Nauka

Žorž Lemetr, golubovi i Veliki prasak

Vojislav Stojković RSS / 30.07.2009. u 19:37

Politički analitičari, kolumnisti, uvodničari, komentatori, glavni urednici i ini poslenici pisane reči, koji iole drže  do sebe, više se ne oglašavaju. Javni servis evropske Srbije, kao i svi TV kanali na nacionalnim i lokalnim frekvencijama repriziraju reprize. Pomoćnici zamenika glavnih urednika i ono malo dežurnih novinara, čekajući Nesi ili da Ljajić uhapsi Mladića, prekopavaju Srbiju tražeći zlatne poluge Kraljevine Jugoslavije i đeneralov grob. Čak je i na blogovima, sve manje velikih tema. Očito da je, bez obzira na svetsku eknomsku krizu, leto i ove godine stiglo. Ne znam od  kada i zašto se misli da je leto vreme za lake teme. Međutim, sigurno znam da ima i onih koji i u vrele letnje dane, bez obzira da li su na plaži, u svom dvorištu ili na balkonu višespratnice, vole da razmišljaju i čitaju o krucijalnim temama. Njima je namenjen ovaj tekst.

 

Teoriju Večnog stanja zasnovao je Aristotel, jer nije mogao prihvatiti ideju o stvaranju univerzuma iz ničega. Njegova zdravorazumska logika, bazirana na Pitagorinoj geometeiji, odbacila je svaku mogućnost da nešto može nastati iz ničega. Zato je, za Aristotela, jedino moguće rešenje zagonetke bila pretpostvka da je univerzum večan. Vasiona je uvek postojala u prošlosti, i postojaće uvek u budućnosti.

U Bibliji, međutim, Mojsije nešto drugo tvrdi: I reče Bog: neka bude svjetlost. I bi svetlost. I vidje Bog svjetlost da je dobra: i rastavi Bog svjetlost od tame. I svjetlost nazva Bog dan, a tamu nzava noć. I bi veče i bi jutro, dan prvi.

U zavisnosti od škole i pravca kojima su pripadali, filozofi su se vekovima opredeljivali ili za  ideju Nastanka ili ideju Večnog stanja. Međutim, zapadna civilizacije, a pre svih njeni naučnici, morali su se jednog dana opredeliti između Aristotela i Mojsija. Na tu odluku nisu, kao što bi se dalo pomisliti, presudno uticali Kepler, Njutn ili Ajnštajn, iako se njihov doprinos ne može poreći, već Žorž Lemetr (Georges Henri Joseph Édouard Lemaître).

Žorž Lemetr (1894-1966), astronom i profesor fizike na univerzitetu u Luvenu izneo je 1927. godine ideju da su u početku sve galaksije bile koncentrisane u jedno iskonsko svemirsko jaje, a zatim je velika eksplozija, u jednom trenutku, razbacala delove od kojih su nastale galaksije, zvezde, planete. Iz te početne ideje razvio se standardni kosmološki model Velikog praska. Ovaj model,  kako tvrdi nauka, predstavlja najveći trijumf ljudske misli, jedan od najčvršćih delova našeg ukupnog zananja o prirodi.

Žorž Lemetr je, bez sumnje, bio veliki znalac fizike i astronomije. Međutim, Žorž Lemetr je, bez sumnje, bio i veliki poznavalac Biblije. Stekao je klasično obrazovanje na katoličkom koledžu i pored profesure bio je i katolički sveštenik, jezuita. Knjigu Postanja je poznavao do detalja. Čuvena Mojsijeva rečenica: I bi svetlost... dan prvi. mene neodoljivo podseća na Veliki prasak. Mojsije, doduše, nije išao u detalje. Naučno nedovoljno potkovan, kakav je bio, zbrzao je nastanak sveta u šest dana. Zato su nam, umesto neukog Mojsija, mnoštvo detalja, počev od monsinjora Lemetra, ponudili naučnici.

Da je kataklizmična eksplozija došla iz ničeg, iz apsolutno praznog, i da su nulte godine, nultog dana, u nula časova i nula sekundi Velikim praskom stvorene i materija i energija od kojih je sve nastalo, za mnoge naučnike, tih dvadesetih godina proteklog veka, bila je šokantna i teško prihvatljiva ideja, pa čak i za samog Ajnštajna. Nigde se nisu mogli nazreti nikakvi dokazi. Ko zna koliko dugo bi se još čekalo na empirijske dokaze da nije bilo golubova.

