Društvo| Život

Paganske priče o današnjem danu

gordanac RSS / 06.01.2011. u 11:21

1111badnji.jpgBadnji je dan, badnje veče pred Božić.

Legende o Božićnim običajima, mitovi o razlozima sečenja badnjaka (hrast cer čije žućkasto, suvo lišće ostaje na granama i prelep je prizor kad je šuma pod snegom), njegovo unošenje u kuće ili paljenje, ritualno, priče su koje žive od davnih dana do danas.

O badnjaku se mogu naći razni podaci:

Badnjak kod Srba
Badnjak se seče pre izlaska sunca. Domaćin sa sinovima ili unucima (obavezno neko mlad) ide u šumu da seče badnjak. Skoro uvek je u pitanju mladi hrast ili cer (veoma retko, ako je takav predeo, jela ili bor). Bira se mlado i pravo stablo, veličine tolike da ga domaćin na ramenu može doneti kući. Pre nego što ga poseče, domaćin mu se obraća "Dobro jutro badnjače i čestit ti Božić". On predstavlja živu osobu i domaćin mu se tako i obraća. U nekim krajevima domaćin prvo prinosi darove badnjaku, vino ili med, pa potom pristupa seči. Prvi udar sekirom je sa istoka. Badnjak treba iseći iz tri puta. Ponegde se treći udarac zadaje sa zapada da bi badnjak pao ka istoku i dočekuje se na rame. Negde se pak pušta da padne nepresečen u potpunosti. Tada se lomljenjem, uvrtanjem i sukanjem odvoji od korena a taj lomljeni deo se zove brada. Iver koji izleće od badnjaka ima posebno značenje. Ponegde pokušavaju da ga hvataju u vazduhu dok izleće. Iver se koristi u mnoge svrhe. Ponegde ga stavljaju među karlice "da bi kajmak bio debeo kao iver" ili među košnice da budu zaštićene od zla ili u vodu koju potom smatraju lekovitom.



Badnjak preko dana stoji napolju (ponegde ga oblače u košulje), a uveče, pred večeru, images?q=tbn:ANd9GcRhn2jfD104WkI5Rtxa8t8IWIxCsldlYVCMUz5boza0z_NhMBUe8Aunosi se u kuću uz ritual. Kada ga domaćin unosi u kuću, zajedno sa slamom, domaćica ga posipa žitom, a domaćin ga stavlja uz ognjište.

Badnjak se prvo celiva i maže medom. Potom se pali i pristupa se "džaranju". To je običaj čačkanja i raspaljivanja plamena koji je kod hrasta karakterističan po iskrama koje iskaču iz plamena.
Kada se za badnjak ide organizovano, ispred sela, tada se prangijama i puškama oglasi odlazak u šumu, izabere u šumi hrast koji se prethodno osvešta i zalije vinom i medom. Pored čeza ili kočija momci jašu neosedlane konje i čine veliku veselu povorku koja glasno objavljuje svoj odlazak po badnjak.


images?q=tbn:ANd9GcSTtdPfi0ezpWMFQAM5sdYjOvduf_i000_N2xtZt22ZUkw1mpb8tg

Badnjak kod drugih naroda

images?q=tbn:ANd9GcStFhdHvtZCRU031LAaZ9AZZLl0dPbfUzmzCM9zgDwc4LohcxvJOQIako se misli da je kult badnjaka autentično srpski, on je raširen svuda po Evropi. Više autora tvrdi da je poznato da su Kelti palili hrast kao deo kulta čekanja sledećeg leta. Od njih je to ostalo prisutno dugo na britanskim ostrvima a poznato je među mnogim evropskim narodima.
Srbi i Rusini lože badnjak. Rusi i Bugari lože jelku, a nekada su ložili hrast (Bugari su ga zvali bdnik). U Vojvodini još i Bunjevci unose badnjak u kuću.

Francuzi kao badnjak lože trešnjino drvo, a Belgijanci imaju badnjak u obliku stilizovanog kolača prelivenog kremom.


Paganska simbolika Badnjaka
 

Prema Čajkanoviću badnjak predstavlja božanstvo svoje vrste koje se spaljuje da bi images?q=tbn:ANd9GcRDZ9DGpzpOOmY4ZluLmU5UT49WRRsBPwn81x9h3W6xHDwoSmJpNAponovo oživelo. Prema Drobnjakoviću, on je bitan momenat što se pri Badnjoj večeri prizivaju "domaći pokojnici" što govori o vezi sa kultom pokojnika. Pogotovo što je trpeza posna, služi se na slami i ne posprema se tri dana već samo dodaje. Drugi pak naglašavaju posebnu ulogu badnjaka kao neke vrste zaštitnika ognjišta.

U svakom slučaju, badnjak je povezan sa sunčevim ciklusom i predstavlja deo poštovanja sunca. Spaljivanjem hrasta (svetog drveta) se iz vatre rađalo novo sunce i zato je proslavljano u krugu ognjišta.

Mišljenja o poreklu

Ruski naučnik Taporov tvrdi da je deo istoga mitološkog niza starogrčki Piton, drevnoindijski Ahi Budhna i srpski badnjak. Badnjak u ovom nizu predstavlja borbu protiv uništenja jer je grozomorni Piton (podzemlje, mrak) pretio da uništi čitav svet dok ga nije Apolon (Sunce) uništio. U indijskom spevu "Rgvedi" se spominje Ahi Budhna (zmija dubine) gde je vedsko "ahi" u vezi sa starogrčkim "ehis" - zmija i staroslovenskim "ož" - aždaja. Vedsko "budhn" ima parnjaka u starogermanskom "bodam", nemačkom "boden", a kod starih slovena reč "dubhn" označava isto - dubinu.


images?q=tbn:ANd9GcT-mpzDLDiS6Q2V4VPUjeA5Zl52RMIyudWRi6RMgdvYilhq1l7zHwPrema ovom tumačenju koren badnjaka je u donjem, mračnom svetu, a spaljivanjem se priziva i pripomaže Suncu da pobedi svog večnog neprijatelja - mrak.

Koliko god duboko u prošlost išli, naići ćemo na bar neku sličnost, na bar neku vezu, na bar neki ritual toliko sličan našim današnjim ritualima da nam i ne trebaju sasvim pouzdani i tačni dokazi o "istom" koje smo, kolektivnim znanjem i sećanjem "dovukli" do današnjih dana.
 
Dragoslav Srejović ima zanimljivu knjigu koja Božić i Badnje veče, njihove rituale dovode u vezu sa - jelenom, kao jednim od najznačajnih simbola koji se protezao kroz "Panteon slovenskih bogova" taman toliko koliko i kroz hrišćanstvo, vekovima kasnije.

Iz dubina vremena, današnji i sutrašnji praznik izgleda kao jedan od onih - oduvek slavljenih, sve do svojih današnjih hrišćanskih dana. 
 
Već priličan broj vekova, Badnji Dan (kao i ostali ritualni dani) ima dva datuma - jedan po Gregorijanskom, a drugi po Julijanskom kalendaru, odnosno 24.12. i 06.01. , pri čemu Gregorijanski prati opšteusvojen "planetarni" kalendar (mada se, uz poštovanje tog kalendara, vreme kalendarski drugačije meri kod Jevreja, u Islamskom svetu, kod Kineza i verovatno još na priličnom broju mesta po ovoj našoj šašavoj planeti - mi smo vrsta koja ne može da se dogovori o istovetnom merenju vremena, a s obzirom na to -  imamo ustvari razna čudesna dostignuća, ali se oko merenja vremena još uvek sporim, pa je tako i današnji dan datumski "udvojen", dvostruk kod "gregorijanaca" i "julijanaca". )

Čudo života još jednom.
 
5268147121_9c8ec2e8b3_b-1.jpg
 


Komentari (237)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 14:19 06.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

Ja mislim da slovensku prošlost ne treba ignorisati, dovoljno ju je već hrišćanstvo demonizovalo i izvređalo.



uh, uh. teške reči. gde je to hrišćanstvo uradilo? kako bre ljudi ne možete da iskulirate te teške emocije prema hrišćanstvu, ne mogu stvarno da shvatim. pa svi južnoslovenski prosvetitelji, počev od klimenta ohridskog, preko save hilandarskog, do petra cetinjskog su jasno shvatali da neće nikada hristijanizirati svoje narode ako ne prihvate njihove običaje. sve su zadržali što je bilo u prethrišćanskoj fazi, samo su politeistički panteon slovenskih bogova odmenili svetom trojicom vizantije. ko je šta od njih demonizovao? odakle ova iracionalna netrpeljivost prema hrišćanstvu? hristos je bio dobar momak, reformista, revolucionar, prvi komunista, okej tip sve u svemu, nije nikada nikom naudio, čak je i onom panduru prilepio uho natrag na glavu kada mu ga je petar otfikario.

Sola Scriptura


a scriptura nepogrešiva? duh živi samo u doslovnoj interpretaciji knjige? ccc, braćo protestanti, ko vas ne zna zlatom bi vas platio.
blazha2000 blazha2000 14:22 06.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

a scriptura nepogrešiva? duh živi samo u doslovnoj interpretaciji knjige? ccc, braćo protestanti, ko vas ne zna zlatom bi vas platio.


Treba proucavati i osvedociti se...nije to za svakog i ne moze svako da razume, sto ne znaci da ne treba ni da pokusa. Ko zeli da vidi i cuje, moze.
blazha2000 blazha2000 14:24 06.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

Jelica Greganović
Mislim da je blazho mislio na crkvenu tradiciju, a ne na pagansku.

Možda, ali ja mogu da pročitam samo ono što je napisano.


Mislio sam i na crkevnu i pagansku tradiciju, mala je razlika izmedju njih.
Jelica Greganović Jelica Greganović 14:33 06.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

gde je to hrišćanstvo uradilo?

Za početak imena. Dete se ne može krstiti slovenskim imenom u crkvi. Tako su vremenom i proterana slovenska imena. Ostala su nam ona za koja verujemo da su "naša", a zapravo su latinska, grčka, jevrejska...
pa svi južnoslovenski prosvetitelji, počev od klimenta ohridskog, preko save hilandarskog, do petra cetinjskog su jasno shvatali da neće nikada hristijanizirati svoje narode ako ne prihvate njihove običaje.

To samo dokazuje kompromis koji je vodio izguravanju tih običaja, njihovim podvođenjem pod hrišćanstvo. Uostalom to su radili i Rimljani, tu i tamo su nekog slovenskog boga pripustili u hrišćanstvo (Svetovida recimo), po sistemu "Neka im boga, samo da plaćaju porez".
sve su zadržali što je bilo u prethrišćanskoj fazi

Jeste, i to krstili hrišćanstvom, kasnije kažnjavajući sve koji u njihovog, jednog boga nisu verovali. Nazivajući pogrdno vlasnike tih običaja, podvedenih pod hrišćanstvo, poganima, odnosno paganima.
hristos je bio dobar momak, reformista, revolucionar, prvi komunista, okej tip sve u svemu, nije nikada nikom naudio, čak je i onom panduru prilepio uho natrag na glavu kada mu ga je petar otfikario.

Jeste, samo mu zemaljska administracija tako ne funkcioniše, na žalost, jer rade sve protiv čega je on bio i zbog čega je i umro.
poz.
Marija
blazha2000 blazha2000 14:36 06.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

ccc, braćo protestanti, ko vas ne zna zlatom bi vas platio.


Oh, and by the way, ja sam katolik.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 15:01 06.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

Jelica Greganović

Za početak imena. Dete se ne može krstiti slovenskim imenom u crkvi. Tako su vremenom i proterana slovenska imena. Ostala su nam ona za koja verujemo da su "naša", a zapravo su latinska, grčka, jevrejska...

To samo dokazuje kompromis koji je vodio izguravanju tih običaja, njihovim podvođenjem pod hrišćanstvo. Uostalom to su radili i Rimljani, tu i tamo su nekog slovenskog boga pripustili u hrišćanstvo (Svetovida recimo), po sistemu "Neka im boga, samo da plaćaju porez".

Jeste, i to krstili hrišćanstvom, kasnije kažnjavajući sve koji u njihovog, jednog boga nisu verovali. Nazivajući pogrdno vlasnike tih običaja, podvedenih pod hrišćanstvo, poganima, odnosno paganima.


dobro, ne mogu ja sad da menjam tvoja shvatanja, ionako ne radim za tu ekipu, samo mi je strašno heavy ta optužba sa demonizacijom.
niko nije demon, pa čak ni najgori pop pun najnezamislivijih sagrešenja. svi smo mi ljudi: jadni, bedni, dobri, zli, plemeniti, kriminalni, al' ljudi. ima nešto iracionalno u ovoj netrpeljivosti prema hrišćanstvu.

ovo ne znam za slovenska imena? gde se upotrebljava ta praksa? čekaj, dragan, vladan, srđan, nataša, jelica, milena, milan, gordana, čija su to imena?

sloveni i vizantija su bili u ratu, strašnom ratu. sveti dimtrije solunski je svet jer je zaustavio slovensku najezdu na taj grad, i to, ako se ne varam, kao duh, nešto kao hamletov ćale, u toj vrsti projavnog obličja. nakon toga smo bili vizantijski sužnji, i radili smo šta nam Imperija i njihovi činovnici nalažu, nešta kao kada nam danas NATO činovnici govore šta treba da radimo. u nekom momentu su se pojavili ljudi koji govore naš jezik i poznaju naše običaje, a vole i pripadaju našem narodu, i zauzeli se u Imperiji za naša prava. cena toga je bila da prihvatimo vizantijski oblik kulture. da li je to dobro ili loše, svejedno je danas jer smo prihvatili.

nijedna, ali ama baš nijedna zemaljska administracija ne mož biti nekorumpirana, i šta sad, je l' treba da se poubijamo zbog toga?

a ovo kako su su sprovodile odmazde pre hiljadu godina mi i nije neki argument. mislim, to je kao kada pitaš pravoslavne zašto ne mogu da se pomire sa katolicima a oni ti odgovore da ne mogu jer su krstaši napravili ratne zločine prema pravoslavnima kada su osvojili carigrad iljadu dvesta četvrte... <_<


yugaya yugaya 15:15 06.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

Ja mislim da slovensku prošlost ne treba ignorisati,


Meni je nalepša baš ta slojevitost praznika - bogatsvo predanja i verovanja za koje su i kasnije religije morale da im "ostave" mesta u svojoj priči.
gordanac gordanac 15:21 06.01.2011

paganska tradicija

yugaya
Ja mislim da slovensku prošlost ne treba ignorisati,


Meni je nalepša baš ta slojevitost praznika - bogatsvo predanja i verovanja zbog kojih su i kasnije religije morale da im "ostave" mesta u svojoj priči.



Litvanci su posebno ponosni na svoje paganske korene (kao i na činjenicu da su hrišćanstvo primili kao poslednji od svih evropskih naroda), a posebna zanimljivost njihovog jezika je da imaju - dijakiritike (š, č, ć, ž,...i čitaju ih kao i odgovarajuće glasove u našem jeziku - jako zanimljiv narod)
Jelica Greganović Jelica Greganović 15:31 06.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

dobro, ne mogu ja sad da menjam tvoja shvatanja, ionako ne radim za tu ekipu, samo mi je strašno heavy ta optužba sa demonizacijom.
niko nije demon, pa čak ni najgori pop pun najnezamislivijih sagrešenja. svi smo mi ljudi: jadni, bedni, dobri, zli, plemeniti, kriminalni, al' ljudi. ima nešto iracionalno u ovoj netrpeljivosti prema hrišćanstvu.

Ne radi se o mojim shvatanjima, nego o činjenicama. Da ne pominjem činjenicu da su stotine hiljada glavom platile neverovanje u jednog boga hrišćanskog. A ovo oko toga da niko nije demon, to ja znam, ali nisam sigurna da zemaljska administracija hrišćanska zna. Moja optužba je odbrana, a ne optužba. Odbrana od hrišćanstva koje druge optužilo.
ovo ne znam za slovenska imena? gde se upotrebljava ta praksa? čekaj, dragan, vladan, srđan, nataša, jelica, milena, milan, gordana, čija su to imena?

Svuda. Probaj da uđeš u crkvu i krstiš dete imenom kog nema u crkvenom kalendaru ili na spisku od crkve priznatih imena, pa ćeš da vidiš. Imena koja si ti nabrojao su slovenska (dobro, sem Nataše)i njima ne možeš krstiti dete u recimo katoličkoj crkvi. Moja sva deca nose slovenska imena, i kad bih poželela da ih krstim, morala bi na tom obredu da dobiju druga imena. Tako sam ja kad me je jedna od prababa krišom krstila, dobila ime Marija, jer Jelice nema na crkvenom spisku dozvoljenih imena (na kom su, kao što sam ti već napisala, velika većina grčka, latinska i jevrejska imena).
cena toga je bila da prihvatimo vizantijski oblik kulture. da li je to dobro ili loše, svejedno je danas jer smo prihvatili.

Pa, o ceni ti ja i pričam.
nijedna, ali ama baš nijedna zemaljska administracija ne mož biti nekorumpirana, i šta sad, je l' treba da se poubijamo zbog toga?

Naravno da ne, zato mi i nije jasno zašto je hrišćanska zemaljska administracija tako tamanila oko sebe.
a ovo kako su su sprovodile odmazde pre hiljadu godina mi i nije neki argument. mislim, to je kao kada pitaš pravoslavne zašto ne mogu da se pomire sa katolicima a oni ti odgovore da ne mogu jer su krstaši napravili ratne zločine prema pravoslavnima kada su osvojili carigrad iljadu dvesta četvrte... <_<

Možda tebi nije, ali na ovom blogu je tema starije od onog o čemu ti pišeš, pa shodno tome se ja i držim toga.
spadalo92 spadalo92 16:06 06.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

blazha2000
Teško da bi Hrist mogao da svetkuje dan svog vaskrsenja


Da, malo sam se zaneo
A koju slavu je slavio?
gordanac gordanac 16:09 06.01.2011

: Zaista samo tradicija

spadalo92
blazha2000
Teško da bi Hrist mogao da svetkuje dan svog vaskrsenja


Da, malo sam se zaneo
A koju slavu je slavio?

pa - Hanuku, šta drugo?
kick68 kick68 19:41 06.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

Ja mislim da slovensku prošlost ne treba ignorisati, dovoljno ju je već hrišćanstvo demonizovalo i izvređalo.


Evo za one koji preferiraju slovensku tradiciju, da vidimo kako se to nekad praznovalo:

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 20:06 06.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

Jelica Greganović

ovo ne znam za slovenska imena? gde se upotrebljava ta praksa? čekaj, dragan, vladan, srđan, nataša, jelica, milena, milan, gordana, čija su to imena?

Svuda. Probaj da uđeš u crkvu i krstiš dete imenom kog nema u crkvenom kalendaru ili na spisku od crkve priznatih imena, pa ćeš da vidiš. Imena koja si ti nabrojao su slovenska (dobro, sem Nataše)i njima ne možeš krstiti dete u recimo katoličkoj crkvi. Moja sva deca nose slovenska imena, i kad bih poželela da ih krstim, morala bi na tom obredu da dobiju druga imena. Tako sam ja kad me je jedna od prababa krišom krstila, dobila ime Marija, jer Jelice nema na crkvenom spisku dozvoljenih imena (na kom su, kao što sam ti već napisala, velika većina grčka, latinska i jevrejska imena).


Naravno da ne, zato mi i nije jasno zašto je hrišćanska zemaljska administracija tako tamanila oko sebe.



kod nas u Voši koliko hoćeš sveštenika Dragana, Vladana... sada, kada vraćam film unazad, imao sam u gostima u jerusalu hrvatske svećenike fra Milana, fra Branka, fra Dražena... ne znam kakva vam je to biskupija u Ljubljani, moraću da pitam Velečasnog Vrhunca o čemu se tu radi i zbog čega vam ne dozvoljavaju da nosite vlastita imena.

ne mogu sada da se raspravljam oko hrišćanstva, oprosti, nekst tajm.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 20:15 06.01.2011

Re: : Zaista samo tradicija

gordanac

pa - Hanuku, šta drugo?


profesorka, profesorka, dozvolite da se obratim, nije. ove su slavili. čak smo i koknuli čestitog isu kada je došao iz galileje u jerusal nekom prilikom za jedan od tri praznika.


blazha2000

Oh, and by the way, ja sam katolik.


dobro bre, sunce vam žarko poljubim, je l' ima iki pravoslavan na ovoj temi? šalamala. svi ste dobrodošli. nego, poslušaj starinu srketa nije logos-davar elohim samo sola scriptura, mnogo je više i kompleksnije od toga.
kick68 kick68 20:18 06.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

ovo ne znam za slovenska imena?


Citala sam negde da su kod nas deca krstavana slovenskim imenima mnogo cesce nego kod Rusa, na primer. Zato su se i ocuvala. Popovi su to dozvoljavali da bi se vera, jezik i tradicija odrzali u tursko doba. Nemoguce je bilo (a i danas je vrlo tesko) krstiti dete nadimkom. Naime, svestenik bi rekao: Ne moze dete da se zove Pera (ili Djoka). Ja cu mu dati ime Petar (ili Djordje) a vi ga posle zovite kako hocete.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 20:22 06.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

i meni je isto nepoznato to. u srbiji se barem za to ne može prigovoriti sveštenstvu, mada evo, precizirala je da se radi o katoličkoj crkvi samo ne i u kom delu sveta. koliko ja imam kontakata, dalmatinci imaju često slovenska imena.
gordanac gordanac 20:39 06.01.2011

: : Zaista samo tradicija....

Srđan Fuchs:
profesrka, profesorka, dozvolite da se obratim, nije. ove su slavili. čak smo i koknuli čestitog isu kada je došao iz galileje u jerusal nekom prilikom za jedan od tri praznika.

Sad si me setio (odjedanput) trojice ljudi:

1. Mika Antić:
" Sve se, sine moj, može naučiti iz knjiga, osim četiri stvari.
Osim vrline nadanja, veštine verovanja, vizionarstva budućnosti i umetnosti strpljenja. "

2. William Ury - od "ne" do "da"

3. Abraham




William Ury ima jednu jednostavnu (na prvi pogled nemoguću) i u suštini sasvim realnu ideju o - rešavanju konflikata (preporučujem gledanje njegove prezentacije, traje 20 minuta, neće se niko pokajati ako mu pokloni to vreme, garantujem).
U pokušaju početka rešavanj bliskoistočnih konflikata, on se zapitao "imaju li svi oni IŠTA zajedničko?" i tako se setio - Abrahama, kao storyteller je išao "unatrag" i razumeo da je Abraham - veza i odlučio se na projekat "šetnje njegovim putem" - rezultati su više nego zanimljivi...
shumska shumska 20:45 06.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

Srđan Fuchs
Ja mislim da slovensku prošlost ne treba ignorisati, dovoljno ju je već hrišćanstvo demonizovalo i izvređalo.



uh, uh. teške reči. gde je to hrišćanstvo uradilo? kako bre ljudi ne možete da iskulirate te teške emocije prema hrišćanstvu, ne mogu stvarno da shvatim. pa svi južnoslovenski prosvetitelji, počev od klimenta ohridskog, preko save hilandarskog, do petra cetinjskog su jasno shvatali da neće nikada hristijanizirati svoje narode ako ne prihvate njihove običaje. sve su zadržali što je bilo u prethrišćanskoj fazi, samo su politeistički panteon slovenskih bogova odmenili svetom trojicom vizantije. ko je šta od njih demonizovao? odakle ova iracionalna netrpeljivost prema hrišćanstvu? hristos je bio dobar momak, reformista, revolucionar, prvi komunista, okej tip sve u svemu, nije nikada nikom naudio, čak je i onom panduru prilepio uho natrag na glavu kada mu ga je petar otfikario.

Sola Scriptura


a scriptura nepogrešiva? duh živi samo u doslovnoj interpretaciji knjige? ccc, braćo protestanti, ko vas ne zna zlatom bi vas platio.

ruka ti se pozlatila (ta kojom kuckaš)
pajko_opao pajko_opao 21:08 06.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

Srdjane, hriscanska religija mora imati univerzalni autoritet. Za hriscane, to je biblija. U njoj pise "sve je pismo od Boga dano". Kazati, kao sto ti kazes, da je scriptura (sveto pismo) pogresiva, znaci tvrditi da je Bog pogresiv.

pajko_opao pajko_opao 21:16 06.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

Jelica Greganović

Biblija je i tako uglavnom samo skup priča, legendi i tradicija starijih od nje. Kako i ona sama želi da nametne svoju tradiciju, a nije ništa manje praznoverna od drugih dela te vrste (kao uostalom i hrišćanska religija)


Jelice, hajde navedi neko Biblijsko praznoverje. Ono tipa, pljuni tri puta na levo da ti pacovi ne pojedu zito, i slicno...
antioksidant antioksidant 21:20 06.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

U njoj pise "sve je pismo od Boga dano".

jeste samo su ga ljudi zapisali pa na skupu i izabrali sta od svih tekstova i sabrati u zbornik (poznatiji kao biblija). i da naravno - ljudi taj tekst i tumace...
od boga do nas mnogo ruku
freeconstantinople freeconstantinople 22:10 06.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

Jelica Greganović

Za početak imena. Dete se ne može krstiti slovenskim imenom u crkvi. Tako su vremenom i proterana slovenska imena. Ostala su nam ona za koja verujemo da su "naša", a zapravo su latinska, grčka, jevrejska...

Davor,Dalibor,Vesna,Milutin,Zoran,Danilo,evo ti baš neka sa "dna kace"
freeconstantinople freeconstantinople 22:21 06.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

kod nas u Voši koliko hoćeš sveštenika Dragana, Vladana... sada, kada vraćam film unazad, imao sam u gostima u jerusalu hrvatske svećenike fra Milana, fra Branka, fra Dražena... ne znam kakva vam je to biskupija u Ljubljani, moraću da pitam Velečasnog Vrhunca o čemu se tu radi i zbog čega vam ne dozvoljavaju da nosite vlastita imena.

Ovo je bilo prije II Vatikane
otud Petar Krešimir ;Ivan Zvonimir;Dmitar Zvonimir , prije su u RKC mogla biti davana samo imena svetaca. Izuzetak je bio Drago koji je Karlo ,to ime su jedino tolerirano bez svetca , al pošto je Karlo austriski blaženik ni to više nije problem
poslje II Vatikane to je ukinuto odnosno ima puno korištenja bukvalnih prevoda pa imendan Zoranima pada na svetog Arijana ( što je valjda bukvalno Zoran)
Unfuckable Unfuckable 22:32 06.01.2011

Re: Bog, evolucija...junejmit

znaci tvrditi da je Bog pogresiv.

pazi, ja poprilično verujem u to imajući u vidu pojedine komentare
mlekac mlekac 23:20 06.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

freeconstantinople
Jelica Greganović

Za početak imena. Dete se ne može krstiti slovenskim imenom u crkvi. Tako su vremenom i proterana slovenska imena. Ostala su nam ona za koja verujemo da su "naša", a zapravo su latinska, grčka, jevrejska...

Davor,Dalibor,Vesna,Milutin,Zoran,Danilo,evo ti baš neka sa "dna kace"

Danilo je judejsko ime. Iako lici na slovensko. Danko je slovensko.
gordanac gordanac 00:40 07.01.2011

:))

Unfuckable
znaci tvrditi da je Bog pogresiv.

: Bog, evolucija...junejmit

pazi, ja poprilično verujem u to imajući u vidu pojedine komentare


Pajz - Hawkeye!
< promak`o mi..>
Znači - veruješ?
ako, ako...

Unfuckable Unfuckable 00:53 07.01.2011

Re: :))

Znači - veruješ?

ih bre Gordanac
pa - u nešto se verovati mora



kukusigameni kukusigameni 00:56 07.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

Probaj da uđeš u crkvu i krstiš dete imenom kog nema u crkvenom kalendaru ili na spisku od crkve priznatih imena, pa ćeš da vidiš


Ovo nije tacno. Moja cerka se zove Tea i krstena je pod tim imenom.
gordanac gordanac 01:01 07.01.2011

Re: :))

Unfuckable
Znači - veruješ?

ih bre Gordanac
pa - u nešto se verovati mora




What happens tomorrow?
To niko ne zna...
Ali je ovo važno da se zna (jer važi i za tomorrow):

spadalo92 spadalo92 08:42 07.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

Danilo je judejsko ime. Iako lici na slovensko. Danko je slovensko.

Onomad sam upoznao Paola Koelja dok je boravio u Beogradu. Rekao mi je da imam veoma lepo (Danilo), staro biblijsko ime.
docsumann docsumann 10:48 07.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

russian pagan metal band Arkona (klip je pun sjajnih ilustracija)

freeconstantinople freeconstantinople 15:09 07.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

Danilo je judejsko ime. Iako lici na slovensko. Danko je slovensko.

NE
Danilo je poslje kristijanizirano koa prorok Danikel
bila su tri slavenska božanstva Zorilo bog zore , danas ostalo kao Zoran Kristijanizirano svetim Arijanom (bukvalno Zoran) , DANILO bog dana koje je kristijanizirano kao Danijel (po proroku Danijelu/danilu) i Nočilo bog noći koji se izgubio odnosno nema krščanskog ekvivalenta
Jelica Greganović Jelica Greganović 17:16 07.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

(klip je pun sjajnih ilustracija)

Naravno da su sjajne, radio ih je Majstor, Ivan Jakovljevič Bilibin



moja omiljena je car koji kopa po nosu

docsumann docsumann 17:37 07.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

Naravno da su sjajne, radio ih je Majstor, Ivan Jakovljevič Bilibin


i ne samo on. meni omiljeni "Sirin i Alkonost" od Viktora Vasnetsova

docsumann docsumann 18:25 07.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

Inače, jedne od najljepših slika sa prizorima iz života starih slovena je naslikao slavni Alphonse Mucha ...

Apotheosis of the Slavs: Slavs for Humanity




The Original Homeland


Liturgy
freeconstantinople freeconstantinople 19:00 07.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

Teško da bi Hrist mogao da svetkuje dan svog vaskrsenja

Pa sad
jel vaskrsao u SLAVI, i jel svaka nedeljna liturgija slavlje Vaskrsenju njerovom i jel Hrist prisutan u Liturgiji kroz eliskopa kao "sliku" Hrisa i kroz Euharistiju kao Krv i Telo njegovo koje se daje radi našeg spasenja .
dakle Hrist slavi dan svog vaskrsenja svake nedelje .
mlekac mlekac 21:50 07.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

freeconstantinople
Danilo je judejsko ime. Iako lici na slovensko. Danko je slovensko.

NE
Danilo je poslje kristijanizirano koa prorok Danikel
bila su tri slavenska božanstva Zorilo bog zore , danas ostalo kao Zoran Kristijanizirano svetim Arijanom (bukvalno Zoran) , DANILO bog dana koje je kristijanizirano kao Danijel (po proroku Danijelu/danilu) i Nočilo bog noći koji se izgubio odnosno nema krščanskog ekvivalenta

Ja znam da je Danilo slovenska verzija imena Daniel, a da je Danko od reci dan. Al' dobro. Besmisleno je sporiti se oko toga koliko i oko porekla imena Maja.

Znam bar tri teorije o njegovom poreklu, mada sa sklona da prihvatim da je to, ipak, staro indisjko ime i da znaci bozansku iluziju.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 23:59 07.01.2011

Re: Zaista samo tradicija

shumska

ruka ti se pozlatila (ta kojom kuckaš)


hej, hej, ne znam kako da izazim radost za ovaj kompliment a da ne delujem nesto napadno. ali, kapiram da bi nam bilo super da popijemo pivo na nekoj-necijoj obali mediterana - ne znam za druga mora, ali ovo volim.



:stateoft'n'l-hey-na-na:
Taska Dana Taska Dana 13:42 06.01.2011

Lepo i prijatno Badneje Vece I srecan Bozi

Sve najbolje svima koji slave!

gordanac gordanac 15:17 06.01.2011

***

Taska Dana

Lepo i prijatno Badneje Vece I srecan Bozic
Sve najbolje svima koji slave!



Sve najbolje!
Znanima i neznanima, pravima i virtuelnima :))

Taska Dana Taska Dana 13:49 06.01.2011

Pitanje!

da li neko zna kad je prvi put proslavljen Bozic i gde?
Biljana 77 Biljana 77 13:54 06.01.2011

Odgovor

The earliest known reference to the date of the nativity as December 25 is found in the Chronography of 354, an illuminated manuscript compiled in Rome.[76] In the East, early Christians celebrated the birth of Christ as part of Epiphany (January 6), although this festival emphasized celebration of the baptism of Jesus.

Christmas was promoted in the Christian East as part of the revival of Catholicism following the death of the pro-Arian Emperor Valens at the Battle of Adrianople in 378. The feast was introduced to Constantinople in 379, and to Antioch in about 380. The feast disappeared after Gregory of Nazianzus resigned as bishop in 381, although it was reintroduced by John Chrysostom in about 400.


wiki
Jelica Greganović Jelica Greganović 14:12 06.01.2011

Re: Odgovor

Hrišćani su preuzeli od Rimljana slavljenje Saturnalija, 25.12. (bog zemljradnje, Saturn, važan deo ovih proslava je bilo međusobno darovanje) i slavljenje Nepobedivog sunca, 25.12. preuzeto od Mitrizma.
Tačan datum Ješuinog rođenja nije poznat, a i po svoj prilici nije rođen zimi. U prvo vreme su hrišćani slavili njegovo rođenje na Bogojavljenje. Neki računaju da ako je Ješua ubijen u vreme pashe, "četrnaestog dana prolećnog meseca nisana", onda je rođen negde početkom oktobra (jer čak ni tamo gde je rođen pastiri zimi ne napasaju ovce).
Engleski reformatori su 1647. godine čak zabranili slavljenje Božića (zabrana je trajala 10-ak godina)
Što se jelke i badnjaka tiče, i oni su paganskog porekla.

blazha2000 blazha2000 14:20 06.01.2011

Re: Odgovor

onda je rođen negde početkom oktobra (jer čak ni tamo gde je rođen pastiri zimi ne napasaju ovce).


Ima nekih tvrdnji i da je Aprila rodjen...niko ne zna za sigurno.
topcat topcat 15:57 06.01.2011

Re: Odgovor

Isus je rodjen na proljece, a 25. 12. je uzet iz poganskih obicaja. Nisu tu Krscani nista "prihvatili" nego im je nametnuto. Otprilike kao Sun-day, Sol-dei, posto su stari Krscani i Isus sam drzali Subotu (i ne, nije se Zakon promjenio navodnim nedjeljnim uskrsnucem). Otpor novim zakonima je znacio progon i smrt.

Sretan Bozic svima koji slave.

p.s.
Biblija je i tako uglavnom samo skup priča, legendi i tradicija starijih od nje

Nekome je mozda skup prica i bezvezno trljakanje praznovjernih staraca, nekome je put i svjetlo. "ja mislim" ispred konstatacije bi puno toga olaksalo.
freeconstantinople freeconstantinople 22:26 06.01.2011

Re: Odgovor

Isus je rodjen na proljece, a 25. 12. je uzet iz poganskih obicaja. Nisu tu Krscani nista "prihvatili" nego im je nametnuto. Otprilike kao Sun-day, Sol-dei, posto su stari Krscani i Isus sam drzali Subotu (i ne, nije se Zakon promjenio navodnim nedjeljnim uskrsnucem). Otpor novim zakonima je znacio progon i smrt.

Jesi to od Dojčina čula?
jES da ne volim Sole Scriptura interpretacije ali knjiga ti je dovoljna
freeconstantinople freeconstantinople 15:14 07.01.2011

Re: Odgovor

Tačan datum Ješuinog rođenja nije poznat, a i po svoj prilici nije rođen zimi.

dao sam ti gore sv.Jovana zlatoustog i njegovo tumačenje rođenja po NZ
isto imaš proroštvo Danilovo o stjeni koj će pasti na svetkovinu idolopoloničku , i koja će ispuniti cijeli svijet .
gospodin_ne gospodin_ne 14:12 06.01.2011

Lost in translation

Imam jedno pitanje. Da li Badnji dan ima veze sa katolickim Epiphany?
yugaya yugaya 14:30 06.01.2011

Re: Lost in translation

gospodin_ne
Imam jedno pitanje. Da li Badnji dan ima veze sa katolickim Epiphany?

Ne, osim sto pada danas :)
gospodin_ne gospodin_ne 14:44 06.01.2011

Re: Lost in translation

Ne, osim sto pada danas :)

Vise me je zbunilo ovo:
Uobičajeno je da se u tijesto za česnicu stavi novčić

Posto se i za Epiphany pravi kolac u koji se (umesto novcica) stavlja figurica...
Jelica Greganović Jelica Greganović 14:46 06.01.2011

Re: Lost in translation

Pa, o tome je i reč ovde, sve su to pre hrišćanstva već viđene priče...
gospodin_ne gospodin_ne 15:00 06.01.2011

Re: Lost in translation

Pa, o tome je i reč ovde, sve su to pre hrišćanstva već viđene priče...

Vi znate tu pricu o cesnici?
yugaya yugaya 15:09 06.01.2011

Re: Lost in translation

U bunjevačkoj tradicija danas se slave (sveta) Tri Kralja - za kolače i figurice se ne sećam, blagosilja se voda u crkvi pa se posle poliva po kući, moja pokojna baka je nas klince umivala sotim - zasriću
gordanac gordanac 15:13 06.01.2011

tri kralja...



...i magije koje su izvodile bake...
neprocenjivo
apach92 apach92 15:30 06.01.2011

Re: tri kralja...

gordanac


...i magije koje su izvodile bake...
neprocenjivo


zaista velicanstveno. Nisam bas hriscanin ali me obicaji fasciniraju, ispade da su mnoooogo stariji i od religije u koju su se prosvercovali. Evo jednog skoro pa paganskog korola od vrlo priznate umetnice:




Jelica Greganović Jelica Greganović 15:57 06.01.2011

Re: tri kralja...



...Kaj so res po noči
sveti pesmi šli,
angeli čez polje,
da si šla še ti...

in bog

...naj vzame vse nazaj,
naj zaklene raj
in gre...

Z.P.
freeconstantinople freeconstantinople 22:27 06.01.2011

Re: Lost in translation

Imam jedno pitanje. Da li Badnji dan ima veze sa katolickim Epiphany?

ne to je Bogojavljenje /tri kralja
gordanac gordanac 23:22 06.01.2011

kalendar...

freeconstantinople
Imam jedno pitanje. Da li Badnji dan ima veze sa katolickim Epiphany?

ne to je Bogojavljenje /tri kralja

"Gregorijanci" danas obeležavaju Bogojavljenje (Επιφανεια) a "Julijanci" će 19.01. Između Badnjeg dana i Bogojavljenja traju (po legendi) "nekršteni dani", a postoje i posebne drevne priče i legende o "devojačkim snovima" i posebnoj vodi bogojavljenske noći...Negde se sve to dešava danas, a negde će za 13 dana...
"Kod Srba se Bogojavljanje slavi veoma živopisno. Veruje se da se na taj dan, u ponoć, otvaraju nebesa i da se tada svaka želja može ispuniti. Bogojavljanjem se završava božićno svetkovanje, pa su u nekim krajevima Srbije, do ovog dana išle povorke koledera ili korinđaša, kao i vertepaša i vodičara. U narodu se ovaj dan zove još i Vodice ili Vodokršće upravo po imenu povorke. Ovaj običaj je vezan za verovanje u lekovitost i čudotvornost bogojavljanske vode - vodice. Većina običaja i obreda je bila podstaknuta željom za zdravljem, pa je bilo uobičajeno, a to može samo onaj ko je zdrav, da se izjutra, pre sunca obavi ritualno kupanje u reci."
Pevati se može - uvek, tako ja mislim

gordanac gordanac 23:46 06.01.2011

: kalendar...

...i - verovanja, mešavina drevnih rituala, različita za pojedina područja Srbije:

DRAGAČEVO verovanja i običaji

"Običaj je da se na Badnji dan uveče. od glavice crnog luka iscepa dvanaest belih ljuski. Stave se na prozor i u svaku se sipa po malo soli. Tu ostanu da prenoće.

Sutradan, na Božić, najstariji član porodice sam prilazi prozoru, razgleda i zapisuje redom. U kojoj ljusci ima vode, u tom mesecu biće kiše. Ako je neka ljuska suva, i taj mesec biće suv. Tako se zapiše vreme za celu godinu.

Običaj je da se na Božić mesi poseban hleb -česnica. U nju se stavlja: novčić (radi sreće), parče badnjaka (radi zdravlja i plodnosti govedi), zrno kukuruza (radi svinja), zrno pasulja (radi ovaca); zrno zobi (radi konja), zrno pšenice (radi živine). Hlsb se jede pre druge hrane. Ukućani ga drže i okreću među sobom. Kada ga tri puta okrenu, razlamaju ga. Kod koga ss iađs novčić, bnće zdrav i srećan csle godnne. Zrna žita daju ss životinjama kojima su i namenjena.

Veruje se da se od Božića (7. januara) do Krstovdana (18. januara), ili kao se to vreme zove -između malih Božića - tuku vetrovi za godišnju prsvlast.

Običaj je da se na Bogojavljenje (19. januara) izađe na neku vetrometinu, iznese malo pepela i pušta po malo iz ruku. Tako se određuje koji se vetar zakrstio (pobedio) na Krstovdan.

Ako duva ustoka (istočni vstar), godina će biti sušna; ako duva jug - buće kišna i bolešljiva, ako se zakrstio zapadnjak (Bošnjak) - biće rodna, ali i olujna, a ako je prevladao severac (Ovčarac) - biće hladna i gradobitna.

Na Božić se gleda u praseću plećku: ako je krvava - biće rata; ako joj je čašica povređena -umreće domaćin; ako je iskrzana sa strane, na kobilici, umire ili se smenjuje vladar države."
Jelica Greganović Jelica Greganović 15:17 08.01.2011

Re: : kalendar...


Na Božić se gleda u praseću plećku: ako je krvava - biće rata; ako joj je čašica povređena -umreće domaćin; ako je iskrzana sa strane, na kobilici, umire ili se smenjuje vladar države

Auuu...kako god okreneš ne izlazi na dobro...trebalo bi da pređu na piletinu...
margos margos 15:07 06.01.2011

... i danas pokloni :)



Sveta tri Kralja... Magi(čni)... Mudri..

Rekoše mi da se ovom prazniku deca u Španiji najviše raduju - da oni donose više poklona (igračaka) nego Deda Mraz! :)
gospodin_ne gospodin_ne 15:18 06.01.2011

Re: ... i danas pokloni :)

Sveta tri Kralja... Magi(čni)... Mudri..

Tri poklona: zlato, tamjan i smirna
Jukie Jukie 15:35 06.01.2011

Re: ... i danas pokloni :)

margos
Sveta tri Kralja... Magi(čni)... Mudri..Rekoše mi da se ovom prazniku deca u Španiji najviše raduju - da oni donose više poklona (igračaka) nego Deda Mraz! :)

Koliko se sećam iz one emisije, oni u Španiji i jesu deda Mraz, tj. postoje tri deda Mraza.
mirelarado mirelarado 15:57 06.01.2011

Re: ... i danas pokloni :)

У Италији се, такође, заједно с Три Краља, прославља и Бефана, вештица, женска верзија Деда Мраза, само праведнија: доброј деци доноси воће и слаткише, а неваљалој парчиће угља.

gordanac gordanac 15:59 06.01.2011

Re: ... i danas pokloni :)

Jukie
margos
Sveta tri Kralja... Magi(čni)... Mudri..Rekoše mi da se ovom prazniku deca u Španiji najviše raduju - da oni donose više poklona (igračaka) nego Deda Mraz! :)

Koliko se sećam iz one emisije, oni u Španiji i jesu deda Mraz, tj. postoje tri deda Mraza.

:))))))))))
Lepo ja pričam pre neki dan, i sve dokazujem da naravno da postoji, a oni svi - nema ni taj jedan, a vid` sad - otkud njima TRI ?!

Magija, čista, pevara planetarnih razmera

Jelica Greganović Jelica Greganović 16:03 06.01.2011

Samo tri?

Na Islandu ih imaju 13

Iceland - Thirteen Christmas Lads

Christmas Crafts in Iceland photoIceland’s 13 Santas or Christmas Kids “Jolasveinar” are the sons of two trolls, Gryla and Leppaludi, and take characters with names like Curd Glutton, Sausage Swiper and Meat Hook, for their mischievous pranks. They started out in olden days to be rather scary boys, but over time have grown into more familiar jolly elfs who arrive one at a time over the twelve days of Christmas and leave little presents for the children who have behaved all year. The kids leave their shoes on their window sills into which the Jolasveinar place gifts to be found by the family. Any children who have been naughty get a potato or some other reminder that good behavior is essential around Christmas. For year round Christmas spirit the House of Christmas in the center of Reykjavik offers quality Icelandic Christmas handicrafts including unique figures of Iceland’s special santas. Just follow Skólavörðustígur street to the big church and look to the left. For a cheap European Christmas experience, Iceland is especially budget friendly now since Santa left a lump of coal in their investment portfolio - and they're the closest.

Jedan od njih

gordanac gordanac 17:09 06.01.2011

Teška vremena za ...

...veštice modernog doba, teška...pazi vest:

Rumunija: Porez na veštice

Bukurešt -- Kao deo vladinih mera za brži izlazak iz krize, vlada Rumunije legalizovala je veštičarenje i nametnula poreze.

Rumunija je promenila zakone o radu kako bi zvanično priznala veštičarenje kao profesiju. To podrazumeva i manje popularnu meru-plaćanje poreza.

Nezadovoljna veštica Bratara zapretila je odmazdom, i bacanjem kletve pomoću bibera i kvasca, kako bi stvorila haos u vladi.

"Bacam čini i za sreću i za nesreću. Javno sam rekla da se ničega ne bojim. Ne plašim se ni našeg predsednika, i ako on ima nešto lično protiv mene, pokazaću mu", rekla je Bratara

Veštica Mihaela smatra da je novouvedeni zakon dobar.

"Srećna sam zato što je time rumunska vlada prihvatila naše veštine, inače priznate u čitavom svetu“, kaže ona.

Dok vlasnice letećih metli prete bacanjem kletvi, vlasti, ukoliko recesija potraje, najavljuju i mogućnost uvođenja saobraćajnih propisa za letenje, kao i dažbina pri registraciji metli, što će izbiti još neki evro iz već bušnih veštičjih džepova.

Novi zakon o radu će pored veštica, oporezovati i astrologe, ljudi koji se bave balsamovanjem, sobare kao i instruktore vožnje, koji, kako se navodi, vrše takozvane stvarne poslove.

Državna odluka, koja je stupila na snagu prvog dana 2011. godine, deo je vladinih mera kojima pokušava da spreči učestalo izbegavanje plaćanja poreza u zemlji koja prolazi kroz recesiju.

Pa ti vidi...
gordanac gordanac 17:28 06.01.2011

I kad sam već...

...citirala ovu vest, čini se zgodnim da se ovde doda još jedna paganska priča, još jedna legenda o danim akoji su pred nama - oni se naime nazivaju "nekršteni dani", traju od Badnjeg dana do Bogojavljenja (ili od Božića do Krstov-dana), kako koji izvor legendi, verovanja i priča utvrdi (znači od 6.-7.01. do 19.-20.01. i to su dani za "bića podzemlja" u koje spadaju i navedene koje će plaćati porez za bavljenje ovom delatnošću...mislim da to još nigde nije bilo (mada, veliki je Zemljin šar, retko šta biva prvi put).
I jedna zbirka legendi, verovanja, običaja i skupljene građe paganskih rituala, zanimljivo skroz:

Jović Ermina - Vlasi, život, običaji, magija
i
Demoni Balkanske Mitologije
mlekac mlekac 20:17 06.01.2011

Re: Teška vremena za ...

gordanac
...veštice modernog doba, teška...pazi vest:

Rumunija: Porez na veštice

Bukurešt -- Kao deo vladinih mera za brži izlazak iz krize, vlada Rumunije legalizovala je veštičarenje i nametnula poreze.



Bome, kazu da je od vlaske jaca jedino ciganska magija - morace Rumuni da pripaze...
gorran2 gorran2 16:27 06.01.2011

Brrr

Domaćin sa sinovima ili unucima (obavezno neko mlad) ide u šumu da seče badnjak... Pre nego što ga poseče, domaćin mu se obraća "Dobro jutro badnjače i čestit ti Božić". On predstavlja živu osobu i domaćin mu se tako i obraća. U nekim krajevima domaćin prvo prinosi darove badnjaku, vino ili med, pa potom pristupa seči. Prvi udar sekirom je sa istoka. Badnjak treba iseći iz tri puta. Ponegde se treći udarac zadaje sa zapada da bi badnjak pao ka istoku i dočekuje se na rame. Negde se pak pušta da padne nepresečen u potpunosti. Tada se lomljenjem, uvrtanjem i sukanjem odvoji od korena a taj lomljeni deo se zove brada. Iver koji izleće od badnjaka ima posebno značenje. Ponegde pokušavaju da ga hvataju u vazduhu dok izleće. Iver se koristi u mnoge svrhe. Ponegde ga stavljaju među karlice "da bi kajmak bio debeo kao iver" ili među košnice da budu zaštićene od zla ili u vodu koju potom smatraju lekovitom.

Scarrry...
gospodin_ne gospodin_ne 16:58 06.01.2011

Re: Brrr

Kulminacija
Posle donošenja badnjaka se kolje pečenica (ponegde se kolje ili utuče na Tucindan). Obično je to prase...
Pečenica je žrtva za novo leto, a ponegde se zove i veselica ili božićnjar. To je ostatak starog kulta prinošenja žrtve za rađanje novog Boga.
draft.dodger draft.dodger 19:01 06.01.2011

Pozdrav Dikensu!

gordanac gordanac 21:55 06.01.2011

: Pozdrav Dikensu!

Dikensu?
Uvek!

Za "A Tale of Two Cities" - poseban pozdrav, posebno prvoj rečenici



draft.dodger draft.dodger 23:15 06.01.2011

Re: : Pozdrav Dikensu!

Martin Chuzzlewit disclaimer...

"Kako nijedna dama ni gospodin, koji smatraju da su iole otmenog porekla, ne mogu saosećati sa porodicom Čazlvit ako prvo nisu uvereni u veliku starost njene loze, to nam čini veliko zadovoljstvo što znamo da ona nesumnjivo potiče u pravoj liniji od Adama i Eve, i da je, još u najranijim vremenima, bila blisko povezana sa poljoprivredom"
vishnja92 vishnja92 19:27 06.01.2011

ima li paganskijeg

od radjanja deteta, u noci sa Badnjeg dana na Bozic?
:))



ps - srceta istotakodje poticu iz paganstine (od najgore vrste)
(to sam izmislila)
gordanac gordanac 19:39 06.01.2011

*****

vishnja92

ima li paganskijeg
od radjanja deteta, u noci sa Badnjeg dana na Bozic?
:))



ps - srceta isto poticu iz paganstine (od najgore vrste)


Teško će se naći :))
mada, rađanje deteta je samo po sebi jedna sasvim i vrlo drevna stvar (kao i proces koji mu prethodi) tako da je teško odlučiti se, tako ja mislim
(a ceo se univerzum malko protrese, istina i bude...)


dolybell92 dolybell92 21:27 06.01.2011

miracle

G.Cross G.Cross 21:28 06.01.2011

Pretpraznicko Vece

Kod profesorke Olge Samardzic (Bog da joj dusu prosti) u Gimnaziji u Mostaru, morali smo svi da ovo znamo napamet.
Svaki put kad je citam oci mi zasuze.




PRETPRAZNIČKO VEČE

Sjutra je praznik. Svoju svjetlost meku
Kandilo baca i sobu mi zâri.
Sâm sam. Iz kuta bije sahat stari,
I gluhi časi neosjetno teku.

Napolju studen. Peć pucka i grije.
Ja ležim. Ruke pod glavom, pa ćutim,
I slušam kako granjem zamrznutim
U moja okna goli orah bije.

Tako na vrata sumornog mi srca
Sjećanje jedno udara i čeka
Kô drug i sabrat, kao duša neka
Što sa mnom plače i u bolu grca.

Negda u take noći, kada otka
Pomrlom granju zima pokrov ledan,
Ova je soba bila kô vrt jedan,
Gdje je kô potok tekla sreća krotka:

Kao i sada, pred ikonom sjaji
Kandila svjetlost. Iz ikonostasa
Suh bršljan viri. Lako se talasa
Izmirne pramen i blagoslov taji.

Sva okađena miriše nam soba.
Okolo žute lojane svijeće,
Mi, djeca, sjeli, kô kakvo vijeće,
Radosni što je već grudanju doba.

Pod tankim velom plavkastoga dima
U peći vatra plamti punim žarom,
I sjajne pruge po ćilimu starom
Veselo baca i treperi njima.

Uvrh, na meku šiljtu, otac sio,
Pružio čibuk i dim se koluta;
Njegova misô nadaleko luta,
I pogled bludi sanjiv, blag i mio.

Uza nj, tek malko na šiljtetu niže
Kô simbol sreće, naša majka bdije;
Za skori Božić košulje nam šije,
I katkad na nas blage oči diže.

U to bi halka zakucala. - "Petar!"
- Usklikne otac - "On je zacijelo!
On vazda voli govor i sijelo -
Otvorite mu!"... - I mi svi, kô vjetar,

Trči i vratâ prijevor izvuci.
I stari susjed, visok kao brijeg,
Tresući s ruha napanuli snijeg,
Javio bi se s fenjerom u ruci.

Svaki mu od nas u zagrljaj hita,
Majka ga krotko susreta i gleda,
A on se javlja, pa do oca sjeda,
I brišuć čelo za zdravlje ga pita.

Sva novom srećom ograne nam soba!
Na svakom licu sveto, sjajno nešto.
Sučući brke, stari susjed vješto
Počô bi priču iz dalekog doba.

I dokle prozor hladna drma ciča,
Mi svaku riječ gutamo nijemi;
Srca nam dršću u radosnoj tremi
Sve dogod ne bi dovršio čiča.

Zatim bi otac, vedar kô sjaj dana,
Uzeo gusle u žilave ruke,
I glasno počô, uz ganjive zvuke,
Lijepu pjesmu Strahinjića Bana...

Meni je bilo kô da pjesme ove
Svaki stih posta pun behar u rosi,
Pa trepti, sjaje, i meni po kosi
Prosipa meke pahuljice nove...

O mili časi, kako ste daleko!
Vi, draga lica, iščezla ste davno!
Pusta je soba... moje srce tavno...
I bez vas više ja sreće ne steko'...

Kandilo i sad pred ikonom tinja,
I sad je pozno predbožićnje doba;
Al' gluha jama sad je moja soba,
A ja list sveo pod bjelinom inja.

Uzalud čekam... U nijemoj sjeni
Nikoga nema... Sam, kô kamen ćutim.
Samo što orah granjem zamrznutim
U okna bije i javlja se meni...

No dok mi mutni boli srce kose,
Kô studen travku uvrh krša gola -
Iz mojih knjiga, sa prašnjava stola,
Ja čujem šušanj kô viline kose.

Gle! Sad se redom rasklapaju same
Sve knjige stare, snovi čežnje duge -
Miču se, trepte jedna pokraj druge,
I njihov šumor kô da pada na me.

Sanjam li? Il' bi ovo java bila?
Iz rastvorenih listova i strana
Prhnuše lake tice, kô sa grana,
I po sobi mi svud razviše krila.

Sve se svijetle!... Sve u blijesku stoje!...
Jedna okolo kandila se vije,
A neka bolno, Kô da suze lije,
Pred slikom dršće mrtve majke moje.

Neke bijele kao ljiljan prvi,
Samo im zlatno meko perje grudi;
Neke sve plave, tek im grlo rudi,
Kao da kanu kap zorine krvi.

Neke mi pale tu na srce svelo,
Pa kril'ma trepte i šušte kô svila;
A jedna lako, vrhom svoga krila,
S cvrkutom toplim dodirnu mi čelo,

Kô da bi htjela zbrisat sjen tuge...
I slušaj! Redom zapjevaše one!...
I glasi dršću, tresu se, i zvone,
Mili i sjajni kô luk mlade duge:

"Ne tuži! S bolom kuda ćeš i gdje bi?!
Mi pjesme tvoje, i drugova sviju
Što svoje duše na zvjezdama griju -
Sveta smo živa porodica tebi!

Mi kao rosa na samotne biljke
Padamo tiho na sva srca bona,
I u noć hladnu mnogih miliona
Snosimo tople božije svjetiljke.

Mi združujemo duše ljudi svije'!
Mrtve sa živim vežu naše niti:
I s nama vazda uza te će biti
I oni koje davno trava krije!

Prigrli ova jata blagodatna!
I kada jednom dođe smrti doba,
Naša će suza na kan tvoga groba
Kanuti toplo kô kap sunca zlatna"...

I akord zvoni... Sve u sjaju jačem
Kandilo trepti i sobu mi zari...
Iz kuta muklo bije sahat stari.
Ja sklapam oči i od sreće plačem...


1910.

ALEKSA ŠANTIĆ
gordanac gordanac 21:43 06.01.2011

: Pretpraznicko Vece

...i kod profesora Dimitrija Zekavice takođe, napamet i uz esej u ZmaJovinoj gimnaziji...
(eh, da sam dobila paricu za svaki put kad sam je recitovala - i haaaaj! novaca bi to bilo :))
Jedna od pesama koja dokazuje da stvari često nisu onakve kakve izgledaju da jesu...

mlekac mlekac 23:25 06.01.2011

Re: Pretpraznicko Vece

G.Cross

O mili časi, kako ste daleko!
Vi, draga lica, iščezla ste davno!
Pusta je soba... moje srce tavno...
I bez vas više ja sreće ne steko'...


Hvala za podsecanje!
myredneckself myredneckself 00:03 07.01.2011

Re: Pretpraznicko Vece

Христос се роди
ништа нисам читала, много коментара, а овде много родова
само у потаји свратила на китникез, ако је остало мало
и да жао ми што ноћас нема снегића

gordanac gordanac 00:07 07.01.2011

: Pretpraznicko Vece

...i "uh, đe me nađe sa muzikU!" :))
raduj se sa "rodovima"

Evo ti jedna igračka-slička, fizičarska i matematičarska

myredneckself myredneckself 00:36 07.01.2011

Re: : Pretpraznicko Vece

gordanac
...i "uh, đe me nađe sa muzikU!" :))
raduj se sa "rodovima"

Evo ti jedna igračka-slička, fizičarska i matematičarska



Divno,hvala
ko kaže da fizičari i matematičari nisu romantične, plemenite duše, ali kao malo stidljive, tajnovite... To ne saznaš kad otkriješ, nego kad pokriješ.

gordanac gordanac 00:53 07.01.2011

: : Pretpraznicko Vece

myredneckself
gordanac
...i "uh, đe me nađe sa muzikU!" :))
raduj se sa "rodovima"

Evo ti jedna igračka-slička, fizičarska i matematičarska



Divno,hvala
ko kaže da fizičari i matematičari nisu romantične, plemenite duše, ali kao malo stidljive, tajnovite... To ne saznaš kad otkriješ, nego kad pokriješ.


:))))))))))))
Idi, bre, myredneckself, ode bermet u kapljice-prskalice!
<< romantika mi srednje ime (a patetika nekršteno, za ove dane), radnim danima čežnja, vikendima - (naravno!) - melanholija >>


ivana23 ivana23 01:23 07.01.2011

Pretpraznicko vece





mirelarado mirelarado 11:52 07.01.2011

Re: : : Pretpraznicko Vece

gordanac
<< romantika mi srednje ime (a patetika nekršteno, za ove dane), radnim danima čežnja, vikendima - (naravno!) - melanholija >>






mali_mozak mali_mozak 14:48 07.01.2011

rituali

Zasto uopste odrasli ljudi imaju potrebu za odredjenim ritualima? Sto se tice djece, rituali se ne razlikuju mnogo od svakodnevne igre, osim sto su nametnuti od strane odraslih. Da li to proizilazi iz potrebe odraslog covjeka za igrom? Ili iz nesigurnosti u samoga sebe?(pa otud i zelja za pripadanjem odredjenom kolektivu kojeg karakterise odredjen ritual) Sto se tice vjerskih rituala, bilo da su hriscanski, paganski, ili nekog drugog porijekla, svi su u redu dok ne predju granice igre (pranje ikona npr.), a mislim na prinosenje zrtvi, pa cak i kanibalizam. Da li je strah glavni uzrocnik rituala..i kakav strah? Strah od Boga, drugog covjeka ili samog sebe? U svim religijama vidljiva je prisutnost idolopoklonstva, fetisizma, ali i medija, posrednika izmedju covjeka i Boga. Strah ili ljudska glupost mozda?
U posljednje vrijeme primjetno je pojacano ineteresovanje za paganske obicaje...u tome ne vidim samo puko interesovanje i zelju da se odredjeni rituali izvode ispravno, ili zelju za zabavom, ili cak znanjem, vec vidim i razocarenje u danasnje velike religije, posebno razocarenje hriscana u hriscanstvo. Naravno, ne mislim da su autorkini motivi takve prirode, samo primjecujem ovu pojavu.
Sve su svemu, rituali su u redu dok sluze za zabavu, ili cak nastavljanje porodicne tradicije, zbog postovanja prema istoj.
A sto se vjere tice, i Boga, treba je/ga potraziti u samom sebi, a ne kroz neki ritual ili posredstvom medija. Sustina je jednostavna, a razum je tu da pomogne da bi se sustina shvatila.

Uzivajte u danasnjem danu.

Mir Bozji, Hristos se rodi!

p.s.
Jelica Greganović Jelica Greganović 15:28 07.01.2011

Srećan Božić

svima koji ga slave.
Ja ne bih više od toga, nakon jučerašnjih dešavanja.
Naime, nakon što sam se neznabožački i paganski nalajala kod gordanca na ovom blogu, iz čista mira mi je nestao internet. Nadležna osoba kod još nadležnijeg provajdera je na naš porodični vapaj rekla - "Sutra".
Tim povodom sam se povukla u kujnu, da se priključim bar na rernu.
A, onda mi je procurila mašina za sudove.
Tu negde sam shvatila da se Ješua ne šali i pristupila pravljenju obrednih momenata.
Internet se vratio maločas. Mašina je prestala da pravi bare. Ja odoh da mesim česnicu. I dok ovaj dan ne prođe neću lajati. Obećavam. Kome god.
U potpisu:
Sujeverna silom prilika.
Unfuckable Unfuckable 16:12 07.01.2011

Re: Srećan Božić

pa ti sad vidi
trener92 trener92 16:17 07.01.2011

Re: Srećan Božić

Jelica Greganović
svima koji ga slave.
Ja ne bih više od toga, nakon jučerašnjih dešavanja.
Naime, nakon što sam se neznabožački i paganski nalajala kod gordanca na ovom blogu, iz čista mira mi je nestao internet.
Nadležna osoba kod još nadležnijeg provajdera je na naš porodični vapaj rekla - "Sutra". Tim povodom sam se povukla u kujnu, da se priključim bar na rernu.A, onda mi je procurila mašina za sudove. Tu negde sam shvatila da se Ješua ne šali i pristupila pravljenju obrednih momenata.Internet se vratio maločas. Mašina je prestala da pravi bare. Ja odoh da mesim česnicu. I dok ovaj dan ne prođe neću lajati. Obećavam. Kome god. U potpisu:Sujeverna silom prilika.

Eto šta se dešava , kad `oćeš da huliš na ovaj dan !
Pročitao sam tvoje komentare i ne slažem se s tobom da je to "neznabožačko i pagansko lajanje". I gordanac je pravilno po mom mišljenju ( a oslanjajući se na razne istorijske izvore),upotrebila u naslovu "paganske" ,pa ne vidim u čemu je problem , ako osvežimo sećanje ( iako je i gordana napomenula nešto od toga).
Sad ću i ja malo kao ti , o paganima.
I bez loše namere , naravno, da se umanji značaj koji u narodu, posebno među verujućima ,ima hrišćanstvo i shodno tome i običaji, koji , po mom mišljenju, mogu danas (u današnje vreme) samo da nam povežu,sa drugim ljudima, druge vere , nikako razdvoje , jer u principu , sve je to jedno isto, samo sa malim modifikacijama.I naravno treba razumeti vreme, u kome su ljudi živeli,odnose koji su vladali i tako dalje.(I naravno, ovo nema veze sa protestantima.)
Naime , kako znamo da su ljudi (većina, posebno sa ovih prostora) ,skloni vrlo brzom zaboravu,pamćenje , često,ne doseže ni do preključerašnjeg ručka ,ili postupaka,
a kao što znamo ljudi su skloni idealizovanju, svega i svačega,treba se ipak podsetiti s vremena na vreme , odakle potičemo , gde su nam koreni ,ne možemo pobeći od činjenica,
( danas je ovako, a ko zna kako će biti za par stotina godina , ako preguramo predskazanje Maja)
i što kaže gordanac
Koliko god duboko u prošlost išli, naići ćemo na bar neku sličnost, na bar neku vezu, na bar neki ritual toliko sličan našim današnjim ritualima da nam i ne trebaju sasvim pouzdani i tačni dokazi o "istom" koje smo, kolektivnim znanjem i sećanjem "dovukli" do današnjih dana.


Srećan Božić ,svima koji slave !

Jelica Greganović Jelica Greganović 17:20 07.01.2011

Re: Srećan Božić

Pročitao sam tvoje komentare i ne slažem se s tobom da je to "neznabožačko i pagansko lajanje".

Ne slažem se ni ja, nego se za svaki slučaj šlihtam, da mi opet ne rikne internet...i mašina za sudove.
gordanac gordanac 17:29 07.01.2011

: Srećan Božić

Jelica Greganović
Pročitao sam tvoje komentare i ne slažem se s tobom da je to "neznabožačko i pagansko lajanje".

Ne slažem se ni ja, nego se za svaki slučaj šlihtam, da mi opet ne rikne internet...i mašina za sudove.

malko smo se ućutali, malko sujeverja, ko veliš - neće škoditi, ha?
ovoono, sve pet, ali - man` ti to, ha?
:)))))))
vešta ženo, opusti se, što bi rekla moja baba "ne mo`š vetar štipaljkom u`vatiti!"
ako će se kvari - će se kvari
pa će posle da se popravlja
eto

Jelica Greganović Jelica Greganović 17:37 07.01.2011

Re: : Srećan Božić

Je l'? A sad na kompu naće da mi rade zvučnici... a taman sam se navrzla da okačim jednu pagansku...z'inat idem na lap top...e, pa nećemo tako Dino...
gordanac gordanac 17:42 07.01.2011

: : Srećan Božić

Jelica Greganović
Je l'? A sad na kompu naće da mi rade zvučnici... a taman sam se navrzla da okačim jednu pagansku...z'inat idem na lap top...e, pa nećemo tako Dino...

:))))
kad god vidim ovog:

setim se
kako je bauer (jack bauer) umeo da ga stavi u komentar, a da izgleda sasvim drugačije nego bilo gde drugde
neobjašnjivo
spadalo92 spadalo92 17:45 07.01.2011

Re: Srećan Božić

Jelica Greganović
Pročitao sam tvoje komentare i ne slažem se s tobom da je to "neznabožačko i pagansko lajanje".

Ne slažem se ni ja, nego se za svaki slučaj šlihtam, da mi opet ne rikne internet...i mašina za sudove.
Pazi kako prelaziš ulicu. Pogled levo, pa desno... znaš već.
gordanac gordanac 17:52 07.01.2011

: Srećan Božić

spadalo92
Jelica Greganović
Pročitao sam tvoje komentare i ne slažem se s tobom da je to "neznabožačko i pagansko lajanje".

Ne slažem se ni ja, nego se za svaki slučaj šlihtam, da mi opet ne rikne internet...i mašina za sudove.
Pazi kako prelaziš ulicu. Pogled levo, pa desno... znaš već.

Eh, da je ona iz Nova Sada (kao što nije) ne bi so tim imala problema
voila:

docsumann docsumann 18:06 07.01.2011

Re: : Srećan Božić

"ne mo`š vetar štipaljkom u`vatiti!"


sjajna skulptura
mlekac mlekac 21:57 07.01.2011

Re: Srećan Božić

Jelica Greganović
Pročitao sam tvoje komentare i ne slažem se s tobom da je to "neznabožačko i pagansko lajanje".

Ne slažem se ni ja, nego se za svaki slučaj šlihtam, da mi opet ne rikne internet...i mašina za sudove.

Ako ce ti nesto znaciti - Vilenjak taman bio juce krenuo da uziva u tvojim pisanijama i cak razmisljao i da se pridruzi i podrzi te, kad i nama crce internet!

No, ja sam, kanda, malo jaca vestica, pa se vratio posle sat vremena
spadalo92 spadalo92 14:04 08.01.2011

Re: : Srećan Božić

Eh, da je ona iz Nova Sada (kao što nije) ne bi so tim imala problema
voila:

Sotim se piše zajedno. Bar se tako izgovara kol'ko ja poznajem lalinsku gramatiku.
gordanac gordanac 17:25 08.01.2011

: : Srećan Božić

spadalo92
Eh, da je ona iz Nova Sada (kao što nije) ne bi so tim imala problema
voila:

Sotim se piše zajedno. Bar se tako izgovara kol'ko ja poznajem lalinsku gramatiku.

Potpuno ispravna opaska, zahvaljujem na ukazivanju na grešku!
Reči su inače iz dijaloga ovog tipa:
- A sočim ćeš...
- Pa, sotim ću...
(ima i forma "sučim", pa kao odgovor može i "sutim" i "sotim" )

Jedna od reči koja se (uz razne ostale i druKče)) može naći u knjizi za Panonce - početnike "Teraj kera, lutko moja bela"



Dopunjeno izdanje „Vojvođanskog rečnika”

"Malo je danas vrednih i kvalitetnih naslova čija izdanja izdavači ponavljaju na zahtev čitalaca. Jedan od takvih je “Teraj kera lutko moja bela- vojvođanski rečnik” Sonje Bajandićeve Jovanović.

Juče je direktor DOO “Dnevnika- novine i časopisi” Milan Nešić sa autorkom potpisao ugovor o trećem, dopunjenom izdanju, koje će se pojaviti već tokom januara nove godine, sa blizu tri stotine novih termina.
Vojvođanski rečnik je namenjen panoncima-početnicima, a takvih uvek ima, kaže Sonja Bajandićeva Jovanović, novinarka i spisateljica. Ona je sabrala oko tri hiljade lokalizama i davala im zabavna, a ne stručna tumačenja. Osnovni kvalitet knjige “Teraj kera lutko moja bela”je to što u dobroj meri čuva od zaborava život i običaje stare Vojvodine.
- Ospravljajući i dopravljajući napisano, zapazila sam da je veliki broj reči i izraza ilustrovan stihovima bećaraca i šalajki, objasnila je autorka. Zato mi se učinilo najlogičnijim da naslov potražim upravo tu, u vojvođanskim narodnim pesmama.
U predgovoru prvom izdanju iz 1999. godine, Milutin Ž. Pavlov je ovu knjigu nazvao rečnikom lingvalnog veza panonske firange. ""

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana