Teorija Zemlje

nsarski RSS / 13.06.2009. u 01:01

 lg_bloomsday_03.jpg?1224432775

Nameravao sam da napisem tekst o teselaciji (popločavanju) hiperboličkih ravni, i da vas zaintrigiram vezom izmedju takvih, Ešerovskih, geometrijskih struktura i oblika kopna na našoj planeti. Tektonske ploče na Zemlji su nastane površinskim hladjenjem i pucanjem kopna po ''šavovima'', ali ovo nije bio sasvim slučajan proces. (Proces je slican fizici pucanja blata na isusenom zemljistu). Šavovi su u velikoj meri nastali kao posledica sferne geometrije planete, i u formiranju kontinenata postoji odredjena mera uredjenosti. Nekada je sva kopnena masa bila zajedno (Pangea), a onda se raspala na delove, u više etapa, dok nije nastala geografija na kakvoj danas postojimo.
Pre oko 200 miliona godina, kopnena masa, Gondwana, je izgledala ovako.

 

Sears2Fig3_1000.gif 

U matematičkom žargonu, koristeći Šlaflijevu kovenciju, ovo bi se zvala {3,6} teselacija (bez zasecanja ili obrubljivanja) Rimanove 2-sfere.
To sam sve hteo da napišem, i mnogo više. Ali sam se predomislio, i o toj matematici ću pisati drugom prilikom.
Najvažniji zaključak je, zapravo, da smo nekada imali samo jedan prostor za život (mada, mi, ljudi, tada nismo postojali), a onda smo se razišli, prateći geometriju prirode, na različite strane. To nam je donelo raznovrsnost, ali i nesporazume, kao one kod gradjenja Vavilonske kule. Da li je to dobro ili loše, niko nije pametan da kaže.
Medjutim, nekoliko skorašnjih postova na blogu me uveravaju da se nikad nismo ni razdvajali - muke su postale globalne.
Zato, umesto matematike, evo jedne priče.


Живео једном један човек који је желео да се издвоји од жамора својих комшија и отишао да живи сам у колиби коју је направио далеко у шуми. У почетку је био задовољан, али га је оштра зима натерала да посече дрвеће око колибе како би се огрејао. Следећег лета му је било претопло и неудобно, јер није више имао сенке дрвећа да заштите колибу, и он се горко жалио на сурову и немилосрдну природу.

Направио је малу башту и кокошињац, али зечеве је привукла храна у башти и они су је већином појели. Човек је отишао у шуму и у замку ухватио лисицу, коју је потом припитомио и научио да лови зечеве. Али, лисица је, уз зечеве, нападала и човекове кокошке и пилиће. Човек је убио лисицу и проклињао лукавост и превртљивост шумских звери.

Човек је увек бацао своје отпадке на под колибе и убрзо се у колиби накупило много гамади. Он је онда направио генијални систем ужади и кука и котурова, тако да је све што има у колиби могло да буде окачено о таваницу колибе, не додирујући под. Али, убрзо је оптерећена таваница попустила и колиба се урушила. Човек је гунђао због лошег квалитета колибе и изградио себи нову.

Једнога дана се хвалио једном свом рођаку из старог села миром и лепотом природе и обиљем животиња којима је окружен у шуми. Рођак је био задивљен и испричао ово својим комшијама, који су почели да долазе у тај део шуме на излете и у лов. Човеку је ово сметало и проклињао је насртљивост људских бића. Почео је да поставља знаке упозорења, замке, и пуцао је на оне који су се сувише приближили његовом обитавалишту. За освету, групе дечака би се ноћу прикрале колиби да га плаше и да понешто украду. Човек је почео да спава сваке ноћи на столици поред прозора, са напуњеном пушком уз себе. Једне ноћи се окренуо у сну и испалио себи метак у стопало. Сељане је растужио овај несрећан догађај и од тада су избегавали овај део шуме. Човек је постао усамљен и проклињао је бездушност својих бивших комшија. И све ове проблеме је човек видео као да потичу однекуд ван њега, па су га због тога, и због његове техничке вештине, сељани прозвали Американац.

Za par dana će opet Bloomsday, Džojsov, ruminacija i noćna mora (Mighty Nora, ali ne Barnacle) čoveka i njegove istorije iz koje pokušava bezuspešno da se probudi. Nekada se moglo pobeći u drugu zemlju (za Džojsa samo preko uskog morskog kanala), mada, kaže Frojd, od svojih neuroza čovek ne može pobeči nikud. Još ranije, kada se u centru Zamlje nalazilo more (Mediteran), Aristofan se izrugivao ljudima koji oko njega žive kao Žabe oko bare.
Danas znamo, ili mislimo da znamo, da je sve ovo zabluda. There is no there there, kaže V. Vulf za Armoriku. Za jednog there je drugom here. Samo mi, svi zajedno, na predvidljivoj teselaciji sferne površi. Srećam vam Bloomsday, vama koji slavite.
See ya there.

 



Komentari (129)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

bindu bindu 18:27 13.06.2009

Holistic Science in the B.S.

sve sto treba da znas je u ovom spisku.srecno.

N:OW is an uncountably infinite dimensional field of pure infinite possibility. The future/past is the experience of right N:OW from a finite dimensional perspective. Everything is infinite dimensional Love right N:OW for all Eternity. ☻

In the Broadest Sense . . . .



. . . . everything is connected

. . . . everything is relative

. . . . everything is one.

♥ GAIANXAOS (Original Source)


♥ Dynamical Systems Theory (1882: Poincare)

♥ Attractors

♥ Static

♥ Periodic

♥ Chaotic

♥ Basins/Separatrices

♥ Fractal Geometry (Julia; Mandelbrot)

♥ Bifurcation Theory

♥ Dynamical Scheme

♥ Subtle

♥ Catastrophic

♥ Explosive

♥ Catastrophe Theory (1966: Thom)

♥ Nonlinear Science

♥ Computational Methods

♥ Numerical Analysis

♥ Nonlinear Time Series Analysis (1990’s)



♥ Complex Dynamical Systems Theory

♥ Cybernetics (1942: Wiener)

♥ General Systems Theory (1950: Von Bertanlanffy)

♥ Morphogenesis (1950: Rashevsky)

♥ Cellular Dynamata

♥ Artificial Neural Nets (1985)

♥ Self-organization

♥ Combinatory Feedback

♥ Emergent Behavior

(simplicity in a CDS scheme)

♥ Deep Ecology

♥ Gaia Theory (Lovelock)

♥ Peak of Global Oil Production

♥ Sustainable Engineering

♥ Renewable Energy

♥ Organic Farming

♥ Water Purification



♥ General Relativity

♥ Fractal Space-Time

♥ Speed of Light (em)



♥ Quantum Theory

♥ Ψ-waves

♥ Uncertainty

♥ Relational Reality

♥ Many Worlds

♥ Nonlocality

♥ Entanglement



♥ Consciousness

♥ Holodynamics

♥ Global Dynamical Systems Theory

♥ Morphic Fields (Sheldrake)

♥ Ressonance

♥ Ω - Field Theory (2000)



♥ Hyperspace

♥ Being

♥ Tai Chi Chuan

♥ Collective Mind



♥ Mayan Calendar Dynamics

♥ Natural Time

♥ Tzolkin



♥ Krsna Consciousness

♥ Bhakti Yoga

♥ Zero-point Energy

♥ Infinite Love

yours truly
bindu

Jelena Pavlović Jelena Pavlović 20:03 13.06.2009

Re: Džojsove i druge selidbe

dragan7557
bindu
Svako ko se na bilo koji način vezuje za samo jedan deo (zavičaj i sl.) ne zaslužuje da bude na ovoj lepoti, a samim tim nije ni živeo na ovoj planeti. Oni koji slave urbani deo = Pakao nikada neće spoznati lepotu naše najdraže Mame Zemlje.


svasta

Zašto molim ??? Bar se od tebe može očekivati da se sa ovim složiš.

