Srpska muka na crnogorski način

Jelena Gall RSS / 14.07.2009. u 22:41

281638b2efa0ddafb6e8f78c533d4dbc.jpgPotpisavši predlog novog crnogorskog pravopisa, ministar prosvete i nauke u Crnoj Gori Sreten Škuletić okončao je treći čin crnogorske jezičke drame. Nakon što je u Ustav Crne Gore upisan crnogorski jezik kao službeni, i nakon što je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću otvorena katedra za crnogorski jezik - prva dva čina drame, o kojima još jedino komšijske mačke nisu rekle svoje - dočekali smo dramski klimaks i dobili, da se ne lažemo, očekivani rezultat, novi crnogorski pravopis. Ostajući simbolično pri formi drame, četvrti i peti čin će u prvi plan staviti dalja prepiranja, debate i svađe pristalica crnogorskog, odnosno srpskog jezika (dakle, Crnogoraca i Srba), kao i praktičnu primenu novog pravopisa pre svega u školstvu.

Ova vest izazvala je i pokoju veselu reakciju, recimo na na hrvatskom sajtu www. javno.com. U rubrici „Život", podrubrici „Zanimljivosti" objavljen je tekst sa nadnaslovom „Piši kako govoriš" i naslovom „U crnogorski pravopis ušli meko š i ž", a koji bez skraćenja glasi: „U crnogorskom jeziku prihvaćene su sve inačice, i đ i dj, i đevojka i djevojka, i ćerati i tjerati i śekira i sjekira. Veselja li!"

Beogradska Politika je, međutim, stvar shvatila ozbiljno, a pošto je zauzimanje stava danas poželjna odlika profesionalnog novinarstva, Politikin stalni dopisnik iz Crne Gore Novica Đurić dao je svoju ocenu reči profesora dr Milenka Perovića izrečenih na konferenciji za štampu: „Nakon podužeg, više političkog nego lingvističkog slova, profesor Perović je rekao da zahvaljuje Bogu što postoji crnogorska država, što ima Crnogoraca i što postoji crnogorski jezik."

Više političko nego lingvističko slovo? Naravno. Svako normiranje bilo čega je (i) politički čin, svaka  14023529.jpgstandardizacija svakog jezika je politika. Sastavljanje prvog slovenskog pisma bilo je politika, prevođenje Biblije na narodne jezike bilo je politika, Dositej i Vuk, Bečki književni dogovor 1850, Novosadski dogovor 1954, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika 1971 - sve to bilo je politika, a o normiranju bosanskog jezika da i ne govorimo, to je politika beskraja. Da li je onda iskrenije reći da standardizacija bilo kojeg jezika nema veze s lingvistikom? Nije. Svaki standardni jezik je rezultat sprege politike i lingvistike. To je jedina apsolutna istina uzidana u temelj svakog živog ili mrtvog standardnog jezika, iako je lingvistika srazmerno mlada u poređenju sa potrebom normiranja pisma.

Pošto je rečeno da će za desetak dana biti još jedna konferencija za štampu na kojoj će se, kako najavljuju Škuletić i Perović, više govoriti o lingvističkim odlikama novog pravopisa, zasad je politički aspekt u prvom planu i to zapravo nikoga nema razloga da čudi. Pitanje je samo da li ima koga da ljuti. Imaju li pravo oni Srbi koji ne prihvataju ni bosanski (bez obzira da li ga nazivali bošnjačkim) ni crnogorski jezik, nakon što su „odvajanje" hrvatskog nekako prihvatili?

Nikakav odgovor nećemo dobiti ako pokušamo problem da sagledamo isključivo lingvistički, a još manje ako se damo u poređenja s nemačkim ili engleskim, ili još zahvatimo malo dublje u istoriju da bismo uz njenu pomoć nešto dokazali. Cepanje srpskohrvatskog i nastanak bosanskog i crogorskog jezika ekskluzivni su produkti našeg vremena i apsolutne posledice zbivanja na našim prostorima u poslednjih dvadesetak godina. Nema te komparativne ni istorijske lingvistike na koju je moguće pozvati se s više argumenata nego na legitimno pravo Bosanaca (Bošnjaka, ako vam je draže) da svoj maternji jezik nazovu bosanskim, i Crnogoraca da govore crnogorski, a ne srpski.

Ukoliko bez ostrašćenosti pogledamo lingvističku stranu, primetićemo da zapravo nema tog lingviste koji neće pomenuti štokavski jezički sistem koji je zaista strukturno dovoljno homogen da bude onomad uzet za osnovu jednog, zajedničkog standardnog jezika. No, apsurdno je danas pristati samo na izdvajanje srpskog i hrvatskog, a ne i bosanskog i crnogorskog kao novih standardnih jezika unutar politički i nacionalistički razbijenog štokavskog narečja. Apsurdno, jer ne postoji samo istorija do Novosadskog dogovora, pa onda još do 1991, nego i ova mlađa, i ne postoje samo dva naroda i njihovi jezici, nego i dve mlađe nacije i države.

Naravno, naš veliki problem je upravo tu, slepa mrlja na logičkoj ravni aktivira se pri samom pomenu bosanskog ili crnogorskog jezika, i tada se poseže za drugim „argumentima" koji sa lingvistikom više nemaju mnogo veze. Tada se zaboravlja da je standardizacija jezika normativni postupak koji mora da uzme u obzir stanje na jezičkom terenu, ali da standardni jezik nije sken terena garniran nacionalnom istorijom, već skup jezičkih pravila koja se uče u školama i koriste u svim oblicima službene i javne komunikacije. Taj jezik u Crnoj Gori može biti samo crnogorski ili srpski. Odlučili su da bude crnogorski, amen.

Vratimo se na trenutak na štokavski jezički sistem koji je omogućio stvaranje standardnog srpskohrvatskog jezika, koji je tokom pola veka intenzivno zbližavao sve današnje govornike srpskog, hrvatskog, bosanskog i crnogorskog. Sposobnost neometanog sporazumevanja tokom duga vremena je krucijalni argument zagovornika dvaju suprotstavljenih političkih opcija: onih kojima je svejedno kako se ovaj jezik ili ovi jezici zovu jer im je komunikacija jedino važna, baš kao i onih Srba koji bosanskim Muslimanima ne priznaju ni nacionalnost ni bosanski jezik - a o Crnogorcima i crnogorskom jeziku da ne govorimo (od Hrvata i hrvatskog su u međuvremenu digli ruke, što pokazuje da je sve ipak i stvar navike). Ova druga grupa hrani svoja negodovanja i svoj nacionalizam očiglednim jakim nacionalnim osećanjima kod dve, u poređenju, veoma mlade nacije i odriče im sve atribute posebnosti i svaku sposobnost donošenja zrelih odluka.

e6c38c365521c5d7373027a4468dffe8.jpgSa standardnim crnogorskim jezikom dobijamo četiri standardna jezika na jednom i dalje zajedničkom - i to upravo na nivou standarda - jezičkom prostoru! Odluke o preimenovanju jezika su razumljivi deo nacionalnog i državnog osamostavljivanja, ali izazivaju (i kod pobornika i kod protivnika) izuzetno burne emotivne reakcije, opsedaju nas, kradu nam vreme i energiju. Gledano sa strane, recimo sa Zapada, ovo su veoma zanimljivi procesi, ali anahroni u svojoj sveukupnosti. No, ako nešto uopšte brine Zapad, onda je to narastajuća nacionalna netrpeljivost na prostorima bivše Jugoslavije, a ne pitanje da li će crnogorski jezik proći međunarodnu registraciju. Naravno da hoće, smešno je i pomisliti da neće.

Ako bismo krenuli putem dobre volje, koje je evidentno sve manje u poslednje vreme, mogli bismo posle svih jezičkih avantura početi ozbiljnije da razmišljamo o novom imenu koje bi objedinilo četiri standardna jezika. To ime ne bi smelo da bude izvedeno iz imena jedne ili dve od četiri nacije i poslužilo bi pre svega da se otresemo sramotne skraćenice, baš kao i signal da navodnim ogromnim (u suštini minornim) razlikama četiri jezika bar svet nemamo nameru da zamajavamo, ako sebe iz nekih vanjezičkih razloga i moramo.

(Objavljeno u današnjoj Borbi)

______________

Dragi blogeri, 

prvo sam mislila da ovaj tekst uopšte ne stavljam ovamo. Ubedili me da stavim. Onda sam mislila da zatvorim opciju za komentarisanje, ali znam da to niko ne voli (ne volim ni ja). A premišljala sam i jedno i drugo, jer slabo stižem da dolazim ovamo u poslednje vreme i verovatno neću ni sada biti u prilici da se posvetim ovom postu onako kako bi zaista trebalo.

Zbog toga vas molim, pokušajte da razmišljate u ključu dobre volje. To je za razgovor o ovakvoj temi važnije od slaganja ili neslaganja sa stavovima. Odnosno, dobra volja je u ovom slučaju preduslov za razgovor. 

Ja sam večeras dobre volje i zbog jedne konačno stvarno dobre vesti, trolovanje na temu šengena je em dozvoljeno, em poželjno, ova karta će uskoro izgledati malo drugačije. :)

569px-schengenagreement_map_svg.png 

 _______________

 

EDIT: Opcija za komentarisanje isključena 17.07.09. u 01:01h zbog opravdanog odsustva autorke posta. :)



Komentari (256)

Bloger je isključio mogućnost postavljanja komentara za ovaj tekst

krkar krkar 11:20 16.07.2009

Re: Jezik i standardizacija

Pobogu, zar se niko ne seća lekcija iz jezika (srpskohrvatskog, maternjeg...) iz osnovne škole? Nisu sve reči jednoznačne.
mikimedic mikimedic 13:03 16.07.2009

Re: Jezik i standardizacija

da li sam ja govornik srpskog jezika? nisam siguran.

Jesi i tačka.


Govornik je lingvistički terminus technicus, jedan od osnovnih i neizbežnih stručnih izraza i u srpskoj literaturi koristi se najmanje 100 godina. A u to vreme nikakvog kontakta sa engleskom lingvistikom nismo imali, sva relevantna dela bila su na nemačkom i francuskom

Da nisi pomešao govornika i glasnogovornika?


bar koliko ja znam novohrvatski (standard a ne jezik), glasnogovornik je portparol


a da niste vi (a ne wukadin) pomesali govornika i glasnogovornika?
Jelena Gall Jelena Gall 13:46 16.07.2009

brisanje

obrisano desetak komentara na ovom threadu. angie i krkar su sami rešili nesporazum, nikakvi advokati nisu neophodni. nadam se da nije odletelo i nešto što je bilo vezano za temu, ako jeste, izvinjavam se. dalji komentari nevezani za temu biće takođe brisani.
Jelena Gall Jelena Gall 13:54 16.07.2009

Re: Jezik i standardizacija

a da niste vi (a ne wukadin) pomesali govornika i glasnogovornika?

ne.
ono što je wukadin napisao svedoči samo o tome da se njegovo "lingvističko" znanje zasniva na tankim rečnicima srpskog jezika (ako i na njima), ili na poznavanju parola tipa "živeo govornik".
većina nas ovde na blogu smo govornici srpskog jezika. dunjica je govornica hrvatskog. moji studenti koji su poreklom iz BCGHS su govornici maternjeg jezika (kao što su to i rusi koji van rusije studiraju ruski itditd).
dakle, govornik jeste lingvistički terminus technicus - i jednostavno, NEMA dalje rasprave, za ime boga! :)
stari92 stari92 14:03 16.07.2009

.. саговорник је ?

~ помало говорећи језикус оператус - модерато кантабиле ?

?)
krkar krkar 16:25 16.07.2009

Re: Jezik i standardizacija

mikimedic
da, slazemo se da pomenuti narodi ne govore istim jezikom a potvrdjujete i da nikada i nisu govorili. ako su se izdvojili iz jednog istog jezika presudan je bio uticaj politike, ali i u tom slucaju novi jezici nisu dobili nova imena bar dok razlike nisu postale tolike da se moze govoriti o razlicitim jezicima, zar ne? ja iskreno ne znam ni jedan takav primer, vi ste ovde dali neke primere ali za sve potvrdjujete da se nikad nije radilo o jednom jedinstvenom jeziku. Vratimo se na slucaj B - 'iz jednog jezika vise nacija' - zar ne upadate u kontradikciju? Upravo ste potvrdili da se ne radi o jednom jeziku iz kog je nastalo vise nacija, a navodite Slucaj B. Slucaj B ako uopste postoji bi mozda bio analogija sa sadasnjim pojavama na Balkanu, ali vi sami sebe demantujete jer kazete da se ne radi o jednom istom jeziku. Na Balkanu se medjutim radi o jednom jeziku koji se vestacki preimenuje da bi opravdao nastajanje novih nacija, a da pri tom ne postoje razlike koje bi opravdale postojanje dva ili vise jezika.


Bar 10 puta sam od juče na dva različita bloga ponovio da je uvek i u svakom slučaju presudan uticaj politike. Francuski kralj Fransoa I dekretom (Ordonnance de Villers-Cotterêts) propisao je 15. avgusta 1539. da od toga dana određeni govor postaje zvanični jezik. I desetine slučajeva nakon toga.

Važno je razumeti da u lingvistici ne postoji nikakav etalon kojim se meri šta je jezik, šta narečje, šta dijalekt, ideolekt, sociolekt i tako dalje. Poseban problem je sa sistemima u kontaktu gde su prelasci i teritorijalno i vremenski postepeni. Jednostavno, ljudski govor je sredstvo komunikacije; kako toj komunikaciji služi tako se pod njenim uticajem i menja.

Standardni jezik propisuje se dekretom. Osim u vrlo malom broju slučajeva kad su nacionalne granice fizičke, i to takve da jasno razdvajaju različite jezičke sisteme, u većini slučajeva takvi dekreti nekoga zakinu u njegovom "pravu" da govori "sopstvenim jezikom". Stanovnik sela na Staroj planini, nacionalno i etnički Srbin i njegov sused Bugarin iz najbližeg sela na bugarskoj strani Stare planine (Bugari je zovu Zapadna stara planina) govore gotovo identično i savršeno se razumeju. E kad je Srbinu država Srbija propisala jezički standard a Bugarinu država Bugarska (s time što je Bugarin tu daleko bolje prošao jer je njegov govor mnogo bliži standardnom bugarskom nego u slučaju komšije Srbina) onda je jasno da ti dekreti u određenoj meri prekidaju tokove normalne ljudske komunikacije, posebno na lokalnom nivou.

Nije problem govoriti o jeziku XY indijanaca u amazonskoj prašumi tj. odrediti ga kao jezik iako njime govori možda tek 500 govornika kad on ni na koji srodan ne liči (jer nema prirodne komunikacije usled prirodnih prepreka i načina života). Problem je to odrediti tamo gde se NEŠTO postepeno preliva u NEŠTO DRUGO.

Dakle, ne postoji odgovor na pitanje radi li se na Balkanu o jednom jeziku. Lingvistika govori o jezičkom metasistemu a politika (kako "prava" tako i jezička) u raznim periodima različito definišu taj metasistem u celini ili po pojedinačnim elementima.

Sama činjanica da postoje 4 države i 4 jezička standarda potvrđuje da to nije jedan jezik. O odnosima ta četiri jezika može se raspravljati unedogled ali oni postoje i tu ne može biti lingvističkog sporenja.


Kako moze da bude isti slucaj Spanaca i Portugalaca, Ceha i Slovaka, Svedjana i Norvezana... i Srba, Hrvata, Crnogoraca. Za ove prve primere kazete da ne govore istim jezikom, zar ne? Onda se mozemo vratiti i na dva osnovna i kljucna pitanja:1) Da li Srbi, Hrvati i Crnogorci i ini govore istim jezikom?2) Da li nastanak nove nacije opravdava preimenovanje postojeceg jezika bez da postoje dovoljne razlike koje bi mogle lingvisticki da se smatraju dovoljnim da su u pitanju razliciti jezici? Voleo bih da cujem primer sa drugih prostora -- da li postoji novonastala nacija koja je nastavila da koristi postojeci jezik ali ga je preimenovala?


Nastanak nacije opravdava imenovanje jezika. Tako je bar bilo u dosadašnjim slučajevima Italije, Poljske, češke, Francuske, Španije, Portugala, Grčke, Mađarske...

Problem mnogih na ovom blogu je da shvate da neke nacije svoje formalno nastajanje ili formalnu "verifikaciju" stiču kasnije od nekih drugih. Posebno je to izraženo kod blogera koji zastupaju (iako ne uvek i eksplicitno iznose) stav da formiranje "novih" nacija šteti JEDNOJ naciji i da je stoga „nacionalni interes“ to ne dozvoliti ili barem ne podržati.

mikimedic mikimedic 18:19 16.07.2009

Re: Jezik i standardizacija

Jelena Gall
a da niste vi (a ne wukadin) pomesali govornika i glasnogovornika?

ne.
ono što je wukadin napisao svedoči samo o tome da se njegovo "lingvističko" znanje zasniva na tankim rečnicima srpskog jezika (ako i na njima), ili na poznavanju parola tipa "živeo govornik".
većina nas ovde na blogu smo govornici srpskog jezika. dunjica je govornica hrvatskog. moji studenti koji su poreklom iz BCGHS su govornici maternjeg jezika (kao što su to i rusi koji van rusije studiraju ruski itditd).
dakle, govornik jeste lingvistički terminus technicus - i jednostavno, NEMA dalje rasprave, za ime boga! :)


pa vidis, wukadin je napisao da je govornik onaj koji drzi govor, a da krkar ga upitao da ne misli na glasnogovornika?

medjutim, glasnogovornik nije osoba koja drzi govor, nego portparol.

toliko. ko razume shvatice.
mikimedic mikimedic 18:24 16.07.2009

Re: Jezik i standardizacija

Bar 10 puta sam od juče na dva različita bloga ponovio da je uvek i u svakom slučaju presudan uticaj politike. Francuski kralj Fransoa I dekretom (Ordonnance de Villers-Cotterêts) propisao je 15. avgusta 1539. da od toga dana određeni govor postaje zvanični jezik. I desetine slučajeva nakon toga.

Važno je razumeti da u lingvistici ne postoji nikakav etalon kojim se meri šta je jezik, šta narečje, šta dijalekt, ideolekt, sociolekt i tako dalje. Poseban problem je sa sistemima u kontaktu gde su prelasci i teritorijalno i vremenski postepeni. Jednostavno, ljudski govor je sredstvo komunikacije; kako toj komunikaciji služi tako se pod njenim uticajem i menja.

Standardni jezik propisuje se dekretom. Osim u vrlo malom broju slučajeva kad su nacionalne granice fizičke, i to takve da jasno razdvajaju različite jezičke sisteme, u većini slučajeva takvi dekreti nekoga zakinu u njegovom "pravu" da govori "sopstvenim jezikom". Stanovnik sela na Staroj planini, nacionalno i etnički Srbin i njegov sused Bugarin iz najbližeg sela na bugarskoj strani Stare planine (Bugari je zovu Zapadna stara planina) govore gotovo identično i savršeno se razumeju. E kad je Srbinu država Srbija propisala jezički standard a Bugarinu država Bugarska (s time što je Bugarin tu daleko bolje prošao jer je njegov govor mnogo bliži standardnom bugarskom nego u slučaju komšije Srbina) onda je jasno da ti dekreti u određenoj meri prekidaju tokove normalne ljudske komunikacije, posebno na lokalnom nivou.

Nije problem govoriti o jeziku XY indijanaca u amazonskoj prašumi tj. odrediti ga kao jezik iako njime govori možda tek 500 govornika kad on ni na koji srodan ne liči (jer nema prirodne komunikacije usled prirodnih prepreka i načina života). Problem je to odrediti tamo gde se NEŠTO postepeno preliva u NEŠTO DRUGO.

Dakle, ne postoji odgovor na pitanje radi li se na Balkanu o jednom jeziku. Lingvistika govori o jezičkom metasistemu a politika (kako "prava" tako i jezička) u raznim periodima različito definišu taj metasistem u celini ili po pojedinačnim elementima.

Sama činjanica da postoje 4 države i 4 jezička standarda potvrđuje da to nije jedan jezik. O odnosima ta četiri jezika može se raspravljati unedogled ali oni postoje i tu ne može biti lingvističkog sporenja.


ali opet nema odgovora na vrlo prosto pitanje: da li postoji slucaj da je jedan isti jezik koji se nije promenio u medjuvremenu preimenovan, i da je promenom imena priznato da se radi o 2 jezika?

Nastanak nacije opravdava imenovanje jezika. Tako je bar bilo u dosadašnjim slučajevima Italije, Poljske, češke, Francuske, Španije, Portugala, Grčke, Mađarske...

Problem mnogih na ovom blogu je da shvate da neke nacije svoje formalno nastajanje ili formalnu "verifikaciju" stiču kasnije od nekih drugih. Posebno je to izraženo kod blogera koji zastupaju (iako ne uvek i eksplicitno iznose) stav da formiranje "novih" nacija šteti JEDNOJ naciji i da je stoga „nacionalni interes“ to ne dozvoliti ili barem ne podržati.



da, samo nijedna od tih nacija nije preimenovala postojeci jezik druge nacije kojim se ranije sluzila, i nastavila da ga koristi.

i, da, slazemo se, neke nacije su nastale ranije od drugih.

bosko92 bosko92 23:10 16.07.2009

Re: Jezik i standardizacija


mikimedic
"ali opet nema odgovora na vrlo prosto pitanje: da li postoji slucaj da je jedan isti jezik koji se nije promenio u medjuvremenu preimenovan, i da je promenom imena priznato da se radi o 2 jezika?"


Kako da nema. Srpskohrvatski je preimenovan u srpski.
mikimedic mikimedic 23:29 16.07.2009

Re: Jezik i standardizacija

Kako da nema. Srpskohrvatski je preimenovan u srpski.
*novo


promenjeno je ime iz politickih razloga, nista sporno. medjutim, govorimo o postojecem jeziku koji dobija drugo ime. U slucaju koji navodis srpsko-hrvatski vise ne postoji.
NNN NNN 00:19 17.07.2009

Re: Jezik i standardizacija

Nema potrebe (a ni smisla) buniti se protiv principa političke standardizacije jezika.
Dakle: ne trebaju nam lingvisti kad imamo POLITIČARE.

Atomski mrav Atomski mrav 13:32 15.07.2009

Lingvistika i politika?

Ovo nije blog o lingvistici već isključivo o politici. Kome smeta crnogorski jezik, taj je nacionalista. Kratko i jasno.
Meni ne smeta, nek' pričaju kako god 'oće, nek' takođe i pišu kako god 'oće, jedino mi nije jasno čemu sad to objedinjavanje tih naših razjedinjenih jezika? Kakav sad BCMS jezik? Na šta to liči? Gde to još ima? Glupost.
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 14:10 15.07.2009

Re: Lingvistika i politika?

Atomski mrav
Ovo nije blog o lingvistici već isključivo o politici. Kome smeta crnogorski jezik, taj je nacionalista. Kratko i jasno.


Kada bi ova tvoja izjava bila tacna, onda bi bila tacna i sledeca: Kome smeta sumadijski(pirotski, vojvodjanski, sremski) jezik, taj je nacionalista. Kratko i jasno. ... A pri tom je jasno da su obe besmislene ... Uostalom mnogo veci je nacionalista onaj koji izmislja novu naciju, novi jezik i onda je administrativnim putem namece svima ...

Osim na Balkanu diktiranje/izmisljanje imena jezika od strane politicara sumnjam da postoji jos bilo gde u svetu ... a i ako postoji, opet se ne moze okarakterisati drugacije nego glupost nad glupostima...

Jos veca glupost je ovako neozbiljno izmisljanje novih slova i pisma. U ozbiljnoj, demokratskoj zemlji bi se politika u ovakvim slucajevima mesala samo zbog eventualnih OGROMNIH troskova koje takve stvari uzrokuju. Zbog promene kompletnih skolskih uzbenika, bezbroj zvanicnih dokumenata ... knjiga etc. Pa onda prevodi novih knjiga i (prevoda sa stranih jezika), filmova itd. Valjda ce se sad i u Crnoj Gori titlovati srpski filmovi (i "pi.da" prevoditi u "pi.ka" kao sto je valjda bilo HR?). A ako se ne promeni nista i sva postojeca dokumenta ostanu u upotrebi onda je jos apsurdnije. Kakva je to drzava u kojoj je sve na "stranom" jeziku?

Uostalom i kakva je to drzava i kakva demokratija u kojoj politicari odlucuju da je zvanicni jezik neki drugi a ne onaj kojim govori vecina stanovnistva? I kakav ce tretaman da imaju gradjani u velikom delu zemlje koji su se izjasnili kao Srbi? Da li ce oni imati pravo da koriste taj "drugi" jezik ... da ga uce u skoli ... i da li ce nazivi mesta etc. biti dvojezicni? I zar to nije SMESNO do apsurda?

Ma u pravu su oni sto upotrebljavaju izraz "kvazidrzava" ... mozda bi samo ispred trebalo dodati "smehotresna" ...

Da je Crna Gora pod okupacijom od neke strane zemlje koja ovako brzo i nasilno uvodi, namece i menja jezik, istoriju, veru, kulturu i mnoge druge tradicionlane vrednosti koje su ukorenjen u narodu vekovima onda bi to sve imalo samo jedan naziv: kulturni genocid ... ovako to sve ima privid demokratije pa se obicno kaze "Crnogrci odlucili", "crnogorski narod odlucio", sto indirektno jeste tacno jer je on izabrao one koji su to odlucili - ali je jasno da je tu zbilja narod odlucio isto onoliko koliko je odlucio da bombarduje Dubrovnik ...
Atomski mrav Atomski mrav 14:15 15.07.2009

Re: Lingvistika i politika?

Pa đe se na mene nakači, čo'če? Jel ne viđu sarkazam, avetinjo?
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 14:51 15.07.2009

Re: Lingvistika i politika?

Atomski mrav
Pa đe se na mene nakači, čo'če? Jel ne viđu sarkazam, avetinjo?


pa ne viđu, vidis i sam ... al' nema veze, naci ce valjda i procitati i oni koji to isto misle - ali ozbiljno, bez sarkazma
maksa83 maksa83 13:48 15.07.2009

nadrealisti

Cela ta ex. yu smejurija sa jezicima je već opevana:

... već se radi o šest različitih jezika - o srpskom, hrvatskom, bosanskom, hercegovačkom, crnskom i gorskom jeziku.



Atomski mrav Atomski mrav 13:56 15.07.2009

Re: nadrealisti



U sridu...
vanja.t vanja.t 14:26 15.07.2009

Re: nadrealisti


gde mi živimo!!!!
stari92 stari92 17:32 15.07.2009

nadrealisti / sintezis part II,мож бу кај

MonteNegro_Cro

pr. 2. : Vid' ,ozonojamski suncopadozrakomlati,glede najbliznije_susijedskijeh

ops'ten'a,kaj bum svi udruz'beno doglavnichki chimbenici Urgent pod plahtu

smetnut s' uma Velikosr. hegemonizam kao deliberativnu delineaciju,no se

rikverc z'ele u Milu Nam Lijepu _ da ''be oca.
__________________________________

транслате :

Гле,услед озонске рупе,сунчеви зраци ..

Ал' само ту,до тог бомбона туђа нога крочит може !
Негро_Пионир Суботица неће пасти.

___________________________________
Узгред,у Врање,паралела,каиш је : Oколотрбушни панталодржач,а знамо да је
врањански најсличнији најстаријем дешифрованом језику_Јел тако ?
Тако је.

D)

#
Inner Party Inner Party 15:04 15.07.2009

Danas lakrdija, sutra nova realnost.

Meni prvo sto je palo na pamet je cinejnica da u Hrvatskoj klinci koji su, evo pre skoro 20 godina, poceli da uce cisto hrvatski jezik danas zavrsavaju fakultete. A kako smo se svi grohotom smejali svim onim hrvatskim na brzinu izmisljenim novogovornim glupostima ...

Tako ce biti i sa bosnjackim i crnogorskim. Danas im se smejemo, sutra ce to biti realnost koju treba prihvatiti. Ono sa cime ce Srbija imati najvise problema je cinjenica da po apsolutno istoj osnovi po kojoj postoje bosnjacki i crnogorski jezik - moze da postoji i vojvodjanski jezik. Ali jos je rano za pricu o tome ...

Atomski mrav Atomski mrav 15:06 15.07.2009

Re: Danas lakrdija, sutra nova realnost.

Ih, ta nemojte kasti!
krkar krkar 16:07 15.07.2009

O standardizaciji "srpskohrvatskog"

Postavio sam blog o standardizaciji "srpskohrvatskog", nastanku "srpskog", "hrvatskog" itd. i o nekim principima jezičke standardizacije.

http://blog.b92.net/text/11005/Prvo%20pa%20kontroverzno%20-%20srpski%2C%20hrvatski%2C%20srpskohrvatski.../
background noise background noise 17:23 15.07.2009

Ja volim Crnu Goru

Ali ovo je stvarno . . .

... na Filozofskom fakultetu u Nikšiću ...



krkar krkar 17:33 15.07.2009

Re: Ja volim Crnu Goru

background noise
Ali ovo je stvarno . . .
... na Filozofskom fakultetu u Nikšiću ...


Stvarno ŠTA?

- Crnogorci nisu sposobni da se bave filozofijom i/ili ostalim dosciplinama koje se izučavaju na filozofskim fakultetima?
- Nikšić nije podoban da ima univerzitet?

Šta?
stari92 stari92 17:52 15.07.2009

Fax u Niks'ic' ? Merix li je ?

Al' da biva jake reklame za vo,pi= to stoji. (novogovorna indoktrinacija ))

Ак' се не бумо раз'мели,само : Сакам Скопско !

D)
background noise background noise 21:11 15.07.2009

Re: Ja volim Crnu Goru

Stvarno ŠTA?

- Crnogorci nisu sposobni da se bave filozofijom i/ili ostalim dosciplinama koje se izučavaju na filozofskim fakultetima?
- Nikšić nije podoban da ima univerzitet?

Šta?


Šta?

Ako sam ne kapiraš šta, teško da će neko moći da ti objasni.

Ja živim u malom gradu, ipak većem od Nikšića, kroz koji je fluktuacija ljudi veća, u koji dolazi da studira više mladih ljudi nego u Nikšić, kroz koji prođe više putnika dnevno nego kroz Nikšić za nedelju dana, koji ima univerzitet ali ne i fakultet koji se tako pretenciozno zove filozofski.

Ja živim, radim i družim se sa ljudima iz još manjih sredina nego što je moja, neki žive na selu, takodje imam puno pijatelja ( ne virtuelnih) od Perua do Japana, nemam problem one vrste koju možda očekuješ.

Nijedno od pitanja koje si postavio ne proizilazi iz mog komentara osim ako ti to ne želiš. A ako želiš, ja te ne mogu ni sprečiti niti ti ima smisla odgovarati. U stvari, odgovoriti bi značilo prihvatiti da komentar generiše pitanja ako tvoja a generiše ih samo tvoja frustracija što predugo sediš u zasedi i nikao da ti naiđe na nišan.

Posle diplomiranja na BG univerzitetu na prilično teškom fakultetu iz oblasti tehnike, i zatim teškog mučenja u profesinonalnom životu tokom kojeg sam iskusio sve nedostatke "izuzetnog obrazovanja" koje naši studenti stiču na fakultetima, saznanja da fakulteti vrednuju sami sebe a studenti govore sa pijetetom o profesorima koji uglavnom ne zaslužuju ni pola od toga (jer zamisli da govore drugačije, pa gde su onda proveli studentske dane i kakve su to škole izučili ako su im profesori onakvi kakvi zaista i jesu) slobodan sam da:

izrazim zgražanje nad opštim stanjem obrazovanja naše akademske populacije, uverenje da sa Bolonjom stavri postaju još gore, da težak fakultet koji sam završio ne vredi pišljiva boba bez naknadnog mukotrpnog rada ili usavršavanja u inostranstvu, da otvoreno sumnjam u kvalitet fakulteta na prostorima na kojim živimo i mi i crnogorci i ostali, i da sam stoga ubeđen da je Filozofski fakultet u Nikšiću još jedna od budalaština "ubrzanog razvoja".

Takođe sam lično iskusio sav prostakluk na brzinu stručno obrazovanog a civilizacijski neizgrađenog akademskog sveta u nas ( uključujući i CG)

Dakle katastrofa, ako ne želiš da je vidiš drži i dalje oči zatvorene.

I nemoj slučajno da pomisliš da su ovo dogovori na tvoja glupava npitanja, objasnio sam šta mi je smešno ostatku čitalaca bloga!

A ne da je smešno, nego je urenebesno!!!

krkar krkar 21:20 15.07.2009

Re: Ja volim Crnu Goru

background noise
I nemoj slučajno da pomisliš da su ovo dogovori na tvoja glupava npitanja, objasnio sam šta mi je smešno ostatku čitalaca bloga!A ne da je smešno, nego je urenebesno!!!


Pa smejte se u tvom malom mestu. Tako ste se smejali prvim zahtevima za ukidanje štafete, pa traženju demokratizacije, pa zahtevima za asimetričnu federaciju, pa najavama nezavisnosti Slovenije, pa Hrvatske ... sve do Kosova... I vidim da se još smejete.

Bujrum, samo se smejte što su svi drugi glupi i postavljaju glupa pitanja.
background noise background noise 21:47 15.07.2009

Re: Ja volim Crnu Goru

E pa opet cu da te razocaram, nismo se smejali.

Sedeli smo pod slijvama i vajkali se sta ce budale u prestonici da urade...

A smejali smo sa nasem komšiji "doktoru nauka" i profesoru na lokalnom fakultetu cija se supruga na telefonski poziv iz inostranstva javljala sa: "Uno momento, sprächen Sie England?"

E da, tome smo se smejali, smejali smo se i sami sebi kad smo za to imali razloga. Smejali smo se što smo mali grad, smejali smo se i velikom selu.

A nadali smo se pod šljivama konfederaciji. Verovao ti ili ne. Kad su političke elite odlučile drugačije, mnoge od nas je bilo lako zaplašiti pa su sve druge videli kao neprijatelje. Ali to nije bio naš specijalitet. MI smo mali ljudi.

I izvinjavam se sto sam tvoja pitanja nazvao glupim, ona su u stvari pametno sročena ali zlonamerna. Opet sedimo pod šljivama i čudimo se budalaštinama i zlonamernostima.

I smejemo se "doktorima nauka" pa neka su i iz Nikšića.

A čemu ste se vi smejali?

vishnja92 vishnja92 13:22 16.07.2009

Re: Ja volim Crnu Goru

izrazim zgražanje nad opštim stanjem obrazovanja naše akademske populacije, uverenje da sa Bolonjom stavri postaju još gore, da težak fakultet koji sam završio ne vredi pišljiva boba bez naknadnog mukotrpnog rada ili usavršavanja u inostranstvu, da otvoreno sumnjam u kvalitet fakulteta na prostorima na kojim živimo i mi i crnogorci i ostali

da.
lutherblisset lutherblisset 18:29 15.07.2009

Jedno pitanje

Pošto na blogu imamo stručne ljude za ovu oblast (krkara i Jelenu), a i zaintrigiran sam konstatacijom jednog blogera, zanima me njihovo mišljenje o novonastalim jezicima. Naime, da li je zamajavanje govoriti o jezičkoj čistoti u 2009. godini nove ere, posebno ako se ima u vidu da je ovo jedinstveni jezički i kulturni prostor (i pored svega, ja sam i dalje u to ubeđen)? I pored svih čistki nepoželjnih reči, i dalje se razumemo i razumećemo se (pa makar i sve reči bile različite).
Imajući u vidu globalni procvat teorije prevođenja i kulturalnog prevođenja (koje ide dalje od običnog prevođenja tekstova i teži univerzalizaciji kulturnog prostora (naravno, ne na stari modernistički način)), ne deluje li ova nova balkanska moda kao pomalo (ovo pomalo sam stavio samo zbog političke korektnosti) regresivna, pogotovu ako se ima u vidu da je podržavaju neki ljudi od kojih bi to pre dvadesetak godina najmanje očekivali?

I na kraju, nije li, umesto čekanja da nam famozni BCMS padne sa neba, rešenje svesna hibridizacija, tj. korišćenje svima poznatih reči iz sva četiri jezika (naravno, ne mislim na groteskno i nasumično nabacivanje reči, već nešto što bi svima bilo razumljivo i jasno, a što bi prevazišlo koncept nacionalističke standardizacije)? Tj. da intelektualci, umesto čekanja nekog misterioznog kolegijuma da donese ovu odluku ili umesto guranja ljudi u nove tabore, počnu u praksi da primenjuju ovako nešto (postoje neki koji ovo rade, ali ih je malo da bi bilo šta promenili).
krkar krkar 18:50 15.07.2009

Re: Jedno pitanje

lutherblisset
Pošto na blogu imamo stručne ljude za ovu oblast (krkara i Jelenu), a i zaintrigiran konstatacijom jednog blogera, zanima me njihovo mišljenje o novonastalim jezicima. Naime, da li je zamajavanje govoriti o jezičkoj čistoti u 2009. godini nove ere, posebno ako se ima u vidu da je ovo jedinstveni jezički i kulturni prostor (i pored svega, ja sam i dalje u to ubeđen)? I pored svih čistki nepoželjnih reči, i dalje se razumemo i razumećemo se (pa makar i sve reči bile različite).Imajući u vidu globalni procvat teorije prevođenja i kulturalnog prevođenja (koje ide dalje od običnog prevođenja tekstova i teži univerzalizaciji kulturnog prostora (naravno, ne na stari modernistički način)), ne deluje li ova nova balkanska moda kao pomalo (ovo pomalo sam stavio samo zbog političke korektnosti) regresivna, pogotovu ako se ima u vidu da je podržavaju neki ljudi od kojih bi to pre dvadesetak godina najmanje očekivali?I na kraju, nije li, umesto čekanja da nam famozni BCMS padne sa neba, rešenje svesna hibridizacija, tj. korišćenje svima poznatih reči iz sva četiri jezika (naravno, ne mislim na groteskno i nasumično nabacivanje reči, već nešto što bi svima bilo razumljivo i jasno, a što bi prevazišlo koncept nacionalističke standardizacije)? Tj. da intelektualci, umesto čekanja nekog misterioznog kolegijuma da donese ovu odluku ili umesto guranja ljudi u nove tabore, počnu u praksi da primenjuju ovako nešto (postoje neki koji ovo rade, ali ih je malo da bi bilo šta promenili).


Ima dobrih pitanja ovde. odgovoriću kad stignem na svom blogu (moram malo da se reklamiram).
s.dj s.dj 22:30 15.07.2009

Re: Jedno pitanje

Da li su srpski, hrvatski, bošnjački i crnogorski jedan jezik nije političko već lingvističko pitanje. Nema veze ni sa tolerancijom ni nacionalizmom. Verujem da je i laiku jasno da se radi o jednom jeziku (ne treba mešati dijalekte, narečja i jezike). Nažalost dobijamo samo politička ili nepotpuna lingvistička tumačenja u funkciji aktuelne politike. Strogo gledano to su naučne zloupotrebe nastale da pomognu razvijanju nacionalne svesti i samim tim jačanju državnosti u novonastalim državama što je očekivano i nije posebno upereno protiv nekog naroda ili države.
Mi znamo kojim jezikom govorimo i moje mišljenje je da nam nije potrebano društveno-politički podobno ime za njega.
Kojim jezikom govore Nemci? Francuzi? Italijani? Rusi? Španci? Englezi? A gde žive Nemci, Francuzi, Italijani, Rusi, Španci i Englezi? Odgovor na ova, na privi pogled, jednostavna pitanja je ujedno i odgovor zašto su na ovim prostorima poslednjih godina nastali "novi" jezici
Jelena Gall Jelena Gall 14:19 16.07.2009

Re: Jedno pitanje

ne deluje li ova nova balkanska moda kao pomalo (ovo pomalo sam stavio samo zbog političke korektnosti) regresivna, pogotovu ako se ima u vidu da je podržavaju neki ljudi od kojih bi to pre dvadesetak godina najmanje očekivali?

naravno. ali je takođe jasno kao dan da je reč o regresivnosti ukoliko se ta "nova balkanska moda" posmatra isključivo sa lingvističkog stanovišta. a rekosmo, eto, već sto puta na ovom blogu da je isključivo lingvistička perspektiva u ovom slučaju iracionalna, nemoguća.
I na kraju, nije li, umesto čekanja da nam famozni BCMS padne sa neba, rešenje svesna hibridizacija, tj. korišćenje svima poznatih reči iz sva četiri jezika (naravno, ne mislim na groteskno i nasumično nabacivanje reči, već nešto što bi svima bilo razumljivo i jasno, a što bi prevazišlo koncept nacionalističke standardizacije)? Tj. da intelektualci, umesto čekanja nekog misterioznog kolegijuma da donese ovu odluku ili umesto guranja ljudi u nove tabore, počnu u praksi da primenjuju ovako nešto (postoje neki koji ovo rade, ali ih je malo da bi bilo šta promenili).

ovo je opasan teren, jer bi i svesna hibridizacija bila svojevrsno silovanje jezika. i mislim da nije nužno insistirati na tako nečemu. leksički fondovi, recimo, hrvatskog i srpskog su nakon izbacivanja (nezaživljavanja) sve sile tuđmanizama u hrvatskom ponovo za neki milimetar bliži jedan drugome. slična tendencija je prisutna u bosanskom standardu (gde su oživeli silni upotrebljivi i neupotrebljivi turcizmi tokom rata i neposredno posle rata, da bi potom mnogi od njih nestali iz upotrebe).
sem toga, jezici se prirodom stvari razvijaju i menjaju, ono što bi valjalo je jednostavno uporno ih učiti, čitati, pisati, govoriti... veruj mi, gramatička struktura sva četiri standarda je toliko minimalno izmenjena u odnosu na srpskohrvatski/hrvatskosrpski da je to i dalje sasvim dovoljno kao homogenizacioni faktor. :)
stari92 stari92 14:24 16.07.2009

Jedan odgovor,dok traje konsult. Rečnika

,, Jednom je već postojao neko,ko je mislio kao ti ''

Frojd,naravno.
filvas filvas 19:01 15.07.2009

Nova smejurija

Stvarno ne znam kakvim se motivima vodi autorka ovog bloga, ali recimo da verujem da je dobronamerna i simpaticna zena. Medjutim, ne mogu da joj izadjem u susret kada u toj svojoj dobronamernosti trazi od svojih citalaca da svojevoljno pristanu da budu budale. Apsolutno ne razumem benevolentan stav prema jednoj lingvistickoj besmislici, ne razumem potpuno inkompetentno poistovecivanje politike i lingvistike i ne razumem kakvu dobru volju i dokle treba pokazivati prema manipulatorima i politikantima ciji je cilj suzbijanje srpskog identiteta u Crnoj Gori i odrzavanje mafijaske diktature koja maltretira 200 hiljada nasih sunarodnika koji tamo zive!

Izmisljanje slova ś i ź i to latinicom je nasilan pokusaj da se po svaku cenu "crnogorski" razdvoji od srpskog. Sa kakvim glupim izgovorom se trazi od nas da to podrzimo???
mogul_sad_ja_kasti mogul_sad_ja_kasti 21:52 15.07.2009

svi smo mi...

...veselo vidim i dalje...
ceo dan proveli na Strandu, sve caskajuci o temi...veselo bilo,ali smo ipak doneli jedinstven zakljucak, bolje reci, usvojili smo od nase hrvatske brace divnu novu rec - valjalo bi je upaNtiti - Svi smo mi juznjaci pomalo NEUBROJIVI!

(da je pocetak, raspisala bih nagradu prevodiocu, ovako cu reci da je to na novohrvatskom neuracinljivost!
pa sad - treba li se tjerati jos?!
Jelena Gall Jelena Gall 21:57 15.07.2009

Re: svi smo mi...

ceo dan proveli na Strandu

ne baš ceo, ali pola - otkud znaš?! :)
krkar krkar 22:05 15.07.2009

Re: svi smo mi...

mogul_sad_ja_kasti
usvojili smo od nase hrvatske brace divnu novu rec - valjalo bi je upaNtiti - Svi smo mi juznjaci pomalo NEUBROJIVI! (da je pocetak, raspisala bih nagradu prevodiocu, ovako cu reci da je to na novohrvatskom neuracinljivost! pa sad - treba li se tjerati jos?!


To je jedna teška tuđmanovština, uvedena početkom 90-ih, kad je i jedna od najslovenskijih reči radnik zamenjena sa djelatnik.

Neubrojiv je mega-glupost zato što je - pogrešna. Naime, stanje u kojem neko nije "sasvim pri sebi" zove se neuračunljivost zato što osoba nije u stanju da računa (matematički ali i "sa sobom" ). Popupismeni militantni hadezeovci koji su "popravljali" hrvatski uveli su to u doba kad je sve to bilo jako popularno. Jezik, kao živ organizam, odbranio se od većine tih gluposti i svi su razni zrakomlati otišli na ropotarnicu povijesti (srpski: bunjište istorije) ali neke reči kao neubrojiv jednostavno se ne daju: izraz je ušao u zakon i kao takav je zvaničan, bez obzira što se mnogi pravnici i psihijatri koji ga po prirodi stvari najčešće koriste nad njim prilično javno zgražaju.

Učestalost izraza djelatnik direktno je proporcionalna učestalosti glasanja za HDZ a obrnuto proporcionalna godinama obrazovanja...
mogul_sad_ja_kasti mogul_sad_ja_kasti 22:25 15.07.2009

Re: svi smo mi...

ako je ovo meni upuceno pitnjce , izgleda da smo mi danas bili na Strandu u dva baska drustva, al' s istom temom!!!ako ne , izvinte molicu lepo!
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 09:02 16.07.2009

...

znaš šta mi je mnogo zanimljivo (ovo je kao retoričko-zanešen uvod)?
to, što se kod ovakvih tema, verovatno iz svih krajeva ove naše (nekadašnje), ljudi beskrajno ganjaju, preganjaju, objašnjavaju, ubedjuju
& to.
(pokušajte da razmišljate u ključu dobre volje: good will hunting)
a, kad pogledaš malo bolje, vidiš da ih u okvirima samo njihovog (iliti: samo našeg) puno baš ta tema i ne zanima.

što se objedinjavanja tiče, tu mislim da prevashodno (i iz tehničkih razloga) ti misliš na menjanje skraćenice, a ja mislim da će se vremenom, ista izgubiti (bez obzira na tehničke probleme koji će pritom nastajati).

i na kraju, šta bih ja bez dobrog (ovo: 'dobrog', shvatiti sasvim subjektivno) trolla!

The most fundamental mechanism by which humans share information is language, but does language fall into the category of biologically evolved function or cultural invention? If it is, at least in part, an evolved function, how did language evolve, and what are the mechanisms of the mind that depend upon it? How language came into being has intrigued many great minds, including Charles Darwin, but it is also a question that we can all understand and ponder. In the course of thinking about language and its evolution, we inevitably introspect and examine the very process of thought itself. We grit our teeth in frustration with what the past hides from us. But ultimately, we may experience personal epiphanies about the workings of the mind, triggered by ideas conveyed to us through the language upon which we are reflecting.
...
It seems likely that language was built on top of an existing cognitive structure. However, given the importance of language to human social interaction, including reproduction, it also seems likely that selective pressures would prefer genetic modifications that improved language capabilities. These pressures also existed in the cultural environment, and groups that could create a language that would improve cooperative behaviour might have had a distinct survival advantage over other groups. Their language and language capabilities would have effectively isolated them in a speciation process resulting in a new language-based species.
...
Even before the development of speech, there must have first been a desire to communicate. Purposeful communication is very different from animal calls that signal more or less automatically to the whole group. Purposeful communication requires a coordinated transmitter and an attentive receiver. The first form of such communication may have been through hand gestures and facial expressions. Reading facial expressions may have helped individuals to anticipate the coming actions of their peers. Attention to hand movements may have allowed copying of skills requiring manual dexterity such as tool making...
Jelena Gall Jelena Gall 14:34 16.07.2009

Re: ...

što se objedinjavanja tiče, tu mislim da prevashodno (i iz tehničkih razloga) ti misliš na menjanje skraćenice, a ja mislim da će se vremenom, ista izgubiti (bez obzira na tehničke probleme koji će pritom nastajati).

nadam se da će se izgubiti, ali sumnjam da će to biti u dogledno vreme, jer ne samo da će u dogledno vreme teško nestati potreba za štednjom, nego teško da će nam se jezici toliko različito razvijati da će nastati istinska potreba za njihovim razdvajanjem u svim situacijama.
Purposeful communication requires a coordinated transmitter and an attentive receiver.

u tom smislu, za tebe:
agnostik agnostik 09:55 16.07.2009

Srpska muka na crnogorski nacin


Mislim da je blog dobro i korektno napisan. Medjutim, vecina komentara (tora) - su van svakog komentara.

Mozda bi bilo dobro podsjetiti se istorije nasih jezika:

"U svim školama, jezik je – crnogorski, u mnogome različan je od onoga priznatog, lijepog jezika na kome je Biblija prevedena. Govorio sam jednom prilikom na Cetinju da bi trebalo, radi književnog jedinstva, da uvedu onaj jezik kojim se danas piše u Beogradu i Novom Sadu. Taj je jezik, na kojem se dosada najviše pisalo i radilo, ostati će zauvijek kao srpski književni jezik. Ako Crnogorci produze svoje škole kao dosada, onda, poslije sto godina, između ta dva jezika biti će veća razlika nego što je između portugalskog i španjolskog.

Ja ne kažem koji je jezik ljepši, samo napominjem da bi, za ljubav književnoga jedinstva, trebalo manjina pristupiti većini, i da svi koji jedno srpsko ime na sebi nose počnu i jednim jezikom pisati. No na Cetinju nisu nimalo skloni tome [7]." Lj. Nenadovic (Wikipedia, crnogorski jezik).

Poslije 1918 - Crnogorci nijesu mogli ni da biraju da li ce govoriti svojim ("portugalskim" - vec su 90 godina koristili srpski, srpsko-hrvatski, pa ponovo srpski ("spanjolski". I sada je zasta "strasno" sto zele da se vrate svojim korijenima.

Uostalom treba prepustiti ovo pitanje vremenu. Ako je ovo dobro rijesenje - opstace. Ako ne - nece. I Hrvati su poceli sa "novogovorom" da bi se sada ponovo "priblizili" standardu.

Samo pitam moju bracu Srbe: Da li bi imali nesto protiv da se nas zajednicki jezik zove npr. "Hrvatski"?

Zasto ne? Isti je. Svi ga razumijemo. A ime ionako nije vazno?



angie01 angie01 10:08 16.07.2009

Re: Srpska muka na crnogorski nacin

A ime ionako nije vazno?


koliko ja znam- do ovih ratova, zvanichno je bio registrovan srpsko-hrvatski i to je bilo to,...da su ovi drugi jezici imali uslova da se drugachije zovu, zvali bi se tako i u staroj drzavi, kao shto su bili u njoj prisutni i neki drugi jezici, kao makedonski, slovenachki,...meni lichno-to su sve varijacije istog jezika-bez obzira na politichke zelje i potpuno mi je smeshno da ga sada svaka drzava naziva po sebi-jer to politichki kontekst tretira kao pozeljno.
mikimedic mikimedic 10:41 16.07.2009

Re: Srpska muka na crnogorski nacin

Uostalom treba prepustiti ovo pitanje vremenu. Ako je ovo dobro rijesenje - opstace. Ako ne - nece. I Hrvati su poceli sa "novogovorom" da bi se sada ponovo "priblizili" standardu.

Samo pitam moju bracu Srbe: Da li bi imali nesto protiv da se nas zajednicki jezik zove npr. "Hrvatski"?

Zasto ne? Isti je. Svi ga razumijemo. A ime ionako nije vazno?


ne, nemam nista protiv. neka se zove srpsko-hrvatski kako se od vajkada zvao i kako je bio poznat i priznat u svetu.
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 11:04 16.07.2009

Re: Srpska muka na crnogorski nacin

agnostik
I sada je zasta "strasno" sto zele da se vrate svojim korijenima.


Hm a ja sam mislio da se oni okrecu bas dijametralno suprotno od tih "korijena" od pre 1918? Od vremena kad im je na celu bio najveci pesnik srpskog jezika a u glavnom pravnom dokumetnu (Danilovom zakoniku) pisalo: у овој земљи нема никакве друге народности до једине србске ... Ili su oni mozda ipak u tim svojim korijenima pisali ... latinicom?

A sto se tice imena ... problem je opet u vekovnoj tradiciji ... koja je vazila i u Crnoj Gori. Ali sad izgleda vazi neka nova ... koja ce, kako stoje stvari, da se menja od izbora do izbora ....

ps. A sto rece Miki, ni srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski nije lose resenje posto i ono ima vec dovoljno dugu tradiciju ... prema imenu dva najveca naroda koja govore njime.
krkar krkar 14:20 16.07.2009

Re: Srpska muka na crnogorski nacin

mikimedic
A ime ionako nije vazno?ne, nemam nista protiv. neka se zove srpsko-hrvatski kako se od vajkada zvao i kako je bio poznat i priznat u svetu.


Nije se zvao srpsko-hrvatski nego srpskohrvatski. Razlika je značajna, toliko značajna da bi je zaista trebalo znati.

Postojala je, doduše, i inačica srpsko-hrvatski ali u neko drugo vreme i nešto je drugo značila.

Vidim da moram hitno da napišem onaj obećani post o imenu.
krkar krkar 14:29 16.07.2009

Re: Srpska muka na crnogorski nacin

Virtuelni Vasilije
A sto rece Miki, ni srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski nije lose resenje posto i ono ima vec dovoljno dugu tradiciju ... prema imenu dva najveca naroda koja govore njime.


Ovo me neizbežno podseća na Slobodana Miloševića i njegove sledbenike koji su, dok su Slovenija i Hrvatska tražile asimetričnu, zastupali čvrstu deferaciju. Da bi kad su SLO i HR zahtevale konfederaciju SM et.al. nudili asimetričnu, kad su oni objavili nezavisnost ovi su im ponudili konfederaciju i tako uvek korak iza.

Nekako mi se javlja da od zahteva za "povratak SH pa čak i HS" jednostavno ne može biti ništa jer jedan od razloga zbog kojih Crna Gora povlači ovaj potez upravo je uverenje (opravdano ili ne) da se time smanjuje prostor za svojatanje crnogorske nacije i države od strane srpskih nacionalista (opravdano ili ne).

Izvinjavam se autoru ako ne spada ni u jednu od pomenutih kategorija.
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 17:23 16.07.2009

Re: Srpska muka na crnogorski nacin

krkar
Izvinjavam se autoru ako ne spada ni u jednu od pomenutih kategorija.


Ah, vi meni na prethodnoj strani pricate o nepogodnosti analogija izmedju ralizicitih jezika ... valjda da bi opravdali balkansko ludilo - a moje misljenje o nazivu jezika uporedjujete sa nekim stvarima iz politike i organizacije drzave sto nema blage veze sa ovom temom ... pa mi ne pada na pamet da sirim diskuiju u tom smislu ...

Moj stav nema veze sa politikom, nego jednostavno sto i sada, kao i svih ovih prethodnih godina, kad me neko pita ja kazem da govorim srpskohrvatski (mnogo redje srpski) ... i to mi pise u CV-ju (profilu, strucnoj biografiji) ... I racunam da i svi stranci mnogo bolje znaju i razumeju onda o cemu se radi. BHS skracenicu mozda koristi sud u Hagu u normalnom zivotu sumnjam da iko od stranaca koristi i zna sta znaci ( a niko normalan nece pisati/reci neku rogobatnu slozenicu od tri-cetiri jezika) ... To sto mi takvim stvarima pridajemo toliko vaznosti ne znaci da rade i stranci... Meni se desava da i kolege Nemci sa kojima godinama radim zaborave/pobrkaju da li sam Srbin ili Hrvat ...

Licno verujem da postoje jos milioni ljudi na prostorima ex-Yu koji misle kao ja i Miki ... Ali sta to koga briga ... kao sto je bas briga Mila i njegove strucnjake-podrepase sto mu se dve trecine gradjana izjasnilo da govori srpski ... prevaspitace ih oni brzo na nekoj njihovoj TV-Bastilji pa ce onda vecina tvrditi kao ovaj brat agnostik gore da su se vratili "korijenima" (i latinici )
mikimedic mikimedic 18:25 16.07.2009

Re: Srpska muka na crnogorski nacin

Ovo me neizbežno podseća na Slobodana Miloševića i njegove sledbenike koji su, dok su Slovenija i Hrvatska tražile asimetričnu, zastupali čvrstu deferaciju. Da bi kad su SLO i HR zahtevale konfederaciju SM et.al. nudili asimetričnu, kad su oni objavili nezavisnost ovi su im ponudili konfederaciju i tako uvek korak iza.


izvini a sta se ovde i kome nudi?
s.dj s.dj 10:58 16.07.2009

srpsko-hrvatski jezik

Od kada datira pojam srpsko-hrvatski jezik?
a. 9 vek
b. 15 vek
c. 19 vek
d. 1945

Mala pomoć: radi se o periodu koji je obeležio zanimljiv presedan - veroispovest je dovedena na ravan nacije.

Kojim jezikom su pre promocije ovog naziva govorili Srbi?

A gde su živeli?
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 11:12 16.07.2009

Re: srpsko-hrvatski jezik

s.dj
Od kada datira pojam srpsko-hrvatski jezik?
a. 9 vek
b. 15 vek
c. 19 vek
d. 1945

Mala pomoć: radi se o periodu koji je obeležio zanimljiv presedan - veroispovest je dovedena na ravan nacije.

Kojim jezikom su pre promocije ovog naziva govorili Srbi?

A gde su živeli?


Panta rei. Sve je promenljivo ... i jezik .. i pismo ...i vera.. i narod ... samo bi bilo dobro da politicari ostanu zauvek na vlasti - dozivotno... E kad dodje novi naslednik onda se menja sve gore navedeno ...
wukadin wukadin 14:25 16.07.2009

Re: srpsko-hrvatski jezik

Grešiš.
Srpsko-hrvatski datira iz 19. veka ima veze sa "ilirskim preporodom" i težnjama za stvaranje države Južnih Slo(a)vena. Kao ni za Jugoslaviju ni za ovu konfuziju ne možemo kriviti komuniste.
Uzgred, komunistima nije padalo napamet da prave "državotvorne" jezike republika.

O ovom jeziku sam rekao šta sam imao na blogu kod Angie
http://blog.b92.net/text/11012/Prvo%20pa%20kontroverzno%20-%20srpski%2C%20hrvatski%2C%20srpskohrvatski.../#k625160

s.dj s.dj 16:21 16.07.2009

Re: srpsko-hrvatski jezik

U 19. veku Hrvati kroz "ilirski pokret" prihataju štokavsku varijantu, što ne znači da se jezik zvao srpsko-hrrvatski, pre su ga zvali ilirski jezik. To ne znaci da hrvatski jezik ne postoji, samo ga Hrvati većinom ne razumeju.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 13:18 16.07.2009

Poliglota

Hrvatski i bosanski sam nekako savladao, valjda ću i crnogorski.
Inače, trenutno učim malteški.
Odličan sastav, g-đo Lektorka.
matityahu matityahu 23:10 16.07.2009

PIROTSKI

Jel' može i pirotski?







Jelena Gall Jelena Gall 00:17 17.07.2009

fajront

narode, zatvaram radnju. jedva i ovo ispratih, a ionako mrzim kad komentari pređu na drugu stranu (ili četvrtu, ako smo nedajbože izlogovani) :)
u stvari, nisam tu naredna dva dana.
kome je do dalje priče, može kod krkara, a ja za ovu besplatnu reklamu imam bar jedno piće.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana