„Dozvolite da citiram austrougarsku uzrečicu: 'katastrofa je, ali nije ozbiljno'“, komentarisao je curenje američkih diplomatskih depeša na Vikiliksu, bivši savetnik za nacionalnu bezbednost Zbignjev Bžežinski.
Vodećem američkom političkom strategu pridružio se i šef Pentagona, Robert Gejts. „Bez obzira na 'Vikilis' sve ostaje isto. U svetu nas jedni poštuju, drugi nas se plaše, a trećima smo potrebni.“
Treba primetiti da se ni Gejts ni Bžežinski nisu okomili na osnivača Vikiliksa, Džulijana Asanža. Međutim, njihov glas jedva se čuje u kovitlacu osuda i izliva gneva protiv Asanža u čemu se takmiče mnoga istaknuta američka imena.
Sara Pejlin, popularna bivša republikanska potpredsednička kandidatkinja zahteva od Pentagona da uhvati Asanža, na isti način na koji, kako je rekla, „naši vojnici love pripadnike al-Kaide i Talibana.“ Majkl Hakabi, još jedan potencijalni republikanski predsednički kandidat, nastavlja taj trend: „Džulijanu Asanžu treba suditi za izdaju i izreći mu smrtnu kaznu.“
Tome treba dodati i Interpolovu crvenu poternicu protiv Asanža. Izdata je na zahtev Švedske za navodno silovanje i seksualno zlostavljanje, ali prema tvrdnji Asanžovog advokata, protiv njega zbog nedostatka dokaza u Švedskoj još nije zvanično podignuta optužnica.
Uzbuna oko „Vikiliksa“ prikrila je i neke bitne činjenice. Na primer, subverzivnim hakerstvom se uveliko bave i velike i male države. Pre nekoliko meseci kineska vlada upala u mrežu američkih bezbednosnih agencija i Pentagona. Punih 15 minuta izvlačeni su podaci iz tih institucija. Stvar je zataškana objašnjenjem da se kod Kineza dogodila „greška“.
A, u septembru se pojavio misteriozan virus u iranskom nuklearnom programu, za koji se sumnja da je stigao iz Izraela, najvećeg pobornika vojnog napada na Iran zbog nuklearnih ambicija te zemlje. I Vikiliks je ovih dana bio žrtva hakerskih napada, za koje neki sumnjaju da su delo američkih vladinih agencija.
Šta na kraju zaključiti nego da su standardi dvostruki. Jedni važe za moćne i uticajne, a drugi za sve ostale.