dragan7557 cerski


Jao Dragane, ja bih se pored Cubure za koju sam vezana pupcanom vrpcom, a koja je moj zavicaj, rado vezivala za puste plaze, beskrajno dugacke, na kojima sija beli pesak. Mozda ne zasluzujemo prirodu ovakvi kakvi smo, kao ljudski rod, u globalu. A ona nam daje nesebicno, priroda. Neki put je zeznemo, ustvari mnogo puta misleci da smo bogom dani, jedini.....A, sta cemo mi kojima je gradski krajolik, krovovi Pariza su prelepi, a behu i moji cuburski dok se nije pocelo sa besomucnom gradnjom objekata visih nego sto im je dozvoljeno, a koji nismo imali priliku da uzivamo u cvrkutu ptica i zalascima sunca i kojima je tihi balkon prepun cveca bio oaza u sred gradske pustinje?
dragan7557 dragan7557 10:25 14.06.2009

Re:otišli, nisu ustvari nigde otišli


Svi oni koji su otišli, nisu ustvari nigde otišli.

nisam htela da te uvredim, mada jos uvek ne kapiram sta sibhteob da kazes ali nije vise ni bitno.

OVO :
♥ Gaia Theory (Lovelock)


A naročito ovo:

♥ Nonlocality


Nepotrebno uzdizanje lokaliteta mesta boravka, sredine za koju je čovek " socijalno vezan" i u kojoj je tuđom voljom rođen.
Osećati se svuda na planeti kao kod kuće i prihvatiti toplinu i dragost drugih ljudi koju mogu nesebično da pruže.
Priroda još nesebičnije daje sve, svuda i na svakom mestu a najviše na mestima koje ne zovemo našim.

Naš vazduh, naša hrana, naša domovinana, naša voda, itd., deli nas na neprirodan način od drugih a i od same planete, od koje prihvatamo samo mali delić za koji smatramo da je naš.

dragan7557 cerski

p.s. mene skoro nemoguće uvrediti.
bindu bindu 07:57 15.06.2009

Re: Re:otišli, nisu ustvari nigde otišli

p.s. mene skoro nemoguće uvrediti.


good for you :)))





marta l marta l 10:26 13.06.2009

usivanje po savovima

putujuci izmedju here i there cesto svratim na jedno meni drago mesto, u Parizu, u maloj sobi sa drvenim podom na spratu iza ovog cvetnog prozora....

tu uvek ritualno procitam ovaj kraj:
" . . . and how he kissed me under the Moorish wall and I thought well as well him as another and then I asked him with my eyes to ask again yes and then he asked me would I yes to say yes my mountain flower and first I put my arms around him yes and drew him down to me so he could feel my breasts all perfume yes and his heart was going like mad and yes I said yes I will Yes."

i onda su svi savovi usiveni i sve te here i there volim isto
valjda ce me docekati tresnje
bauer. bauer. 10:34 13.06.2009

Re: usivanje po savovima

" . . . and how he kissed me under the Moorish wall and I thought well as well him as another and then I asked him with my eyes to ask again yes and then he asked me would I yes to say yes my mountain flower and first I put my arms around him yes and drew him down to me so he could feel my breasts all perfume yes and his heart was going like mad and yes I said yes I will Yes."

tačno tako to izgleda.
gordanac gordanac 12:27 13.06.2009

ušivanje po šavovima

marta l
putujuci izmedju here i there cesto svratim na jedno meni drago mesto, u Parizu, u maloj sobi sa drvenim podom na spratu iza ovog cvetnog prozora....

tu uvek ritualno procitam ovaj kraj:
" . . . and how he kissed me under the Moorish wall and I thought well as well him as another and then I asked him with my eyes to ask again yes and then he asked me would I yes to say yes my mountain flower and first I put my arms around him yes and drew him down to me so he could feel my breasts all perfume yes and his heart was going like mad and yes I said yes I will Yes."

i onda su svi savovi usiveni i sve te here i there volim isto
valjda ce me docekati tresnje



Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:27 13.06.2009

Теорија Неба

Током последњих двадесет пет година свог учењачког живота, еминентни научник и филозоф Емануел Сведенборг (1688-1772) био је трајно настањен у Лондону. Како су Енглези ћутљиви, стекао је навику да свакодневно разговара са демонима и анђелима. Господ му је омогућио да посети оностране области те да поприча с њиховим становницима. Христос беше рекао да душе, да би ушле у Небо, морају да буду праведне; Сведенборг је додао да морају да буду и паметне; Блејк ће после још устврдити да морају да буду и уметничке. Сведенборгови анђели јесу оне душе које су изабрале Небо. Речи им нису неопходне; довољно је да један анђео мисли на другог, па да га има поред себе. Две особе које су се волеле на Земљи чине једног анђела. Њиховим светом управља љубав; сваки анђео је једно Небо. Његов је облик савршеног људског бића; облик Неба такође је савршен. Анђели могу да гледају према северу, према југу, према истоку или према западу; увек ће гледати Бога у лице. Они су пре свега теолози; њихово највеће уживање је молитва и расправа о духовним питањима. Земаљске ствари су симболи Небеских ствари. Сунце одговара божанском. На небу не постоји време; изглед ствари се мења према душевним стањима. Одећа анђела блешти сходно њиховој интелигенцији. На Небу богати су и даље богатији од сиромашнијих јер су навикли на богатство. Предмети, намештај и градови на Небу су одређенији и сложенији него на нашој Земљи; боје су разноврсније и снажније. Анђели енглеског порекла нагињу политици; они јеврејског порекла нагињу трговини драгуљима, а они немачког порекла носе књиге са којима се консултују пре него што ће да одговоре. Пошто су муслимани навикли да се клањају Мухамеду, Бог им је обезбедио једног анђела који глуми Пророка. Нишчи духом и аскете искључени су из ужитака Раја, јер их не би ни разумели.

есеј Хорхеа Луиса Борхеса: СВЕДЕНБОРГОВИ АНЂЕЛИ

(превела: Сивија Монрос Стојаковић
из дела: Књига о измишљеним бићима, Хорхе Луис Борхес, Paideia, Београд, 2008)
nsarski nsarski 10:35 13.06.2009

Re: Теорија Неба

Odlicna dopuna. Sada je slika kompletna.
Hvala:))
gordanac gordanac 10:48 13.06.2009

Теорија Неба

...i opet je Brajović prvi počeo....

Pre neku nedelju, veće pre odlaska u Dublin, vratilo mi neke davno pozajmljene knjige, Borges među njima...








Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:58 13.06.2009

Re: Теорија Неба

gordanac
...i opet je Brajović prvi počeo....

Не, gordanac, зна се ко је стварно први почео:

У почетку створи Бог небо и земљу. А земља бјеше без обличја и пуста, и бјеше тама над безданом; и дух Божји дизаше се над водом. И рече Бог: нека буде свјетлост. И би свјетлост. И видје Бог свјетлост да је добра; и растави Бог свјетлост од таме. И свјетлост назва Бог дан, а таму назва ноћ. И би вече и би јутро, дан први.


То је био Мега-Трол!!!
gordanac gordanac 11:05 13.06.2009

Re: Теорија Неба

Predrag Brajovic
gordanac
...i opet je Brajović prvi počeo....

Не, gordanac, зна се ко је стварно први почео:

У почетку створи Бог небо и земљу. А земља бјеше без обличја и пуста, и бјеше тама над безданом; и дух Божји дизаше се над водом. И рече Бог: нека буде свјетлост. И би свјетлост. И видје Бог свјетлост да је добра; и растави Бог свјетлост од таме. И свјетлост назва Бог дан, а таму назва ноћ. И би вече и би јутро, дан први.


То је био Мега-Трол!!!


:))))))))))))))))
..koji smo mi posledošavši, tesalacijom, ispunili i drugim nevažnim sadržajima....origami, čist
A Petog Dana stvoriše se Leviathan i Behemoth, prve zveri, čije se ime u početku izgovaralo kao jedno, a posle je bilo drugačije...
Dr M Dr M 12:46 13.06.2009

Re: Теорија Неба

И рече Бог: нека буде свјетлост. И би свјетлост. И видје Бог свјетлост да је добра; и растави Бог свјетлост од таме


Ovo, u prilicnoj meri , pobija teoriju o kreativnom dizajnu i providjenju.
Vise lici na " daj da vidimo na sta ce da izadje" eksperiment
marta l marta l 13:40 13.06.2009

Re: Теорија Неба

" daj da vidimo na sta ce da izadje" eksperiment

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 13:58 13.06.2009

Re: Теорија Неба

nsarski
Odlicna dopuna. Sada je slika kompletna.
Hvala:))

Nije. Nedostaje teorija pakla.

U nedostatku bolje, za početak predložio bih poglavle Izreke iz pakla iz Blejkovog Venčanja neba i pakla. Reč je o aforizmima koje je Blejku navodno dao Sotona lično.

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 14:11 13.06.2009

Теорија Пакла

Vojislav Stojković
nsarski
Odlicna dopuna. Sada je slika kompletna.
Hvala:))

Nije. Nedostaje teorija pakla.

Демони Емануела Сведенборга (1688-1772) не чине једну засебну врсту; они вуку порекло од људског рода. То су индивидуе које се након смрти опредељују за Пакао. Нису пресрећне у тим пределима мочвара, пустиња, прашума, пожарима опустошених насеља, блудилишта и мрачних јазбина, али би на Небу биле још несрећније. Понекад их одозго сустиже муња небеског светла; демони то доживљавају као опекотину и несносан смрад. Сматрају себе лепим, али многи имају зверска лица или лица која су само комад меса, или немају уопште лица. Живе од узајамне мржње и наоружаног насиља; ако се и састану, то чине да би се између себе уништавали или да би уништили неког трећег. Бог забрањује људима и анђелима да исцртају мапу Пакла, али ми знамо да углавном има облик демона. Најгрозоморнији и најјезивији Пакао налази се, у множини, на Западу.

есеј Хорхеа Луиса Борхеса: СВЕДЕНБОРГОВИ ДЕМОНИ

(превела: Сивија Монрос Стојаковић
из дела: Књига о измишљеним бићима, Хорхе Луис Борхес, Paideia, Београд, 2008)
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 14:22 13.06.2009

Re: Теорија Пакла

Паклена проповед почиње критиком Сведенброга, пошто дотични није разговарао са ђаволима, који су сви "Божији непријатељи" (да би тако постигао "јединство супротности". Наравно, јасно је да су и Сведенборгови анђели такође демони, али је овај бар мислио да нису.
Блејк, његов настављач се, међутим, хвалише својом склоношћу да "саслуша и другу страну", па тек онда да расуди.

Pakao iz ugla Svedenborgovih anđela izgleda ovako:

"Посматрали смо бесконачни амбис, страшан као дим горућег града. Под нама на огромној удаљености беше сунце црно, али светло. Око њега пламене траке,а по њима пауци који суј урили свој плен. Плен су биле страшне животиње које су израсле из нечисти. То су ђаволи којих је био пун ваздух. Упитах свог другара која ми је судба,а он рече да је између црних и белих паукова... Гледајућ и на исток између облака и таласа видесмо израслину од крви смешане са пламеном и недалеко од нас се појави, па потону, клупко змија крљуштавих иу жасних... Указа

Blejk kaže da mu je đavo, između ostalog, došapnuo i ovo
"Необузданост је лепота",
"Чедност је богата и ружна уседелица, којој се удвара Немоћ"
"Никад не знаш шта је доста док не знаш шта је превише".
"Не постоји пакао као казна за грешнике, јер је зло само једна од људских енергија коју треба следити, пошто она доноси сласт, а због сласти Бог не кажњава".
mimi09 mimi09 22:45 13.06.2009

Теорија Неба

Vise lici na " daj da vidimo na sta ce da izadje" eksperiment


God is really only another artist, he made the elephant, giraffe and cat. He has no real style but keeps trying new ideas.
Pablo Picasso
nsarski nsarski 02:37 16.06.2009

Re: Теорија Неба

Nije. Nedostaje teorija pakla.

U nedostatku bolje, za početak predložio bih poglavle Izreke iz pakla iz Blejkovog Venčanja neba i pakla. Reč je o aforizmima koje je Blejku navodno dao Sotona lično.

Ako cemo pravo, onda nam treba 4 sveta da kompletiramo Blejkov kosmos.
Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 11:43 13.06.2009

U vezi priče

.....tako ti je to prijatelju moj kada čovek nije čuo za održivi razvoj pa rešava manji problem većim......Ljudske naravi. Čudo jedno ))
Blade Runner Blade Runner 17:53 13.06.2009

Kao da sam juce citao

ovaj text, a prosla je godina. Valjda su se za to vreme i kontinenti makar malo pomerili da svima koji su pobegli put bude kraci.

nsarski nsarski 02:35 16.06.2009

Re: Kao da sam juce citao

Blade Runner
ovaj text, a prosla je godina. Valjda su se za to vreme i kontinenti makar malo pomerili da svima koji su pobegli put bude kraci.


Da, mada cemo za vece promene ipak morati malo vise da cekamo...
Черевићан Черевићан 18:18 13.06.2009

почесто

нас овде који острвљени плутамо медитераном вазда у истом месту потсети Етна својим испувком

да смо тачно поврх додира бивших Laurasie и Gondwane. е јесмо се усидрили на сигурном . . домојега.
nsarski nsarski 02:34 16.06.2009

Re: почесто

Черевићан
нас овде који острвљени плутамо медитераном вазда у истом месту потсети Етна својим испувком

да смо тачно поврх додира бивших Laurasie и Gondwane. е јесмо се усидрили на сигурном . . домојега.

Zaista, gos'n Cher, gore mesto nije moglo da se izabere. Barem da se vajkamo kako ga mi nismo izabrali. Stvar istorijsko geografskih okolnosti, rekao bih.
Hvala na javljanju samalte.
MightyNora MightyNora 19:42 13.06.2009

Ja reko...

... da se javim kada sam vec spomenut :)

I da dodam jednu mapu na ovu te(rit)oriju:

Najvažniji zaključak je, zapravo, da smo nekada imali samo jedan prostor za život (mada, mi, ljudi, tada nismo postojali), a onda smo se razišli, prateći geometriju prirode, na različite strane. To nam je donelo raznovrsnost, ali i nesporazume, kao one kod gradjenja Vavilonske kule. Da li je to dobro ili loše, niko nije pametan da kaže.


„An extraterrestrial visitor examining the differences among human societies would find those differences trivial compared to similarities.... Our loyalties are to the species and to the planet. Our obligation to survive and flourish is owed not just to ourselves but also to that cosmos ancient and vast from which we spring.

We are one species.

We are star stuff havresting star light."

Carl Sagan

Pozz
stari92 stari92 19:47 13.06.2009

о о оооvde(tamo) se vrredno radilo

uz zanemarljive dijabolicne devijacije.

Д. (Уликс)
vladimir petrovic vladimir petrovic 20:14 14.06.2009

Pisac za pisce

Uvek se obradujem kada naidjem na pisanje o Džejmsu Džojsu, direktno ili indirektno.

Upravo sam se vratio sa dvonedeljnog boravka u Istri, te u Puli sedeo pored Džojsovog spomenika. Sam spomenik nije Bog zna sta, ali je zanimljiv.

Kad mislim na njega, ja se uvek setim izreke: Džejms Džojs je jedan od «pisaca za pisce».

A kada pomislim na njegovo Fineganovo bdenje, nasmejem se setivši se da je autor, valjda umoran od traženja da objasni šta je hteo da kaže, odgovara: neka se kritičari u sledećih 300 godina muče oko toga.

Vanvremenski Džojs!
myredneckself myredneckself 00:03 16.06.2009

Re: Pisac za pisce

Danas znamo, ili mislimo da znamo, da je sve ovo zabluda. There is no there there, kaže V. Vulf za Armoriku. Za jednog there je drugom here. Samo mi, svi zajedno, na predvidljivoj teselaciji sferne površi. Srećam vam Bloomsday, vama koji slavite.
See ya there.

nsarski, dobro veče, ovo mi se baš dopada!
ehhh, u mojoj sobi ima deo police sa knjigama, koji ja zovem - šta ću čitati sledeće? među tim knjigama su i Fineganovo bdenje i G-đa Delovej. mnogo puta sam Joyce-a započinjala, (Woolf ni toliko, eto ni dotakla nisam tu Bloomsbury group, shame on me!) pa ostavljala, pa počinjala, ali nije išlo!
ja nisam čitalački snob, i čitam ono što mi je zanimljivo, i što me tera da prevrćem listove brzo, brže, i što mi ne dozvoljava da ostavim knjigu. ali znam, da sve što je zanimljivo, ne mora nužno i obavezno da bude i dobro.
ne nalazim ništa loše u tome da ljudi čitaju iz zabave, i mislim da sve što radimo, ne mora uvek i jedino da ima onu heavy intelektualnu vrednost i težinu. ali, i pored svega, te nepročitane knjige, (a ima ih nekoliko), me kopkaju i uvek kad ih pogledam, izazivaju kod mene izvesnu zapitanost (danas, u ovom svom dobu, mogu biti iskrena do kraja) - treba li mi možda neko uputstvo za čitanje Joyce-a, jesam li ja uopšte spremna za takvo čitalačko iskustvo i imam li volje za njega, i poslednje, a možda najvažnije, šta sam ja mislila tada, kad sam kupovala te knjige? eto, raspričala sam se, ali spasila dušu. tvoje postove nalazim uvek veoma zanimljivim, uvek ih čitam, a ponekad i komentarišem...samo da objavim!
nsarski nsarski 02:28 16.06.2009

Re: Pisac za pisce

ja nisam čitalački snob, i čitam ono što mi je zanimljivo, i što me tera da prevrćem listove brzo, brže, i što mi ne dozvoljava da ostavim knjigu. ali znam, da sve što je zanimljivo, ne mora nužno i obavezno da bude i dobro.

Ovo je dobra uvertira za ono sto mogu da kazem.
Prvo, niko ne treba da bude citalacki snob. (Ja za sebe mislim da to nisam, ali to ne znaci da nisam. U svakom slucaju, znam da citam iz zadovoljstva, mada je bilo situacija kada mi je to bila obaveza). Citati klasike, kaze Tven, je kao odlazak kod zubara - znas da ce boleti, ali takodje znas da je za to za tebe dobro.
Sto se Dzojsa tice, ja nemam nikakve recepte, samo mogu da ti ispricam svoje iskustvo.
Dzojs je, po mom misljenju, vrsta pisca koji ne pise jedan roman (pesmu, dramu) vec celokupni svoj opus. Nesto kao Andric kod nas. Ja sam mozda imao srecu da sam prvo citao "lakse" Dzojsove tekstove koji su me privukli (Dablinci, Portret umetnika u mladosti, Stephen hero). Posle toga me je zanimalo sve vise i vise da saznam o njegovom verbalnom kosmosu, i tako sam iscitao manje vise sve sto je napisao (nadam se). Rekao bih da mnogi po ovom "receptu" pocinju da citaju nekog pisca. Posle je sve "nizbrdo" - naletis na nesto sto ti se dopadne, privuce te, i onda nastavis da citas ostalo.
Kad to uradis, onda saznas da je i Beket saradjivao sa Dzojsom, pa pocnes da citas Beketa, pa Godo, pa njegove pirice, pa muke sa hemoroidima, pa Jonesko (eto negde i Sartra u blizini), pa ...vidis i sama u kom pravcu se ovo razvija. Jedno se vezuje za drugo, i pocnes da izgradjujes siri interes i onda se kaze da mnogo citas. I onda shvatis da, kako kaze Dilan Tomas, moras da procitas mnogo losih knjiga da bi ustanovila koja je dobra. Ali, to je neminovno, kao onaj bol kod Tvenovog zubara.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana