Poštovane kolege,
obraćamo Vam se sa zahtevom da poništite svoju odluku o dodeljivanju počasnog doktorata Beogradskog univerziteta Majklu Volceru (Michael Walzer), profesoru Prinstonskog univerziteta u Sjedinjenim Američkim Državama.
Tako počinje pismo upućeno Senatu Beogradskog univerziteta, koje su potpisali čak 204 nastavnika tog univerziteta.
POBJEDA: Kako mislite da Srbija može riješiti pitanje Kosova?
KORAĆ: Kada je u pitanju Kosovo, Srbija će, po mom mišljenju, polako ići u samoizolaciju. Imali smo prvo slučaj inauguracije hrvatskog predsjednika Josipovića, gdje Tadić nije došao. Sada imamo problem sa njegovim odsustvom sa skupa na Brdu kod Kranja. Prema mojim procjenama, u vremenu koje dolazi, Kosovo će sve više biti pozivano na razne sastanke, a Srbija neće moći stalno da insistira da ne bude nekih državnih obilježja Kosova. Takva politika vodi u samoizolaciju.
S druge strane, novi patrijarh je ovih dana izjavio da srpska država ne može da postoji bez Kosova, što je zastrašujuće, jer je srpska država već postojala bez Kosova. Kosovo Srbiji pripada tek od Prvog balkanskog rata. Tu je i čuvena politička fraza „i Evropa i Kosovo", koja sada zvuči jako dobro, ali dugoročno nema šansu. Za sada Srbija tu pliva u jednoj politici koja izgleda kao dobro rješenje, ali mislim da Srbiji nedostaje vizija i spremnost da počne da se bavi realističnom politikom, na čemu insistira i Evropa.
***
Sticajem okolnosti, nekoliko sati pre nego što sam pročitala intervju Žarka Koraća Pobjedi (u kojem je, naravno, pre svega reč o odnosima Srbije i Crne Gore), čitala sam Dubravku Stojanović. Dva teksta, objavljena 2007. i 2009. godine u Helsinškoj povelji, posvećena su upravo Prvom i Drugom balkanskom ratu i pitanju odnosa Srbije prema Kosovu do danas.
Ne želeći da sumnjam u sve velike uvide o svetu koji nas okružuje, a koje nam je časni Albert podario, ipak moram da kažem da je on samo jedan od posmatrača. I ne samo Albert, već i Isak, a i mnogi drugi pre i posle njih dvojice. Da nije kvantne fizike, još uvek bi verovali da u realnom svetu postoje čvrsti zakoni koji ga tumače. A onda je velikim naučnicima, njihovim sledbenicima i učenicima sreću pokvarlila jedna obična mačka (mačak?), koju je Ervin Šredinger u svom misaonom eksperimentu strpau u kutiju. Da li je ta Šredingerova maca živa ili mrtva može se saznati samo ako se otvori kutija, do tog trenutka moguće je i jedno i drugo - i da je živa i da je mrtva.
Država Srbija je odlučila da će na smeru Softversko inženjerstvo na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu finansirati samo 10 (deset) studenata iz budžeta. Da li je to moguće!? A na aerodromu piše: „Srbija - zemlja nauke i tehnologije", mnogima su usta puna priče na temu razvoja visoke tehnologije. Nekako mi te dve stvari nisu baš u skladu jedna sa drugom.Konkretne akcije i potezi, kao što je ovaj sa kvotama upisa, govore drugačije.
Apelujem: povećajte upisne kvote za programere pod hitno, prijemni su od ponedeljka. Nema vremena da se čeka godinu dana. Oni koji se upišu sada, dolaze u firme za 4 godine i to u najboljem slučaju.
U Platonovoj pećini, senke su jedina stvarnost -(Platon, Republika)
U Platonovoj alegoriji (metafori, paraboli) o Pećini govori se o ljudima-zatvorenicima koji se nalaze u unutrašnjosti pećine i tako su postavljeni da mogu da vide samo prazan zid pećine ispred sebe. Iza leđa tih ljudi-zatvorenika događa se stvarnost, ali oni mogu da vide samo
Ozbiljno sam zabrinut kada je u pitanju zdrav razum ljudi koji provode vreme po teretanama, a nisu tamo zaposleni kao čistačice ili desk menadžeri, da ne kažem recepcionari.
Mislim, potpuno je legitimno da želiš lepo telo, manje kilograma, veće mišiće, okruglo dupe ili siks pek. Čak je legitimno i da se izobličiš u bildera ili
Dragi rekreativci.
Dobijam pitanja, pa da odgovorim.
Biću surovo iskren, kao i uvek.
Ne znam zašto, ali guzica je centar interesovanja većine vežbačica ženskog pola.
Prvo, ukoliko hoćete da zategnete guzicu ili butine, niste rekreativci, već imate tačno definisan cilj, kao i bilo koji ozbiljni sportista. Dakle, potreban je ozbiljan pristup.
Evo josh jedna studija koja je objavljena u petak 5-og decembra u BMJ (Engleski jurnal), a pisala o tome Pam Belluck u New York Times-u. Dr. Nicholas A. Christakis, sa Harvard Medical School i James H. Fowler profesor na departmentu politichkih nauka sa Universita u Californiji - San Diego, doshli su do zakljuchka da je sreca zarazna i da je ljudima drago kad komshija kupi novu kravu (da se tako izrazim).