U Belovoj laboratoriji, u blizini Mjurel Hila u Nju Džerziju, 1965. godine, dvojica inženjera su testirala novu opremu za prijem mikrotalasa. Nedelje i meseci su prolazili, ali oprema nikako da proradi kako bi trebalo. U pozadini se, naime,  čuo konstantan šum, sličan brujanju na jeftinom radio-aparatu. Petljali su i čačkali po svim komponentama svojih skupocenih ueđaja, ali šuma se otarsiti nisu mogli. Nemajući kud inž. Arno Penzais je, gledajući kroz prozor laboratorije, rekao svom kolegi:

Biće da šum stvaraju golubija govna. Od kada smo postavili antenu, ona dva goluba se ne miču sa nje i neprestano je seru. Nema nam druge Robi, nego da čistimo.

Inž. Robert Vilson se nevoljno složio. Prionuli su na posao i očistili izmet. Posle napornog rada ponovo su uključili svoje uređaje, ali onaj isti šum se opet čuo.

Nije poznato koji se od dvojice inženjera prisetio članaka iz jednog naučnog časopisa, u kome su fizičari sa Prinstona B. Dajkl i P. Pibls nešto pisali o pozadinskom zračenju Velikog praska, koje bi se, po nihovom mišljenju, moglo registrovati u mikrotalasnom spektru.

Jebiga, ako nisu ni golubija govna uzrok šuma, onda mora da je to eho Velikog praska, zaključili su  Arno i Robert.

Sa njihovim zaključkom složio se i Nobelov komitet. Inženjeri su podelili milion dolara i zajedno sa fra Lemetrom ušli u istoriju. Ona dva bela goluba gotovo niko i ne spominje.

Ako i otkrijemo potpunu teoriju, njejni opšti principi bi vremenom trebali biti svima razumljivi, ne samo nekolicini naučnika. Tada ćemo svi mi, filozofi, naučnici i obični ljudi moći diskutovati zašto postojimo mi i vasiona. Ako na to nađemo odgovor, biće to konačni trijumf ljudskog razuma - jer ćemo spoznati um Božji, kaže Stiven Hoking.

A, do tada, svako od nas odbičnih ljudi ima pravo da sumnja i u Mojsija, i u Aristotela, pa i u Veliki prasak. I ne samo da sumnja, nego, čak da i za vreme godišnjeg odmora gleda u zvezde, razmišlja i osluškuje šumove, dodao bih ja.

Atačmenti



Komentari (109)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:08 31.07.2009

Re: Primetila sam da....

leopold_lady
Neće biti ništa od nas....


Biće, biće... kad mi dođemo na njihova mesta,
wukadin wukadin 09:23 31.07.2009

Lake teme

Ne znam od kada i zašto se misli da je leto vreme za lake teme.


Pa pogledajte moje blogove (dobro de, "moram malo" da skrećem pažnju na sebe), pa će se videti šta spada u moj izbor "lakih tema". Europaische Wirtschaftsgemeinschaft 1942, odnosno podaci o tome da su još nacisti planirali zajedničko tržište i valutu za Evropu (onda slede odgovarajući zaključci glede ovih aktuelnih integracija). Ili recimo na tragu izjave Đinđić doktor Zorana kako možete od akvarijuma napraviti riblju čorbu, a u školi su nas učili obrnuto (da je od primordijalne supe "slučajno" nastao život)...
Tako i ova autorova tema, na prvi pogled rekao bih da je od onih koje me zanimaju. Zašto su te teme lake (i bez navodnika). Zato što tu pojedinac malo šta može izmeniti. Ajd razišljaj ti od prvoga do prvoga, pa da vidimo da li ti je to laka tema! Inače, nema lakih tema, nego lakih i teških diskusija.
A ovo je zanimljiva tema
Svemir... Bog...
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:11 31.07.2009

Re: Lake teme

Možda i nema velikih i malih tema, ali ima večitih tema: svemir, bog, a naročito žene i sex.
libkonz libkonz 15:52 01.08.2009

Re: Lake teme

Možda i nema velikih i malih tema, ali ima večitih tema: svemir, bog, a naročito žene i sex.

sve su mi te teme drage.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 13:37 31.07.2009

Fridman & Gamov?

Dobar tekst, ali valjda pomenuti da zajedno sa Lemetrom, makar podjednake zasluge za razvitak teorije Velikog praska imaju Aleksandar Fridman i Georgij Gamov, prvi zato sto je ispravio Ajnstajnovu gresku u vezi sa granicnim uslovima i prvi pokazao da su genericka resenja jednacina teorije relativnosti dinamicka, tj. svemir se ili siri ili sazima (a zbog Olbersovog paradoksa i jos nekih drugih stvari mora biti da se siri), a drugi zato sto je pokazao da je Veliki prasak neophodan i radi resenja drugih problema, recimo porekla hemijskih elemenata.

Uzgred, cak i na religijskom planu, ideja stvaranja je starija od Mojsija. Zapravo, Jevreji su je preuzeli od Persijanaca tokom "vavilonskog ropstva", kad su napisali/preradili sve toboze starije svete knjige. Takodje, Aristotel nije bio nimalo originalan u vezi sa kosmologijom, tako da prava dihotomija bolje da bude "opredeliti se izmedju Anaksimandra i Zaratustre" pre nego "izmedju Aristotela i Mojsija"...

Takodje, jos Platon je razumeo da pitanje "sta je bilo pre nastanka sveta" nema bas previse smisla sa stanovista nas, kao dela tog sveta. Kasnije je to razradio sv. Aurelije Avgustin u cuvenom pasazu u svojim "Ispovestima" koji je ostao klasik filozofije prostora i vremena - ako je vreme nastalo zajedno sa materijalnim svetom, tada se relacija "pre i kasnije" moze definisati samo za trenutke nakon trenutka stvaranja. (Inace, ponesto o tome smo diskutovali ovde.)
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 14:19 31.07.2009

Re: Fridman & Gamov?

Milan M. Ćirković

Uzgred, cak i na religijskom planu, ideja stvaranja je starija od Mojsija. Zapravo, Jevreji su je preuzeli od Persijanaca tokom "vavilonskog ropstva", kad su napisali/preradili sve toboze starije svete knjige. Takodje, Aristotel nije bio nimalo originalan u vezi sa kosmologijom, tako da prava dihotomija bolje da bude "opredeliti se izmedju Anaksimandra i Zaratustre" pre nego "izmedju Aristotela i Mojsija"...

Znači, nigde početka, ili se ne vidi.:)

Milan M. Ćirković
Dobar tekst, ali valjda pomenuti da zajedno sa Lemetrom, makar podjednake zasluge za razvitak teorije Velikog praska imaju Aleksandar Fridman i Georgij Gamov, prvi zato sto je ispravio Ajnstajnovu gresku u vezi sa granicnim uslovima i prvi pokazao da su genericka resenja jednacina teorije relativnosti dinamicka, tj. svemir se ili siri ili sazima (a zbog Olbersovog paradoksa i jos nekih drugih stvari mora biti da se siri), a drugi zato sto je pokazao da je Veliki prasak neophodan i radi resenja drugih problema, recimo porekla hemijskih elemenata.

Čitao sam da je Ajnštajn smatrao da njegovo otkriće, teorija relativnosti, ima strahovit nedostatak, jer je on implicite pretpostavljao da je univerzum statičan, a vasiona je, prema njegovoj teoriji, ispala nestabilna i ukazivala na kraj sveta. Svoju jednačinu je korigovao uvodeći kosmološu konstantu i napisao: "Ja sam.. ponovo zgrešio nešto u vezi sa teorijom gravitacije što me delimično izlaže opasnosti da me strpaju u ludnicu".:)))

PS: Pohvala jednog vrsnog eksprta mom laičkom razmišljanju, bez sumnje laska, a, zašto ne reći, inspiracija su mi bili tvoji postovi.:))
libkonz libkonz 15:51 01.08.2009

Sumnja

A, do tada, svako od nas odbičnih ljudi ima pravo da sumnja i u Mojsija, i u Aristotela, pa i u Veliki prasak. I ne samo da sumnja, nego, čak da i za vreme godišnjeg odmora gleda u zvezde, razmišlja i osluškuje šumove, dodao bih ja.

ako ne sumnjaš. ne možeš ni spoznati istinu.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 20:00 01.08.2009

Re: Sumnja

Dubito ergo cogito, cogito ergo sum!

A, što se tiče istine, moram te razočarati:

Jedina je istina da potpune istine nema.
libkonz libkonz 09:24 04.08.2009

Re: Sumnja

Dubito ergo cogito, cogito ergo sum!

slažem se sa ovim.
A, što se tiče istine, moram te razočarati:

Jedina je istina da potpune istine nema.

Ili je nema ili je ja ne mogu dokučiti.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana