Take an hour out of your busy schedule and change your world.
The great shift
"I awoke, only to see the rest of the world was still asleep" - Leonardo Da Vinci
Many suggest that the people of planet Earth are in the midst of a major paradigm shift, but what is a paradigm and how is the current dominant paradigm actually shifting?
Danas je Sveti Ilija. Ja ga volim, ne samo što je živ svetac u vatrenim kočijama odleteo na nebo, već i što je veliki pravednik, jedan od najvećih svetaca koji postoje.
Pre mnogo godina sam operisana baš na Svetog Iliju. U Tiršovoj je mojoj majci doktorka Ljiljana Maksimović rekla sada je samo Bog može spasiti, mi ne možemo više ništa. I otišla je majka u crkvu Svetog Georgija, a otac Bogdan je celu noć čitao molitve u oltaru, sve
Imam zadovoljstvo i čast da ustupim ovaj prostor blogeru alselone. Opustite se i uživajte!
Entropija
Entropija se definiše kao mera neuređenosti sistema. Šta to zapravo znači? Lep (a i gurmanski, jer koliko je poznato, blogeri su vrsni sladokusci) primer je supa. Sastojci za supu su prilično uređen sistem. Imamo šargarepu (uređenu), peršun, paštrnjak, celer, luk (zapečen na ringli, mljac!), šafran, juneće grudi, juneću kost, malo vegetice i biber. Sve uređeno, do uređenog (dobro, vegeta je malo manje uređena).
Ne nije ovo o mojim neverovatnim sposobnostima. Ovo je nesto sasvim drugo.
SixthSense je spravica koju mozete da nosite oko vrata i koja vam omogucava interakciju sa svetom oko vas na nacin koji je mozda vidjen u nekim filmovima Toma Kukuruza. Pomocu kamere i projektora ova spravica SixthSense vidi sve sto I vi vidite I vizualno povecava bilo koju povrsinu ili objekat sa kojim ste u nekoj vrsti interakcije. SixthSense projektira informaciju na povrsinama kao sto je zid, vasa ruka, I bilo koji drugi fizicki objekat koji se nalazi u vasoj blizini I koja vam omogucava interakciju
Jedna od velikih dilema savremene nastave iz oblasti računarske bezbezdnosti jeste da li studente računarske tehnike, koji slušaju ovaj kurs, treba obrazovati na temu pisanja računarskih virusa i zlonamernog koda uopšte. Na prvi pogled dilema deluje jednostavno. Jedni će reći: „Ne nikako! Zašto da ih učimo nečemu lošem!", drugi će reći „Obavezno, inače kako će znati da naprave i primene sisteme odbrane od virusa". Kada se zagrebe malo dublje ispod površine i detaljnije razmisli, vidi se da odluka nije ni izbliza jednostavna, kao što na prvi pogled može izgledati. Kada sam ovu temu diskutovao sa studentima, većina njih nije uopšte bila ravnodušna - čak naprotiv, a ponekad je „letelo perje" od argumenata za i protiv. Često se povlači paralela sa nastavom iz oblasti medicine i farmacije gde se, navodno, na nekim univerzitetima i u određenim strogo kontrolisanim uslovima, gaje i izučavaju biološki virusi.
Mislio sam zato, da pitam Vas čitaoce bloga, šta mislite o ovoj dilemi? Znam da među čitaocima bloga ima stručnjaka svih profila, pa bi različita mišljenja pomogla. Tekst ispod analizira različite aspekte dileme.
U tekstu je korišten je i materijal iz diplomskog rada studenta Nenada Stojkova (Visoka škola elektrotehnike i računarstva strukovnih studija), tako da kolegu Stojkova potpisujem kao koautora ovog bloga.
„Ako si ustao, dođi da vidiš kako se prave đevreci" - bilo je prvo što sam jutros čuo. U kuhinji je stajala moja žena i razdragano vrtela prstenove testa oko kažiprsta - što je poduhvat kojim se do sada nije bavila - uprkos brojnim i uspešnim kulinarskim pregnućima. Na šporetu se već kuvala prva tura đevreka, a na mašini za sudove bila je otvorena knjiga s receptima. Upravo mi je ta knjiga privukla pažnju, iako sam je video nebrojeno puta. Naime, recepti su verovatno najstarija ljudska kulturna tvorevina, drevnija i od famoznih kamenih sekira. Čitava istorija Homo sapiensa, ali i naših starijih homindskih predaka, mogla bi se pročitati iz nekog imaginarnog džinovskog „kuvara", u kome bi - kao u nedavno pročitanom ljudskom genomu - bilo sačuvano svo kulinarsko znanje čovečanstva.
Gomboc na izložbi u Šangaju. (Veličina silueta ljudi s desna daje predstavu o njegovoj dimenziji.)
Na mađarskom, reč gomboc znači “loptica”, a ponekad se u Vojvodini taj naziv koristi za “knedlu”. E, ovo je tekst o jednoj posebnoj knedli, njenim matematičkim i geometrijskim osobinama, i tome kako je jedna knedla (prikazana na slici) postala zaštitni znak mađarskog paviljona na Svetskoj izložbi 2010. godine u Šangaju.
Ako uzmete novchanicu od 20$ i savijete je na pola
pa onda ovako
Zadnjih je godinu dana pokazalo, između ostalog, i koliko je trnovit istraživački put od nastanka problema do njegovog rešenja. Ogromne količine novca, opreme i ljudi uloženi su u nalaženje kovid vakcine, gde je posebno interesantno da je ne samo jedna, već više različitih ekipa došlo do uspešnog rezultata. Sve to ukazuje koliko je nauka bitna, i koliko život, ne samo kada je zdravlje u pitanju, zavisi i od ne baš tako ni velikog broja naučnika i istraživača.