Običaji....

baka Evdokija i unuka Djina RSS / 09.07.2009. u 12:57

 

A... Toj mora da se sluša i da pantiš, toj običaji više nema, ni stariji od men ne pante više kako toj bilo... A men to bilo mnogo lepo kad sam bila mala, pa sam se za svaki gurala i ja, de gođ je trebovalo djete il kasnije djevojka, ja se gurala.. I sad pantim kako se radi kad je veridba, udadba il krštenje... Pantim i za sarane, slave i svakaka slavlja i tugovine, svaki adet ima svoj običaj, i kako i zašto se toj takoj radilo....

Ete, glej, kad se djevojka u momka zagleda, a on je ne gleda, onda vako, ustane se pred zoru, dok svaki spava u kuću, pa iziđe i stane na prag i gleda u sunce, al ono da još nije izašlo, neg sam da se promoli, pa kazuje „Ja, pa ime svoje, pravo, kršteno, izađo pred ova poškopljena vrata, moga doma vrata od suvog zlata, kad me vidi, pa mu rekne ime, nek se muči, ko žena na porodu, ko turčin na sunetu, ko sunce na zalazu ko djete na uboju, da se pita, dje je ova vila do sad bila, ko je gledao, ko je ljubio ko je prosio, ko je gledao više je ne video, ko je ljubio nestao, ko je prosio, ja je oteo, da mi, pa njegovo ime, dođe da me prosi, da me otme, da me nosi, svojoj kući da me vodi..."

Ajde blago babi, sve po redu da pišeš, kuj zna, ima tuj devojke za udaju, ima majke da im se djeca udavaju i žene, pa ima i oci da čitaju, i oci i momci, nek znaju, mož bit zapante, mož bit i da nešto po starejši običaji urade, nako, da se ne zaboravi..

Poprvo, to sam kazala kako djevojka radi kad je momak ne vidi, da je vidi i da je uzne za ženu, a ima i kad djevojka ne vidi momka, onda on ukrade neko njojzino odjelo, neku maramu il košulju, preskoči plot i uđe u zlo doba u avliju pa ukrade od veša što se suši, pa ode u svoju kuću i u svoju sobu de spava raskopa malo u neki ćošak zemlju, ako ima patos digne daske pa ispod ukopa toj odjelo pa kaže, košulju tražila i ne našla, ona ti u san kazala đe je, pa je ti u snu pratila, košulja te ođe dovela i ti meni ženica tu i ostala..

E, kad se to lepo svrši, pa se oni zagledaju, onda djevojka šalje svoju majku i tetke i strine da malko gledaju momka, a momak isto šalje svoje babe razne, koju ima, pa se malko pripitaju žene, dal je za udaju i ženidbu...Kad se vrnu kući, od momka majka šane mužu da treba ići u prosidbu kod te djevojke, i kad, a od djevojke majka šane svom kad će doći prosci...

Ako neki otac neće, odma se ujutro nađu babe na bunaru ili na potoku ili najčesto u crkvi na jutrenju, pa da se zna da toj ne biva...

Al, ako oci pristanu, onda ide proševina, ode momak sa svoga oca kod djevojke i povede i majku i poneku strinu, tako da biva pet šes ljudi... Prvi u kuću stupa otac, a zadnja je mati, jer ona mora da prostiš, guzicom da gurne vrata i da zatvori. Onda se pregovara, malko se domaćini popričaju, oko setve, žetve i toj, pa onda se pita jel djevojka za udaju, pa se zove djevojka da tu pred svedoci kaže dal oće za momka.. Ona očevi ugovore dar i miraz, dar je onoj što će svekar i momak da davaju nevesti, toj su posle njojzine pare i dukati i odjelo, a miraz, ako ima, to je ono što otac djevojčin daje uz ćerku... Kad sve muški dogovore, opet uđe djevojka u sobu i sedne uz sovru sa njima, pa ona i momak malko popričaju, tako, on ju kaže, eto, do sad djevojka a od sad moja nevesta, a ona njemu, do sad po sokaci i mraci a od sad men na kapiju, i to je njima kao prvi razgovor, kobajagi, a od tad mogu kad oćeš i đe oćeš da stanu i pričaju a da ne pukne bruka, sad je ona za njeg isprošena i on je njojzin momak. U prvu nedjelju se ide u crkvu, svi isti opet, mladenci, strine, tetke, roditelji, pa pop posle jutrenja očita odma i molitvu za blagoslov i objavi veridbu. E, to je sad da mogu sve seoske alapače da kude momka i djevojku ako imaju za šta, da se kida dok je vreme, ako ne valja momak il djevojka nije dobra. A opet, i u to vreme do svadbe da se prijavi ako momak ima neku kojoj ide u mrak u sobu ili djevojka ako su je na silu dali, da ima kad da pobegne, ako se neđe nasamo obećala nekom drugom momku, pa jes, bivalo je i toj...

E, taj dan, posle crkve, idu kod djevojke kući, momak ju dava prsten ili neki darak, dukate, struke, grivnu ili tako, a ona njemu vežene čarape i maramu i košulju što je sama vezla. Obično, ako je djevojci milo na momka, pa oće da ga malko uvrača da je voli, ona toj što mu dava stavi pod svoj jastuk uoči nedjelje i veridbe, pa prespava, pa ujutru kaže, kako ja noćas milo spavala, tako ti sna nemao dok me kući ne doveo i na moje grudi ne lego...

Pa mu daje darak i ručaju, nešto malo, pa ajde svojoj kući...

Kad dođe vreme za svadbu, ako mlada nije pobegla i mladoženju nisu uvatili kako se uvlači nekoj drugoj pod jorgan, e, kod nas svadbe sve bivale u nedjelju, tek posle rata počelo u subotu....

U taj četvrtak, nevesta pakuje svoju spremu, vezove i ekleraj i ostalo, u sanduke, što je kuća njojzina bogatija, to je više sanduka... Počinje mešenje, spremanje i klanje... U petak dođu neudate djevojke iz familije i iz sela, da malo kao plaču, jer im se drugarica udaje, pa neće više da idu na slave i posela zajedno, i spremaju kite cveća da se okite svatovi... I svaka ponešto stavi u taj zadnji sanduk, kao da se zna da je djevojka toliko imala spreme da nije mogla sama da napuni sanduke.. A kad je sirota djevojka, onda vako, kad dolaze, svaka joj donese od svoje kuće neko jelo, pitu, kolač, koja donese i celo prase pečeno il jagnje ili dve, tri kokoške, da se u nedjelju posluže svatovi, a i ponesu joj iz svoje spreme ponešto, svaka pomalo, da ima iako je sirota, lepu spremu da ponese...

U subotu se redi kuća, ej, da, ceo dan, pa nije bivalo da ima, ko sad, usisivač na struju pa ima onuj vodu ko tvoj, pa sve sa njega celu kuću središ za dva sata, nego, tresi ćilime, briši prašinu, ribaj lonce da se sijaju... Taj dan domaćin sve namiri imanje i stoku, da u nedjelju nema poso. Peče se na ražanj sve što ide, veselo je i kod mlade i kod mladoženje, dođu iz komšiluka pa pevaju i pomažu.... Mati odredi poslušnike, to obično prve komšije, oni će da bivaju, kao sad konobari i da sve paze da se ladi vino u bunaru i da se skuva rakija, i da se svako jelo po redu iznosi pred goste jer u nedjelju, niko iz kuća de se slavi ne radi ništa....

Kad svane nedjelja, prvi ustanu domaćini i odu odma da narane stoku i namire je, i to pre zore, da ga bjel dan ne zatekne na poso, to je onda za mladence nevolja.

Kod mlade, od zore se kiti nevesta, dođu strine i tetke, i udate drugarice, pa je kolmuju, pa je kite, crne joj obrvice, štipkaju je za obraze da bude rumena, ređaju joj, po redu, košulju, donju i gornju suknju, libade, vežene čarape, činjene opanke, tepeluk i veo od sitne čipke, ja kad se udavala, bio veo od mletačke čipke, tanke i penaste...A usput joj ponešto nako, pomalo, objasne šta je čeka doveče...

U kuću kod mladoženje se skupe svatovi, pa napred idu otac i mati, a ako on nema, onda stric ili ujak ili strina, kako se već može...

Kad uđu u avliju, posedaju za prazne stolove, a ako je zima onda u kuću, al to samo ako je neki baš sneg i ladnoća, sve mi to u avliju radimo... I tu ima red. Na prvo mesto idu mati i otac od mladoženje, do nji ide stari svat, e, to je majkin brat ili neko iz njojzine familije ko joj je kao brat, najbliži, pa do starojka kum, to su bila po stotinu godina stara kumstva, pa do njega vojvoda, e, to je od mladoženje sestre muž, razumeš, zet na mladoženju, on ima na glavi šešir koji mu još kod mladoženje nakite sa fazanova pera od repa i razne trake, on je taj što će mladu da zasluži, pa ga okite ko božićno drvo. Na najgore mesto sjedne mladoženja, on će ionako svaki čas da ustaje i nešto da radi....

Prvo mora vojvoda da skine jabuku sa drveta. A toj ti ide vako, popnu se mlađi momci iz familije, pa na najviše drvo u avliju dignu motku, al tanku, mladu jasiku, na na vr motke vežu jabuku, debelu i veliku, pa vojvoda ima tri metka da sobali jabuku, inače, nema mlada da ide iz kuću! A motka tanka, pa na svaki vertić mrda, mora vojvoda da ima oko da je skine... Ako ima bolji lovac u familiju, mož da se puška da i njemu, ne mora baš vojvoda... Kad sam po drugi put ženila Dragora, moj zet Stefan dovuko sačmaru, neku talijansku, kuku mene, skinio je i jasiku i jabuku i pola jablana odjedared, a moji sinovci stojali uz njeg pa i oni zapucali, svi sedam pušaka odjedared, kad je grunulo, božemeoprosti, ka da je rat il ustanak.... A kad se onomad ženio Adam, moja unuka Ana mu bila vojvotka, pa ona sobalila jabuku, na drugi metak, gađala, veli, motku tik ispod jabuke, da padne cela na zemlju.. Sad taki vakat došo, moje unuke pucaju ko muški... E, kad to obore, onda neka djevojčica iz familiju pušta pevca u avliju a mladoženja mora da ga brzo uvati, jer ako ne može pevca, a kako će ženu... Pa se pevac dava vojvodi, to mu je nagrada za oni metak i jabuku... Onda se daje džak kuruza momku da obnese oko kuće, triput, kuruza koliko je mlada teška.. Kad to obave, dobiju malo da se posluže, pite i tako... Dok svati jedu, babe iz mladine familije skole mladoženju, sve ga odjednom nešto pitaju i nešto mu pričaju i svaka ga vuče za rukav, to je da se vidi da je momak bistar i pametan i da ume i da čuje i da kaže... A i da mu se ne da da jede, jer da gladan dođe u crkvu, gladn rane ko što je gladan i žene....

Kad se malo private, ide mladoženja sa bar dva devera, nisu to baš braća, može i dobri drugovi ili iz kumove familije momci, idu da kupuju mladu. Pred vrata stanu mladina braća i bratanci pa se pogađaju, onako momački bezobrazno, koliko da se plati, al se uvek gleda kolko ima ženik para, da se ne traži mnogo....

Kad je kupe, izvode je deveri, a nevesta, kad svi iziđu u avliju, okrene se pa na svakog djevera dodeli djevojku, to su njoj drugarice u petak kazale koja bi kojeg momka da je vodi pod ruku u crkvu... Pa na svakog djevera momka dava po drugaricu, a sve to mlada i mladoženja dogovore unapred, koji se kome sviđa, jer se taj dan mladina ne poriče, pa i ako ima da momak voli devojku a njeni na daju a oni se vole, tad im je prilika da se malo vide i popričaju i podrže za ruke, a da niko ne sme da grdi, jer je to mladina želja. Tad svekrva dava mladi buket cveća i zlatnu darovninu, ogrlice ili grivne i ide se u crkvu.

A pre nego iziđu iz avlije, mlada, pred kapiju, na svakog devera stavlja vezeni peškir, a na barjaktara, onog što vodi kolonu, i peškir i oblači mu svojom rukom košulju.... Dok svati izlaze, na kapiju stanu mlađe, što još nisu dorasle da se davaju deverima, pa kite svate cvećem...

U crkvu, popovska posla, sve obave i ide se kod mladoženje, kad se ja udavala sve bilo kod men u kuću, jerbo došli izdaleka po mene, čak iz Crnu Goru.... A i moj oco je tijo da selo vidi kad se udava Evdokija od Popovića, mi smo bili skromna familija, al bogati, pa je oco teo da sad celo selo vidi kolko je stvarno bogat Jevrem....

Kad stignu u kuću kod mladoženje, poprvo se baca sito, i to se stavi jedna jabuka, za zdravlje, malo šenice, za rodnost i poneki cvet za radost, pa mlada baci toj sito preko kuće, a babe čitaju, ako je palo ispred,ne dobaci do kuće, mlada će da pobegne odatle, ako sjedne na krov, osta tu do veka, ako padne iza kuće, biće mlada sluga u kuću, a najgore ako prebaci mlada preko u komšijsku avliju, to ne valja, onda se kaže da mlada ima veliku snagu i da će ona da biva gazda, a muž i svekar i svekrva nojzi sluge..

Mlada se popne i stane na prag, a iza nju se poredaju deveri i djevojke, pa mlada gleda ko joj nako najlepši par, pa njima baci onaj buket od svekrve što dobila, to im da su sledeći nji dvoje za venčanje.

Djevojka posle, ako oće tog momka, osuši taj buket i namrvi ga u vodu kad se kupa, da joj zamiriše koža pa da je momak juri i njuška ko pas.....

Onda se stavi svekrva pred vrata da sjedne na stolicu, pa joj mlada sedne u krilo i mlađarija prospe malo vode pod stolicu, to je kao da se ona upiškila od sreće što dobila snaju... Onda se odigra jedno kolo, mlada vodi a do nje mladoženja, a svekrva stane na vrata i uzne pod levu mišku pogaču a pod desnu kutlaču i kazuje ovako, evo ti snao ovaj leba, nikad u ovu kuću ne bila gladna, evo ti i ova kutlača, da se zna i čuje da si sad domaćica na ovaj oganj, pa vadi komad šećera i daje joj u usta i kaže, a ovo ti od mene, da ti život bude sladak, pa je malko lupne po guzici i kaže, a sad u krevet, da me načiniš babom! Pa muž uzne u ruke ženu svoju i unese je pravo u sobu i spušti na bračni krevet, a za njima mlađarija, ciči i zviždi, mlada posedi minut na krevetu, otkine komad leba i narani mladoženju, jer nije ništa jeo od juče, to da joj doveka taki gladan u postelju ide.... Da joj bude gladan nje a ne neke druge...

Onda se ustanu, pa idu da sednu za sto...

Kad u kuću idu iz crkve, kroz kapiju prođu samo glavni gosti, a onda djeca uznu korito i naspu vodu, pa ga nameste na kapiju, pa ko oće da uđe ima da baci neku paru u korito, to su pare koje mlada ima posle da ponese...

A kad je ručak, mlada malo jede pa uzne jabuku, ili ako je mnogo velika svadba biva da uzne i glavicu kupusa, pa ide okolo i svaki zabode dukat, dinar, neke pare, to je opet mladino....

A ujutru, jer je veselje do jutra, kad poslušnici sve raspreme i operu, mlada i mladoženja iziđu i služe njih, za zahvalnost, a majke svaka svojim poslušnicima deli darove, ženskim kecelje a muškim čarape i maramice....

A mlada, ako je dobar bio mladoženja tu noć, kad ustanu, otvori širom vrata od kuće i peva, da se čuje niz avliju, a ako nije, ona ćuti... Bivalo je i da mlada pobegne pre zore nazad ocu... Bivalo je i vako, da mlada ne kaže na vreme da nije nevina, nego bude belaj... Al ja znam, ako je kazala pre braka, pošteno, nisam nevina, prevario me jedan da me ženi pa slagao, eto, sad da ti nabrojim deset pre rata koje se udale glatko, samo su lepo kazale i to mladoženja pregoreo na vreme... Nije ta nevinos, bar u moj kraj bila tolko strašna ko u Crnu Goru, ono, jes da je bilo važno, al ne da se glava gubi... Bila je sramota kad rodi vanbračno, al se uvek znalo i koji je otac, pa je i na tu familiju padala sramota, ni taki se prokazani momci posle nisu lako ženili... Ja ti kažem istinu, za moj kraj a ti ne veruj men nego na te orlove na televiziju...

A mogla je svaka i da prevari muža da je nevina, ako oće, to je moja Latinka umjela da joj namjesti međicu ko da je djevojka, lako....Al to bilo retko, pantim možda tri koje nisu smjele kazati....

Posle, kad prođe dve nedjelje, nevesta ide svojoj kući djevojačkoj, sama, da se prvo sa majkom a posle i sa ocem popriča nasamo, ako ima da se žali, da se kida na vreme, dok ne dođu djeca.

A posle neko vreme, svaka bude trudna, ni pola godine a vuče stomak....

Eto, tako su starejši običaji bili, i znam ja da sad ne mož tako da se puca i jure pevci ko nekad, al volim kad vidim bar neki kad ponove kolko mogu...

 

Beograd, Surčin

1. juli 2009

 

Dragi moji, slatki, najslađi, da malo objasnim ovaj tekst.

Pre par godina je moja poznanica radila rad na temu sličnosti i razlike običaja kod Kelta, Škota i Srba. Evda je diktirala pesme, napeve, bajalice, rituale, običaje i verovanja, na sve ukupno 72 strane kucanog teksta. Meni se najviše svideo ovaj deo o svadbama, pa sam je terala da to ponovo priča...

Nas ovde, na blogu ima sa svih krajeva Srbije, a sad smo na svim krajevima sveta, i mislim da bi bilo lepo kad bi svako dodao po malo, ko zna, možda nešto i naučimo ili se nasmejemo malo...

Zato pozivam i prozivam, da se ne zaboravi, nemojte samo da lupate preporuke i pošaljete tri reči, dajte makar mali detalj kako je to kod vas u kraju ili ste negde videli....Da se ne zaboravi.

Djina

 

 



Komentari (111)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

milenanenad milenanenad 11:30 15.07.2009

Re: lep tekst

Kod nas se ranije ruzmarin gajio specijalno za tu priliku, tj. za kicenje gostiju. I pazio se ko oci u glavi. Zimi ga zavijali u plasticne kese i pokrivali da ne promrzne. tacno se znalo koja baka u selu gaji ruzmarin, kod njih se islo. I one uvek davale
rajce1 rajce1 19:40 12.07.2009

vratila sam se...

Drage moje,
Samo da se prijavim da sam se vratila sa odmora, sad cu da citam i prethodni i ovaj tekst i komentare naravno, pa cemo se jooos druziti ovih dana!
Mnogo ste mi nedostajale, ali sad cu da uzivam citajuci...
Voli vas Rajce
baka Evdokija i unuka Djina baka Evdokija i unuka Djina 08:25 13.07.2009

Re: vratila sam se...

Dobrodošla!
Ajd, polako pročitaj pa se čitamo....
Djina
arianans arianans 14:23 13.07.2009

prozvana sam, pa da se javim

Lepi su ovi opisani obicaji, puni verovanja.. dopadaju mi se
Djina kazes da ti opisemo neki obicaj oko vencanja u nasem kraju.
Ja sam katolicke vere, tako da su nasi obicaji nesto drugaciji od pravoslavnih.
Evo kratkog opisa jednog naseg obicaja. Posle izlaska iz crkve, svi svatovi formiraju tunel drzeci se u paru za ruke. Mladenci prolaze kroz ovaj tunel, a simbolizuje zajednicki put koji predstoji.
Od pravoslavnih obicaja dopada mi se jedan stari kosovski obicaj kad svekrva u kompletnoj nosnji igra pred svojom kucom drzeci sito sa zitom, secerom u kockama i sitnim novcem. Igra, peva i priziva srecu za svog sina i snaju... Lep obicaj...

Izvinjavam se sto vam tek sad pisem, nisam bila u "mrezi" nekoliko dana.
VEEEELIKI pozdrav za Vas Dve!!!!
baka Evdokija i unuka Djina baka Evdokija i unuka Djina 12:21 15.07.2009

Re: prozvana sam, pa da se javim

O, pa katolici imaju vrlo maštovite običaje, ali toliko različite u zavisnosti od frakcije....
Protestanti, papisti, anglikanci... svako svoje, ali su i oni lepi, svaki na svoj način ima odredjenu simboliku....
Djina
4krofnica 4krofnica 22:53 13.07.2009

ja kasno stigoh

moji su beogradjani tako da mi nemamo nikakve obicaje!
ajd vodaj se po gradu koju godinu, ocemo decu-pa moze.....
jedan dan smo se uzeli u opstini, kumovi i mi-pa klopa
posle 2 meseca u crkvi, svadba po nasoj zelji, u nasem ambijentu i muzikom=roditelji su samo pomogli sta smo trazili, nisu se mesali nista..
mozda i nije neka romantika...
nikakve zakletve, prosnje,obicaji...
anastasija.p anastasija.p 13:09 14.07.2009

Pozdrav

Samo da se javim da malo kaznim na zurku :)
Pozzzz
A
milenanenad milenanenad 11:03 15.07.2009

Nesto iz Srema, nesto iz Macve

Drage moje, ja sam iz Boljevaca, nekih 12 km udaljenih od Surcina, i, iako znam da je baka Evda dosla da zivi u Surcin (tj. nije odatle), nekako mi srce puno kad procitam da je pisano u Surcinu. To je moj kraj, moj Srem... (sad cu da pocnem da placem).
E ovako...
Cini mi se da stari obicaji polako izumiru kako se nasi stari (bake i dede) sele na onaj svet, i da sve vise ustupaju mesta nekim novokomponovanim obicajima, miksom svega i svacega. Valjda kako se koja tetka, strina, kuma seti, pa tu jos doda nesto iz kraja odakle je ona sama. Nekad mi se desavalo da me prosto bude sramota od nekih novokomponovanih obicaja, za neke se pitam ko ih izmisli, a za neke kazem da su izmisljeni samo da bi gostima izvukli sto vise para...
Pre jedno desetak godina bila sam u Macvi, na svadbi sestre moje drugarice sa fakulteta. Tamo spremanje za svadbu traje celu nedelju pre. Svadba je u subotu. U petak devojke (sestre, drugarice) prave venac koji se stavlja na kapiju ispred kuce i venac koji stoji na ulaznim vratima kuce. Mi smo pravile od svezeg cveca, borovih grana, i to smo radile na sred dvorista. Ulazna kapija otvorena. Prilazi komsinica, zagleda, pita, moja drugarica i jedna njena rodjaka samo cute, ne odgovaraju, kad odjednom istrcava drugaricina majka i tera tu zenu od kuce. Meni neprijatno. Posle mi kazu da je ta zena udovica i da ne treba sa njom da razgovara niko od mladinih, da se mlada ne urekne, da ne bi isto postala udovica. Inace, tamo se s jeseni prave veridbe, pa devojka prelazi u kucu kod momka, pa "ako se dobro pokaze pri berbi kukuruza, poslovima koji slede kad se kolju svinje, ako zna obicaje za Bozic i Uskrs" onda na prolece sledi svadba, obicno posle Uskrsa. Ne znam da li je ovo bas svud u Macvi tako, ja pricam kako sam cula i dozivela u Macvanskom Prnjavoru. Ne pamtim bas sve kako je bilo kad su dosli mladozenjini, gadjali su jabuku naravno, nije bilo petla, ali je bilo da su mladine tetke i strine napale na momka jedno pola sata da ga ispituju, a on jadnik pojma nema sta ga je snaslo. Vencanje prvo bilo u crkvi, pa u opstini, pa se vratili kod mlade na rucak. Pre rucka, mlada ide i ljubi se ponovo sa svim gostima i svi joj daju pare "u veo". Pa su mladozenjini tek predvece otisli i odveli mladu. A sutradan, u nedelju kod mladinih mladina rodbina sad posluzuje dorucak ljudima koji su na dan svadbe sluzili (tamo ih zovu ascije). Za rucak se ide kod mladozenjinih. Pre rucka mlada sluzi kafu i svi joj na posluzavnik stavljaju pare.
A ja jadna, student, a ucili me moji da se nigde ne osramotim, pa sam za ta dva dana skoro bankrotirala, jedva sam imala za kartu za autobus za povratak kuci.
U mom selu, pricala mi mama da je sedamdesetih (kad su oni pravili svadbu) bilo uobicajeno da se nakon vencanja, a pre rucka odigrava "prikazivanje poklona", tj. da se objavljuje sta su i od koga mladenci dobili. Tad su pokloni bili reda velicine spavace sobe, sporeta, frizidera, ali bilo je i servisa za caj, kafu, kolace, rakiju (sa casicama kao naprstak-jos ih mama cuva), naravno uz neizbezne servise za rucavanje za minimum 12 osoba. Ovaj obicaj je nestao kada su mladeci poceli da dobijaju brdo pegli, lampi, aparata za galete i slicnih prekopotrebnih kucnih potrepstina.
Ja sam svog muza upoznala preko interneta, pa sam se, shodno tome na dan vencanja spakovala u dve torbe, spremila "vencanicu" kupljenu u OTC (da ne kazem buvljak), na "odeljenju" (tezgi) za punije dame (posto sam oduvek xxl size), sela u auto i odvezla se ispred opstine, da se registrujem. Naravno, uz prisustvo kumova i porodice.
Posle su me, gledajuci slike, neke rodjake grdile sto sam na vencanju nosila bisere, kao plakacu mnogo u braku. Mislila sam, nema veze, biseri su i tako vestacki, pa kletva ne deluje, ali izgleda da su ipak bile u pravu, ali to je tema za neku drugu pricu.
Ranije su u Sremu svatovi isli u fijakerima, konji okiceni belim peskirima, mladin fijaker najlepsi... Kad su se moji roditelji vencavali, tatini tetka i teca sa oceve strane su bili vojvode, nosili su metle kojima su cistili put ispred mladenaca na putu do opstine, a oko vrata po venac ljutih paprika, ne znam zbog cega.
Eto, toliko od mene za sada...
Ako se jos neceg setim, pisacu
Inace svaku sam pricu otplakala, neke suze su bile radosnice, a neke ona bas prave
Pozdrav
baka Evdokija i unuka Djina baka Evdokija i unuka Djina 12:19 15.07.2009

Re: Nesto iz Srema, nesto iz Macve

Prelepi običaji, dosta i liče na Evdine....
Čitamo se sutra sa novom pričom!!
Hvala na lepim rečima Milena!
Djina
jesyblesy jesyblesy 13:13 15.07.2009

moj obicaj mimo obicaja

Dok stari svat ne polomi sabornik-granu drveta cija se svaka grancica uvijala u beli papir svadba mora da se ''tera''i po 3 dana,kasnije se saborni bacao na rodno drvo.
Hvala i za ovu pricu,posto sam u svadji sa nasim obicajima za sve prilike pa i za ovaj najlepsi dan u zivotu posle radjanja deteta.
Moja svadba-registracija u opstini gde su nam kumovi bili najbolji prijatelji-mimo svih obicaja i protokola-na celu sa tada jednogodisnjom cerkicom-da se razumemo veselja je bilo ali je to bila vise zurka nego vencanje a trubace smo penjali na ogradu da nam sviraju(znam da je moj deda taj isti orkestar nakon noci provedene u kafani vodio na drvo da se penju pa da mu sviraju
rajce1 rajce1 16:20 15.07.2009

eh.. svadba..

Prvo da se zahvalim od srca za savet draga moja baka Evdo! Dirnula si me i ne znaš koliko sa tvojih par prepametnih reči. Biću srećna ako mi ponovo nešto napišeš a ja ću čitati svaki tvoj tekst sa velikim ushićenjem kao i do sada.
Što se običaja i svadbi tiče, ne znam mnogo oko toga a kad sam se ja udavala nije ni bila svadba jer je moj dragi već bio ženjen i pravio svadbu i slavio mladence i sve po redu, pa mu nije padalo na pamet da to radi ponovo!
Šta reći... Priznajem bila sam mlooogo glupa što pristadoh tako, odmah je trebalo da okrenem neke stranice i ponašam se drugačije, ali avaj... glupa, zaljubljena, vaspitana da sluša i pita, pa bože moj šta ima veze... Osta mi žal svih ovih godina što ne obukoh venčanicu...
Zato ću te draga moja poslušati svaku reč da mi bar ćerka prođe bolje, a ja da li ću seći ili i dalje biti tu gde jesam... ne znam.. ali znam da ću ti javiti šta sam uradila...
U iščekivanju nove priče ljubi vas obe
Rajče
PS Djina, umal da zaboravim, ŽELIM TI SVAKU SREĆU, ZADOVOLJSTVO, LJUBAV I ZDRAVLJE! Uživaj....

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana