i šiiti međusobno se svakodnevno masakriraju i to nije problem, dok se i najmanja opaska na račun islama ima shvatiti kao islamofobija koja će izazvati nesrazmeran gnev muslimana i, na žalost, suviše često i nasilje.Šta se može imati protiv multikulturalizma? Ništa.
Glečeri se tope, otopljava klima, nikom neće biti oko srca zima,
govorimo o mogućnostima! :)
Umesto priče o I. Ivanoviću, što mi je bila prvobitna namera, želim sa vama da podelim nešto što me danas oduševilo.
Rambo svaka čast!
Tako se to radi.
Ukinuta je poslednja emisija koju sam gledao na televiziji B92.
Time nestaje i poslednji razlog da mi se ova stanica nalazi na listi kanala.
Takođe, nikakvu želju nemam da budem autor bloga kuće koja teži sopstvenoj pinkoidizaciji i učešću u daljem kulturnom uništenju stanovništva ove jadne države.
Vidimo se jednom u slobodnoj Srbiji.
Laku noć
Po svemu sudeći, Treći svetski rat imaće obeležja računarskog / kompjuterskog rata (engl. cyber war) ili će možda „samo" početi kao kompjuterski rat, a nastaviti se nekim drugim sredstvima, kad računari i komunikacione mreže ispadnu iz pogona. Da li je taj sukob već počeo?
Evo nekoliko događaja koji mogu da nas ispune nelagodom ovih dana.
Da li se virtuelni rat može pretvoriti u pravi? Drugim rečima: da li sajber napadi u računarskom svetu mogu da dovedu do rata u stvarnom svetu tj. do upotrebe pravog oružja i pravog rata i gde je granica? U budućnosti se to lako može desiti. Sjedinjene Američke Države razmišljaju o tome da sajber (računarske) napade na njenu infrastrukturu, računarske i informacione sisteme i mreže, smatraju aktom rata, a Pentagon zagovara mogućnost da koristi oružane snage kao odgovor na računarske napade. Ovim se otvaraju brojne ozbiljne dileme, pravne, tehničke, ali pre svega moralne - moglo bi se reći: otvara se Pandorina kutija i teško je pretpostaviti do čega to može dovesti.
Mnogi antropolozi veruju da je populacija ljudske vrste (homo sapiensa), pre oko 100 000 godina bila spala na oko 12 000 odraslih jedinki. Ovaj bottleneck u ljudskoj populaciji neki osporavaju, ali postoje brojne indikacije da je, negde u to vreme, broj ljudi na planeti bio veoma mali - uglavnom se sporovi vode oko detalja.
Pre oko 2000 godina, početkom Nove ere, ukupan broj ljudi na Zemlji je bio oko 300 miliona, i oko tog
prenosim intervju koji je vigor majić dao novostima.
mislim da je on čovek koji veoma kompetentno
govori o našem sistemu obrazovanja, između ostalog,
zbog toga što ga dovoljno dugo posmatra sa strane,
i dobro vidi njegove rezultate.
Ove nedelje je održan Mobile World Congress 2012 (MWC) u Barseloni (Fira Montjuïc). Skup je ove godine okupio rekordan broj posetilaca. Organizatori kažu da je broj premašio 67.000. Kada se ima u vidu da značajan procenat posetilaca čine C-level rukovodioci (CxO), predsednici, vlasnici i drugi slični najviši nivoi upravljanja u značajnim firmama, onda kongres još više dobija na značaju.
Bio sam tamo, prisustvovao i učestvovao u nekim od događaja, pa ću ovde pokušati da prenesem i moje utiske i podelim informacije koje vas mogu zanimati.
Nakon tri sata igranja, svetski šahovski prvak Gari Kasparov izgubio je prvu od šest partija u meču protiv IBM-ovog kompjutera Deep Blue 10. februara 1996. godine. Ovaj događaj je (ponovo) otvorio mnoga pitanja i dileme. Da li postoji veštačka inteligencija (engl. Artificial Intelligence - AI) tj. da li je ona stvarno moguća? Pitanje koje muči generacije računarskih i drugih naučnika. A ako je moguća, da li nam treba? Da li, osim što može biti korisna, može postati i opasna? Pitanje se, na prvi pogled, doima kao tehničko, ali istovremeno ima vrlo značajne društvene, etičke, religijske, pravne i druge aspekte. Da li, u budućnosti, inteligentne mašine mogu biti zloupotrebljene ili čak nadvladati i pokoriti čovečanstvo?
Odavno se lome koplja u naučnom svetu oko toga da li je veštačka inteligencija moguća. Da li mašine (računari) mogu da misle, donose odluke, opažaju, interaguju sa okolinom? A postoje neslaganja i oko bazične stvari: šta je to veštačka inteligencija u suštini tj. kako je precizno definisati.