Monika i ja (III)

vladimir petrovic RSS / 03.12.2009. u 17:40

           Rano ujutru, otac kuca na vrata sobe svog sina: "Probudi se!". Sin odgovara: "Neću da ustanem, tata". Otac viče: "Ustaj, moraš u školu!". "Neću da idem u školu", odgovara sin. Otac ga pita: "A zašto nećeš?". Sin odgovara: "Neću, iz tri razloga. Kao prvo, škola mi je dosadna; drugo, učenici mi se rugaju; a treće - mrzim školu". Otac mu onda uzvrati: "Dobro, sada ću ja tebi reći tri razloga zbog kojih moraš da odeš u školu: kao prvo, to je tvoja dužnost; drugo, jer imaš četrdeset i pet godina; a treće, jer si direktor škole".

                       Probudite se! Probudite se! Odrasli ste. Niste više mali da samo spavate. Probudite se Prestanite da se zabavljate sa svojim igračkama. (Anthony de Mello)

 

Četvrtak popodne. Po povratku s posla malo sam se zabavljao radeći na jednom papiru, zadržavajući se na pojmu kognicije (cognitio). Jer, nisam indiferentan prema onome što se, na engleskom, zove "the process of perceiving, the faculty of knowing, of acquiring a new idea). Usput, slušam Beyoncé (Sweet Dreams). A, onda, ulazi Monika, sa veselim osmehom na licu, držeći u ruci knjigu "Budjenje", od Antonija de Meloa.

Monika: Završila sam. Pročitala sam je, takoreći, u jednom dahu, što nije bilo teško, s obzirom da ima manje od  sto i pedeset strana.

Ja: I, kakvi su utisci?

Monika: Hm. Onakvi su baš kao što ti možeš pretpostaviti, pošto je knjiga, ipak, prvenstveno iz tvog faha. (Istok, duhovnost, traženje puta). Odlična je, naravno. Doduše, ja nisam više od onih kojima neka knjiga može "promeniti život", pa ni od onih koji poseban interes nalaze u tzv. duhovnim knjigama. Medjutim, ova knjiga ne ostavlja čoveka ravnodušnim, te je svakako treba pročitati. Čak i - više puta. Srećom, lako se čita, možda je čak malo previše pojednostavljena. Autor, koji mi deluje kao disciplinovan pisac jasne poetike, često koristi anegdote (volim taj njegov smisao za humor, pošto mi se ne svidjaju knjige pisane neduhovito - bez ijednog osmeha) kako bi bio jasniji u onome što govori, ali ujedno i da demistifikuje sam čin probudjenja, odnosno prosvetljenja, kao nasušnu potrebu čovekovu, koju on često ne prepoznaje. S druge strane, knjiga jeste veoma praktična, jer konkretno obuhvata i obradjuje skoro sva svakodnevna životna iskustva ljudi.

Naravno, teško mi je izdvojiti šta mi se posebno svidja, jer ima dosta dobrih stvari, odnosno dobrih preporuka za komuniciranje sa ljudima, ali najviše za komuniciranje čoveka sa samim sobom. Na to upućuje i sam početak knjige: "Da li ste budni? Većina ljudi je, i neznajući to, uspavana. Radjaju se uspavani, žive uspavani, žene se i udaju uspavani, podižu decu uspavani, umiru uspavani, da se nikad stvarno ne probude. Nikada ne uspevaju da shvate lepotu i čudesnost onoga što nazivamo ljudskom egzistencijom...".

Ipak, izdvojiću, nasumce, dve stvari koje su mi se veoma dopale: autorovo insistiranje "da je najvažnija spremnost da naučimo nešto novo". Kao i ovo: "...da bismo najzad videli jasno, pogledom koji nije zamagljen strahom i željom, i da hrabro živimo sada i ovde, proživljavajući svaki novi trenutak svežinom deteta". Očigledno je da piščevi stavovi nisu nastali kao plod  prejake maštarije o tome kako čovek treba da uredi svoj život, već su u pitanju  čvrsta, utemeljena iskustva i istraživanja jednog psihoterapeuta, a potom teologa, odnosno duhovnika.

Ja, pokušavajući da budem duhovit: A ja sam očekivao da će se tebi najviše svideti onaj deo u kome autor propoveda: «Savršena ljubav isključuje strah. Tamo gde postoji ljubav ne postoje zahtevi, očekivanja, zavisnost. Ja ne tražim da me učinite srećnim; moja sreća ne zavisi od vas. Ako morate da me napustite, neće mi biti žao samog sebe; izuzetno mi prija vaše društvo, ali ja se ne vezujem za vas. Ja uživam u vašem društvu na temelju nevezanosti - ne uživam ja u vama, to je nešto veće i od vas i od mene, nešto što sam otkrio, neka vrsta simfonije, neka vrsta orkestra koji svira u vašem prisustvu. Ali, kada odete od mene, orkestar ne prestaje da svira. To je orkestar velikog repertoara i nikada ne prestaje da svira». Meni se to mnogo svidja. Bolje je da kažem «i to», jer ja volim način kako De Melo sagledava stvarnost, kako pojavnu, tako i nepojavnu.

Ja, nastavljam, pošto Monika ćuti: Kao i većinu zanimljivih knjiga, i ovu prate mnoge kontraverze. Jer, mora se znati ko je knjigu napisao i kako je primljena u svetu. Naime, njen autor je Indijac, koji je počeo kao katolički sveštenik (rodio se i živeo u nekadašnjoj portugalskoj koloniji sa lepim imenom: Goa) i psihoterapeut, da bi završio kao duhovni učitelj (pritom stalno ponavljajući da ni učitelja ne treba slepo slušati, ukazujući na reči Budine: "Monasi i učenici, ne treba da prihvatite moje reči iz poštovanja, već treba da ih procenite kao što zlatar čini sa zlatom - seče ga, brusi, vaga, topi"). Medjutim, on je bio i ostao Indijac, pa je njegov način razmišljanja umnogome uslovljen istočnjačkim (u prvom redu budističkim/hinduističkim) načinom gledanja na život (značaj svesnosti, u kombinaciji sa onim što je najbolje u hrišćanstvu - naglasak na ljubav, kao i na otvorenost srca). Zapravo, u knjizi ima pomalo od svih važnijih religija, ali je, ipak, očigledno da je tu prilično malo ostalo od hrišćanstva, pa je, stoga, zvanični Vatikan knjigu bio dočekao na nož. (Svojevremeno, kardinal Joseph Ratzinger, današnji papa Benedict XVI, bio je veoma oštar u odbacivanju De Meloovih postavki; s tim u vezi, pošto je De Melo naprasno umro u Njujorku, u pedeset-šestoj godini života, ima čak sumnji da je on bio otrovan od ‘inkvizitorskih predstavnika' Vatikana). Jer, autorovo ukazivanje da čovek ne sme da se oslanja ni na koga drugog (dakle, ni na Boga), do na sebe samoga, te da treba da se probudi i bude prisutan u svakodnevnoj realnosti, što znači da može osetiti sreću, ljubav i stvarnost upravo sada, u ovozemaljskom životu, jeste, faktički, suprotno onome što hrišćanstvo, generalno  govoreći, propoveda.

To je jedna od najdirektnijih knjiga te vrste, koja se bavi istinski značajnim životnim pitanjima. Nema elaboriranja i okolišenja, direktno se odgovara na konkretna pitanja koja svakog od nas zanimaju: život, ljubav, strah, rad, nada, milosrdje, smrt. De Melo je napisao još nekoliko zanimljivih knjiga, ali mislim da je najbolje početi njegovo upoznavanje baš sa "Budjenjem".

Monika, prelazi na drugu temu, i dalje se smešeći:  Jede mi se nešto slatko!

Ja, kobojagi začudjeno: Pa zar više nema u frižideru?

Mo, postidjeno, kao da je mala devojčica, sleže ramenima: Pa, nema.

Ja, džentlmenski: Dobro, sići ću malo kasnije do prodavnice.

Mo, ohrabreno: Ma ne, ja ću otići; ionako moram još nešto drugo kupiti. 

Monika, potom, priča priču koju već znam od ranije: Šta ja tu mogu. Evo, i naučne analize govore da je čokolada važna za okrepljenje. Čitala sam da retko ko, ako drži do sebe, može da odoli čokoladi. Oko 40 posto žena i 15 posto muškaraca - prosto čezne za njom. Jer, čokolada je slatka, sadrži kofein, ali i sastojak koji je sličan onom koji u mozgu reguliše naše raspoloženje, a neki tvrde da reguliše čak i euforiju. Meni to treba. Zato ne treba blamirati one koji  postaju nervozni ako duže vreme ne pojedu čokoladu. Današnji stručnjaci za ishranu ističu dobra svojstva čokolade. Naravno, ne treba preterivati i biti čokoholičar, jer je vrlo kalorična, ali u manjim, umerenim količinama je dozvoljeno, a meni baš sada to treba. I još nešto. Za sve su kriva braća Kedberi, koji su, još polovinom XIX veka, počeli sa proizvodnjom mlečne čokolade. To je bila prethodnica svim današnjim mlečnim čokoladama. Ah, stvarno su dobre te njihove čokoladice.

Monika odlazi u prodavnicu. Napolju je mrak.

Atačmenti



Komentari (154)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nsarski nsarski 12:56 05.12.2009

Re: knock, knock...

Ako polazimo od izreke da je Religija opijum za narod


To nije "izreka", vec to govori Marks. Dakle jedna religija (marksizam) ovo kaze o drugoj (hriscanstvu, najcesce), a znamo koliko se ove dve religije ljube. To, dakle, nije izreka vec doktrina jedne vere. Ali, mi cemo poci od te "izreke" kao ljubitelji izreka, i argument nam nece vredeti ni pisljiva boba.
Sta mislis, na primer, o ovome: Ako polazimo od izreke da je Islam teroristicka religija (kako kazu americki fundamentalisti), onda je totalno razumljivo da ih treba bombardovati - te sa turbanima i burkama.

.
topcat topcat 13:11 05.12.2009

Re: knock, knock...

nsarski

Sta mislis, na primer, o ovome: Ako polazimo od izreke da je Islam teroristicka religija (kako kazu americki fundamentalisti), onda je totalno razumljivo da ih treba bombardovati - te sa turbanima i burkama.
.



Mislim da je navedeno klasično izvrtanje teza, školski primjer fanatizma i da vodi u raspravu u kojoj ne želim sudjelovati. Mislim da u samom startu ne vodi ničemu, a za bezobrazno vrijeđanje, ismijavanje i banaliziranje nemam ni vremena ni volje.
Evo editirat ću gore "izreke", pa se snalazite.
Poanta ostaje ista, ma koliko se trudili ne vidjeti je.


nsarski nsarski 13:51 05.12.2009

Re: knock, knock...

Mislim da u samom startu ne vodi ničemu, a za bezobrazno vrijeđanje, ismijavanje i banaliziranje nemam ni vremena ni volje.

Zao mi je da sam tako shvacen - moj komentar je mogao i drugacije da se napise. Kad ljudi raspravljaju, posebno kad raspravljaju o eksplozivnim temama kao sto je religija i slicna licna ubedjenja, onda je pozeljno da budu sto precizniji. Dakle, ja se samo zalazem za neki minimum preciznosti, nista vise. Tako cemo najlakse izbeci rasprave u kojima "ne zelimo sudjelovati".
Filip2412 Filip2412 16:37 05.12.2009

Re: knock, knock...

Religija bez sveštenstva gubi smisao.
U onom filmu, in search of the miraculous Dragan Maksimovic se u jednom trenutku obraca svome prijatelju (svesteniku) ovim recima : if you wanna loose your faith, hang around with a priest

... onako poluozbiljno i polusaljivo
Filip2412 Filip2412 16:41 05.12.2009

Re: knock, knock...

Ako polazimo od izreke da je Religija opijum za narod


To nije "izreka", vec to govori Marks. Dakle jedna religija (marksizam) ovo kaze o drugoj (hriscanstvu, najcesce), a znamo koliko se ove dve religije ljube.
mislim da je to jos veci razlog da ovu tvrdju smatramo istinitom

da, Insitucionalne religije kao i politicke totalitarne ideologije jesu tezak opijum za narod, ne ono kao ganja nego kao teske droge
topcat topcat 20:14 05.12.2009

Re: knock, knock...

Uzmimo stvari s pozitivne strane: Filip je recimo pročitao šta je htio i sad će neuzmeniren uroniti natrag u onu sluzavu tekućinu i sanjati čokoladu.





vladimir petrovic vladimir petrovic 20:29 05.12.2009

Uozbilji se, Makso!

Maksa
Pižone, bulšit.
Upravo je sveštenstvo ono što oduzima kredibilitet i smisao religiji. Pored proste logike i napretka nauke ništa ne diskredituje religiju kao korumpirani pop.

Ne detinjari, čoveče.

Prvo, ako ti znaš nekog korumpiranog popa to ne znači da neko drugo ne poznaje čestitog popa.
Usput, a to je važno: nadam se da nisi od onih koji smatraju da su svi popovi korumpirani, dok su ostali segmenti društva u Srbiji čestiti ljudi.

Drugo, daj neki argument za tu tezu da religija može da opstane bez sveštenstva.
Ili možda iza ove tvoje izjave gore stoji poruka da sama religija nije potrebna, te treba da nestane, jer se tebi tamo neki pop ne svidja? (Anglikanci su nedavno uveli praksu da i žene mogu biti sveštenice, pa je možda to dobro rešenje, ukoliko su žene od manje korumpirajućeg materijala pravljene).

Ja nisam sociolog po vokaciji, ali ne vidim kako to može religija da opstane - bez sveštenstva. Proučavao sam hinduizam (i druge istočnjačke religije) i nailazio na decidne podatke da su brahmani (hinduistički sveštenici) zaslužni za opstanak hinduizma (da ne pominjem i indijsku kulturnu baštinu uopšte), i to tako traje već nekoliko milenijuma. Isto važi za šintoiste u Japanu, itd.

Ako ima korumpiranog sveštenstva, u šta ne sumnjam, treba na to ukazivati, ali mi ne izgleda mnogo smisleno govoriti da bi najbolje bilo njih ukinuti per se.

Ovo me podseti na jedan engleski humor, ne mogu sada da ga tražim, pa ću ga prepričati.
Žena i muž sede za doručkom (u Engleskoj, doručak je skoro najvažniji obrok, he, he, he), a muž raširio jutarnje novine, pa mu se lice ne vidi.
Žena priča, više sama za sebe, ali glasno: Znaš, Henri, naš brak bez tebe bi bio idealan!
Jer, duši čestitoj, smeta Henri, a stalo joj je do braka.
Ne ide.

Pa ni religija ne ide bez sveštenstva.

A ako treba da ukidamo i jedno i drugo, da pitamo Švajcarce kako se organizuju referendumi, vidim da su oni vični u tome, pa neka se narod izjasni.
topcat topcat 20:40 05.12.2009

Re: Uozbilji se, Makso!

vladimir petrovic
(Anglikanci su nedavno uveli praksu da i žene mogu biti sveštenice,...).

Također "suprotno pravilima".
Filip2412 Filip2412 20:45 05.12.2009

Re: knock, knock...

Uzmimo stvari s pozitivne strane: Filip je recimo pročitao šta je htio i sad će neuzmeniren uroniti natrag u onu sluzavu tekućinu i sanjati čokoladu.
hvala na podsecanju, čokolada sve leči
vladimir petrovic vladimir petrovic 21:04 05.12.2009

Re: Vive le chocolat!

Topcat
Uzmimo stvari s pozitivne strane: Filip je recimo pročitao šta je htio i sad će neuzmeniren uroniti natrag u onu sluzavu tekućinu i sanjati čokoladu.

Filip
hvala na podsecanju, čokolada sve leči

Vala je tako.

Nije slučajno da sam u ovom blogu čokoladi dao podjednaku važnost kao i drugoj temi, knjizi "Budjenje".
Jer, čokolada nas budi i okrepljuje, zar ne?
jasnaz jasnaz 15:23 04.12.2009

Dobar dan, Ja sam


-- jedan od bedekera koji potvrđuju da nam je samo za upoznavanje sebe potrebno svo vreme koje imamo, i da je dosada priličan greh....




uvek me rastuži kada na pitanje Šta Ti želiš, sledi odgovor Ne znam.



Filip2412 Filip2412 15:32 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

vek me rastuži kada na pitanje Šta Ti želiš, sledi odgovor Ne znam.
pa to je valjda korak napred u odnosu na one uspavane koji zive u matrixu i misle da znaju sta zele?
vladimir petrovic vladimir petrovic 15:35 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

Jasnaz
...uvek me rastuži kada na pitanje Šta Ti želiš, sledi odgovor Ne znam.

Odgovor je, delom, u ovome, gore već navedenom:
You have to understand, most of these people are not ready to be unplugged...
And many of them are so inert, so hopelessly dependent on the system that they will fight to protect it.

Jer, postoji neko drugi koji misli za njih.

Hvala za dobro odabranu fotografiju.
jasnaz jasnaz 15:46 04.12.2009

Dobar dan, šta želite?



jz
uvek me rastuži kada na pitanje Šta Ti želiš, sledi odgovor Ne znam.


Filip2412
pa to je valjda korak napred u odnosu na one uspavane koji zive u matrixu i misle da znaju sta zele?


bio bi, kada bi bio deo buđenja. ali i u sistemu ima Onih koji znaju šta stvarno žele. i referenca autentično je tu.

margos margos 17:20 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

pa to je valjda korak napred u odnosu na one uspavane koji zive u matrixu i misle da znaju sta zele?

Može biti i to - ali onda je to kratkotrajno neznanje ... ili kraće od onog neznanja koje odvede u bolest i smrt.
Zaista, Jasnaz, nema tužnije scene od toga kad neko apatično sleže ramenima i ne zna - naviknut na to da ne sme da želi, da se želje ne ostvaruju, da uvek nešto krene nizbrdo.

Istraživanja su pokazala da je naše mentalno i fizičko zdravlje u direktnoj sprezi sa našom sposobnošću da želimo i izražavamo želje - bez obzira na njihovu realizaciju. Realizacija - kao što znamo, rađa nove želje.:)
Filip2412 Filip2412 17:27 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

Istraživanja su pokazala da je naše mentalno i fizičko zdravlje u direktnoj sprezi sa našom sposobnošću da želimo i izražavamo želje - bez obzira na njihovu realizaciju. Realizacija - kao što znamo, rađa nove želje.:)
interesantno, svidja mi se ovo
jasnaz jasnaz 18:04 04.12.2009

Dobar dan, kako ste!

margos
Istraživanja su pokazala da je naše mentalno i fizičko zdravlje u direktnoj sprezi sa našom sposobnošću da želimo i izražavamo želje - bez obzira na njihovu realizaciju. Realizacija - kao što znamo, rađa nove želje.:)


potreba da definišemo šta želimo podrazumeva odgovornost, jer: želje se mogu realizovati! i eto nas u Našem Životu....

vladimir petrovic vladimir petrovic 18:04 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

Margos
Istraživanja su pokazala da je naše mentalno i fizičko zdravlje u direktnoj sprezi sa našom sposobnošću da želimo i izražavamo želje - bez obzira na njihovu realizaciju. Realizacija - kao što znamo, rađa nove želje.:)

Hm. Ovo jeste tačno, ali se o ovome može mnogo diskutovati.

Prvo, neki kažu da - kako god radio, čovek pati, neko manje neko više (teorijski, čak i prinčevi i princeze pate) . Ja koji utehu i pribežište često tražim u knjigama, ne mogu a da se ne setim Bore Stankovića i njegovog Mitketa, koji jednog trenutka, u dubokoj dešperaciji, kaže: "Stegni srce i trpi. Bidni čovek. A čovek je samo za žal i muku zdaden".

Drugo, Kazezoze je gore, anatemišući hrišćanstvo (kako sam ga ja razumeo), govorio o nekim njegovim postavkama koje od vernika (stado) očekuju da budu pokorni sledbenici... Da, faktički, religijama odgovara da vernici budu "krotki duhom", kako bi navodno obezbedili carstvo nebesko (veruje se u onostrani život). Pa se zato ističe da što manje želja treba imati, jer ispunjenje želja radja nove želje i tako beskonačno.... To je suština svih religija, uključujući budizam, koji ne propoveda boga ni zagrobni život već nešto drugo, ali ne manje nepoželjno - reinkarnaciju, kao kaznu čovekovu, te da je najvažnij zadatak čovekov da zasluži prestanak ponovnog rodjenja...

S tim u vezi, ja sam podržao stav Jasnaz
uvek me rastuži kada na pitanje Šta Ti želiš, sledi odgovor Ne znam

margos margos 18:22 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

Ebga - lepo ti sve to reče, ne znam o čemu da diskutujemo? :)
Da li su želje ok? Ima li života bez želja?
Da li je želja da budeš bez želja isto želja?:)

Nisu problem naše želje - problem je u vezanosti za njihovo ostvarenje - jer, ako se ne ostvare - ja sam nesrećan/na. Po budizmu je sve to no big deal - mada, i kod nas često srećemo ono 'ko zna zašto je to dobro.'
vladimir petrovic vladimir petrovic 18:30 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

Margos
... mada, i kod nas često srećemo ono 'ko zna zašto je to dobro.'

Hvala ti što si ovo pomenula - to je veoma važno, mnogo važnije nego što na prvi pogled izgleda.
Ljudi treba toga da budu svesni.
Da pokažem koliko mi se svidelo to što si rekla, nudim ovo šagalovsko vidjenje Stvaranja sveta
margos margos 18:57 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

Moram da ti odgovorim kičericom - čitav dan gledam gde da je smestim, baš mi nekako došlo... :)

ninasimone ninasimone 19:50 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

margos

Nisu problem naše želje - problem je u vezanosti za njihovo ostvarenje - jer, ako se ne ostvare - ja sam nesrećan/na.

A jos je veci problem ako, na primer u braku/vezi, ocekujes od partnera da ispuni te tvoje zelje pa si onda mrtav nesrecan ako se to ne desi. Pri tom, ljudi cesto ne znaju ni da artikulisu sta hoce (ono jasnino 'ne znam'). Kad De Melo govori o tom 'osetljivom srcu' govori o sposobnosti da se vidi i 'druga strana', da svet ne pocinje i ne prestaje sa nama. To ne znaci da sad treba da postanemo neki roboti bez zelja, nego da znamo odakle te zelje poticu i kako uticu na druga bica. To put things in perspective, narodski receno.
margos margos 20:01 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

To put things in perspective, narodski receno.

Or bigger picture. :)))

Pročitala sam juče jednu lepu paralelu sa časovnikom - svaki, i najmanji zamajac, pa i perce na zamjcu je bitno da bi sat ispravno funkcionisao. Nema tu važnijih i nevažnijih delova.... svaki ima svoje, važno, mesto.
jasnaz jasnaz 20:54 04.12.2009

Dobar pogled želim!

za margos & ninusimone

ninasimone ninasimone 20:59 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

jos jedna stvar, danas tako cesto cujemo o neophodnosti pravljenja kompromisa izmedju dvoje ljudi. U praksi, to obicno znaci da su obe strane 'podjednako nezadovoljne'. Ok za sitnije stvari ali, kad se radi o krupnima, to slabo radi. Na primer, pitanje dece: jedna strana hoce, druga nece. Kakav tu kompromis moze da se napravi? Tu je samo pitanje pojedinacnih prioriteta. Da li ti je vaznije da imas decu ili da budes bas sa tom osobom koja ih sticajem okolonosti nece (i obrnuto)?
edit: jasnaz
jasnaz jasnaz 21:12 04.12.2009

Dobar izbor!

ns: Tu je samo pitanje pojedinacnih prioriteta.


a pravi je pakao kada se ne snalaze u definisanju želja i ređanju prioriteta: dosadna sam, ali mi je uvek iznova neverovatno koliko je to često!

i volim onu:

sloboda je najveća odgovornost

tj. lepo je naći se iza svojih odluka.

__________

ns:





vladimir petrovic vladimir petrovic 21:36 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

Ninasimone
... danas tako cesto cujemo o neophodnosti pravljenja kompromisa izmedju dvoje ljudi. U praksi, to obicno znaci da su obe strane 'podjednako nezadovoljne'

Jasnaz
i volim onu: sloboda je najveća odgovornost
tj. lepo je naći se iza svojih odluka.


Well, kompromis, nezadovoljstvo, sloboda, odgovornost....

To čini da meni nešto pada na pamet, mada mogu biti optužen da pojednostavljeno gledam na medjuljudske (bolje rečeno - medjubračne) odnose.

Naime, negde sam pročitao usputno, dakle bez udubljivanja, da što su inteligentniji (pa i fizički lepši i šarmantniji) partneri u braku, uz veliko osećanje slobode i nezavisnosti, to je mogućnost razvoda veća. Drugim rečima, u brakovima koji ljudima sa strane deluju "idilično" (dvoje koji se mnogo vole, non stop - godinama, decenijama, till death part them) partneri su osobe koje nemaju sve ovo što je gore navedeno (visok nivo inteligencije, osećaj za samostalnost i finansijsku sigurnost, kao i nezavisno donosenje odluka i drugo).

A kako ovde govorimo o istočnjačkom prilazu "da ne treba i ne smemo tražiti od partnera da on nas usrećuje", niti da mi nekoga na silu usrećujemo, to mi deluje prilično razumno.

Am I missing the point?
Kazezoze Kazezoze 22:02 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

To ne znaci da sad treba da postanemo neki roboti bez zelja, nego da znamo odakle te zelje poticu i kako uticu na druga bica. To put things in perspective, narodski receno.

vidim da sibyl, a i vecini ostalih blogera, nije bash najjasnije shta melo misli kad govori o zheljama. mozhda je to zbog toga shto nije objasnio upravo ovo o chemu nina govori: odakle te zhelje potichu?
da bi se to razumelo moramo da shvatimo da se nashe bice sastoji iz 2 dela: unutrashnjeg i vanjskog.
nashe unutrashnje bice je nasha sushtina, to je ono s chim smo se rodili, a odrazhavaju se preko nashih chula, nasheg instinkta ili nekih najosnovnijih emocija.
nashe vanjsko bice je nashe telo i sve ono shto smo mi u stanju da nauchimo, odnosno, sve ono shto nam u nash mentalni program dolazi sa vana, bilo preko motorichkog, emotivnog ili intelektualnog centra. nashe vanjsko bice je ono shto mi zovemo "nasha lichnost".
po pravilu chovek bi trebao da u isto vreme razvija i nashu sushtinu i nashu lichnost, medjutim zbog odvojenosti od prirode, odnosno zbog ovog nasheg civilizacijskog zhivota kojeg zhivimo mi razvijamo samo nashu lichnost, dok nam sushtina ostaje zakrzhljala. kada bi razdvojili nashu sushtinu od lichnosti, dobili bi 2 potpuno razlichita bica. jedno bi bilo na intelektualnoj razini malog deteta (glupo). medjutim problem je shto mi samo preko nashe sushtine mozhemo da razvijamo nashu individualnost.
razvitkom lichnosti mi podpadamo pod kompletnu kontrolu uticaja sa vana na nashe mentalne centre i tako mi stvaramo ono shto se zove nashe lazhno Ja, odnosno Ja, kojem upravljaju utisci sa vana. tako mi pochinjemo da se poistovjecujem sa vanjskim uticajima, odnosno pochinjemo da glumimo. nash lazhni ego raste zajedno sa nashim zheljama. zato mi stalno zhelimo vishe i vishe. nashe zhelje, znachi, potichu iz nashe lichnosti sa namerom da nahrane nash lazhni ego.
to je najlakshe objasniti pomocu znanja i razumevanja.
choveku je najtezhe da razume jednostavne stvari, jer sama komplikovanost nasheg uma uzrokuje to da mi sve komplikujemo. a zhivot upravo chine jednostavne stvari.
kakva veza postoji izmedju znanja i razumevanja?
mi mozhemo neshto znati a da istovremeno to ne razumemo, medjutim, mi ne mozhemo neshto razumeti ukoliko mi to ne znamo. odatle proizilazi da je razumevanje znanje, kome je neshto nedokuchivo dodano.
iz znanja prelazimo u razumevanje u onoj meri u kojoj smo u stanju da asimiliramo to znanje. medjutim, kapacitet za asimilaciju ima svoje granice; a sposobnost ‘sadrzhavanja’ razumevanja razlikuje se od choveka do choveka.
taj problem je vishe u vezi sa chovekovim bicem. chovekovo bice ima nekoliko aspekata a ochituje se njegovim kapacitetom za asimilaciju.
znanje je nashiroko rasprostranjeno i ono je za nas - vanjsko, dok se razumevanje nalazi - unutar nas.
chovekovo bice mozhemo u vezi s tim uporediti sa jednom chashom koja, kao i svaka chasha, ima ogranichen kapacitet. znachi, ako u nju ulijemo vode preko jedne odredjene granice, ona ce se preliti. to se isto dogadja i sa nama. mi smo sposobni da razumemo u okviru granica nasheg kapaciteta za sadrzhavanje razumevanja unutar nasheg bica, a logichna zhelja nam je da znamo shto vishe, chak i vishe nego shto mozhemo da razumemo, zar ne? he, he, he...
iz toga proizilazi, da bi chovek evolirao (u ezoterichkom smislu te rechi) on iznad svega neprestano mora da tezhi uzvishenju svog bica; kako bi podigao njegov nivo.






ninasimone ninasimone 22:16 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

vladimir petrovic
[

Drugim rečima, u brakovima koji ljudima sa strane deluju "idilično" (dvoje koji se mnogo vole, non stop - godinama, decenijama, till death part them) partneri su osobe koje nemaju sve ovo što je gore navedeno (visok nivo inteligencije, osećaj za samostalnost i finansijsku sigurnost, kao i nezavisno donosenje odluka i drugo).
Am I missing the point?

Kind of
Kad si nezavisan, kad mozes sasvim lepo da zivis bez te druge osobe ali si sa njom zato sto hoces a ne zato sto moras ili ne znas bolje, e, to je prava stvar... Ti tako lepi, pametni i sposobni kojima je trava uvek negde zelenija su u sustini vrlo nesigurne osobe, a to je opet druga prica.
Filip2412 Filip2412 22:25 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

Zoze, moram da kazem ovde da si super ovo ispricao. Barem se ja totalno identifikujem sa konceptom koji si predstavio. Mislim, ovo sa izvorom zelja i sa znanjem - razumevanjem.

Ja se cesto pitam da li moja zelja, odredjena i konkretna zelja, poticne iz iskrene unutrasnje potrebe ili je hir ega, ali zaista, zaista mi je tesko, gotovo nemoguce da razlucim, nekako mi to isprepleteno
margos margos 22:33 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

po pravilu chovek bi trebao da u isto vreme razvija i nashu sushtinu i nashu lichnost

Ja to doživljam slično, ali malo drugačije. Mislim da je suština - datost i da se ona ne razvija, ona se upoznaje, a spoljašnjost - ličnost - se razvija. Tako svojim intelektom pomažemo samima sebi da upoznamo svoju suštinu.
vladimir petrovic vladimir petrovic 22:38 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

Ninasimone
Kad si nezavisan, kad mozes sasvim lepo da zivis bez te druge osobe ali si sa njom zato sto hoces a ne zato sto moras ili ne znas bolje, e, to je prava stvar

Hm. Ovde jedino ne razumem onu mogućnost "ili ne znaš bolje"...
Pa ako čovek ne zna za bolje, onda on i ne žudi boljemu.

Problem nastaje kada zna da postoji bolje, a nije ga/je lako osvojiti, a neki like the art of seducing, he, he, he...
Ti tako lepi, pametni i sposobni kojima je trava uvek negde zelenija su u sustini vrlo nesigurne osobe, a to je opet druga prica.

Ovde si malo olako okarakterisala slobodnjake kao "vrlo nesigurne osobe" (naravno da nisam mislio na nekakve donžuanovske tipove, he, he, he, - jer ima lepih, pametnih i sposobnih, koji ne trče za najzelenijom travom, već žele da budu koliko-toliko slobodni, jer ih tesna vezanost sputava, o tome govorim), ali si u pravu kada kažeš da je to opet druga priča.

Ja, knjiški crv, mislim na vezu Simone de Bovuar i Žana-Pola Sartra, od koje je prošlo već više od pola veka... Valjda civilizacija napreduje pa bi danas trebalo da bude više takvih parova, svuda redom
Filip2412 Filip2412 22:41 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

Kad si nezavisan, kad mozes sasvim lepo da zivis bez te druge osobe ali si sa njom zato sto hoces a ne zato sto moras ili ne znas bolje, e, to je prava stvar
da be nina to je super ali u praksi mislim da sljaka ovako:

Ako sam ne moram da budem sa nekim, ne osecam se zavisno itd. ondak cu zakljuciti da nisam dovoljno zaljubljen-a i prestacu da budem zainteresovan-a te cu naci nekoga prema kome mogu da razvijem taj osecaj zavisnosti.

Eto ja mislim da tako sljaka :)
ninasimone ninasimone 22:45 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

vladimir petrovic
Ninasimone
Ti tako lepi, pametni i sposobni kojima je trava uvek negde zelenija su u sustini vrlo nesigurne osobe, a to je opet druga prica.

Ovde si malo olako okarakterisala slobodnjake kao "vrlo nesigurne osobe" (naravno da nisam mislio na nekakve donžuanovske tipove, he, he, he, - jer ima lepih, pametnih i sposobnih, koji ne trče za najzelenijom travom, već žele da budu koliko-toliko slobodni, jer ih tesna vezanost sputava, o tome govorim), ali si u pravu kada kažeš da je to opet druga priča.

nesigurni su oni 'slobodnaci' koji su sa nekim samo dok ne nadju nesto bolje i koji zapravo misle da uvek zasluzuju bolje. Kod onih drugih (ne-nesigurnih) se podrazumeva da ne guse drugu osobu svojom vezanoscu i ocekuju isto zauzvrat.
ninasimone ninasimone 22:49 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

Filip2412


Ako sam ne moram da budem sa nekim, ne osecam se zavisno itd. ondak cu zakljuciti da nisam dovoljno zaljubljen-a i prestacu da budem zainteresovan-a te cu naci nekoga prema kome mogu da razvijem taj osecaj zavisnosti.

Eto ja mislim da tako sljaka :)

Mislim da tako sljaka u onoj prvoj fazi zaljubljenosti (ipak priroda mora necim da te veze, bar u pocetku) a kad se covek malo otrezni, onda obicno krene vaganje zelja i ispitivanje granica.

edit: btw, to ne znaci da se stvari nece menjati tokom godina... to ti je revolucija koja tece
edit, edit: ako neko ocekuje da bude u permanentnom stanju zaljubljenosti, bezi od tih glavom bez obzira...
Filip2412 Filip2412 22:52 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

Mislim da tako sljaka u onoj prvoj fazi zaljubljenosti
pa jes, tako je, slazem se sa tim
Kazezoze Kazezoze 23:05 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

margos
po pravilu chovek bi trebao da u isto vreme razvija i nashu sushtinu i nashu lichnost

Ja to doživljam slično, ali malo drugačije. Mislim da je suština - datost i da se ona ne razvija, ona se upoznaje, a spoljašnjost - ličnost - se razvija. Tako svojim intelektom pomažemo samima sebi da upoznamo svoju suštinu.

a ne, i sushtina mora da se razvija. to je nashe pravo Ja. jer ako razvijamo nashu individualnost ne mozhemo to raditi preko nasheg lazhnog vanjskog Ja, nego unutrashnje, pravog Ja. u suprotnom nam je i individualnost lazhna. lichnost se razvija obrazovanjem, ali kad se u isto vreme razvija i sushtina, tada ona regulish razvoj lichnosti.
razvijanjem nashe sushtine mi razvijamo nashe talente, proshirujemo kapacitete za nashe razumevanje, nashe pravo Ja preuzima kontrolu nashe lichnosti i chisti je od prljavshtine koja je ushla sa vana kako bi nahranila nash lazhni ego.
alhemichari to zovu - pretvaranje olova u zlato. labaratorija je u nama...
ninasimone ninasimone 23:15 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

off topic: jel' zna neko odakle je ovo "Mogu poci, mogu se odvazit, prestao sam sebe trazit."? To mi je uvek zvucalo dobro a ne znam ko je autor.
vladimir petrovic vladimir petrovic 23:20 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

Hvala ti za ovo sistematično i jasno obrazloženje.

Kazezoze
... a i vecini ostalih blogera, nije bash najjasnije shta melo misli kad govori o zheljama


Ja dosta razumem šta ti hoćeš da kažeš, ili mi se bar tako čini.
To je OK.

Medjutim, tvoje obrazloženje može dobronamerniku da pomogne da koliko-toliko bolje razume šta je Antoni de Melo, Indijac, podrazumevao pod željama.. A to ne znači da će automatski bolje da razume samoga sebe. Jer, radi se o različitim bićima. Stoga mu je potreban veliki napor.

Fenomen želje je bitan u svim velikim religijsko-filozofskim učenjima.

Dakle, bez namere da kontriram ovome što si ti izneo, ja bih ukazao na ovo što sam pomenuo - da se koncept želje kod Azijata, generalno gledano, prilično razlikuje od onoga šta pod tim pojmom podrazumeva zapadni čovek. Ili jedan Afrikanac. Ili jedan Eskim.

Podsećam da se K. G. Jung (koji je, entre nous, bio u priličnoj meri u sukobu sa hrišćanstvom) bavio filozofijom-religijama Istoka i da je ukazivao da zapadni čovek nije u stanju da integralno prihvati istočnjačka filozofsko-verska učenja i da ostane – normalan, zbog toga što takva učenja nisu u skladu sa najdubljim slojevima ljudske ličnosti evropskog čoveka. (Siguran sam da je tu podrazumevao i istočnjačko razumevanje fenomena "želje".
Nešto slično je govorio i nemački filozof A. Sopenhauer, makoliko je bio dobar poznavalac budizma.
Ja sam to pominjao u onom mom serijalu "O istočnjačkim religijama", i ja ostajem pri tome.


margos margos 23:30 04.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

ninasimone
Filip2412


Ako sam ne moram da budem sa nekim, ne osecam se zavisno itd. ondak cu zakljuciti da nisam dovoljno zaljubljen-a i prestacu da budem zainteresovan-a te cu naci nekoga prema kome mogu da razvijem taj osecaj zavisnosti.

Eto ja mislim da tako sljaka :)

Mislim da tako sljaka u onoj prvoj fazi zaljubljenosti (ipak priroda mora necim da te veze, bar u pocetku) a kad se covek malo otrezni, onda obicno krene vaganje zelja i ispitivanje granica.

edit: btw, to ne znaci da se stvari nece menjati tokom godina... to ti je revolucija koja tece
edit, edit: ako neko ocekuje da bude u permanentnom stanju zaljubljenosti, bezi od tih glavom bez obzira...

Postoji još jedna zamka takvog 'nezavisnog stava' - zamka za drugu stranu. Ako ne igraš po uobičajenim i očekivanim taktovima, onda se druga osoba oseća nesigurnom i/ili nevoljenom. Uglavnom sledi provociranje 'količine i jačine ljubavi'.

Kaz
a ne, i sushtina mora da se razvija. to je nashe pravo Ja

Ja opet mislim da je jedini razvoj suštine naše svesno upoznavanje tog pravog Ja, stavljanje u pogon talenata i potencijala, nekakva realizacije datosti.
Možda i pričamo isto, koristeći drugačije slike i nazive. :)
Filip2412 Filip2412 00:29 05.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

Podsećam da se K. G. Jung (koji je, entre nous, bio u priličnoj meri u sukobu sa hrišćanstvom) bavio filozofijom-religijama Istoka i da je ukazivao da zapadni čovek nije u stanju da integralno prihvati istočnjačka filozofsko-verska učenja i da ostane – normalan
Vladimire ovo me podseti na izjavu mog drugara, kad smo skoro ovde bili na koncertu... goth punk muzika (dakle totalno zapadnjacka kultura) i onnda neka predgrupa taslaci nesto dok se ne pojavi glavni bend... e ne mog da smislim kineza da svira gitaru...
Kazezoze Kazezoze 01:24 05.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

vladimire, nikakve veze nema sa kojeg kraja je chovek doshao; bio on istochnjak iz indije, zapadnjak iz amerike ili srbin iz jagodine, svi oni imaju tri centra pomocu kojeg funkcionishu. i prema tim centrima mozhemo praviti tipove ljudi.
znachi, ako neko vazhne odluke donosi preko motorichkog centra , odnosno preko fizichke simpatije ili antipatije, to je tip br. 1,
ako vazhne odluke donosi preko emotivnog centra, na osnovu emocionalne simpatije ili antipatije, to je tip br. 2,
a ako vazhne odluke donosi preko intelektualnog centra, na osnovu teorije, to je tip br. 3, bez obzira bio on crn, zhut ili beo.

gurdjieff je te tipove ljudi podelio na okrugle, kockaste i cik-cak idiote
-okrugli idiot se kotrlja najkracim putem, radi ono shto mu se kazhe, shtreber-uchi napamet i usvaja bez razumevanja i promishljanja, uvek na strani pobednika, obozhavatelj autoriteta i poslushnik.
-kockasti idiot; njega je teshko pomaknuti, nece da radi shto mu se kazhe nego bash suprotno, uvek na strani gubitnika, mrzitelj autoriteta i revolucionar.
-cik-cak idiot; ide okolo i samo filozofira, o svemu ima stav kojeg se ne drzhi, nagovara ljude na ono shto sam ne radi, profesionalni svodnik, ideolog, politichar, lovac u mutnom koji nikoga ne chuje i ne slusha a svima namece svoje.
jednom ga je neki uchenik-kockasti idiot upitao koliko na svetu ima ljudi koji nisu idioti ? gurdjieff mu je odgovorio da ih ima manje od 200...
margos margos 01:59 05.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

E, nešto se setih vezano za muško-ženske odnose... Naime, pre 12 godina je Kalifornijski Univerzitet publikovao mišljenje njihovih psihologa i istraživača da će krajem 21. veka ljudi stupati u 4 braka (veze) tokom života - prvi, istraživački, zajedničko odrastanja, drugi - radi reprodukcije, treći - podrška u karijeri i četvrti - opuštencija i zajedničko uživanje u starosti. Na pitanje da li je moguće da će ljudi kroz te faze prolaziti u jednoj vezi, rekoše da jeste, ali da će to biti redak slučaj.

Možda je glupost, al sad mi pade na pamet, pa da podelim s vama.
Filip2412 Filip2412 03:09 05.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

... Naime, pre 12 godina je Kalifornijski Univerzitet publikovao mišljenje
bogami margos ima to smisla... ovde u kanadi vec VELIKA retkost da ljudi u jednoj vezi prolaze kroz sve te faze
Filip2412 Filip2412 03:15 05.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

Kazezoze dobro ti je ovo, eto ja se pronadjoh!
margos margos 09:04 05.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

bogami margos ima to smisla... ovde u kanadi vec VELIKA retkost da ljudi u jednoj vezi prolaze kroz sve te faze

Rekoh da je možda glupost iz dva razloga - prvi, neću biti u mogućnosti da diskutujem detaljnije u naredna dva tri dana, a drugi razlog je taj što se uvek pitam koliko nauka danas posmatra i objašnjava, a koliko determiniše i usmerava - posebno tzv humanistička.
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:40 05.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

Hajde da se (za sada) uhvatim za ovo što je najsmešnije (ili najtragičnije, jer se pridružujem onima koji veruju da su tragedija i komedija dva lica istog novčića):
Kazezoze
... cik-cak idiot; ide okolo i samo filozofira, o svemu ima stav kojeg se ne drzhi, nagovara ljude na ono shto sam ne radi, profesionalni svodnik, ideolog, politichar, lovac u mutnom koji nikoga ne chuje i ne slusha a svima namece svoje.


Sam Anthony de Mello, u "Budjenju" navodi (efektno, putem anegdote) jedan slučaj takvog idiota, koji ne čuje i ne sluša:

'Svi mi imamo svoje stavove, zar ne? I slušamo polazeći od tih stavova.

"Henri, kako si se promenio! Bio si tako visok, a sada si tako mali! Bio si tako krupan, a sada si tako mršav! Šta ti se desilo, Henri?
A Henri kaže:
"Ja nisam Henri, ja sam Frenk".
"Oh, promenio si čak i ime"!!!

Kako naterati takve ljude da vas slušaju? - pita se De Mello. Najteža stvar na svetu jeste slušati, gledati. Mi ne želimo da vidimo.... '.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:52 05.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

Filip2412
... ovde u kanadi vec VELIKA retkost da ljudi u jednoj vezi prolaze kroz sve te faze...

Ево неких брачних статистика за Аустралију:




Filip2412 Filip2412 16:44 05.12.2009

Re: Dobar dan, Ja sam

"Oh, promenio si čak i ime"!!!
ha ha ha odlican primer cik-ciak idiota

PS
e, Brajovicu, dakle Australijanci izgleda bas drze do braka...
Filip2412 Filip2412 06:32 06.12.2009

samo da podvucem....

mnogo mi se svidja diskusija, hvala Vladimire, zatim hvala svim diskutantima koji nastupaju sa toliko vrednih komentara, pre svega Kazezoze koij detaljno elaborira sve sto kaze (zoze)
zatim topcat sybil, margos, nina, maksa itako sve to....

evo poklon spot za sve vas

vladimir petrovic vladimir petrovic 09:10 06.12.2009

Re: samo da podvucem....

Filip2412
...mnogo mi se svidja diskusija, hvala Vladimire, zatim hvala svim diskutantima koji nastupaju sa toliko vrednih komentara, pre svega Kazezoze koij detaljno elaborira sve sto kaze (zoze)
zatim topcat sybil, margos, nina, maksa itako sve to....

evo poklon spot za sve vas

Hvala i tebi, Filipe.
Drago mi je da si se ovog puta uključio i javljao mnogo češće nego ranije. I doprinosio.
Filip2412 Filip2412 16:46 06.12.2009

...

So bring it on
Every little tear
Every useless fear
All your shattered dreams
And I'll scatter them into the sea
Into the sea

dirtyharry dirtyharry 19:40 08.12.2009

Zakasnih

skroz, zbog posla, putovanja, devojke, drugog posla....
Sad dok pročitah sve ovo gore i na kraju nemam šta da kažem, ljudi već sve rekli ...
Evo mogu da ponudim pesmu moje pola metra niže simpatije:




vladimir petrovic vladimir petrovic 23:33 08.12.2009

Re: Zakasnih

Very kind of you...

Hvala ti što si navratio. I na lepim rečima. I na Kajlinoj Čokoladi.

Čitamo se uskoro!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana