Društvo| Nauka| Satira

Srpski perpetuum mobile

Vojislav Stojković RSS / 27.11.2010. u 13:30

Umjesto da kose i plaste ljudi će kopati svude, de treba i de ne treba a te će sile biti svude oko njih, samo što neće umijeti da zbori i da im kazuje: «Daj, uzmite me, zar ne vidite da sam tuj, svude oko vas.» Tek poslje mnogo ljeta, ljudi će se sjetiti ove sile prave, pa će vidjeti kakvu su ludost činjeli sa tijem svojim rupetinama. Biće te sile i u samim ljudima, ali će proći podosta vremena da je oni doznaju i upotrebe... Kad se to bude zgodilo, ljudi će se kajati što to prije nijesu doznali, jerbo je to doznanje sasvijem prosto. (Mitar Tarabić, Kremane, 1829-1899).


Perpetuum mobile se obično definiše kao naprava, koja jednom pokrenuta večito radi i proizvodi energiju i to bez  daljeg ulaganja nove energije u njen pogon.

Čast da se smatra prvim koji je pokušao da stvori perpetuum mobile pripada nepoznatom Mojsijevom ispisniku, koji je svog magarca uporno učio da ne jede, a da stalno vuče teret.  I taman kada je promućurni Jevrejin pomislio da je u tome uspeo, magarac mu crkne.

Od tog prvog pokušaja, pa do danas, nebrojeno je pokušaja znanih i neznanih pronalazača. Ništa se u svetu nije istraživalo sa toliko vere, upornosti i intelektualnog žara i sa mnaje uspeha.

Kada je onaj Škot srećne ruke,  patentirao parnu mašinu, najezda pronalazača sa patentima „večitih mašina“ bila je tolika, da je Pariska akademija nauka 1775. g. morala da objavi da je „perpetuum mobile naprava koja nikada neće proraditi“, te da se patenti te vrste više neće primati.  To, naravno, nije zaustavilo zanesenjake iz celog sveta da nastave svoj rad na pronalasku.

Srećom, nije zaustavilo, jer ono što nije uspelo promućurnom Jevrejinu  i neznanom, ali zasigurno velikom broju pronalazač iz celog sveta, konačno je pronađeno. Ono što je sredinom XIX veka  Mitar Tarabić proricao da će se zgoditi, zgodilo se sto  pedeset godina kasnije -  Srbi su otkrili perpetuum mobile.

Odmah da kažem da nije reč o klasičnoj mašini, već o Strategiji održivog uspeha bez rada, zasnovanoj na izvornim principima perpetuum mobile. Ta strategija u srpskom narodu od davnina je poznata pod nazivom «leba bez motike». Leba bez motike je bio vekovni nedosanjani san mnogih Srbalja, baš kao i san o Nebeskoj Srbiji.

Razmotrićemo tu Strategiju na mikro planu, odnosno individualnom nivou, po fazama i skicirati  algoritam kojim se, u ograničenom broju koraka, sigurno dolazi  do održivog uspeha bez rada.

Prva faza je faza preparacije i edukacije, skraćeno: «Do nauke, bez muke» i njenom realizacijom ostvaruje se prvi cilj - stiže se do diplome bez učenja.

Kao što je poznato osmogodišnje školovanje u Srbiji je obavezno i njega svi, učili ili ne, uspešno završavaju bez obzira na broj neopravdanih časova, paljenje dnevnika  i druge dečje nestašluke. Međutim, ovaj deo školovanja je bitan, jer se u višim razredima vrši prirodni odabir onih koji će u svom daljem školovanju i životu krenuti put Strategije održavig uspeha bez rada. To su oni učenici koji počev od sedmog razreda vrlo malo ili ni malo ne uče. Naravno, svi oni zahvaljujući svojoj dovitljivosti (puškice, prepisivanja, roditeljske, kumovske, prijateljske veze), završavaju osmogodišnje školovanje i upisuje se u neku od srednjih škola.

Za razliku od osnovne, srednja škola postavlja znatno ozbiljnije zahteve i znatno je skuplje stići do mature bez učenja. Nije da u našim srednjim školama ne pomažu roditeljskokumovskevezepodmićivanjeprofesoraitajrad, kao i „puškice“ vlastite izrade, međutim, to obično nije dovoljno da bi se bez učenja došlo do završnog svedočanstva srednje škole i upisao fakultet. Zato kandidatima koji su se opredelili za Strategiju održivog uspeha bez rada na raspolaganju stoji širok izbor bežičnih bubica i sličnih edukativnih pomagala*. Naravno, sve se to može pronaći u internet ponudi.

Kada se kombinacijom klasičnih i novih visokosofisticaranih metoda stigne do ispita zrelosti, odnosno  maturskog rada, pored mikrobubice, potrebno je pronaći i najpovoljniju ponudu za njegovu izradu. Pri izboru se mora biti pažljiv, jer je maturski rad samo početak buduće dugogodišnje saradnje u izradi seminarskih, diplomskog, pa i magistarskog i doktorskog rada. Naravno, i ove ponude su na internetu.

U ponudi je veliki broj već urađenih radova na do 10.000 različitih tema, a ukoliko budući brucoš  po svaku cenu želi da budete originaln i sam izaber temu maturskog rada, i takav će, po nešto višoj ceni, biti završen u željenom roku. 

Posle položenog ispita zrelosti i stečenog iskustva u srednjoj školi,  polaganje prijemnog ispita za neki od državnih fakulteta ne bi trebao da bude problem. Ukoliko se, ipak, ne uspe ne treba očajavati – u Srbiji ima više od pedeset privatnih fakulteta (tačan broj ne zna ni Ministarstvo prosvete).  Najbolje je odabrati neki od fakulteta za menadžment, jer takve diplome, kao što je poznato, visoko kotiraju. Put do master diplome ne bi trebao biti naročito naporan. Za pismene ispite koristiće se bubuce, seminarske i diplomski rad kupiće se kod proverenog dobavljača, a za polaganje pojedinih ispita platiće se po nezvaničnoj, ali na izabranom fakultetu dobro poznatoj tarifi. Dužina studija nije od značaja, ne treba žuriti. Aktuelni predsednik Srbije je studirao devet godina, pa mu to nije zasmetalo da čak dva puta pobedi na predsedničkim izborima.

Naravno, ne tako male troškove školovanja snose roditelji. Njima teba objasniti da je besplatno školovanje davna prošlost, pa ako žele da im dete bude deo srpske intelektualne elite, neka plate, baš kao što plaćaju i roditelji u zemljama razvijenog Zapada.

Tokom faze preparacije i edukacije, dva su neizostavna koraka na putu ka Strategiji održivog uspeha bez rada - čim se napuni 17 godina obavezno se upisuje u podmladak neke od parlamentarnih stranaka, a sa punih 18 godina u političku stranku. Pri izboru stranke ne treba čitati stranačke programe i ciljeve, oni su irelevantni, ne treba se mnogo zamarati ni oko toga koja je stranka na vlasti, a koja u opoziciji, jer ni to nij od naročitog  značaja. Stranku je najbolje izabrati izvlačenjem iz šešira, baš kao što i SPC bira svog patrijarha.

Sve naše političke stranke željno dočekuju mlade članove, a posebno su na ceni studenti, budući eksperti i ntelektualci. Zato neće biti teško napredovati u stranačkoj nomenklaturi. Dovoljno je da se aplaudira i osmehuje OnimaKojimaTreba, da se podržavaju stavovi rukovodilaca stranke  i da se mnogo ne talasa.

Druga faza u Strategiji održivog uspeha bez rada je faza realizacije. Čim se diplomira neophodno je konkurisati na neko od mesta u državnoj, pokrajinskoj ili lokalnoj samoupravi, državnim agencijama ili javnim preduzećima. Ukoliko je odabrana stranka na vlasti i uz sada već dugogodišnje članstvo i stranačku aktivnost, zaposlenje neće biti problem. Ukoliko je odabrana stranka u opoziciji, treba mirno sačekati da na sledećim vanrednim ili redovnim izborima dođe na valast, a za to vreme prijaviti magistarski rad i upisati doktorske studije. Kada se mladi diplomirani stručnjak zaposli na jedno od navedenih mesta, visoke i redovne plate su zagarantovane, a ambicioznijima su vrata otvorena za napredovanje do poslaničkih mandata, upravnih odbora i ministarskih fotelja.

Kao i svaka dobra strategija i Strategija održivog uspeha bez rada  nudi prihvatljiva rešenja i za one koji ne uspiju iz prve ili uopšte ne uspiju da uhvate kopču sa osnovnim, poželjnim tokovima. Takvi će, također, dobro živeti bez rada oslanjajući se na svoje roditelje, njihova primanja ili penzije živeći s njima u njihovom stanou. Kao večiti studenti ili poslediplomci vreme će provoditi po kafićima, spalavovima, slot klubovima i kladionicama. Naravno, uvek postoji i mogućnost da iznenada  umre odavno zaboravljena tetka sa stanom i pristojnim računom u banci. Uostalom, niko nije večan, pa će jednog dana umreti i roditelji, a trgovina (njihovim) nekretninama je, kao što je dobro poznato, unosan i siguran posao.

Na makro (državnom) planu Strategija održivog uspeha bez rada odgovara na  ključna pitanja poput sledećih: Kako zahebati MMF? Kako podići kredite sa što dužim grejs peiodom, a da kamate i glavnicu otplaćuje budući naraštaji? Kako privatizovati javna dobra po što nižoj ceni, a sa što većom provizijom?.....

Strategiju  održivog uspeha na državnom nivou sprovode, naravno, upravo oni eksperti i onaj deo političke elite čiji smo razvoj pratili na individualnom nivou.

Nadam se da u zaključku ne treba posebno isticati da će Strategija održivog uspeha bez rada  davati rezultate, baš kao i u slučaju onog Mojsijevog ispisnika - dok mu magarac ne crkne, odnosno  u srpskom primeru – dok svi srpski magarci ne pocrkaju.

...........................

*Bežična bubica je aparat koji radi na principu magnetne indukcije i idealna je za polaganje  pismenih zadataka svih vrsta i prijemnih ispita. Anatomski je oblikovana, a kada se pincetom stavi u ušni kanal potpuno je nevidljiva, jer se radi u svim nijansama boje  kože. Bežicnim putem prima signal od Hands-free uređaja, koji  se dobija u paketu sa bubicom  i povezuje se na mobilni telefon. U kompletu je i mikrofon visoke osetljivosti, tako da osoba koja asistira čuje i najtiši šapat, kao i sistemi protiv detektovanja i ometanja. Cene su prihvatljive i kreću se od 150 do 200 evra, ukoliko se odlučite za kupovinu, a moguće je i iznajmljivanje za svega 20 evra. Ovlašćeni dileri obezbeđuju višegodišnju garanciju i servis.

 

Atačmenti



Komentari (121)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

loader loader 23:56 27.11.2010

Re: Inače

Zato placu bebe

srdjazlopogledja srdjazlopogledja 23:59 27.11.2010

Re: Inače

seceranac

Izlaz je kolicina "energije" koja u stvari "hrani" delove sistema. Nije to klasican izalaz vec velicina u sistemu koja se kontrolise. Ovde je predstavljen kao izlaz (u smislu proizvoda sistema) iako u stvari nije fizicki izlaz vec zeljena vrednost.


Пратим. Значи гигантска шема?

Размишљао сам о томе. ЦБ је то што је унутар система, а не берза. Берза је жељени излаз. Пошто видим да је jinks коментарисао на ту тему.

А шта мислиш о "нашем" систему? Правио неке дијаграме, и слично, баш на ту тему. "Систем није стабилан"
seceranac seceranac 03:24 28.11.2010

Re: Inače

А шта мислиш о "нашем" систему? Правио неке дијаграме, и слично, баш на ту тему. "Систем није стабилан"


ne samo nas, skoro ni jedan razvijeni ekonomski sistem na svetu nije stabilan i to namerno jer se profit ostvaruje na promenama pa je nestabilan tj u idealnom slucaju granicno stabilan sistem savrsen za "bulshitere"
seceranac seceranac 03:51 28.11.2010

Re: Inače

Ustvari, ovo o cemu pisete po prici je oduvek postojalo, na berzi bar. Neko je rekao da je berza upravo ovo zadnje sto ste pomenuli, odnosno, da kretanje cena akcija ne predstavlja realan odraz njihove stvarne vrednosti vec projekciju neke zeljene ili ocekivane ili vestacki formirane buduce vrednosti akcija (realne ili nerealne), sto cesto dovodi do poremecaja i do gotovo besmislenih tokova vrednosti akcija.


Na berzama se za oko 15 dana obrne ukupna kolicina para jednaka vrednosti citavog BDP-a sveta. Znaci godisnje mesetari na berzi obrnu 25 puta sve sto se stvori za godinu dana na svetu. Na sve ovo treba dodati da se na forex-u dnevno obrne oko 4 hiljade milijardi dolara sto je oko 10% svetskog godisnjeg BDP-a - znaci o stvarnoj vrednosti se ne moze ni razgovarati.

Inace regulaciono dejstvo najcesce se realizuje koriscenjem negativne povratne sprege (sto rade market mejkeri na berzi na primer, koji profit prave na stabilnosti vrednosti i na prometu akcije), dok pozitivnu povratnu spregu, po jednoj ranijoj prici na ovom mestu, realizuju igraci na berzi (skalperi kako neko ranije rece na blogu) koji profit prave na naglim i velikim promenama vrednosti (lokalnim nestabilnostima i poremecajima).


berza je odavno postala mesto gde da bi neko dobio neko drugi mora da izgubi, znaci od negativne povratne sprege nema nista - zanemarljiva je.

Inace, u industriji su cesti PID regulatori (ciji je izlaz izmedju ostalog propocionalan signalu greske, kao i proporcionalan izvodu signala greske ... ono sto ste u komentaru vec pomenuli). Ali PIDD^2, u kome bi izlaz bio proporcionalan i drugom izvodu signala greske (koji ste takodje pomenuli) daleko je neke standardne primene (izrazito bi bio osetljiv na merni sum, na primer).


Sve je ovo OK ako je povratna sprega negativna ali u slucaju danasnje ekonomije sprega je pozitivna pa prvi i drugi izvod u povratnoj sprezi dodatno povecavaju nestabilnost.
Ekonomiju kakva je sada bolje zamisljaj kao oscilator.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 04:16 28.11.2010

Re: Inače

seceranac

ne samo nas, skoro ni jedan razvijeni ekonomski sistem na svetu nije stabilan i to namerno jer se profit ostvaruje na promenama pa je nestabilan tj u idealnom slucaju granicno stabilan sistem savrsen za "bulshitere"


Да. То је тако намерно направљено. Али да је голо тржиште, претворило би се у обичну негативну, повратну спрегу. И то само негде.

Мени је занимљиви правни систем и систем управљања, те је питање у том смеру било упућено. Колико сам приметио, ови који су одговорни, појма немају о томе - у већини случајева, док они који знају... Они знају, да тако кажем. Извлаче корист.
seceranac seceranac 04:50 28.11.2010

Re: Inače

srdjazlopogledja
seceranac

ne samo nas, skoro ni jedan razvijeni ekonomski sistem na svetu nije stabilan i to namerno jer se profit ostvaruje na promenama pa je nestabilan tj u idealnom slucaju granicno stabilan sistem savrsen za "bulshitere"


Да. То је тако намерно направљено. Али да је голо тржиште, претворило би се у обичну негативну, повратну спрегу. И то само негде.


da je golo trziste, pretvorilo bi se u potpuni monopol slican onome koji su srednjovekovna carstva ili komunisticke drzave imale u svoje vreme (nije svaka negativna povratna sprega stabilna, naprotiv)

Мени је занимљиви правни систем и систем управљања, те је питање у том смеру било упућено. Колико сам приметио, ови који су одговорни, појма немају о томе - у већини случајева, док они који знају... Они знају, да тако кажем. Извлаче корист.


Jasno da oni koji imaju korist u potpunosti kontrolisu one koji imaju "odgovornost". Demokratija (ono malo sto je postojalo) je nestala negde usput tako da se danas vise pita manjina na wall street-u nego vecina na izborima. A "odgovorni" ... oni samo uzivaju u ulogama koje su im date.
jinks jinks 07:56 28.11.2010

Re: Inače

da je golo trziste, pretvorilo bi se u potpuni monopol slican onome koji su srednjovekovna carstva ili komunisticke drzave imale u svoje vreme (nije svaka negativna povratna sprega stabilna, naprotiv)

Da, nije svaka negativna povratna sprega stabilna, potreban je i adekvatan regulator koji će, u skladu sa dinamikom objekta kojim se upravlja, kao i u skladu sa željenom dinamikom (trajanjem i oblikom prelaznog procesa) u odnosu na referentni signal, željenom dinamikom u odnosu na poremećaj, željenom robusnošću (osetljivost u odnosu na promene parametara modela), željenom adaptivnošću (mogućnošću sistema da sam sebe dinamički usavršava), da vrši upravljanje sistemom u realnom vremenu.

Da li potpuni monopoli, srednjovekovna carstva ili komun. pretdstavljaju super stabilne sisteme sa nepromenljivom referencom, ili sisteme koji su iz nekog razloga postali nestabilni zbog svoje nepromenljivosti.

Gore je mislim srdjazlopogledja pomenuo centralnu banku, pravni, politicki i ekonomski sistem drzave, izvrsnu vlast, obrazovanje, kulturu, kao regulaciona stabilišuća dejstva u nekom društvu. Da li je poenta u tom kontekstu da se samo ostvari stabilnost ili je jedan od ciljeva da se kontrolisano kreće po nekoj promenljivoj (na primer, uzlaznoj) referenci, ili se opet radi o nekom sistemu promenljive strukture u vremenu (pa i promenljive stabilnosti).
seceranac seceranac 10:52 28.11.2010

Re: Inače

Da li potpuni monopoli, srednjovekovna carstva ili komun. pretdstavljaju super stabilne sisteme sa nepromenljivom referencom, ili sisteme koji su iz nekog razloga postali nestabilni zbog svoje nepromenljivosti.


veoma nestabilne ali sa veoma velikim vremenskim konstantama - inertne

Gore je mislim srdjazlopogledja pomenuo centralnu banku, pravni, politicki i ekonomski sistem drzave, izvrsnu vlast, obrazovanje, kulturu, kao regulaciona stabilišuća dejstva u nekom društvu. Da li je poenta u tom kontekstu da se samo ostvari stabilnost ili je jedan od ciljeva da se kontrolisano kreće po nekoj promenljivoj (na primer, uzlaznoj) referenci, ili se opet radi o nekom sistemu promenljive strukture u vremenu (pa i promenljive stabilnosti).

Struktura sistema je promenjiva uglavnom iz raloga neuspesnosti. Nije problem u tome kako napraviti stabilan sistem vec kako pobediti one kojima odgovara nestabilnost.
Njima na ruku ide lazno-obrazovano stnovnistvo i mediji.

Zamisli samo kako bi prosao politicar koji bi recimo kada je poceo privredni "rast" (duvanje novog ekonomskog balona) posle kraha 2001. pokusavao da spreci taj "rast"?

Svi regulatori su u igri na kratke staze (krace u odnosu na vremenske konstante ekonomskih sistema) i nece svoju igru da kvare. Problem se njima sada javlja jer se ekonomski sistem ubrzava zbog sve vece potrebe bulshitera da zarade sto vise u sto kracem roku. Tako ce sami unistiti zlatnu koku koja ih je hranila decenijama.
jinks jinks 11:17 28.11.2010

Re: Inače

Problem se njima sada javlja jer se ekonomski sistem ubrzava zbog sve vece potrebe bulshitera da zarade sto vise u sto kracem roku. Tako ce sami unistiti zlatnu koku koja ih je hranila decenijama

Ko onda uopšte i može da stabiliše takav sistem ... sitni igrači zbog svoje želje za stabilnošću projektovane na svakodnevni život.
miloradkakmar miloradkakmar 11:28 28.11.2010

Nakon

saznanja iz tvog teksta ne čudi izjava Predsednika da nema leka za odliv mozgova . Čini se da oni ( "odliveni mozgovi" jedini nisu prepisivali.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 09:22 29.11.2010

Re: Nakon

Mozgovi koji su stigli do diplome bez muke se ne "odlivaju", oni se "ulivaju" u državne institucije,tako da tamo, umesto "oluje" mozgova (brainstorming), imamo druge vrste elementarnih nepogoda (poplavu gluposti, npr.).
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 14:12 29.11.2010

Re: Nakon

Vojislav Stojković
Mozgovi koji su stigli do diplome bez muke se ne "odlivaju", oni se "ulivaju" u državne institucije...


Нико а priori не жели да оде. Не одлазе зато што немају велике плате или станове. Не одлазе ни због изазова јер нема већег од тога подићи ово оронуло овде.

Одлази се због неправде.

Та неправда се састоји у тежњи да се арбитрарно створи елита, неувиђајући негативну селекцију, а где се само прави преференцијални положај непотизмом, учвршћује ригидна структура и додатно се спушта цела активност.
jinks jinks 14:24 29.11.2010

Re: Nakon

Та неправда се састоји у тежњи да се арбитрарно створи елита, неувиђајући негативну селекцију, а где се само прави преференцијални положај непотизмом, учвршћује ригидна структура и додатно се спушта цела активност.

Dobro, ali i tamo odlaze u sistem u gde se preferencijalni polozaj stice na osnovu mnogih principa izgradjenih vekovima, koji se ne zasnivaju samo na meritornosti (vec i na poreklu, ..., i ko zna cemu sve ne).

Za meritornost ljudi svugde treba da se izbore, ustvari drustveni (da ne kazem i politcki) procesi vrte se verovatno najvise oko aktuelizovanja odredjenog sistema meritornosti.

Na njima se verovatno, mada ne znam nikada nisam bio u toj situaciji, gradi polozaj gradjana nizeg reda (mada ni to verovatno nije tacno, mozda je i to samo neciji fab i nista vise od toga).
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 14:44 29.11.2010

Re: Nakon

jinks

Dobro, ali i tamo odlaze u sistem u gde se preferencijalni polozaj stice na osnovu mnogih principa izgradjenih vekovima, koji se ne zasnivaju samo na meritornosti (vec i na poreklu, ..., i ko zna cemu sve ne).Za meritornost ljudi svugde treba da se izbore, ustvari drustveni (da ne kazem i politcki) procesi vrte se verovatno najvise oko aktualizovanja odredjenog sistema meritornosti. Na njima se verovatno, mada ne znam nikada nisam bio u toj situaciji, gradi polozaj gradjana nizeg reda (mada ni to verovatno nije tacno, mozda je i to samo neciji fab i nista vise od toga).


То је сад још јача тема. Мени се чини да је питање којем води ова расправица, или размена: шта ми хоћемо? Шта се, уопште, хоће?

Е, ако се хоће +леб без мотике, то ће тешко бити.


На основу чега се уводи положај оцењивања мериторности? Неко се проглашава божанством? А тржиште? Тржиште је оцена мериторности једног од стране многих.
jinks jinks 15:01 29.11.2010

Re: Nakon

На основу чега се уводи положај оцењивања мериторности? Неко се проглашава божанством? А тржиште? Тржиште је оцена мериторности једног од стране многих.

Koje drustvo da bolji odgovor na ovo pitanje, ono ce verovatno vise prosperirati od drugih (mada sada moze da se postavi pitanje sta znaci prosperiranje).

Danas je bio Matriks 2 na televiziji, i tamo ima interesantan detalj o tome sta je bilo kljucno u formiranju programa Matriksa koji je trebalo da harmonizuje milijarde ljudi. Glavni programer Matriksa je rekao da kljucni touch koji je na duze staze omogucio da se milioni zivota uklope jedni u druge, predstavlja sloboda izbora (ili bar utisak slobode izbora).

Mozda i zbog tog utiska (vece slobode izbora) ljudi migriraju (... bilo gde, ne znam u susednu ulicu, na primer).
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 15:23 29.11.2010

Re: Nakon

jinks
... predstavlja sloboda izbora (ili bar utisak slobode izbora).Mozda i zbog tog utiska (vece slobode izbora) ljudi migriraju (... bilo gde, ne znam u susednu ulicu, na primer).


Добро речено: утисак слободне воље.

Свело се на избор да одеш. Јбга сваки дан гледам у пасош...
seceranac seceranac 08:19 30.11.2010

Re: Nakon

Тржиште је оцена мериторности једног од стране многих.


"Slobodno trziste"? Jos samo kada bi to makar i u teoriji moglo da postoji.

Та неправда се састоји у тежњи да се арбитрарно створи елита, неувиђајући негативну селекцију, а где се само прави преференцијални положај непотизмом, учвршћује ригидна структура и додатно се спушта цела активност.


Ja licno ne volim ni ovu darvinisticku varijantu koju zagovaras. Zasto bi neko ko je izrastao veci pa moze da skoci sa malo truda od nekoga ko je izrastao nizi vise bio vise cenjen ili placen? Jedino sta je nama ljudima svima dato isto je vreme, te je jedino pravedno na osnovu potrosnje istoga ceniti i placati.

Inace nauka je cak pokazala da je unapredjivanje zaposlenih po stvarnim zaslugama i sposobnostima u stvari losije po firmu nego nasumicno unapredjivanje na lutriju. Razlog je prost: ako se unapredjuje po zaslugama i sposobnosti svi zaposleni napreduju do pozicije u kojoj vise nisu kompetentni (dalje ne mogu napredovati jer vise nezasluzuju). Tako nakon nekog vremena na svim pozicijama ostanu ljudi kojio vise nisu kompetentni za to radno mesto sto je katastrofalno za firmu (ili bilo koju drugi instituciju). Ako se ljudi unapredjuju na lutriju bice bar neki kompetentni radnik na odredjenoj poziciji. Svi mi znamo gomile dobrih inzinjera, lekara, glumaca, ... koji su po zaslugama postali losi menadzeri, upravnici, direktori.

Evo rada link
jasnaz jasnaz 19:41 28.11.2010

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 11:45 29.11.2010

Re: ◄

kostresh_harambasha kostresh_harambasha 01:10 30.11.2010

Кремна

Само једна исправка: није "Кремане", него "Кремна" (та Кремна - женски род једнине, Идем у Кремна).
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 09:24 30.11.2010

Re: Кремна

malaramona
Vojislav Stojković
... koji se doselio u Kremnu...



Pošteni Kremanci, kada čuju da se "neko doselio u Kremnu" ili da su oni "iz Kremne ", obično hvataju lonac sa katranom i perjem, kako bi stranca, koji je to izgovorio, na prigodan način ispratili iz sela.

Preferiraju onako kako se vekovima već govori, tj, "neko se doselio u Kremna", a svi oni, tj meštani su "iz Kremana".


kostresh_harambasha
Само једна исправка: није "Кремане", него "Кремна" (та Кремна - женски род једнине, Идем у Кремна).


Zahvaljujuem.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana