Na današnji dan| Život

Montenegrin Language

njanja_de.manccini RSS / 24.11.2010. u 21:45

worldhands.gif 

 

Danas je Internacionalna organizacija za standardizaciju ISO - radna grupa ISO 639, glasala protiv ubacivanja crnogorskog jezika u svoju listu jezičnih kodova. Library of Congress će poštovati ovu odluku, što znači da će se i dalje koristiti kod srp za srpski jezik kao jezični kod za knjige i časopise koji izlaze na crnogorskom jeziku. Nakon nekoliko meseci diskusije ova radna grupa je došla do zaključka da nema potrebe od ubacivanja ovog jezika u listu zvaničnih jezičnih kodova. Na ovom linku možete videti listu svih kodova sa ISO 639 u tri različite tabele: deo 1, 2 i 3.

Evo sta kaže ISO 639 sta je individualni lezik:

Individual languages

In this part of ISO 639, most identifiers are assumed to denote distinct individual languages. Furthermore, it is a goal for this part of ISO 639 to provide an identifier for every distinct human language that has been documented, whether living, extinct, or constructed, and whether its modality is spoken, written or signed.

There is no one definition of "language" that is agreed upon by all and appropriate for all purposes. As a result, there can be disagreement, even among speakers or linguistic experts, as to whether two varieties represent dialects of a single language or two distinct languages. For this part of ISO 639, judgments regarding when two varieties are considered to be the same or different languages are based on a number of factors, including linguistic similarity, intelligibility, a common literature, the views of speakers concerning the relationship between language and identity, and other factors. The following basic criteria are followed:

  • Two related varieties are normally considered varieties of the same language if speakers of each variety have inherent understanding of the other variety (that is, can understand based on knowledge of their own variety without needing to learn the other variety) at a functional level.
  • Where spoken intelligibility between varieties is marginal, the existence of a common literature or of a common ethnolinguistic identity with a central variety that both understand can be strong indicators that they should nevertheless be considered varieties of the same language.
  • Where there is enough intelligibility between varieties to enable communication, the existence of well-established distinct ethnolinguistic identities can be a strong indicator that they should nevertheless be considered to be different languages.

Some of the distinctions made on this basis may not be considered appropriate by some users or for certain applications. These basic criteria are thought to best fit the intended range of applications for this standard.

Ovde negde se verovatno krije i glavni razlog zasto crnogorski jezik nije dobio svoj jezični kod. 



Komentari (339)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mirelarado mirelarado 20:41 25.11.2010

Re: Coppe, Denari, Spade, Bastoni

docsumann
kupe, dinari, špade i baštuni (italijanske karte za briškulu i trešetu)





alselone alselone 08:12 26.11.2010

Re: blam

docsumann

kupe, dinari, špade i baštuni (italijanske karte za briškulu i trešetu)


i triumf
docsumann docsumann 20:36 26.11.2010

Re: Coppe, Denari, Spade, Bastoni

Coppe, Denari, Spade, Bastoni


mirela, aš kupa mora biti ovaj

gorran2 gorran2 11:14 25.11.2010

Au, tek sad sam video

Bloger Strongman već je objavio poučan tekst za sve koji se bave jezikom.



Obratite pažnju!

Prva zapovest: NE GRIZI!
nsarski nsarski 11:24 25.11.2010

Re: Au, tek sad sam video

Prva zapovest: NE GRIZI!

Eh, jezik nema kosti, ali jezik kosti lomi...
gorran2 gorran2 15:34 25.11.2010

Re: Au, tek sad sam video

nsarski
Prva zapovest: NE GRIZI!

Eh, jezik nema kosti, ali jezik kosti lomi...

Otuda, Druga Strongijeva zapovest:
NE UZIMAJ ME U USTA UZALUD!
tompinchns tompinchns 11:21 25.11.2010

Eh, jezici!


ranko bugarski tvrdi da je to sve jedan te isti jezik; srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski.
i da su politički razlozi za različite nazive istog jezika.


To je potpuno tačno, ali ne zato što to tvrdi Ranko Bugarski (mada je on i za mene lingvistička gromada) nego što to pokazuju fonetsko-fonološki, morfološki i sintaksički sistemi svih ovih "jezika" - pojavnih oblika jednog te istog jezika. I to nije sporno, koliko god se ovi ili oni upinjali da lingvističke činjenice drugačije rastumače ili da ih prosto prikriju i zamute. Dva nova slova u tzv. crnogorskom koja bi trebalo da obeleže dva glasa koja ne postoje u ostatku istog jezika, prosto su forsiranje jednog dijalekta u Crnoj Gori, na račun drugih, a ta mala zemlja je prebogata različitim govorima (neki nose nazive po plemenima u kojima su se govorili ili se govore). Dobijanje koda je nešto ipak drugo, i ne pripada domenu nauke, i ispada da jedni te isti kriterijumi za jedne važe, a za druge ne!

Danas je Internacionalna Organizacija za Standardizaciju ISO

Moram, jbg, malo pravopisno da intervenišem, inače uskoro od srpskog neće ostati ništa, bez obzira na novi pravopisni rečnik, kako je veliki uticaj engleskog pravopisa, čak i kod tzv. (ili ne tzv.) intelektualaca:
Dakle, treba: Internacionalna (bolje Međunarodna) organizacija za standardizaciju. Volela bih da mi neko da opravdanje za ovu silnu upotrebu velikog slova! Šta je to što ljude mami da pišu veliko slovo svuda? Nepismenost, neznanje ili želja da se što više bude nalik nekom drugom?
myredneckself myredneckself 12:59 25.11.2010

Re: Eh, jezici!

Šta je to što ljude mami da pišu veliko slovo svuda?

Pa, uglavnom pokazuju da vole da se deru, viču, bar po pravilima blogokucanja
aleksanadar aleksanadar 09:17 26.11.2010

Re: Eh, jezici!

vole da se deru, viču...


По том критеријуму, ја се повремено дерњам.

Признајем, мало сам гласнији...
Dr M Dr M 11:58 25.11.2010

Citat

Citat sa jednog neobicno iskrenog mesta:


"Na bb92, opet diskusija o imenu jezika, da nisam fini k`o sto jesam, isplazio bih im jezik.

A inace, to sa jezikom je dokaz napredovanja standarda; prvo smo pili samo crno ili belo vino i govorili srpski ili hrvatski.

Sad pijemo, i govorimo, sa geografskim poreklom".
sentinel26 sentinel26 12:39 25.11.2010

Pozdrav za iskreno mesto

Dr M
Citat sa jednog neobicno iskrenog mesta:
"Na bb92, opet diskusija o imenu jezika, da nisam fini k`o sto jesam, isplazio bih im jezik.
A inace, to sa jezikom je dokaz napredovanja standarda; prvo smo pili samo crno ili belo vino i govorili srpski ili hrvatski.

Sad pijemo, i govorimo, sa geografskim poreklom".





antioksidant antioksidant 12:36 25.11.2010

200

na indosmederevskom
yngwie92 yngwie92 13:47 25.11.2010

ko, sta, kad i kako

crnogorci traze uvrstavanje svog jezika a srbima milo sto im nije odobreno, kompleks je zajednicki (krv nije voda).
NNN NNN 14:17 25.11.2010

Re: ko, sta, kad i kako

yngwie92
crnogorci traze uvrstavanje svog jezika a srbima milo sto im nije odobreno, kompleks je zajednicki (krv nije voda).

U pravu si!
1) ni manje države ni većih kompleksaša!
2) najveća srpska diplomatska pobeda još od Pariske mirovne konferencije (1919.) (ustvari i jedina, dok ljubitelji lika i dela vuka jeremira ne dokažu suprotno )
milisav68 milisav68 17:32 25.11.2010

Google translate

Kad podesiš da prevede sa italijanskog na srpski i ukucaš posebno, dobiješ:
Monte - uzvodni
Negro - crnac


a kad se ubaci zajedno dobije se Crna Gora.
Filip2412 Filip2412 18:10 25.11.2010

...

Neka ga zovu kako hoce, ali meni se ne svidja sto je tamo 30% ljudi koji govore i pisu Srpski, a niko ne pominje dvojezicni sistem.

Ako imate toliko puno ljudi koji ne govori zvanicnim jezikom (Crnogorskim) onda je stvar demokraticnosti proglasiti drzavu dvojezicnom.
Domazet Domazet 20:22 25.11.2010

Meni je cela ova diskusiuja bez...

...veze. Kljuchno pitanje je da li Krkar svojim Obozhavaocima (zaposlenima, prim. prev. sa Maternjeg), kada ih shalje na put u Crnu Goru, izdaje dvojezichni putni nalog, i na srpskom i na crnogorskom?
NNN NNN 00:17 26.11.2010

Re: Meni je cela ova diskusiuja bez...

Domazet
...veze. Kljuchno pitanje je da li Krkar svojim Obozhavaocima (zaposlenima, prim. prev. sa Maternjeg), kada ih shalje na put u Crnu Goru, izdaje dvojezichni putni nalog, i na srpskom i na crnogorskom?
Nema šanse!
Krkar je praktičan (stipsa ), kada bi slao zaposlenog u CG, verovatno bi morao i da šalje prevodioca ili da zaposleni prethodno polaže neki kurs iz crnogorskog (a to košta, jer je pre svega teško naći vrsnog poznavaoca tog jezika, čak i među skoro 22% stanovnika Crne Gore).
Tako da Krkar u CG ide sam (a ko zna, možda tamo krišom širi crnogorski jezik među nemuštim življem).

Ps. Da ne bi neko mislio da nešto podjebavam:
želim im da im se sve lepe želje ostvare!
+ još ono malo što sam uspeo da ovladam tim nepoznatim jezikim:
E VIVA MONTENEGRO!

mikimedic mikimedic 00:54 26.11.2010

Re: Meni je cela ova diskusiuja bez...

...veze. Kljuchno pitanje je da li Krkar svojim Obozhavaocima (zaposlenima, prim. prev. sa Maternjeg), kada ih shalje na put u Crnu Goru, izdaje dvojezichni putni nalog, i na srpskom i na crnogorskom


izgleda da ce neki dobiti putni nalog da idu iz crne gore... a simptomaticno je kako se sjenti uzrujao onomad tvrdeci da nema azilanata iz crne gore...
Unfuckable Unfuckable 19:18 26.11.2010

300 (trišta)

freehand freehand 19:47 26.11.2010

Re: 300 (trišta)

Unfuckable

Bogumi bi te ja sad nagradio sa jedno ljetovanje u Buljarice, za petnaes' osoba.
No nijesam moćan.
Unfuckable Unfuckable 20:04 26.11.2010

Re: 300 (trišta)

ja kao klasična rđa, radije bih prihvatio tursku rivijeru, može i za jednu osobu
(mislim se nešto: engleskim bolje baratam no ruskim)
freehand freehand 20:34 26.11.2010

Re: 300 (trišta)

(mislim se nešto: engleskim bolje baratam no ruskim)

Montenegriner - ne ponjimaješ?!
Unfuckable Unfuckable 20:57 26.11.2010

Re: 300 (trišta)


ne ponjimaem v celom, veramente
freehand freehand 21:28 26.11.2010

Re: 300 (trišta)

Pa alejkum selam i tebi, Unf-efendija.
Vazda je vama, srpskoj fukari, bio draži turski hamam, lokumi, čočeci i nargile, no naš lijepi Lovćen i Kolima, i naše lijepo ordenje! Znamo mi to odavno, Šjenti i ja!
Unfuckable Unfuckable 21:45 26.11.2010

Re: 300 (trišta)

pa kad smo izrodi, a i emotivno vezani za Turke.
Čuj...genetski? Mislim, to bi iznedrilo gomile sporednih zaključaka, da ne lutamo: LM, mene (mennne!) kad ugledaju Turci, načisto se oduševe (retka "grupacija" koja se oduševljava mojom pojavom, da istrolujem na brzinu) nevezano što im se ja naspominjem familije na najčistijem srpskoengleskom esperantu, radi razumljivosti, oni i dalje tvrde da sam "njihov". Čarobno

(sada, zamislimo da ide neki baja koji na guslama interpretira "Ima neka tajna veza" )
maksa83 maksa83 21:47 26.11.2010

Re: 300 (trišta)

Vazda je vama, srpskoj fukari, bio draži turski hamam, lokumi, čočeci i nargile, no naš lijepi Lovćen i Kolima, i naše lijepo ordenje! Znamo mi to odavno, Šjenti i ja!


Düz işaret etmek, ücretsiz el beyefendi.

(smajli sa fesom koji zarđalim iskrzanim jataganom čačka uši)
freehand freehand 21:55 26.11.2010

Re: 300 (trišta)

mene (mennne!) kad ugledaju Turci, načisto se oduševe (retka "grupacija" koja se oduševljava mojom pojavom

Vi ste plavuša?!
I unfuckable?!?!
Unfuckable Unfuckable 21:59 26.11.2010

Re: 300 (trišta)

(smajli sa fesom koji zarđalim iskrzanim jataganom čačka uši)


güç sizinle olsun

da, da plavušan sa đavolastim uvojcima koji u slapovima padaju na preplanula (muskulozna, ali ne previše!) ramena i tek diskretno propuštaju modrozeleni pogled koji seče tmicu dok hodam korakom pantere spremne na skok.
freehand freehand 22:29 26.11.2010

Re: 300 (trišta)

Unfuckable
(smajli sa fesom koji zarđalim iskrzanim jataganom čačka uši)


güç sizinle olsun

da, da plavušan sa đavolastim uvojcima koji u slapovima padaju na preplanula (muskulozna, ali ne previše!) ramena i tek diskretno propuštaju modrozeleni pogled koji seče tmicu dok hodam korakom pantere spremne na skok.

Pa ne znam... I Azdejković se istim korakom oko bloga šunja...
(vragolasti smajli koji nešto sluti)
Unfuckable Unfuckable 23:35 26.11.2010

Re: 300 (trišta)

ja se (možda) i krećem hodom pantere, ali blog definitivno kašljuca k'o sipljivo kljuse
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 02:23 27.11.2010

Re: 300 (trišta)

sad ću vasbanujem bre, kakvo je ovo trolovanje?
ne sme pošten svet da proslavi Thanksgiving na miru.
maksa83 maksa83 02:35 27.11.2010

Re: 300 (trišta)

ne sme pošten svet da proslavi Thanksgiving na miru.

Meni je to fascinantan praznik. Slavi se kao znak zahvalnosti Pilgrima kojima su Indijanci ostavljali hranu, a ovi su ih u znak zahvalnosti par generacija kasnije potamanili a ono što nisu pozatvarali u torove.

freehand freehand 03:54 27.11.2010

Re: 300 (trišta)

Makso, sram te bilo!
Nismo mi veverice, znamo kuda ovo vodi; kratak je put od Švedžana do Švedžanki....
A sad znamo i što te zovu Maksa Trolejbus.

..
reanimator reanimator 09:52 27.11.2010

...

Upis
topcat topcat 15:10 27.11.2010

Re: ...

reanimator
Upis


lajkovanje.
darco_babich darco_babich 01:17 30.11.2010

Форум "Видовдан"

Катана
Кометар Б92 на крају подужег објашњења на енглеском о томе како ISO одлучује да ли је неки језик сомасталан или није: Ovde negde se verovatno krije i glavni razlog zasto crnogorski jezik nije dobio svoj jezični kod.

Не крије се него се ради о неразумевању енглеског од дотичног.

На пример, јасно је да су српски и хрватски два језика јер не задовољавају следећи критеријум:

"if speakers of each variety have inherent understanding of the other variety (that is, can understand based on knowledge of their own variety without needing to learn the other variety) at a functional level."

(Другим речима, слободно преведно, ако се две групе природно разумеју, на основу сопственог знања, без потребе да се учи друга варијанта)

Што више није случај између српског и хрватског (иако многи мисле да јесте).

Разлике у неким речима нису довоље да се језик сматра засебним. Рецимо само зато што Срби кажу шаргарепа а Хрвати мрква, или влак а не воз, није довољно, јер су то диалекјтичке (локалне) варијанте. Језик остаје природно разумљив и јендом и другом народу и поред њих, без потребе да се посебно учи дурга варијанта.

Тако, на пример, довољно разлика постоји у извесним речима (и изговору!) у енглеском који се говори у Америци од онога који се говори у Енглеској, па нико озбиљан не сматра амерички енглeски засебним језиком. И у Америци и у Енглеској се говори енглским варијантама енглеског језика који је међусобно разумљив, иако не увек., али је довољно разумљив да не мора дсе ући друга варијанта.

На основу таквих разлога, српски и хрватски би се сматрали кao један језик, као што је био случај годинама после распада СФР Југославије и као што дан данас твде неки сербокроатистички лингвисти у Србији.

Међутим, кад је Србија увела ћирилицу у Устав као једино службено писмо, од тог момента се не може говорити о међусобном разумевању на основу "сопственог знања, без потребе да се учи друга варијанта", јер велики део хрватског народа не зна ћирилицу и није у стању, без додатног учења, да се споразумева на том писму, иако је језик међусобно разумљив.

Очигледно то није случај у Црној Гори где су два писма у Уставу равноправна, а локалне разлике у изговору (јотовању), које дају специфичну карактеристику црногорског изговора, и за које су Црногорци измислили (уз помоћ хрватскиох колега) три фонеме, не задовољавају дефиницију засебног јзика баш као ни у Америци, Аустирји, Швајцарској, Аустралији, Аргентини, итд.

Интересантно је да је далматински (икавски) дијалект много различитији од стандардне хрватске штокавштине него црногорски дијалект од српске, и да нико озбиљан не покушава да од тог дијалекта створа "далматински" језик јер нема политичке воље и сепаратистичких нагињања да се тако нешто ради, као што је то случај у Црној Гори.

Поред тога, текст додаје и следеће:

"Where spoken intelligibility between varieties is marginal, the existence of a common literature or of a common ethnolinguistic identity with a central variety that both understand can be strong indicators that they should nevertheless be considered varieties of the same language."

(Тамо где међусобна разумљивост између две варијанте говорног језика није савршена, постојање заједничке књижевности или закједничке националнојезичке самобитности, са заједничком [центрланом] варијантом коју обоје разумеју могу бити јаки показатељи да би их требало сматрати варијантама једнотеистог језика)

Заједничка књижевност (Његош, итд), заједнички језик (српски све до 2009. г.), заједничка националност до 1945. г., међусобна разумљивост, уставна равноправност писама, итд., све указује да црногорски "језик" не задовољава ISO стандарде.

А о Б92 и да не причамо...


http://forum.vidovdan.org/viewtopic.php?p=188475#p188475

Лично на Видовдану сам написао да је црногорски језик у Србији већ проглашен службеним језиком којим се могу служити црногорска национална мањина.

Треба имати на уму да је Немачка у више наврта осујетила "аустријски језик".
freehand freehand 12:03 30.11.2010

Re: Форум "Видовдан"

којим се могу служити црногорска национална мањина.

Dragi Darko, a na kom je ovo jeziku?
Unfuckable Unfuckable 19:29 01.12.2010

Re: Форум "Видовдан"

Prestolonasledniče, dobro došli na blog

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana