Korupcija spada u pojmove kojima nije lako odrediti sadržaj budući da se njeno značenje menja u različitom vremenskom društvenom i političkom kontekstu. Obično se pod korupcijom podrazumeva zloupotreba javne službe radi lične koristi. Postoje neke razlike u određenju koje naglašavaju složenom fenomena korupcije.
Korupcija je patološka pojava, sistemska aberacija u kojoj vladajuća politička klasa lični interes stavlja iznad interesa političke zajednice. U takvom pristupu korupcija se osuđuje kao nemoralna i štetna po političku konstituciju društva. Politička legitimizacija temelji se na činjenici da nosioci političkih funkcija zastupaju interese celine političke zajednice. Da ne preferiraju lični ili grupni interes (stranke, kompanije, specijalne interesne grupe).
Pojavom modernog i demokratskog društva sve se više ističe sistemska disfunkcionalnost korupcije. Ona se ne smatra samo moralno štetnom već je ključni razlog neefikasnosti države. Korupcija je dakle ponašanje koje je devijacija od normalnog obavljanja javne dužnosti radi lične koristi, porodične koristi, koristi privatne klikei9li kakve druge interesne grupe. Ona je kršenje normi radi ostvarenja ličnoga interesa. To uključuje delatnosti kao što su podmićivanje (primanje novca ili druge beneficije čime se utieče na odluku javne vlasti), nepotizam, primenjivanje askriptivnih ili porodičnih kriterija u odlučivanju o javnoj stvari te zloupotreba položaja za ličnu korist, ilegalno korištenje javnog dobra, usluge ili druge gratifikacije
U pravnom smislu korupcija se definiše na različite načine i kao niz različitih krivičnih deela. Standardno određenje zasad je odredba prema kojoj je korupcija
a) traženje ili primanje direktno ili indirektno javnog službenika ili osobe koja obavlja javnu funkciju, bilo kakve novčane vrednosti, ili druge povlastice, kao što je poklon, usluga, obećanje ili pogodovanje za njega ili neku drugu osobu ili jedinicu, u razmenu za neki akt ili propust u obavljanju javne dužnosti;
b) ponuda ili jamčenje, neposredno ili posredno, javnom službeniku ili osobi koja obavlja javnu funkciju, bilo kakve novčane vrednosti ili druge povlastice, kao što je poklon, usluga, obećanje ili pogodovanje za njega ili neku drugu osobu ili jedinicu, u razmenu za neki akt ili propust u vršenju javne dužnosti,
c) akt ili propust u obavljanju svojih dužnosti od strane javnog službenika ili osobe koja vrši javnu funkciju u svrhu dobivanja nezakonite pogodnosti za njega ili treću stranu, d) zloupotreba ili pridobivanje imovine koje se izvodi iz nekog akta, kojeg brani ovaj član; e) učestvovanje kao pokretač, supokretač, podstrekač, saučesnik ili pomagač ili prikrivač nakon počinjenog dela, ili na bilo koji način, u zamenu za uzvrat ili u očekivanju uzvrata, za svake saradnje ili zavere da bi se počinilo neko delo kojeg brani ovaj član" (član VI Interamerican Convention Against Corruption,1997).
U novije vreme osobito se naglašava ekonomska analiza fenomena i posljedica korupcije. U tom smislu korupcijom se smatra nastojanje da se radi lične koristi maksimizira prihod od službe, što onda za posledicu ima poremećaj u uslovima tržišne utakmice i ukupnu racionalnost ekonomskog ponašanja. Korupcija je dodatni transakcijski trošak jer unosi neizvesnost kod izbora alternativa, te zato izaziva neizmerne štete po efikasnost privrede.
Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić otišao je pre neki dan na otvaranje Deltinog prodajnoga centra na Novom Beogradu i održao tamo govor zbog kojeg bi se svaki, u naše prilike neupućeni pojedinac sa sposobnošću da kapira elementarne stvari morao krstiti sa obe ruke. Deo tih njegovih retoričkih uzleta i hvalospeva Miškoviću preneo sam na prethodnom postu, ali ono što je kazao oko toga da će Vlada osnovati neku posebnu radnu grupu koja će se baviti istraživanjem činjenice da su prehrambeni proizvodi u Srbiji skuplji nego u regionu, zapravo nije ništa drugo nego direktna podrška Miškoviću i još nekolicini monopolista da istraju u držanju monopola. Na tu njegovu izjavu odmah je pozitivno odgovorio još jedan Miškovićev fan u Vladi Srbije, ministar trgovine Predrag Bubalo, koji je također nazočio na otvaranju Miškovićevog prodajnog centra rasprostrtoga na više hektara. Mogu misliti do kakvoga će zaključka doći radna grupa koju sastave Bubalo i Đelić a koja bi trebala da nas prosvetli glede monopola. Verujem da će jedan od zaključaka te grupe biti da Miškoviću treba podići spomenik ili dodeliti kakvo ordenje glede sprečavanja monopola.
Kako dosta hodam po bivšoj SFRJ mogu potpuno uvereno kazati da su skoro svi prehrambeni proizvodi koji se proizvode u Srbiji a prodaju u Crnoj Gori, BIH, Makedoniji,Kosovu i Hrvatskoj, a koje sam ja uočio skuplji u Srbiji nego na navedenim destinacijama. Kako je to moguće, mnogo bolje znaju ekonomisti, recimo, evo, Goran Nikolić bi ako ovo čita mogao biti od pomoći.
Đelićeva najava rečene komisije je posebno zanimljiva zbog činjenice da Vlada već ima Komisiju za zaštitu konkurencije, pa čemu onda praviti neku novu, "međuresornu" i to najavljivati baš prilikom dolaska na noge Miškoviću. Pa još kad se zna da je ta Komisija za sprečavanje monopola već označila Miškovića monopolistom, a onda on tražio da ga Vrhovni sud "rehabilituje" i to na osnovu akta koji je uradio opet jedan ministar i to ministar poljoprivrede Milosavljević, također redovni Miškovićev gost i poštovalac.
Dijana Marković - Bajalović, predsednica Komisije za zaštitu konkurencije, hrabra žena koja je imala petlju da Miškoviću kaže da je monopolista i koja piše krivičnu prijavu protiv sudija Vrhovnoga suda zbog čudnog postupka kojim su poništili njenu odluku, a opet pomoću akta minstra Milosavljevića, kaže o Đelićevoj najavi, sledeće:
"Možda se u trenutku nije setio da bi nama mogao da se obrati sa takvim zahtevom, jednostavno neki put zaborave da mi postojimo, ne samo na osnovu onoga što radimo, već i na osnovuu onoga što bi trebalo da nas podrže".
Milan Ćulibrk, glavni i odgovorni urednik lista Bankar i dobar poznavalac naših ekonmskih i tržišnih prilika, dodaje:
"Ja mislim da ova država nikada nije pokazala volju i iskrenu nameru da se obračuna sa monopolom na tržištu".
Pre samo nekoliko dana na sajtu B92 smo imali vest da Mišković ne može dobiti vizu za SAD jer je stavljen na crnu listu kao čovek koji se služi korupcijom i potkupljivanjem.
Ako ove činjenice iz naše žalosne stvarnsti poređamo, ili čak ako ih samo nabacamo, onda u drugom delu moga posta imamo praktičnu potvrdu teorijskih postavki iz prvoga.
Boža "Ronaldinjo" će verovatno moći kupiti još neki dvocefireni procenat vlasništva u nekoj od banaka, a ni ostala ekipa neće loše proći, i kad više ne budu na vlasti mogu kulirati. Neće oni uzeti pare Miškoviću, nego će i Mišković i oni svi zajedno uzeti pare nama. Litar mleka iz Srbije je u Crnoj Gori 52, a u Srbiji 73 dinara. Sve pare će biti iz te i tih razlika..
.