Ko se krije iza maske? 329 platana biće posečeno.
Rekonstrukcija tramvajskih šina u Bulevaru kralja Aleksandra počeće sutra i trajaće do 1. septembra. Tokom rekonstrukcije planirana je i seča platana zbog čega će udruženje građana „Sačuvajmo beogradske platane“ u znak protesta danas u podne održati tribinu na Kolarcu, a u ponedeljak koncert u SKC-u.
Udruženje građana „Sačuvajmo beogradske platane“ u znak protesta zbog seče platana do sada je organizovalo nekoliko potpisivanja peticija i akciju „Zagrlimo platane“. Njima su podršku pružili i brojni srpski intelektualci i javne ličnosti. Kulturno-prosvetna zajednica Beograda i Akademija arhitekture Srbije održaće danas u 12 sati tribinu „Lice grada“ sa temom „Beogradski platani“ u Maloj sali Kolarčeve zadužbine.
- U ponedeljak će u SKC-u biti organizovan muzički festival „Bezobrazno zeleno“. Možemo samo da poručimo da platan neće pasti - kaže za „24 sata“ Miloš Živković iz udruženja „Sačuvajmo beogradske platane“.
Koncert u SKC-u počeće u 20 sati, a nastupaju Beogradski sindikat, Šaht, Irish Stew sa specijalnim gostom, Magma, Vlada Džet Bend, Plutonia i Ana Protiv. Ulaz je besplatan.
izvor. M. Joksimović 24 sata
neka pitanja sa fejsgrupe:
Evo nekih pitanja koja bi se mogla postaviti direktoru Gradskog zelenila:
Zašto ne objavite na sajtu Gradskog zelenila studiju na osnovu koje ste odlučili da posečete stabla?
Kada je sadjen deo drvoreda u Bulevaru sada predviđen za seču? (Izjavili ste da je najveći deo stabala u poodmaklom dobu starosti)
Kako to da je drvored od Batutove do Cvetkove pijace zdrav, a onaj od Batutove do Vuka bolestan u procentu većem od 70%? (pošto ste za 70 % celokupnog drvoreda, pre odluke da se deo od Batutove do Cvetkove pijace poštedi kao zdrav, tvrdili da je „neizlečivo truo”)?
Izjavili ste da je bilo učestalih slučajeva padanja drveća u Bulevaru (Blic, 27.01.2010) Kada se to dogodilo i koja su to stabla, pošto sva stabla u drvoredu na Bulevaru imaju brojeve?
Kažete da su padale grane i povređivale prolaznike u Bulevaru. Kada se to desilo?
Stabla platana nazivate „neizlečivo trulim”? Da li postoji bolest drveća koja se naziva trulež?
U saopštenju Sekreterijata za komunalne poslove grada Beograda, kaže se da je raskopavanje Bulevara u prošlosti „narušilo statiku” drveća na Bulevaru i da se zbog toga pristupilo radikalnom orezivanju. Orezana su skoro sva stabla od Skupštine do Đerma. Ipak, koja su tačno orezana stabla bila sklona padu, odnosno, narušene statike?
U istom saopštenju, kaže se da je trulež „masovno prisutna u regenerisanim krošnjama”, a da je česta pojava pridanačke i centralne truleži. U vezi s tim:
Šta znači da je trulež prisutna u krošnji stabla, gde u krošnji?
Drugo, kako to da se na orezanim granama, po pravilu, nigde ne vide tragovi truleži, preseci su potpuno glatki, bez ikakvih rupa i neravnina?
Treće, u koliko procenata i u kojim stablima je prisutna centralna trulež, pošto se kaže da ona nije „masovno”, nego „često” prisutna?
Dalje, profesor sa Šumarskog, tvrdio je da je trulež nastala zbog nestručnog orezivanja u periodu 1996-7, odnosno, zbog toga što kada su sečene grane preseci nisu bili dezinfikovani. Da li ste tu dezinfekciju i zalivanje smolom uradili prošle godine kada su radikalno orezana stabla?
Ko je tačno bio odgovoran za loše orezivanje stabala 1996-7 i da li je protiv njega bio pokrenut nekakav postupak?
Za seču platana, vi i drugi službenici Gradskog zelenila, profesor Marković i gradonačelnik Đilas, naveli ste ove argumente:
1. Da su platani opasni po bezbednost građana zbog čestog padanja grana.
2. Da su stari i na kraju svog hortikulturnog veka.
3. Da su neizlečivo truli u najvećoj meri.
4. Da im je koren oštećen u prošlosti i da im je zbog toga narušena statika.
5. Da su alergena vrsta.
6. Da će im koren tek biti oštećen u toku rekonstrukcije ulice.
7. Da je neophodno dobiti ujednačen drvored (za deo od Batutove do Cvetka).
8. Da je u svetu norma da se drvoredi menjaju posle 70-80 godina.
9. Da ovako orezan drvored ne izgleda estetski lepo.
Zašto toliko različitih argumenata? Svi ovi argumenti su logički nezavisni. Na primer, dovoljno bi bilo da su platani stari, ne bi još morali da budu i masovno truli da bi bili posečeni. A potpuno je suvišno da se naglasi da su i alergeni, ako su stari i masovno truli. Opet, ako im je koren ugrožen i narušena statika, onda uopšte ne bi morali da budu ni stari ni truli da bi bili izvađeni.
Kako to da im se odjedanput, svima, i to samo od Batutove do Skupštine, a ne i od Batutove do Skupštine, desilo toliko mnogo pehova odjedanput?