Kondorov let

nsarski RSS / 08.10.2009. u 03:57

 

condor_flight-ie.jpg

 

Ako bi želeo da istražuje Afriku, španski moreplovac iz 15. veka bi se prvo otisnuo pravo ka zapadu. Posle nekog kraćeg vremena takve plovidbe, on bi odredio tačnu visinu zvezde Severnjače (Polaris) iznad horizonta na tom mestu, koristeći astrolab, a onda bi okrenuo brod i zaplovio na jug, držeći taj pravac sve dok ne bi video, sa leve strane broda, zapadnu obalu Afrike. Ploveći dalje ka jugu duž te obale, Severnjača bi mu se ukazivala sve niže na horizontu, sve dok ne bi sasvim zašla za horizont kada stigne do ekvatora. Tu bi naš moreplovac morao da stane jer je dalje putovanje na jug bilo nemoguće.

Jednostavno, nije bilo nikakvog fiksnog nebeskog repera, poput Severnjace, kojim bi se orijentisao dalje na otvorenom moru. Mogao je samo da okrene brod nazad, da plovi ka severu, i, kad dodje do mesta gde je Severnjača na istoj visini koju je na početku putovanja izmerio, okrene na istok i stigne u luku iz koje je pošao.

Ovaj način navigacije, koji se, u suštini, oslanjao samo na odredjivanje geografske širine pomoću poznatog repera, se odrazio i na preciznost geografskih karti koje su u to doba pomorci pravili. Mapa Afrike, koja datira iz 1554. godine, izgleda ovako:

 


1554munster.jpg 

Sve do ekvatora (otprilike na visini vrha katarke broda na slici), zapadna obala Afrike je detaljnije obradjena, ali teritorija subekvatorijalne Afrike je nesrazmerno mala i  rekonstruisana je iz priča i legendi koje su putnici i moreplovci uz obalu prenosili. Tako, na primer, jedan deo nepoznate teritorije pokrivaju urodjenici Monoculi (Jednooki), dok je ostatak predstavljen papagajima i slonovima – nikakve kraljevine ili luke nisu označene. Za njih se naprosto nije tada znalo. (Afrika je oplovljena 1488. i u vreme pravljenja ove karte znalo se da je moguće morskim putem stići nazad do Egipta.)

Usavršavanjem navigacionih instrumenata (sekstant, oktant, itd.) odredjivanje geografske širine je postajalo preciznije i plovidba otvorenim morem se sve više razvijala. Medjutim, sve do 1750-ih nije postojao pouzdan metod za merenje geografske dužine. Geografska dužina odredjuje udaljenost u stepenima, na istok ili zapad, od nekog fiksnog položaja (meridijana) na Zemlji. Iz raznih istorijskih razloga, taj se položaj fiksira za meridijan koji prolazi kroz Grinič. Da bi precizno odredio svoj položaj na moru ili kopnu, čovek mora da zna istovremeno geografsku širinu i dužinu mesta na kome se nalazi. Tehnički, ovo se zove bikoordinatna mapa Zemlje (sadrži dve koordinate).

Istorija odredjivanja geografske dužine je fascinantna priča, sama za sebe, ali ja se na tome neću zadržavati. Dovoljno je reći da su moreplovci uvideli da je geografska dužina tesno povezana sa merenjem vremena, te je, razvojem pouzdanih hronometara, geografska dužina sve preciznije mogla da se odredi.

U principu, za merenje vremena, čovek može da koristi i svoj ‘’ugradjeni’’ biološki sat. Ako bi nekog iz Srbije, recimo, nekim volšebnim i brzim načinom, dok spava, prebacili u Njujork, on bi ustanovio, kada se probudi u svoje uobičajeno vreme, da se probudio oko 6 sati ranije po lokalnom vremenu – umesto da ustane u 6 izjutra, on je ustao u ponoć. Na osnovu toga bi odmah znao da je pomeren na zapad za četvrtinu dana, tj. njegova geografska dužina, u odnosu na početni položaj, je 90 stepeni. Ovakav način merenja vremena je, razume se, nepouzdan, i ljudima je bilo potrebno par hiljada godina tehnološkog razvoja da bi, uz pomoć satelita i GPS sistema, radara i telekomunikacija, navigacija danas postala laserski precizna. Savremeni čovek je ponosan na ovo svoje dostignuće i upotrebljava ga ne samo za navigaciju brodova, već i u vazduhoplovstvu, praćenju obeleženih životinja (kitova ili slonova, na primer) na kopnu ili moru, ili ptica u vazduhu.

Prateći tako putanje kretanja ptica selica, golubova, riba i kornjača, koje često prevaljuju planetarna rastojanja tokom svoje sezonske migracije, čovek je ubrzo uvideo da pred sobom ima bića koja se kroz prostor, kopneni, vodeni ili vazdušni, kreću sa lakoćom nekoga kome je navigacija ‘’druga priroda’’.  One se kreću kroz prostor sa tolikom geografskom preciznošću da su stari polinežanski moreplovci često koristili pravac kretanja jata ptica u selidbi kao pouzdani orijentir na moru. Medjutim, uprkos svim današnjim znanjima o genetici, preciznim geografskim putanjama, feromonima, magnetnim poljima i anatomiji ovih životinja, danas se ne zna na koji način one uspevaju da postignu čuda navigacije o kakvim čovek samo može da sanja.

Ovo je, po mom mišljenju, jedan od najfascinantnijih nerešenih problema u savremenoj biologiji. Kako se životinje koje prevaljuju planetarna rastojanja prilikom migracija orijentišu u prostoru?

Postoji više pokušaja da se odgovori na ovo pitanje. Jedna od teza je da se ptice, golubovi na primer, orijentišu prema vizuelnim orijentirima na zemlji. Medjutim, golubovi sasvim lepo stignu do svog cilja i prilikom minimalne vidljivosti. U jednom eksperimentu, golubovima su stavljene ‘’naočari’’ koje su ograničavale vidljivost na svega 1 metar, i oni su ipak stigli tačno do svog cilja udaljenog 100km. Druga teza kaže da postoje ‘’mirisni markeri’’ na zemlji koje životinje prate. I ova teza je u nekim eksperimentima oborena. Ubrzo se medju istraživačima pojavila ideja da životinje koje se sele imaju bikoordinatnu mapu teritorije u svojoj svesti i da se po toj mapi kreću. One, dakle, imaju ugradjeno ‘’čulo’’ u sebi kojim odredjuju geografsku širinu i dužinu mesta na kome se nalaze i to porede sa lokacijom svog cilja!  Njima svet, u izvesnom smislu, izgleda tako kao što izgleda jednom pilotu aviona. Ovaj, skoro neverovatan, zaključak se nekako sam nameće, nama ljudima.

Pokušavajući da ispitaju ovu ideju, ljudi su prvo špekulisali o tome kako ptica selica odredjuje geografsku širinu – to je, nama ljudima, videli smo, bio lakši problem. Orijentacija prema zvezdama je jedan mogući odgovor, ali on otpada ako uzmemo u obzir oblačnost koja redovno sreće ptice na svom putu. Zatim, upamtiti tačan položaj zvezda tokom leta zahteva vrstu dinamičke kalibracije koju, verujemo, ptice nemaju. Druga mogućnost je da ptice koriste polarizaciju svetlosti sunčevih zraka i time odredjuju pravac ka severu ili jugu. I ova mogućnost, medjutim, ima mana (oblačnost i slično). Najzad, nedavno se pojavila ideja da neke životinje (ptice, kornjače) imaju ‘’ugradjen’’ kompas na neki način kojim prate orijentaciju magnetnog polja Zemlje. Utvrdjeno je da u moždanom tkivu nekih ptica i kornjača postoji organski magnetit pomoću koga ove životinje ‘’vide’’ magnetno polje prostora u kome se nalaze. Štaviše, magnetita ima više nego što je potrebno za jedan dobar kompas. Ovo bi moglo da bude prihvatljivo objašnjenje za sposobnost ptica da se orijentišu u pravcu sever-jug. Dobro, možda je ovo zaista način na koji ptice i druge životinje odredjuju taj pravac, ali kako one mere geografsku širinu? Ona je, videli smo, povezana sa preciznim merenjem vremena, barem za nas, ljude.

U jednom eksperimentu od pre dve godine, ekipa ruskih i nemačkih naučnika je proučavala migraciju evropskog warblera (Acrocephalus scirpaceus) koji u proleće prevaljuje put od oko 1000km iz severne Evrope na severoistok u severni Sibir. Ptice su praćene tokom 3 godine i u eksperimentu su učestvovale 52 ptice. One su uhvaćene na svom putu i avionom prebačene na istok 1000km. Sve su, bez izuzetaka, kompenzovale za ovu promenu u geografskoj dužini i stigle do svog cilja bez većih problema. Detalji eksperimenta se mogu naći u radu A Long-Distance Avian Migrant Compensates for Longitudinal Displacement during Spring Migration. Ove ptice, dakle, imaju pouzdan način da odrede svoju geografsku dužinu na lokaciji na kojoj se nalaze. Sve zajedno, neke ptice imaju bikoordinatnu geomagnetsku mapu Zemlje pomoću koje se orijentišu.

Kako to ove ptice rade?

Za sada se pouzdan odgovor ne zna. Organski magnetit koji se nalazi kod nekih od ovih životinja je jedno moguće rešenje. Medjutim, da bi se precizno orijentisale, one moraju da budu u stanju da mere i jačinu i orijentaciju magnetnog polja Zemlje tokom svog leta. Sa dovoljnom količinom organskog magnetita one treba da su u stanju da za oko 4 sekunde integrišu senzorne podatke i detektuju promenu magnetskog polja od oko 1 nano Tesla, na fonu prirodnog magnetskog polja Zemlje koja prosečno iznosi oko 50000 nano Tesla. Štaviše, prirodno magnetsko polje Zemlje se povećava oko 5 nano Tesla po kilometru prilikom kretanja od ekvatora, što se prilikom leta mora uzeti u obzir. Magnetni pol Zemlje se takodje pomera, prosečno, izmedju 10 i 40 kilometara godišnje, pa je pticama koje lete blizu polova potrebno i ovo da uračunaju u svoj navigacioni sistem. Da li je magnetit istinsko objašnjenje za ovakav podvig, niko ne zna. Ovo je pitanje koje ostaje nerazrešena misterija do daljnjeg.
Jedino što se pouzdano zna je da se selice, i druge zivotinje, vekovima kreću globalnim planetarnim putanjama, da njima Zemlja izgleda sasvim drugačije nego nama, i da one imaju mnogo precizniju sliku Afrike, na primer, nego što su je ljudi do nedavno imali. I sigurno nikada nisu sretali Monokule, niti ispredali ptičije priče o njima.



Komentari (153)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nsarski nsarski 18:58 08.10.2009

Re: .

na put za Mexico ovi prelepi leptiri svrate kod nas u texasu na neko vreme i ulepsaju nam grad.


Ja sam jedne godine, vozeci kroz Meksiko, naleteo na nepregledne oblake malih zutih leptirova. Vozio sam putem i jednostavno nisam mogao da ih izbegnem. Kilometrima siroki i dugacki zuti oblaci leptirova - bio sam totalno zadivljen, kao da sam na Marsu.
Bojan Budimac Bojan Budimac 19:16 08.10.2009

Re: .

Ja sam jedne godine, vozeci kroz Meksiko, naleteo na nepregledne oblake malih zutih leptirova. Vozio sam putem i jednostavno nisam mogao da ih izbegnem. Kilometrima siroki i dugacki zuti oblaci leptirova

G. G. Markes prva asocijacija
marco_de.manccini marco_de.manccini 19:23 08.10.2009

Re: .

а стварно, како се ове птице селице сналазе на њиховом путу? магнетитно ткиво у мозгу ми изгледа невероватно, јер ово чудо од инсекта једва да има мозак, али не знам колико је тог ткива стварно довољно. да није нешто око ветрова, ионако их користе за превоз?

(кад седе неколико дана у неком крају то значи да нема повољних ветрова за даљи пут. право уживање коме се задеси.)
Jelica Greganović Jelica Greganović 19:50 08.10.2009

Divni su,

a i kad su gusenice mora da su živopisni, verovatno imaju pidžamu na crne štrafte...
marco_de.manccini marco_de.manccini 20:07 08.10.2009

Re: Divni su,

ево пиџаме и нећу више да тролујем, извињавам се.

njanja_de.manccini njanja_de.manccini 20:07 08.10.2009

Re: Divni su,

a i kad su gusenice mora da su živopisni, verovatno imaju pidžamu na crne štrafte...


Monarch Caterpillar Becoming a Chrysalis


Monarch Emerging from a Chrysalis

edit: tek sam sad videla da je marco ovaj put bio brzi.
nsarski nsarski 20:52 08.10.2009

Re: .

G. G. Markes prva asocijacija

I meni:))

Re: .

nsarski
na put za Mexico ovi prelepi leptiri svrate kod nas u texasu na neko vreme i ulepsaju nam grad. Ja sam jedne godine, vozeci kroz Meksiko, naleteo na nepregledne oblake malih zutih leptirova. Vozio sam putem i jednostavno nisam mogao da ih izbegnem. Kilometrima siroki i dugacki zuti oblaci leptirova - bio sam totalno zadivljen, kao da sam na Marsu.


mi corazon esta con mexico
die hard die hard 22:09 09.10.2009

Re: .

Kilometrima siroki i dugacki zuti oblaci leptirova - bio sam totalno zadivljen, kao da sam na Marsu.

blago si ga tebi, sta da ti kazem.
fixxerus fixxerus 19:17 08.10.2009

moć ljudske namotacije:.



sedimo na kraju dunavske
ona čorbu od vrganja
ja neku picu jedem
pica jede mene
čekamo da dođemo na red
za plaćanje
ja sve gledam gde ona gleda
ne što sam ljubomoran
neeeeeeeeee
nego zato što imam soko okolovo
a i da je uputim u tajne
navigacije
nedejbože neke felacije
itaaaako to
kad:
neki matorci
tamo prekoputa
sede i smeju se
i ljube se
joj jebote eno vata je zasisu
allo majstoree
gurno joj ruku u prsluče
i drži onako i ne plaši se
jebe mu se što mi gledamo
pa ima tu i !dece
bogte
koju su još uvek donele rode
jok oni ništa
vid ni njojzi nije frka
onibre ni ne znaju gde se nalaze
pazi još ga ljubi onako filmski
s jezicima
kaaako može onako
čime li dišu
kad se tako gnječe
vid na šta posebno on liči
gledaj ga
mator debeo krezav i ćelav
malo je simpatičan kaže ova moja
ma šta simpatičan
daću ti ja simpatičnog
vucse kući
ma šta ti je
maršustan p l t m

..i da znate gospodine
nije vam neki fazon

uu, a jel ti se naljutila malla

more j ć j m sam da stignemo kući

što čoveče

ma samo je u vas gledala
odkako ste seli za taj stol
ko da je otkrivala ameriku

jesi je vato nekad iz požara

nisam a ni neću

a što sinkobrate

nemam potrebu za tim

ako onda vodi to kući i slomi je p l j m

oću vala
ona će tu meni:


da se meni neće


a tako bi xteo..
myredneckself myredneckself 19:53 08.10.2009

Ždralovi lete...

ne mogu da ne pomenem ždralove (Gruidae)
kod njih me fascinira let, orijentacija, izgled, "svadbeni ples", raspon krila-2,5 m, ma sve...
evo formacije u selidbi





i predivna Tatjana Samojlova u filmu "Ždralovi lete", Mihaila Kalatozova



nsarski nsarski 20:54 08.10.2009

Re: moć ljudske namotacije:.

a tako bi xteo..

fixxerus fixes all!
background noise background noise 20:01 08.10.2009

Tema je specificna, ali

Ovo je, po mom mišljenju, jedan od najfascinantnijih nerešenih problema u savremenoj biologiji. Kako se životinje koje prevaljuju planetarna rastojanja prilikom migracija orijentišu u prostoru


Laiku sve deluje kao jos jedan razloga se spekulise o zemlji sa svime stgo je na njoj kao o organizmu i interakciji organskog i neorganskog.

nsarski nsarski 20:55 08.10.2009

Re: Tema je specificna, ali

Laiku sve deluje kao jos jedan razloga se spekulise o zemlji sa svime stgo je na njoj kao o organizmu i interakciji organskog i neorganskog.

Ja jesam laik po ovim pitanjima, to je sasvim tacno. O Zemlji kao organizmu ne spekulisem. Hvala na upozorenju:)
background noise background noise 14:23 09.10.2009

Re: Tema je specificna, ali

Ja jesam laik po ovim pitanjima, to je sasvim tacno. O Zemlji kao organizmu ne spekulisem. Hvala na upozorenju:)



Govorio sam iskljucivo o meni, nisam te ni na sta upozorio niti tvoj post tako razumeo. A mislio sam i da je ovo oblast u kojoj nisi laik.

A ne ustezem se da iako laik imam utiske. E pa moj utisak je takav, da zemlja " funkcionise" a ne da joj se samo neto desava. A da li funkcionise samo jedan njen deo ( organski ) i u kakvom je on odnosu prema neorganskom, beskrajna tema za sanjarenje.

nsarski nsarski 14:50 09.10.2009

Re: Tema je specificna, ali

Govorio sam iskljucivo o meni, nisam te ni na sta upozorio niti tvoj post tako razumeo. A mislio sam i da je ovo oblast u kojoj nisi laik.

A ne ustezem se da iako laik imam utiske. E pa moj utisak je takav, da zemlja " funkcionise" a ne da joj se samo neto desava. A da li funkcionise samo jedan njen deo ( organski ) i u kakvom je on odnosu prema neorganskom, beskrajna tema za sanjarenje.


Bice da je nesporazum u pitanju. Ja znam nesto o geometriji, navigaciji, magnetnom polju Zemlje...O pticama znam koliko i svaki prosecan laik - sve zajedno nisam bas strucnjak, tj. laik sam. Zato sam, pre postavljanja bloga, pitao istinskog strucnjaka za ptice.

Ja nemam, da tako kazem, new age vidjenje Zemlje kao organizma, barem ne u smislu u kojem ta rec "organizam" znaci u biologiji. Zemlja se ne razmnozava, na primer.
S druge strane, zivot na Zemlji je medjusobno povezan - na kraju, svi smo mi nastali jedni iz drugih, nemoguce da postojimo kao sasvim odvojena bica.
Moj motiv da napisem ovaj blog je sledeci: Ljudi cesto isticu svoje neverovatne prednosti u odnosu na zivotinje - te govor, te apstraktno misljenje, itd. Medjutim, postoje mnoge stvari koje zivotinje prirodno rade (kao sto je nama prirodan govor) a koje mi nismo u stanju da uradimo. Konkretno, ptice mogu da lete, a covek ne moze. Hm, moze, ali uz pomoc masina. Kitovi mogu da ostanu pod vodom par sati, covek ne moze. Hm, moze, ali uz pomoc masina. Primera ima na pretek.
Navigacija je jedna takva prednost koju mi imamo - ona je posledica covekove sposobnosti da razvije tehnologiju koja je do navigacije dovela. Ona je vise "konceptualno" dostignuce nego, recimo, skafander. Treba razumeti geometriju, astronomiju, globalni oblik Zemlje, itd. Skafander se pravi tako sto "metodom probanja" pokusas da napravis odelo (i ostalu skalameriju) u koje nece da udje voda kad ga potopis.
E, to "konceptualno" otkrice navigacije - a bili su potrebni vekovi da do njega dodjemo - neke zivotinje prirodno imaju. Dakle, ta bica koja imaju sposobnost da sa lakocom putuju kroz velika rastojanja, na svoj nacin protivrece covekovoj uobrazilji da je jedini i najpametniji, najsposobniji, naj... na Zemlji.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:33 09.10.2009

Re: Tema je specificna, ali

nsarski
Navigacija je jedna takva prednost koju mi imamo - ona je posledica covekove sposobnosti da razvije tehnologiju koja je do navigacije dovela. Ona je vise "konceptualno" dostignuce nego, recimo, skafander. Treba razumeti geometriju, astronomiju, globalni oblik Zemlje, itd. Skafander se pravi tako sto "metodom probanja" pokusas da napravis odelo (i ostalu skalameriju) u koje nece da udje voda kad ga potopis.

Нисам сигуран колико си овде у праву.
Можда је навигација само на "вишем концептуалном" нивоу него скафандер?
nsarski nsarski 03:47 10.10.2009

Re: Tema je specificna, ali

Можда је навигација само на "вишем концептуалном" нивоу него скафандер?

Da, upravo to sam hteo da kazem, ali nemam recitost jednog maestra, da ne kazem cunning linguist-a :)))
Hvala na pomoci.
background noise background noise 09:40 10.10.2009

Re: Tema je specificna, ali

Trebalo je da "organizam" stavim pod navodnike jer ni moja razmilsjanja nisu new age. Mislim na interkacije koje su koliko intenzivne toliko i prefinjene.

Mi vidimo makro zbivanja tipa ciklon, peščana oluja kao sliku na monitoru, a rezolucija je toliko fina da i ne pomisljamo da je dozivimo.

Onda nas nesto kao ptice iz tvog posta navede da razmisljamo da li svakim svojim pojedinacnim aktom koji nam na prvi pogled izgleda zanemarljiv ( recimo bacanje kese ili prosipanje ulja ) ranjavamo taj prefinjeni "organizam".
Milan Novković Milan Novković 11:33 10.10.2009

Cunning lines ....

upravo to sam hteo da kazem, ali nemam recitost jednog maestra, da ne kazem cunning linguist-a

... of concepts

vladimir petrovic vladimir petrovic 15:51 10.10.2009

Re: Tema je specificna, ali

Nsarski
...Moj motiv da napisem ovaj blog je sledeci: Ljudi cesto isticu svoje neverovatne prednosti u odnosu na zivotinje - te govor, te apstraktno misljenje, itd. Medjutim, postoje mnoge stvari koje zivotinje prirodno rade (kao sto je nama prirodan govor) a koje mi nismo u stanju da uradimo. Konkretno, ptice mogu da lete, a covek ne moze. Hm, moze, ali uz pomoc masina. Kitovi mogu da ostanu pod vodom par sati, covek ne moze. Hm, moze, ali uz pomoc masina. Primera ima na pretek.

Nije da se pravim pametan, ali mi nešto pada na pamet kada razmišljam o razlikama izmedju ljudi i životinja. Ti kažeš, kao što sam boldovao, te govor, te apstraktno mišljenje, itd.
Elem, pod ovim itd. ja ću da dodam da se ljudi razlikuju od životinja još po jednoj stvari koje smi svi itekako svesni - i danju i noću, naročito noću. Po seksualnosti.

Ne zezam se. Činjenica da je čovek stalno seksualno aktivan, odnosno da ne podleže periodicitetu u polnoj sferi, odvaja ga od - životinja.

Ovo navodim zato što sam ovih dana u fazonu intenzivnog razmišljanja oko muške i ženske seksualnosti kod filozofa Ota Vajningera, pa nailazim i na pominjanje razlike izmedju seksualnosti ljudi i seksualnosti životinja. Stoga mi se ova razlika izmedju ljudi i životinja učini važnom da ovde pomenem.

Nadam se nije ispalo off-topic.


mirelarado mirelarado 17:29 10.10.2009

Re: Tema je specificna, ali

vladimir petrovic
Činjenica da je čovek stalno seksualno aktivan, odnosno da ne podleže periodicitetu u polnoj sferi, odvaja ga od - životinja.


Кад би могао, Пижоне, ову тезу некако да објасниш мом времешном псу, у парку, а и шире, познатом под надимком Сексуални манијак. :))))))
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:06 10.10.2009

Re: Tema je specificna, ali

mirelarado
Кад би могао, Пижоне, ову тезу некако да објасниш мом времешном псу, у парку, а и шире, познатом под надимком Сексуални манијак. :))))))

Ћути, Мирела, још је сва срећа што за кућног љубимца немаш пингвина!
(Пингвини: познати по мастурбацији, хомосексуaлности и хомосексуалним браковима са усвојеном децом, такође и проституцији, претражити овај чланак по penguin)

mirelarado mirelarado 19:05 10.10.2009

Re: Tema je specificna, ali

Predrag Brajovic
(Пингвини: познати по мастурбацији, хомосексуaлности и хомосексуалним браковима са усвојеном децом, такође и проституцији, претражити овај чланак по penguin)


Види ти несташних пингвина! Јамачно им је и оријентација на високом концептуалном нивоу. :))
nsarski nsarski 00:21 11.10.2009

Re: Tema je specificna, ali

Ne zezam se. Činjenica da je čovek stalno seksualno aktivan, odnosno da ne podleže periodicitetu u polnoj sferi, odvaja ga od - životinja.

Ever heard of Bonobo monkeys?
Mislim, bato, sine, prijatelju, pesnice i filozofu - oni se kresu konstantno. Kad ne znaju sta ce, zaskoce se. Kad hoce da dodju do banane, isto. Kad dodje do konflikta u grupi - ohohoooooj! Ukratko, njihov socijalni zivot (da se razumemo, niko ne svira Betovena na zurkama, ali imaju socijalni zivot) je ceo i iskljucivo zasnovan na kopulaciji. Ako te rec pogadja u senzitivno culo, seti se Crnjanskog iz "Romana u Londonu" kad kaze "svaka njena rec govorila je koitus" - E, to su Bonobo, nasi bliski rodjaci, skoro kao simpanze.
Sex, cemu?
Nadalje te zovem Horatio, makar se ti 100 puta zvao Pizon. (PeBe ce shvatiti).
vladimir petrovic vladimir petrovic 14:52 13.10.2009

Re: Tema je specificna, ali

Vladimir Petrović
...Činjenica da je čovek stalno seksualno aktivan, odnosno da ne podleže periodicitetu u polnoj sferi, odvaja ga od - životinja.
Nsarski
...Ever heard of Bonobo monkeys?

Mirelarado
...ову тезу некако да објасниш мом времешном псу, у парку, а и шире, познатом под надимком Сексуални манијак

Predrag Brajović
...Пингвини: познати по мастурбацији, хомосексуaлности и хомосексуалним браковима са усвојеном децом, такође и проституцији


E, pa sad.
OK, uvažavam da medju životinjama ima izuzetaka, ali izuzeci ne čine pravilo.
Svi mi koji smo, kao deca, posećivali rodjake na selu znamo za krave, konje, svinje i druge domaće životinje, koje se "rede", odnosno seksaju samo u odredjeno vreme... Ostatak vremena (izmedju dva seksanja) provode na pametnije stvari, he, he, he...
Dakle, i dalje smatram da se ne može reći za (sve) životinje da su, poput ljudi, seksualno aktivne non-stop.

S druge strane, ja ne tvrdim ni da je ta različitost - advantage niti disadvantage po čoveka. Ako je Bog (Priroda) tako rekao...
elfish elfish 20:39 08.10.2009

el condor pasa...

nsarski nsarski 20:56 08.10.2009

Re: el condor pasa...

elfish

Mislio sam da to stavim za naslov, ali sam posle napisao na srpskom. da me ne prikljuce kao blog na stranom jeziku...
Blade Runner Blade Runner 21:12 08.10.2009

Baš interesantna pričica

sinergija92 sinergija92 23:52 08.10.2009

Re: Baš interesantna pričica

Blade Runner


Raner Blejde, jos bi bolji fazon bio sa ovom pticom koja se ne snalazi sa navigacijom da je u pitanju roda koja donosi bebe, pa sad' gde sleti...nekoga ce sigurno obradovati
Blade Runner Blade Runner 05:12 09.10.2009

Re: Baš interesantna pričica

pa sad' gde sleti...nekoga ce sigurno obradovati

A neki će biti iznenadjeni
mirelarado mirelarado 22:24 08.10.2009

Човек није тица

Док птице и друге животиње, помоћу органских магнетита или можда на неки други, нама непознат начин, одувек знају да се оријентишу у простору, човеку су за то потребна разноразна помагала, која је вековима откривао.
Зато је човеку дато да измишља оно чега нема, па тако векови пре открића геогтрафске ширине и дужине врве од бестијара и других пописа постојећих и непостојећих бића и чудовишта.
Поред монокула, ту су и скијаподи, влеми, пановци, сатири, псоглавци и многи други. Сви се могу видети овде.

П. С. Диван текст, после предуге паузе. :)
Bojan Budimac Bojan Budimac 23:40 08.10.2009

Re: Човек није тица

Godine 1973. zima u Švajcarskoj je dobrano poranila i iznenadila laste. Akcija spasavanja lasti (nacionalnih razmera) je preduzeta neverovatnom brzinom i (naravno) švajcarskom preciznošću. Građanstvo je obaveštavano u svim medijima (i lifletima) šta i kako da radi sa polusmrznitim lastama, čime da ih hrani, a organizovani su i sabirni centri u kojima su se mogle preuzeti kutije za pakovanje preživelih. Nacionalna avionska kompanija Swissair, se priključila akciji pretvorivši svoja tadašnja dva putnička džambo džeta u transportne avione. Transportovali su ih u Španiju. Posle oko dve nedelje totalne frke ova multimilionska (u švajcarskim francima) akcija je ocenjena kao polu-uspešna, jer je velik broj lasta uginuo u transportu.

Priča koja se odvija paralelno sa ovom je da se nekoliko desetina (sad ne znam tačan broj, ali manje od 50) Čileanaca našlo u Švajcarskoj u relativno sličnom položaju kao laste. Naime, posle Pinočeovog puča (11. septembar 1973.) nisu imali kuda da se vrate. Za razliku od lasta, nikakva akcija nije preduzeta u vezi njih, a njihove molbe za politički azil su odbijene.
Goran Vučković Goran Vučković 00:11 09.10.2009

Re: Човек није тица

Unfuckable Unfuckable 03:20 09.10.2009

Re: Човек није тица

Док птице и друге животиње, помоћу органских магнетита или можда на неки други, нама непознат начин, одувек знају да се оријентишу у простору,човеку су за то потребна разноразна помагала, која је вековима откривао.

ali - nikada dovoljno koristio
- izvin'te na došivanju komentara drugarice mirela, tako mi nekako palo s centaršuta ili očevida, bogćegaznati
mirelarado mirelarado 03:30 09.10.2009

Re: Човек није тица

Unfuckable
Док птице и друге животиње, помоћу органских магнетита или можда на неки други, нама непознат начин, одувек знају да се оријентишу у простору,човеку су за то потребна разноразна помагала, која је вековима откривао.

ali - nikada dovoljno koristio
- izvin'te na došivanju komentara drugarice mirela, tako mi nekako palo s centaršuta ili očevida, bogćegaznati


Само ти удри по ситном штепу, друже Анфе, то је тај тимски рад. Додала бих да човека највише копка како се то животиње оријентишу помоћу природних помагала, у нади да их и сâм поседује, а да је, негде током еволуције, "заборавио" како да их користи.
Unfuckable Unfuckable 03:44 09.10.2009

Re: Човек није тица

aevidentno smo svedoci pomalecnog gubljenja konfasa kojekude, otuda replika, ništa mudro

no, troll (najzad)
karbonare na pojedinim mjestima u Beogradu umiju biti zaista prava napast na ljucko dostojanstvo, ne nalazite li ?
mirelarado mirelarado 03:51 09.10.2009

Re: Човек није тица

no, troll (najzad)
karbonare na pojedinim mjestima u Beogradu umiju biti zaista prava napast na ljucko dostojanstvo, ne nalazite li ?


Готово је, сад сам изгубила оријентацију и не знам више на чијем сам посту. :))))
Unfuckable Unfuckable 03:57 09.10.2009

Re: Човек није тица

Готово је, сад сам изгубила оријентацију и не знам више на чијем сам посту. :))))

oh ?
Orijentacija, dakle.
I - ljudi, svakako : eto nas ponovo u središtu Teme.
vladimir petrovic vladimir petrovic 08:51 09.10.2009

Dobra orijentacija versus intelekt

Nsarski
... danas se ne zna na koji način one uspevaju da postignu čuda navigacije o kakvim čovek samo može da sanja.
Ovo je, po mom mišljenju, jedan od najfascinantnijih nerešenih problema u savremenoj biologiji. Kako se životinje koje prevaljuju planetarna rastojanja prilikom migracija orijentišu u prostoru?

Fenomen jeste zanimljiv, ali me ne čudi što je (još) nerešiv.
Jer, uvek će biti nerešivih, po onoj: što više saznajemo, više tražimo dalje... a tajni ima i biće ih.

Meni pada na pamet nešto prizemno - postoje ljudi koji imaju veoma nisku sposobnost za orijentisanje u prostoru (o vremenu ne govorim), a nisu - glupi, he, he, he...
Bojan Budimac Bojan Budimac 09:13 09.10.2009

Re: Dobra orijentacija versus intelekt

postoje ljudi koji imaju veoma nisku sposobnost za orijentisanje u prostoru (o vremenu ne govorim), a nisu - glupi, he, he, he...

To se tešiš he he he? Šala... šala... Postoje, naravno.
nsarski nsarski 09:57 09.10.2009

Re: Dobra orijentacija versus intelekt

vladimir petrovic
Nsarski
... danas se ne zna na koji način one uspevaju da postignu čuda navigacije o kakvim čovek samo može da sanja.
Ovo je, po mom mišljenju, jedan od najfascinantnijih nerešenih problema u savremenoj biologiji. Kako se životinje koje prevaljuju planetarna rastojanja prilikom migracija orijentišu u prostoru?

Fenomen jeste zanimljiv, ali me ne čudi što je (još) nerešiv.
Jer, uvek će biti nerešivih, po onoj: što više saznajemo, više tražimo dalje... a tajni ima i biće ih.

Meni pada na pamet nešto prizemno - postoje ljudi koji imaju veoma nisku sposobnost za orijentisanje u prostoru (o vremenu ne govorim), a nisu - glupi, he, he, he...

Hvala na javljanju, Pizone:)
Nije receno da je problem neresiv (ne moze se resiti), vec da je neresen (nije jos resen).
Takodje, ne znam sta podrazumevas pod "orijentisanje u vremenu".
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 14:23 09.10.2009

Re: Dobra orijentacija versus intelekt

Takodje, ne znam sta podrazumevas pod "orijentisanje u vremenu".

Učlaniti se u neku partiju u pravom trenutku.
Dati javnu izjavu u na vreme.
Izjasniti se na vreme.
Zaćutati na vreme (ovo je najteže).
b. stojanovic b. stojanovic 18:47 10.10.2009

Re: Dobra orijentacija versus intelekt

Hvala na javljanju, Pizone:)
Nije receno da je problem neresiv (ne moze se resiti), vec da je neresen (nije jos resen).
Takodje, ne znam sta podrazumevas pod "orijentisanje u vremenu".



Samo da se javim profesore da sam opet na blogu i da vas pozdravljam. Vidim ne vratiste se kao sto ste obecali za Srbiju., ne napraviste izlozbu koju ste obecali --steta!

Vidim drzite cas-- ako , ako ..nisam zaineteresovan za temu samo je kao i svaka vasa tema svodiva na jedno jedino pitanje DA LI PRIRODA MISLI?

pozdrav
nsarski nsarski 17:26 11.10.2009

Re: Dobra orijentacija versus intelekt

Vidim ne vratiste se kao sto ste obecali za Srbiju., ne napraviste izlozbu koju ste obecali --steta!

Hvala na javljanju. Ja se u Srbiju vratih, ovde sam samo na kratko, i vec cu sledeceg vikenda da se setam Beogradom i posmatram vrapce:))
Za izlozbu cu se potruditi - covek ima samo 24 sata u danu, a i zivot u Bg. je beskrajno zanimljiv i zahtevan.
Da bi odgovorili na pitanja da li priroda misli, treba prvo da se dogovorimo sta smatramo "misljenjem", i sta tacno imamo u vidu kad kazemo "priroda". Jer, i kamen, i kosmos, i mahovina, i talas je priroda. U nedostatku ovih definicija, ja bih pre svega rekao da je u pitanju ill-posed problem.
Konkretno, evo iz Wikipedije:

The mathematical term well-posed problem stems from a definition given by Jacques Hadamard. He believed that mathematical models of physical phenomena should have the properties that

1. A solution exists
2. The solution is unique
3. The solution depends continuously on the data, in some reasonable topology.

Examples of archetypal well-posed problems include the Dirichlet problem for Laplace's equation, and the heat equation with specified initial conditions. These might be regarded as 'natural' problems in that there are physical processes that solve these problems. By contrast the inverse heat equation, deducing a previous distribution of temperature from final data is not well-posed in that the solution is highly sensitive to changes in the final data. Problems that are not well-posed in the sense of Hadamard are termed ill-posed. Inverse problems are often ill-posed.

Pitanje o "misljenju" peirode je inverzni problem na neki nacin. Mi iz pojava koje vidimo u prirodi pokusavamo da "unazad" (inverzno) zakljucujemo o osobinama prirode, kao sto je njena sposobnost "misljenja".
bindu bindu 18:03 11.10.2009

Re: Dobra orijentacija versus intelekt

Vidim drzite cas-- ako , ako ..nisam zaineteresovan za temu samo je kao i svaka vasa tema svodiva na jedno jedino pitanje DA LI PRIRODA MISLI?



HA!

Kazezoze Kazezoze 20:49 11.10.2009

Re: Dobra orijentacija versus intelekt

bindu
Vidim drzite cas-- ako , ako ..nisam zaineteresovan za temu samo je kao i svaka vasa tema svodiva na jedno jedino pitanje DA LI PRIRODA MISLI?



HA!


hologram
bindu bindu 07:40 13.10.2009

Re: Dobra orijentacija versus intelekt


Hvala na javljanju. Ja se u Srbiju vratih, ovde sam samo na kratko, i vec cu sledeceg vikenda da se setam Beogradom i posmatram vrapce:))


a kad ne budes posmatro vrapce, ces da vozis svoj americki auto u krugu dvojke:)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))
Goran Vučković Goran Vučković 07:52 13.10.2009

Re: Dobra orijentacija versus intelekt

a kad ne budes posmatro vrapce, ces da vozis svoj americki auto u krugu dvojke:)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))

Američki auto? Jesam li to propustio neki blog?
nsarski nsarski 08:30 13.10.2009

Re: Dobra orijentacija versus intelekt

ces da vozis svoj americki auto

Nemam pojma o cemu je ovde rec. Kakav americki auto? (Automobile koje sam imao davno sam poklonio).
Goran Vučković Goran Vučković 09:27 13.10.2009

Re: Dobra orijentacija versus intelekt


Nemam pojma o cemu je ovde rec. Kakav americki auto? (Automobile koje sam imao davno sam poklonio).

Eh, sad se praviš naivan, a mora da te je Bindu videla kako voziš tvog Kadilaka po Dorćolu

bindu bindu 01:38 14.10.2009

Re: Dobra orijentacija versus intelekt

Goran Vučković

Nemam pojma o cemu je ovde rec. Kakav americki auto? (Automobile koje sam imao davno sam poklonio).

Eh, sad se praviš naivan, a mora da te je Bindu videla kako voziš tvog Kadilaka po Dorćolu


Goran Vučković

Nemam pojma o cemu je ovde rec. Kakav americki auto? (Automobile koje sam imao davno sam poklonio).

Eh, sad se praviš naivan, a mora da te je Bindu videla kako voziš tvog Kadilaka po Dorćolu




NNN NNN 14:38 13.10.2009

welcome

back

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana