Valjda nije bilo boljeg "namesta" da se makar malkice odužim AD (za nesebično gostoprimstvo mojim tekstovima) od ugošćavanja slova i balona koje je brižljivo pripremila Bravarica :)
*
Takoreći, divandan.
(Od glagola divaniti.)
Milja Marin, djevojačko Toroman je bila jugoslovenska partizanka, poznata po svom portretu „Kozarčanka“ koji je napravio Žorž Skrigin. Milja Toroman je bila bolničarka u 11. kozaračkoj brigadi. Fotografija Žorža Skrigina je nastala u Knežpolju 1943. godine.
Imala je samo 17 godina, ali u intervju iz 2007 rekla je da pamti trenutak kada je nastala legendarna fotografija.
`Bilo je
Žiri novinarske nagrade za etiku i hrabrost "Dušan Bogavac", koju dodeljuju Nezavisno udruženje novinara Srbije i Fondacija "Dušan Bogavac", odlučio je da su dobitnici nagrade za 2020. godinu novinarka i snimatelj Televizije N1 - Jelena Zorić i Aleksandar Cvrkotić, i redakcija dnevnog lista "Danas".
Novinarka
- letnja dugodnevica (solstice) je danas, 21.06. i u 12.28 počeo nam je Dan najkraće noći i to na "našoj polovini Zemlje" (koja se, samo zato što smo se mi ljudi tako dogovorili, naziva "gornjom" ili "severnom", što odmah mora zvučati sasvim šašavo svakome ko uključi mozak i zamisli Univerzum, jer tada jasno vidi kako to ume da bude smešno i blesavo, kao i mnoge druge rutinske, mnogoponavljaljuće čovekolike predstave koje imamo o svemu i svačemu) -
Letnji solsticij (dugodnevica, suncostaj) je vreme najdužeg dana (obdanice) na severnoj hemisferi koji označava dolazak leta i "trodnevno visoko stajanje Sunca", slično kao što zimski solsticij u decembru označava "Dan najduže noći" i "trodnevno nisko stajanje Sunca" na najnižoj tački neba.
Koliko god dugo da postoje pisani tragovi o ljudima, koliko god legendi i mitova smo uspeli da upamtimo i sačuvamo od zaborava, sve, baš sve, govore o proslavama i zimskog i letnjeg solsticija, o ritualima, obredima, verovanjima, običajima ljudi širom planete koji svi neverovatno liče jedni na druge koliko god i sasvim očigledno, u pradavnim vremenima ljudi bili geografski međusobno veoma udaljeni i naizgled bez ikakvog kontakta. Kretanje Sunca je povezalo mitove i legende, vremena i prostore, ritale i običaje ljudi koji nikada nisu saznali jedni za druge. Niti će, ikada.
Uz ivanjske običaje letnjeg suncostaja, vezana je jedna čuvena komedija - William Shakespeare „San Ivanjske noći“ (A Midsummer Night's Dream, 1594.). ili - "San letnje noći". Čudesna priča.