Društvo| Ekonomija| Gost autor| Politika

Monsanto in corpore sano

Bojan Budimac RSS / 02.06.2011. u 13:00

Moj gost je blogokoleginica tripraseta92 sa temom o kojoj je tišina na blogu (i šire) zaglušujuća.

Monsanto in corpore sano

iliti

Razmišljanja jednog običnog srpskog vola

U ponedeljak su kolone traktora iz Vojvodine krenule ka BG u protestnu vožnju. Sve ih je blokirala policija na ulazu u grad, a ponekad i ovako

(na 0:09 pa nadalje, vidi se paor, kako leži vezan na njivi!)

Sve što nam je predočeno je da traktoristi prave gužvu, hoće leba preko pogače, maltretiraju građane... ali nigde objašnjenja zašto ratari protestvuju? Ok, spominju se neke subvencije, kao pomoć države poljoprivrednoj  proizvodnji. Država je naravno u besparici, evo ukinula i sajtove od 30.000€ i nema para za sve ratare. Pomagaće samonajsiromašnije, sa malim posedom, do 10ha. I mirna Bačka. Elem ratarima se to iz nekograzloga nije dopalo.

Takođe je interesantno, kako to da blokada čitave Vojvodine, danima nije bila vest? Mogli smo da čitamo da li je Mladić jeo jagode sa šlagom ili sa šećerom, kada je posetio grob kćerke, kako mu je uređena apsana, šta kaže ovaj, a šta onaj, kakvu nam svetlubudućnost Tadić obećava u prvom člnaku, a kakvu u drugom, trećem ili četvrtom. Sve, samo ništa o blokadi trećine Srbije. Još manje se truda ulaže u pojašnjenje problema ?

Povod protestu je bila vladina uredba kojom se poljoprivrednicima ukidaju ionako male subvencije. Navodno, novca ima samo za mala gazdinstva do 10ha kojih u Vojvodini ima 4%. Ono što sam uspela da shvatim i mislim da je suština protesta je to da se u Vojvodinigaje pšenica, kukuruz i sl. i da se to ne može raditi sa profitom bez 50-100 ha. A da se u užoj Srbiji gaji povrće, voće etc. i da je za to dovoljno 10ha. U odbranu svoje uredbe, vlada navodi da je cilj subvencija da se zaštite najsiromašniji, sa najmanjim posedom.

Ono što mene više interesuje, kako je to novca za subvencije nestalo preko noći, kad su ukalkulisane u poslednji budžet? Da li to slučajno koincidira sa Miškovićevom najavom da novac od prodaje Maxi-ja uloži u agrar ? Da li je povika, koja se ovih dana čuje: „ne damo kulacima“ (izraz korišćen ’45-e, kada se tim istim kulacima oduzimala imovina) proformulisana fraza od pre nekoliko godina, koja je glasila: „Na damo C market Slovencima“, a organizovana , danas se već zna od koga?

Odakle se stvoriše predstavnici desničarskih organizacija Naši i 1389 na protestu? Mene su samo podsetili na one čuvene likove sa bradama i kokardama na šajkačama koje su se pojavljavale na protestima 90-ih, a nekim čudom, samo njih je uspela da snimi režimska TV i prikaže ko to ruši naš lepi grad.

Da li se to sadašnja vlast uplašila urušavanja sistema, pa pribegla oprobanim metodama: slanje sopstvene paravojske i huškanja jednog dela sopstvenog stanovništva na drugi ili ...?

A jedan od suštinskih problema vezanih za bilo koju proizvodnju je PDV. Kako, zarazliku od velikih proizvođača, tipa Kostić, Mišković koji imaju svoje velike firme (i velika knjigovodstva) i povraćaj PDV-a vrše preko firme, poljoprivredna gazdinstva se sastoje iz nekoliko članova i nemaju uslove za vođenje knjigovostva. Nekada su bili oslobođeni, tada poreza na promet, da bi se kasnije, sa uvođenjem PDV-a ta kategorija, zbog velike zloupotrebe ukinula, a polj. gazdinstvima omogućen povrat sredstava na osnovu fakture. Pa u čemu je tu problem? Pa , paorima se se ta sredstva najčešće ne vraćaju, i zato i štrajkuju. Ali to niko ne želi da objasni. Zašto?

Iskustvo nam govori, da kad je Mišković ušao u maloprodaju, sve male prodavnice su propale. Objašnje koje nam se nudi je da je pobedio onaj ko je bio konkurentniji. Da li baš? Ne sećam se da su cene u Maxi-ju bile niže, ponuda i kvalitet bolji. Jedino čega se sećam je da je monopol omogućio vlasniku da ne plaća dobavljače i odvede u stečaj, hiljade malih dobavljača a njihove porodice bez hleba, da je kupovina istog tog C marketa obavljena u kabinetu prethodnog premijera... etc.

Za razliku od ostalih građana, ratari su svesni da im je zdrava konkurencija onemogućena u startu!

Ono što bi građane zaista trebalo da zainteresuje za ovu vest je pitanje da li ćemo opet dobiti monopol, ovoga puta u proizvodnji hrane. Veliki sistemi su obezbedili proizvodnju i prodaju semena (drugim ratarima) i ogromne površine obradive i svojevremeno nacionalizovane zemlje. Jeftina radna snaga im ne manjka.

U suprotnom, ne prostaje im ništa do stare dobre molitve koju će vam resorni popa očitati uz simboličnu naknadu od 100€

Oče naš, Koji si na nebesima,
da se sveti ime Tvoje;
da dođe Carstvo Tvoje,
da bude volja Tvoja, i na zemlji kao na nebu.
Hleb naš nasušni daj nam danas;
...

Jer je tvoje carstvo, i sila, i slava u vekove vekova. Amin.

(Mt. 6, 9; Lk. 11, 2)

 

 



Komentari (231)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

dragan7557 dragan7557 15:38 02.06.2011

Re: Evo najzad nečegajavascript:;

Pa onima koji malo zarađuju u bilo kojoj oblasti dati socijalnu pomoć

Ti baš rešio da žestoko posvađaš narod?

cerski
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 15:53 02.06.2011

Re: Evo najzad nečegajavascript:;

Ono što mene zanima (pošto ne znam) je: da li bi se učlanjenjem u EU zajednički fondovi EU usmerili i na srpske poljoprivrednike - i pod kojim uslovima? Ili se u EU sve zatvara na nacionalnom nivou?


Koliko ja znam dodaje se EU fond a nacionalni ostaje. Nove EU zemlje su napocetku dobijale manje nego stare ali su se pobunile i sad je to izjednaceno. Al ne znam kako se to tacno rasporedjuje, tu ima mnogo muvanja. Tako su recimo preko nekih muvanja lovu dobijale i velike korporacije kao CocaCola ili Nestle koje nemaju ni jednu farmu. Opet, problem je da i mnoge zemlje ne dozvoljavaju da se kontrolise ko je koliko dobio love. Neke zemlje kao Ceska imaju mnogo malih farmera a neke kao Francuska manji broj velikih farmera. Ovde imas interesantne informacije http://farmsubsidy.org/news/features/2011-farm-subsidy-data-harvest/
docsumann docsumann 16:10 02.06.2011

Re: Evo najzad nečegajavascript:;

tripraseta92 tripraseta92 18:28 02.06.2011

Re: Evo najzad nečegajavascript:;

Goran Vučković

Drugim rečima, postoji pitanje finansiranja pristupanja EU. Ono što mene zanima (pošto ne znam) je: da li bi se učlanjenjem u EU zajednički fondovi EU usmerili i na srpske poljoprivrednike - i pod kojim uslovima? Ili se u EU sve zatvara na nacionalnom nivou?


Vučko, pitanje koje se danas postavlja je ko će i koliko njih će opstati dok ne postanemo članica u EU ?
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 18:33 02.06.2011

Re: Evo najzad nečegajavascript:;

tripraseta92
Vučko, pitanje koje se danas postavlja je ko će i koliko njih će opstati dok ne postanemo članica u EU ?

Zašto mislite da će biti bolje kada postanemo članica EU?

P.S. Jesu li prispeli porezi na imovinu neregistrovanim gazdinstvima?
Goran Vučković Goran Vučković 18:36 02.06.2011

Re: Evo najzad nečegajavascript:;

Zašto mislite da će biti bolje kada postanemo članica EU?

Ja sam konkretno mislio na poljoprivrednike, pošto EU prilično subvencionira svoje - a ove fore sa ulicama pregrađenim traktorima nisam doživeo u Beogradu, Novom Sadu ili Pančevu, ali jesam u Briselu.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 18:41 02.06.2011

Re: Evo najzad nečegajavascript:;

Goran Vučković
Ja sam konkretno mislio na poljoprivrednike, pošto EU prilično subvencionira svoje - a ove fore sa ulicama pregrađenim traktorima nisam doživeo u Beogradu, Novom Sadu ili Pančevu, ali jesam u Briselu.

EU ne subvencionira poljoprivrednike, već poljoprivredne politike država članica, dakle, kakva je poljoprivredna politika države, takva je i subvencija.
Goran Vučković Goran Vučković 18:45 02.06.2011

Re: Evo najzad nečegajavascript:;


EU ne subvencionira poljoprivrednike, već poljoprivredne politike država članica, dakle, kakva je poljoprivredna politika države, takva je i subvencija.

A kako se reguliše da država ne naduvava transfere iz zajedničke kasice povećanjem donacija svojim poljoprivrednicima, ako one dolaze spolja? Tako što pretežno vuku iz nacionalne a manji deo iz zajedničke kasice?
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 19:06 02.06.2011

Re: Evo najzad nečegajavascript:;

Goran Vučković
A kako se reguliše da država ne naduvava transfere iz zajedničke kasice povećanjem donacija svojim poljoprivrednicima, ako one dolaze spolja? Tako što pretežno vuku iz nacionalne a manji deo iz zajedničke kasice?

Nije mi jasno.
EU ima budžet, ne može da se naduva, osim ako se misli na monetarnu? Onda je to izdvajanje unutrašnje.
A ako se misli na nelojalnu konkurenciju koja se javlja različitim odnosima subvencija, onda postoji komisija za to.

P.S. Jako malo znam o tome, javih se zbog mikromenadžmenta, da ne bi ispalo da EU preuzima nadležnost pojedinačnih Vlada.
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:08 02.06.2011

Re: Evo najzad nečegajavascript:;

Ima kontrlolu i EU u tome, nije to sve prepusteno samo zemljama clanicama.


[url=http://www.poljopartner.rs/index.php?option=com_content&task=view&id=2440]Komesar za poljoprivredu Evropske unije Marijan Fišer Boel odložila je za još dva meseca krajnji rok Francuskoj da razjasni kako će povratiti znatne subvencije date domaćim proizvođačima voća i povrća između 1992. i 2002. godine, koje je Unija naknadno ocenila nelegalnim.
EU je u januaru ove godine donela odluku da su te subvencije, procenjene na ukupno oko 338 miliona evra, bile u suprotnosti sa njenim propisima o državnoj pomoći u poljoprivredi i da je Francuska njima dovela svoje poljoprivrednike u nezasluženo bolji položaj u odnosu na proizvođače voća i povrća drugih zemalja članica,[/url]

a visina subvencija u evropi za 2008 je bila
[url=http://poljoprivreda.info/?oid=12&id=917]Grčka:

852 eura/hektar (spending per hectare); direktna pomoć farmerima 70%; ruralni razvoj 25%; eksportne subvencije 0%;

Holandija:

505 eura/hektar; direktna pomoć farmerima 81%; ruralni razvoj 4%; eksportne subvencije 9%;

Danska:

434 eura/hektar; direktna pomoć farmerima 83%; ruralni razvoj 9%; eksportne subvencije 6%;

Nemačka:

388 eura/hektar; direktna pomoć farmerima 80%; ruralni razvoj 13%; eksportne subvencije 1%;

Austrija:

375 eura/hektar; direktna pomoć farmerima 58%; ruralni razvoj 39%; eksportne subvencije 2%;

Francuska:

338 eura/hektar; direktna pomoć farmerima 81%; ruralni razvoj 10%; eksportne subvencije 2%;

Mađarska:

116 eura/hektar; direktna pomoć farmerima 80%; ruralni razvoj 24%; eksportne subvencije 3%;

Bugarska:

82 eura/hektar; direktna pomoć farmerima 40%; ruralni razvoj 57%; eksportne subvencije 0%;

Rumunija:

76 eura/hektar; direktna pomoć farmerima 41%; ruralni razvoj 54%; eksportne subvencije 0%; [/url]
antemuralis_ortodoks antemuralis_ortodoks 22:03 02.06.2011

Re: Evo najzad nečegajavascript:;

Vučko, pitanje koje se danas postavlja je ko će i koliko njih će opstati dok ne postanemo članica u EU ?

upravo subvencije ,fondovi i preraspodela dohotka je ono što če razvalit EU
Jelena Pavlović Jelena Pavlović 15:29 02.06.2011

:(

http://en.wikipedia.org/wiki/Codex_Alimentarius


Ono što bi građane zaista trebalo da zainteresuje za ovu vest je pitanje da li ćemo opet dobiti monopol, ovoga puta u proizvodnji hrane


Sve to, samo jos gore.
dragan7557 dragan7557 15:35 02.06.2011

Re: :(

Sve to, samo jos gore.

Najgore.

cerski
tripraseta92 tripraseta92 18:07 02.06.2011

Re: :(

Jelena Pavlović
http://en.wikipedia.org/wiki/Codex_Alimentarius


Ono što bi građane zaista trebalo da zainteresuje za ovu vest je pitanje da li ćemo opet dobiti monopol, ovoga puta u proizvodnji hrane[/quojavascript:;te]

Sve to, samo jos gore.


Oznaku Codex Alimentarius već nose Matijevićevi proizvodi


Hansel Hansel 08:16 03.06.2011

Re: :(

Šta je na toj fotografiji? Strelicom je označen natpis "Matijević" na omotu viršle? Gde je tu Codex?!

Kružio je i mejl sa sličnom porukom i "informacijom" o znaku Codexa - gledao sma u nekoj prodavnici pakovanja "Matijevića" i nigde ne videh taj znak!? Je l' zna neko provereno ili se radi o podvali konkurencije, ili zavidnom komšiji?!
tripraseta92 tripraseta92 11:46 03.06.2011

Re: :(

Hansel
Šta je na toj fotografiji? Strelicom je označen natpis "Matijević" na omotu viršle? Gde je tu Codex?!


Znak 666 je ugrađen u svaku viršlu i ispisan nevidljivim mastilom!!!

Šalim se,strelicom je označen natpis Codex Alimentarius u donjem desnom uglu , pogledaj malo bolje.
A link ti je dala Jelena
Goran Vučković Goran Vučković 15:55 02.06.2011

Malo drugačiji predlog subvencija

Subvencije su definitivno postavljene potpuno naopako. Subvencioniše se po hektaru i to do određenog broja hektara. To je naopaka socijalna pomoć - daje se više onima koji imaju više, do nekog iznosa. Ovo znači da bi, ako je npr. granica 30 hektara, muž i žena koji imaju 60 hektara bili stimulisani da se razvedu, da bi dobili dva puta maksimalnu subvenciju, umesto ničega.

Socijalnu pomoć treba rešavati odvojeno, po gladnim ustima - a subvencionirati po toni žita ili krompira ili paprika koja se proda, a ne po hektaru, finansirajući to iz fondova koji su na raspolaganju (npr. carine, a ako nije po ugovorima, oda iz onoga što ti ugovori pružaju - a ako ništa ne pružaju, onda ih raskidati).

Onda će manji poljoprivrednici imati motiv ili da rade upravo ono što treba - da menjaju useve, ukrupnjavaju imanja zadrugama ili kupoprodajom, kupuju efikasniju tehnologiju itd - a ne da se trude da se podvuku pod minimum, ili da se trude da celu državu nadvuku preko svog broja hektara, praveći haos.
dragan7557 dragan7557 16:19 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija

Socijalnu pomoć treba rešavati odvojeno, po gladnim ustima - a subvencionirati po toni žita ili krompira ili paprika koja se proda, a ne po hektaru, finansirajući to iz fondova koji su na raspolaganju (npr. carine, a ako nije po ugovorima, oda iz onoga što ti ugovori pružaju - a ako ništa ne pružaju, onda ih raskidati).

Skoro neizvodiv i očajno skup model. Parcijalizacija kod subvencija je izuzetno skupa radnja, pa je umesto nje primenjena generalizacija(svođenje na zajednički imenitelj) po jednom hektaru kao osnovi.

cerski
Goran Vučković Goran Vučković 16:21 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija

Skoro neizvodiv i očajno skup model. Parcijalizacija kod subvencija je izuzetno skupa radnja, pa je umesto nje primenjena generalizacija(svođenje na zajednički imenitelj) po jednom hektaru kao osnovi.

A šta su onda one mućke sa preprodajom šećera od pre nekoliko godina?
dragan7557 dragan7557 16:44 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija

A šta su onda one mućke sa preprodajom šećera od pre nekoliko godina?


Šećer nije preprodavan već iegalno prepakivan a naplaćena je razlika u ceni(subvencija EU na šećer) i oštećen ugled države.


To nisu mućke već čist privredni kriminal ili kako si ga sam nazvao razbojništvo. U normalnoj državi bi biznismen kole deljao popriličan broj godina u nekoj robijašnici a ne bi sedeo u "srpskom Davosu" i objašnjavao srpskim radnicima kako su lenji.

cerski
Goran Vučković Goran Vučković 16:55 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija

Šećer nije preprodavan već iegalno prepakivan a naplaćena je razlika u ceni(subvencija EU na šećer) i oštećen ugled države.

Pa eto tu je subvencija na proizvod a ne na hektar - jel to ima i u EU ili samo za nas miševe?
maca22 maca22 16:58 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija

dragan7557
U normalnoj državi bi biznismen kole deljao popriličan broj godina u nekoj robijašnici a ne bi sedeo u "srpskom Davosu" i objašnjavao srpskim radnicima kako su lenji.

Siromasni su krivi za stanje u drzavi. Kako da ne...
dragan7557 dragan7557 17:40 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija

Goran Vučković
Šećer nije preprodavan već iegalno prepakivan a naplaćena je razlika u ceni(subvencija EU na šećer) i oštećen ugled države.

Pa eto tu je subvencija na proizvod a ne na hektar - jel to ima i u EU ili samo za nas miševe?

Pa nije tako.

Prepakivan je subvencionirani EU šećer iz EU, u kole MK made in serbia zuker pa je onda vraćan u EU kao srpski a EU plaćala smatrajući da je njen zukkero iz kako je pisalo zemlje, porekla Srbije.

U to vreme EU je subvencionirala prizvodnju šećera baš kako ti predlažeš po toni šećerne repe a "majstor" Kum joj naplatio više nego da je subvecionirala sto godina proizvodnje šećerne repe na Kubi.

cerski
tripraseta92 tripraseta92 18:13 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija

Goran Vučković
Subvencije su definitivno postavljene potpuno naopako. Subvencioniše se po hektaru i to do određenog broja hektara. To je naopaka socijalna pomoć - daje se više onima koji imaju više, do nekog iznosa. Ovo znači da bi, ako je npr. granica 30 hektara, muž i žena koji imaju 60 hektara bili stimulisani da se razvedu, da bi dobili dva puta maksimalnu subvenciju, umesto ničega.

Socijalnu pomoć treba rešavati odvojeno, po gladnim ustima - a subvencionirati po toni žita ili krompira ili paprika koja se proda, a ne po hektaru, finansirajući to iz fondova koji su na raspolaganju (npr. carine, a ako nije po ugovorima, oda iz onoga što ti ugovori pružaju - a ako ništa ne pružaju, onda ih raskidati).

Onda će manji poljoprivrednici imati motiv ili da rade upravo ono što treba - da menjaju useve, ukrupnjavaju imanja zadrugama ili kupoprodajom, kupuju efikasniju tehnologiju itd - a ne da se trude da se podvuku pod minimum, ili da se trude da celu državu nadvuku preko svog broja hektara, praveći haos.


Pa Vučko, o tome i pričamo
Kod ovog konkretnog protesta, jedan od problema je u tome što su promenjeni uslovi u toku ciklusa. Dakle, ljudi su krenuli u sadnju, kupovuinu mehanizacije i sl. pod jednim uslovima, a završiće ih pod drugim,znatno nepovoljnijim uslovima.

Drugo, ovi tvoji predlozi su sasvim logični. I nisu samo tvoji. Još jedan od problema je što to nema ko da čuje, a kamoli da primeni
Goran Vučković Goran Vučković 18:23 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija

Kod ovog konkretnog protesta, jedan od problema je u tome što su promenjeni uslovi u toku ciklusa.

A kako izgleda ratarima ciklus? Kada normalno naplaćuju žetvu?

Takođe, kada i koliko unapred im je najavljena ova odluka i kada se planira da se te pare isplate?

Na kraju - da li i koliko cena žita i drugih poljoprivrednih proizvoda je admnistrativno postavljeno, značajno ispod cene na svetskom tržištu? Kolike su razlike za koje proizvode?
hoochie coochie man hoochie coochie man 18:25 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija

Kod ovog konkretnog protesta, jedan od problema je u tome što su promenjeni uslovi u toku ciklusa.


Pa nije bas tako.
Nigde nije odluceno, osim sto je mozda neko usmeno negde obecao, nagovestio, da ce subvencije biti iste kao prosle godine. A seljaci traze bas to, da budu kao pROsle godine.
Ima tu i jos jedan zanimljiv podatak. Prosle godine su pravila promenjena ali na stetu malih. Pre toga uslov za subvencije nije bio da je placen PIO, a prosle godine je taj uslov uveden, i ovi veliki se tad i nisu bunili. Mali nesto pokusavali ali jbg premali pa se nisu ni osteili.
Sada je promenjeno (uslovno, jer nikakva odluka nije promenjena jer nije bila ni doneta) ali na stetu velikih i evo sta se desava.
Informacije tek radi ako neko ne zna, subvencionisu se samo ratrske kulture.
tripraseta92 tripraseta92 18:32 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija

Pa koliko puta se u tvom postu nalazi reč "promenjeno" ? Koliko puta su izmenjeni uslovi poslovanja za par godina ?
dragan7557 dragan7557 18:48 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija

Kada normalno naplaćuju žetvu?

Kad se lopovčine namire. Izvoz žita u Srbiji drži šaka ljudi već dekadama a seljacima prvo kradu na proceni vlažnosti, a onda na isplati koja kasni a dešavalo se čak i posle pola godine.

cerski
dragan7557 dragan7557 18:55 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija


Socijalnu pomoć treba rešavati odvojeno,

Ajd' sad se seti diskusije koju smo vodili kod Gordanca na blogu u vezi sa
Basic Income protiv čega si tada bio. A ako još nisi za ,onda ćeš tokom relativno kratkog vremena biti, jer si već sada na putu shvatanja onoga o čemu sam tada pričao a to je preimenovanje i preusmeravanje već postojećih sredstava koje sada već činiš.

cerski
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:01 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija

tripraseta92
Pa koliko puta se u tvom postu nalazi reč "promenjeno" ? Koliko puta su izmenjeni uslovi poslovanja za par godina ?

Ako mene pitas ja ti kazem da nije ni jednom u toku ciklusa jer napocetku ciklusa niko nije znao kakva ce biti politika subvencija. Nista nije promenjeno a uslovi subvencionisanja poljoprivrede se i menja, i visina se i donosi uredbama sto znaci da se mora sacekati uredba da bi se znala pravila. Jedan od razloga sto se selajci bune na pocetku je bio i sto je ureba kasnila a sada se traze samo pare.
Nije to sve tako cisto i nisu oni samo jadni seljaci kojetreba zastititi.
tripraseta92 tripraseta92 19:22 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija

hoochie coochie man

Nije to sve tako cisto i nisu oni samo jadni seljaci kojetreba zastititi.

Niko ne govori o jadnim seljacima, niti tvrdi da je sve to tako čisto, već da postoji problem koji se identifikuje kao problem tek kada je 4 dana blokirana Vojvodina. Pitanje koje ja postavljam, zašto to danima nije bila vest i zašto nigde ne postoji bilo kakvo racionalno objašnjenje, već se ostavlja nezadovoljnim građanima da se pepucavaju, psuju i nagađaju ( nezadovoljni su i oni koji su blokirani i oni koji blokiraju). I ko je u svemu tom zamešateljstvu zadovoljan ?
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:29 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija

tripraseta92

Niko ne govori o jadnim seljacima, niti tvrdi da je sve to tako čisto, već da postoji problem koji se identifikuje kao problem tek kada je 4 dana blokirana Vojvodina. Pitanje koje ja postavljam, zašto to danima nije bila vest i zašto nigde ne postoji bilo kakvo racionalno objašnjenje, već se ostavlja nezadovoljnim građanima da se pepucavaju, psuju i nagađaju ( nezadovoljni su i oni koji su blokirani i oni koji blokiraju). I ko je u svemu tom zamešateljstvu zadovoljan ?

To je vec pitanje koje se ne tice poljoprivrede, subvencija i opravdanosti protesta vec se tice slobode ili kontrole medija.
Mozda su mislili da ce to brzo proci ili sta vec, a sto se tice zahteva siguran sam da iako bi bili u potpunosti prihvaceni to ama bas nikako ne bi doprinelo ni poljoprivredi niti drustvu uopste,.
Politika u poljoprivredi jeste nakaradna ali joj sigurno nece pomoci ako ovih par hiljada ljudi dobije ama bas sve sto su pretpostavljali da ce dobiti a oni SAMO to imaju u svojim zahtevima. Samo - dajte nam pare!
sentinel26 sentinel26 19:38 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija

hoochie coochie man
tripraseta92
Pa koliko puta se u tvom postu nalazi reč "promenjeno" ? Koliko puta su izmenjeni uslovi poslovanja za par godina ?

Ako mene pitas ja ti kazem da nije ni jednom u toku ciklusa jer na pocetku ciklusa niko nije znao kakva ce biti politika subvencija.

Pa neće biti tako.
A ako jeste, zašto je tako i treba li baš tako ?
A šta piše u budžetu za 2011.godinu i kada je on usvojen ?

Đe je poređenje sa budžetom za 2010.godinu i đe je analiza realizacije prethodnog?

Nista nije promenjeno a uslovi subvencionisanja poljoprivrede se i menja, i visina se i donosi uredbama sto znaci da se mora sacekati uredba da bi se znala pravila. Jedan od razloga sto se selajci bune na pocetku je bio i sto je ureba kasnila a sada se traze samo pare.

Promijenjena je politika u cilju kupovine glasova a ne povećanja proizvodnje.

Da nijesu poljoprivrednici krivi što je uredba kasnila ?
U čemu je bio problem da se uredbe donesu prije setve ?

Oni su se upravljali prema sredstvima predviđenim budžetom za tekuću godinu.

Nije to sve tako cisto i nisu oni samo jadni seljaci kojetreba zastititi.

Najlakše je posijatzi sumnju u "seljake".

Stranačke televizije su angažovale profesore sa poljoprivrednog fakulteta da objasne kakvi i koliki su prihodi po hektaru, (ovi to čine bez ijednog dokaza, odokativno, bez kompletnih kalkulacija ), a ne potrudiše se da pokažu:
- koliki su stvarni troškovi proizvodnje,
- kolike obaveze prema državi i
- na kraju koliko je njihova stvarna dobit i
- kakva je njena naplativost.

Bivši ministar poljoprivrede koji je smijenjen zbog nerada je postao savjetnik predsjednika pokrajinske vlade u N.Sadu, a ovaj sadašnji je još nesposobniji od njega.

Ne sumnjam da će vlast sve učiniti da sačuva ministra a za poljoprivrednike biće kao i pošljednjih 100 godina.

Zar je teško reći:
- Koliko para toliko muzike.
- Ukupan poljoprivredni budžet i uredbe na sunce prije setve.
- Pa izvolite gospodo.
dragan7557 dragan7557 19:38 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija

Ako mene pitas ja ti kazem da nije ni jednom u toku ciklusa jer napocetku ciklusa niko nije znao kakva ce biti politika subvencija.

Politika subvencija ili bilo čega mora da bude dugoročna kako bi garantovala stabilnost tržišta, privređivanja i konačno kalkulacije zarade.

Ako nisu ispunjeni osnovni uslovi onda to nije politika već zajebavanje proizvođača od strane birokratije koju taj isti proizvođač izdržava.

Politika je po svim pravilima planski posao a država ako nema planere onda je dužna da ih pribavi a ne da privrednicima zagorčava život, menjajući islove privređivanja po volji nekog državnog službeničića.

cerski
tripraseta92 tripraseta92 19:38 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija

hoochie coochie man

Politika u poljoprivredi jeste nakaradna ali joj sigurno nece pomoci ako ovih par hiljada ljudi dobije ama bas sve sto su pretpostavljali da ce dobiti a oni SAMO to imaju u svojim zahtevima. Samo - dajte nam pare!

Pa verovatno i neće dobiti sve što su tražili, već će se morati napraviti kompromis.
Ja i dalje tvrdim da je napravljen veći problem nego što bi bilo da se se nije guralo pod tepih i pravila konfuzija. Namerno ili ne ?
dragan7557 dragan7557 19:50 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija


Da nijesu poljoprivrednici krivi što je uredba kasnila ?

Iju, prijatelju neš valjad reći da je kriva birokratija?

cerski
dragan7557 dragan7557 19:53 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija

Stranačke televizije su angažovale profesore sa poljoprivrednog fakulteta da objasne kakvi i koliki su prihodi po hektaru, (ovi to čine bez ijednog dokaza, odokativno, bez kompletnih kalkulacija ), a ne potrudiše se da pokažu:
- koliki su stvarni troškovi proizvodnje,
- kolike obaveze prema državi i
- na kraju koliko je njihova stvarna dobit i
- kakva je njena naplativost.

Autoritet neprikosnoveni i - gotovo

Neće valjda bože me sačuvaj, da objašnjavaju i dokazuju?

cerski
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:54 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija

Pa neće biti tako.
A ako jeste, zašto je tako i treba li baš tako ?
A šta piše u budžetu za 2011.godinu i kada je on usvojen ?

Pa hoce biti da je tako.
Moze i treba vladi da se zameri sto je kasno donela uredbu ali se ne moze reci, bar u ovom slucaju ne moze, obecali ste ispunite. Nije obecano.
Budzetom nije, koliko ja znam, predvidjena visina subvencija i velicina subvencionisanih povrsina vec je predvidjen kompletan agrarni budzet a ovi strajkaci se uopste ne upustaju u nacin kako se on trosi (jer, sve su prilike, da je malo naklonjeniji njima, pa to ne cackaju) vec samo traze pare i ne zanima ih nista drugo.

Bivši ministar poljoprivrede koji je smijenjen zbog nerada je postao savjetnik predsjednika pokrajinske vlade u N.Sadu


Koga strajkaci obozavaju i ponovo prizivaju. A rece i sam da je smenjen zbog nerada. Zanimljivo.
Zar je teško reći:
- Koliko para toliko muzike.
- Ukupan poljoprivredni budžet i uredbe na sunce prije setve.
- Pa izvolite gospod


Ovo je u redu, to jeste ono sto treba traziti ali naravno ne samo to. Kompleksna problematika se ne resava samo na taj nacin ali ovo jeste neophodno.

Politika subvencija ili bilo čega mora da bude dugoročna kako bi garantovala stabilnost tržišta, privređivanja i konačno kalkulacije zarade.


Koliko znam konkretni parametri tih subvencija su promenljivi u vecini zemalja i nisu isti za sve kulture u svim godinama.

Nepostojanje sistema upoljoprivredi a to je pre svega rejonizacija proizvodnje ( da struka, nauka, predloze a vlast na osnovu toga donese dugorocnu politiku gde sta subvencionisati)bi mogla da donese neku dugorocniju generalnu politiku a ta konkretna u smislu visine subvencija ili povrsine koja se subvencionise ipak mislim da je retko gde zakovan parametar.
dragan7557 dragan7557 20:00 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija


Bivši ministar poljoprivrede koji je smijenjen zbog nerada je postao savjetnik predsjednika pokrajinske vlade u N.Sadu,


Normalno, da vidim sad dal' će moći da vrda, kad ga lično precednik kotroliše. Pa kad precednik podvikne? Ima bre da savetuje i što treba a vala, i što ne treba. Jakako!

cerski
dragan7557 dragan7557 20:10 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija


Koliko znam konkretni parametri tih subvencija su promenljivi u vecini zemalja i nisu isti za sve kulture u svim godinama.

To nisam ni napisao već:

Politika subvencija ili bilo čega mora da bude dugoročna kako bi garantovala stabilnost tržišta, privređivanja i konačno kalkulacije zarade.


Znači radi se o politici a ne o nominalnoj visini subvencije koja je varijabilna.

reći da je varijabilna znači da nominalna visina subvencije može tokom godina da varira, ali ne znači da bilo koji praktikant politike može da je čas uvodi gas iubacuje kako mu se ćefne.


cerski
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:17 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija

reći da je varijabilna znači da nominalna visina subvencije može tokom godina da varira, ali ne znači da bilo koji praktikant politike može da je čas uvodi gas iubacuje kako mu se ćefne.


Naravno, subvencije poljoprivredi kao takve zaista ne mogu biti nicija igracka.
Tu se apsolutno slazem.
Mozda jeste malo ekstremno sa 100 skinuti na 10, ali iam tu svega i svacega.
Evo sa tog pominjanog foruma jedan zanimljiv komentar

Ipak u ovom protestu je nesto cudno; perdvode ga traktori poslanika ds iz republicke i pokrajinske skupstine a za njima su njihovi pulini, od kojih nemozes
uzeti ni jedan ha drzavne zemlje u zakup. Pa gospodo kad mozete da platite 300 Eura zakup 1ha, stace vam onda subvencije.
Podrzavam prave paore ali njih u ovom protestu nema.
blogovatelj blogovatelj 21:17 02.06.2011

Re: Malo drugačiji predlog subvencija

Đe je poređenje sa budžetom za 2010.godinu i đe je analiza realizacije prethodnog?


A dje bi ovo moglo da prodje bez tebe Schjenti?
Samo vodje, nidje drudje.
Jukie Jukie 17:13 02.06.2011

Šta su to subvencije i kako to radi?

Molim da se za nas koji nikada nisu obrađivali zemlju objasni VEOOOMA jednostavnim rečima kako te subvencije funkcionišu i zašto bi uopšte neko davao subvencije određenim poljoprivrednicima (ne računajući one koji gaje mangulice i slične endemične rase i sorte, to razumem). Mislim, šta njih koji imaju pare briga da li će neki tamo poljoprivrednik imati svoje gazdinstvo ili će morati da ga proda jer gubi pare umesto da zarađuje?
dragan7557 dragan7557 17:56 02.06.2011

Re: Šta kažu agricole (nije Đelić)

Poljoinfo.com:

Brate, odgovor na ovo je postavljanje carinarnice na Pančevcu, i cena hleba kao u Nemačkoj 3,5 Evra za kilo hleba tako da Beogradska gamad pocrka redom! A ne ovako, da seljak hrani beogradski šljam i evo šta nam misle. Sve može da poskupi samo hleb, meso i mleko ne može. Kad hleb treba da poskupi 10 dinara Milosavljević interveniše iz robnih rezervi, kad treba meso da poskupi Milosavljević interveniše iz robnih rezervi, kada treba mleko da poskupi Milosavljević interveniše iz robnih rezervi... A kurca bato! Dosta je bilo života za džabaka. Dok su seljaci na njivama, u BG-u u sred radnog dana ne mož naći mesto u kafićima i svi rade u javnim odnosno državnim institucijama sa platom od 70.000 hiljada. Zaposleni u ministarstvima rade do 12 i to ako uspeš da ih navataš. Petkom redovno skraćeno radno vreme po slobodnom nahođenju, Ponavljam, vekna leba kao u Švabiji za 3,5 evra pa izvolte gospodo beograđani.

Dakle evo kako seljak vidi.

cerski
dragan7557 dragan7557 18:06 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

zašto bi uopšte neko davao subvencije određenim poljoprivrednicima

Da oni koji imaju pare ipak ne bi crkli od gladi a evo i objašnjenja sa poljoinfo.com takvim koji imaju pare:

"prijatelju jako je gadno kada onaj koji proizvodi hranu na kraju ostane gladan sad i treba da živi godinu dana a vama 5 dana blokade propast sveta oni otkupe žito po 10 d/kg a prodaju veknu hleba od 500g. za 35 dinara mleko plate 25 dinara seljaku a u gradu ga kupuju po 70din pa ko tu koga krebeči"

Tekst je u prenesen kako je napisan.

Nadam se da ti je jasnije o čemu je reč.

cerski
maca22 maca22 19:58 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

Jukie
Molim da se za nas koji nikada nisu obrađivali zemlju objasni VEOOOMA jednostavnim rečima kako te subvencije funkcionišu

I second that.
(vec drugi put, prosli put je bilo za objasnjenje The rabata:))
tripraseta92 tripraseta92 20:07 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

maca22
Jukie
Molim da se za nas koji nikada nisu obrađivali zemlju objasni VEOOOMA jednostavnim rečima kako te subvencije funkcionišu

I second that.
(vec drugi put, prosli put je bilo za objasnjenje The rabata:))

14.000,00din po hektaru. Prošle godine su se subvencije davale poljoprivrednicima koji su obrađivali ( dakle, ne koji su posedovali) do 100h.( Veliki broj ratara zakupljuje zemlju). Novom uredbom je subvencionisana površina smanjena na 10 ha. Ostalo piše gore u naslovnom postu.
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:07 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

Molim da se za nas koji nikada nisu obrađivali zemlju objasni VEOOOMA jednostavnim rečima kako te subvencije funkcionišu

Drzava iz budzeta placa proizvodjacima odredjenih kultura odredjeni iznos.
Prosle godine se palcalo svima koji su zasejali ratarske kulture do maksimalno 100 hektara po 14000 dinara po jednom hektaru, a ove godne je iznos ostao isti ali je maksimum na koji se dobijaju subvencije skinut na 10 ha i to je napravilo problem.
Proizvodjac je duzan d aispuni neke formalne obaveze (registracija gazdinstva, placanje PIO i sl) ali je slobodan da sa svojim proizvodom radi sta mu je volja/Subvencuije ga ni na sta ne obavezuju.
tripraseta92 tripraseta92 20:09 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

hoochie coochie man

eto, istovremeno
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:13 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

tripraseta92
hoochie coochie man

eto, istovremeno

Pa poznajemo problematiku, ocigledno :)
Goran Vučković Goran Vučković 20:19 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

Prosle godine se palcalo svima koji su zasejali ratarske kulture do maksimalno 100 hektara po 14000 dinara po jednom hektaru, a ove godne je iznos ostao isti ali je maksimum na koji se dobijaju subvencije skinut na 10 ha i to je napravilo problem.

HCM, da li znaš možda kolika bi bila subvencija (pošto bi morala da opadne) da se sa istim budžetom plate i oni do 100ha?

Takođe, da li neko ima ideju zašto se išlo na promenu uslova, a ne visine subvencije po hektaru, ako je budžet poznat, da tako kažem?
dragan7557 dragan7557 20:23 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

Proizvodjac je duzan d aispuni neke formalne obaveze (registracija gazdinstva, placanje PIO i sl)

Kakav PIO i koje veze i,a sa ratarima?

Registracija gazdinstva?
ali je slobodan da sa svojim proizvodom radi sta mu je volja/Subvencuije ga ni na sta ne obavezuju


Jel' ovo o slobodi šala ili to ozbiljno mislite?

cerski
tripraseta92 tripraseta92 20:24 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

Goran Vučković

Takođe, da li neko ima ideju zašto se išlo na promenu uslova, a ne visine subvencije po hektaru, ako je budžet poznat, da tako kažem?

Koliko sam shvatila, novac žele da preusmere na stočarstvo. Pošto su oni koji su ih gajili sva grla prodali i poklali. E, kad se zemlja zaparloži, onda će da ih sa stočara preusmeravaju na ratare, etc. Tako nešto
tripraseta92 tripraseta92 20:26 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

dragan7557
Proizvodjac je duzan d aispuni neke formalne obaveze (registracija gazdinstva, placanje PIO i sl)

Kakav PIO i koje veze i,a sa ratarima?

Pa tako kako ti je čovek napisao. Valjda i njima treba penzija (+ socijalno)

dragan7557 dragan7557 20:26 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

Veliki broj ratara zakupljuje zemlju


A naplaćuje li država porez na dohodak onim koji iznajmljuju zemlju ratarima? Ako ne naplaćuje zašto?

cerski
Jukie Jukie 20:26 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

dragan7557
.Nadam se da ti je jasnije o čemu je reč.cerski


Da, postoje dve grupe ljudi: poljoprivrednici i Beograđani. Oni žive u nekoj vrsti nelagodnog primirja, kao mužjaci i ženke lava u čoporu. Da bi čopor opstao, potrebno je da se održava dinamična ravnoteža između potreba mužjaka i ženki. Ženke love hranu za mužjake, a mužjaci se zauzvrat tuku sa hijenama i drugim lavovima koji ne pripadaju čoporu. Tako i ovde Beograđani moraju da proizvode pare a poljoprivrednici proizvode hranu i onda dele jedni drugima. Ako se ne deli pravilno, onda čopor sam sebe uništi.

Mi koji živimo u Beogradu a nemamo plate od 70000 i ne sedimo vazdan u kafićima smo kao oni sasvim mali lavići, jer ako se čopor uništi mi prvi umiremo od gladi ili nas pobije ko stigne.


hoochie coochie man hoochie coochie man 20:29 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

Goran Vučković
Prosle godine se palcalo svima koji su zasejali ratarske kulture do maksimalno 100 hektara po 14000 dinara po jednom hektaru, a ove godne je iznos ostao isti ali je maksimum na koji se dobijaju subvencije skinut na 10 ha i to je napravilo problem.

HCM, da li znaš možda kolika bi bila subvencija (pošto bi morala da opadne) da se sa istim budžetom plate i oni do 100ha?

Takođe, da li neko ima ideju zašto se išlo na promenu uslova, a ne visine subvencije po hektaru, ako je budžet poznat, da tako kažem?


Pa nisam taj podastak nasao ali lako je doci do njega.
Kazu da bi se ako bi se prihvatio predlog vlade da se povrsina digne na 30 ha time zahvatilo 90% poljoprivrednika koji imaju uslov za subvencije u celokupnoj povrsini, dakle da bi ostalo samo 10% onih koji bi dobili subvencije samo za 30 ha za ostalu povrsinu ne.
Cak i da nema onih koji imaju po 40 50 60 ha,znaci da svih tih 10% imaju svi po tacno 100ha to znaci da bi ispod 10ak% povrina ostale nesubencionisano sto opet znaci da ne bi znacajno pao iznos po hektaru kada bi se ta matematika napravila. ali....... to bi znacilo drugi problem...tada bi se od malih uzimalo d abi se veliki zadovoljili. Ako neko ima 2 hektara on bi umesto 28000 dobio nestomanje da bi veliki imao za celu povrsinu...komplikovano :)
tripraseta92 tripraseta92 20:29 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

dragan7557
Veliki broj ratara zakupljuje zemlju


A naplaćuje li država porez na dohodak onim koji iznajmljuju zemlju ratarima? Ako ne naplaćuje zašto?

cerski

A naplaćuje li država porez onima koji iznajmljuju stanove? Ako ne naplaćuje zašto? javascript:;
PS pitanje je za državu

Da dodam: najbitnije pitanje je zašto država ne naplaćuje PDV ?
NIN:
Najbogatiji privrednici u Srbiji za poreze i doprinose duguju 170 milijardi dinara, precizira NIN i napominje da sva njihova dugovanja iznose više od neverovatnih 500 milijardi dinara, što je oko pet milijardi evra.


I onda se čudimo što nema 120 mil. za subvencije?
dragan7557 dragan7557 20:33 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

Tako i ovde Beograđani moraju da proizvode pare

Mada ne bih tvrdio da Beograđani proizvode pare, već samo štampaju, al' 'ajd'nek bude.
Mi koji živimo u Beogradu a nemamo plate od 70000 i ne sedimo vazdan u kafićima smo kao oni sasvim mali lavići, jer ako se čopor uništi mi prvi umiremo od gladi ili nas pobije ko stigne.


Tačno. Izgleda da zahvaljujući nekome i jedni i drugi imate krivu predstavu o onom drugom.

cerski
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:34 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

Kakav PIO i koje veze i,a sa ratarima?


Obavezan je da placa penziono i invalidsko osiguranje zemljoradnika da bi stekao uslov za subevncije.Sta tu niej jasno?
el' ovo o slobodi šala ili to ozbiljno mislite?


Ozbiljno mislim posto je naglaseno da pita neko ko kaze da se ama bas ne razume u subvencije poljoprivredi pa mozda ima logiku ako vec neko uzima neke pare ima li kakvih obaveza prema tome ko mu ih daje. Dakle selajk po osnovu subvencija nema nikakvih obaveza.
A naplaćuje li država porez na dohodak onim koji iznajmljuju zemlju ratarima? Ako ne naplaćuje zašto?


Ne naplacuje zato sto je politika drzave da se obardi sto vise zemlje a kada bi vlasnici morali d aplacaju porez niko ne bi izdavao zemlju u zakup jer je cena zakupa van Vovjodine oko 100 evra po hektaru godisnje ili ispod toga.
maca22 maca22 20:37 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

tripraseta92
Koliko sam shvatila, novac žele da preusmere na stočarstvo. Pošto su oni koji su ih gajili sva grla prodali i poklali. E, kad se zemlja zaparloži, onda će da ih sa stočara preusmeravaju na ratare, etc. Tako nešto

dragan7557 dragan7557 20:47 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

Pa tako kako ti je čovek napisao. Valjda i njima treba penzija (+ socijalno)

Obavezan je da placa penziono i invalidsko osiguranje zemljoradnika da bi stekao uslov za subevncije.

Sta tu niej jasno?

Ovo su dva različita osiguranja, eto šta nije jasno.

cerski
tripraseta92 tripraseta92 20:55 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

dragan7557
Pa tako kako ti je čovek napisao. Valjda i njima treba penzija (+ socijalno)

Obavezan je da placa penziono i invalidsko osiguranje zemljoradnika da bi stekao uslov za subevncije.

Sta tu niej jasno?

Ovo su dva različita osiguranja, eto šta nije jasno.

cerski


PIO = penziono i invalidsko osiguranje
+ socijalno ( posebno, zato sam napisala + )

hoochie coochie man hoochie coochie man 20:58 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

Sad meni nista nije jasno.
Fond se zove Republicki fond za penzijski i invalidsko osiguranje, tu postoji poseban odeljak koji se zove republicki fond za penzijsko i invalidsko osiguranje poljoprivrednika, i da bi seljaci stekli uslov za subvencije oni moraju biti osiguranici tog fonda, dakle moraju uplacivati to osiguranje.
dragan7557 dragan7557 21:00 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

Ne naplacuje zato sto je politika drzave da se obardi sto vise zemlje a kada bi vlasnici morali d aplacaju porez niko ne bi izdavao zemlju u zakup jer je cena zakupa van Vovjodine oko 100 evra po hektaru godisnje ili ispod toga.

Kad bi EU vodila ovakvu politiku para ne bi bilo ni za bogate a ne samo za sirotinju.

Argument države da niko ne bi iznajmljivao zemlju je ne, blesav već potpun idiotizam, il' kako bi Bojan rekao kretenizam.

Dalje bez obzira koliko je najamnina (arenda) za zemlju ona je prihod a prihod je država dužna da oporezuje.

Ako Tajkun X ima 10.000 ha zemlje i iznajmi je po ceni od € 50 onda je to godišnji prihod od € 500.000 godišnje neoporezovan ?!? Nije ni čudo što je Srbija zemlja dembelija.

A sve zahvaljujući "pametnom partijaškom kadru" aferim bre za ovu politiku

Pa onda Tajkunče koje poseduje 30.000 ha uzme crkavicu od svega € 1.500.000 i na ovaj beznačajan prihod ne plaća nikom ni lulu duvana?

Socijalna državetina nema šta, vodi brigu da se zemlja zaseje a Beograđani
Beograđani moraju da proizvode pare


Da sam na mestu seljaka ja bih znao šta bih.

cerski
dragan7557 dragan7557 21:04 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

+ socijalno ( posebno, zato sam napisala + )

Šta se u Srbiji naziva: socijalno osiguranje. Ili prostije šta spada u paket socijalno osiguranje.

cerski
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:08 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

Pa mozda ima i zloupoteba toga ali siguran sam da ako bi izdavanje pod zakup bilo oporezovano da bi cena zakupa neminovno morala da skoci i tesko da bi se tako nesto i desavalo u praksi tj da bi zemljiste uopste izdavalo, makar ne u ruralnim krajevim. Zbog malih prinosa i niskih cena zarada na tom zemljistu je ioanko mala pa zakupac stavrno ne bi imao racunicu da zakupljuje i onda bi dosta zemljista ostajalo zaparlozeno.
teoretski se moze uzeti kao tacno da svaki prihod pa i zakupnina treba da bude oporezovan ali to bi u praksi donelo vise stete nego koristi.
tripraseta92 tripraseta92 21:14 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

dragan7557
+ socijalno ( posebno, zato sam napisala + )

Šta se u Srbiji naziva: socijalno osiguranje. Ili prostije šta spada u paket socijalno osiguranje.

cerski


Pa da. Posebno je osiguranje. Mrzelo me da kucam reć osiguranje. Sorry
freehand freehand 21:15 02.06.2011

Re: Šta kažu agricole (nije Đelić)

Brate, odgovor na ovo je postavljanje carinarnice na Pančevcu, i cena hleba kao u Nemačkoj 3,5 Evra za kilo hleba tako da Beogradska gamad pocrka redom! A ne ovako, da seljak hrani beogradski šljam i evo šta nam misle.

Brate, najveći deo žita u Vojvodini a u Pančevu potpuno - kontroliše gospodin Peconi.
Hleb u Pančevu peče Peconi. A Peconi ne živi u Banatu nego u Beogradu.
kada treba mleko da poskupi Milosavljević interveniše iz robnih rezervi...

Mleko, brate, konroliše Beko. A meso valjda isto tako neki.
I svi sede u Beogradu, ne u Glogonju, ni u Kozjaku.
I ne lupetaj više, ako Boga znaš.
A i za tebe i za domaćicu bloga neće me mrzeti sutra da još jednom prođem pored kolone i uslikam te krševe od traktora, od kojih meni neupućenom izgleda da je 4/5 mlađe od 3 godine i skuplje od novih automobila.
A kreteni su počeli da blokiraju i gradske ulice i izgleda da će ovde, budu li nastavili da se ovako ponašaju, biti i džumbusa koji nisu očekivali.
dragan7557 dragan7557 21:16 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

E, kad se zemlja zaparloži,

A što da se zaparloži? Da nije stoka u Srbiji počela da jede krofne umesto biljaka?

Veruj ni to me ne bi iznenadilo.

Naravno kakva je situacija sigurno je da će građani uskoro početi da pasu travuljinu i brste lišće, sa ovakom politikom.

Oni drugi:
Pa onda Tajkunče koje poseduje 30.000 ha uzme crkavicu od svega € 1.500.000 godišnje, i na ovaj beznačajan prihod neplaća nikom ni lulu duvana?

imaju staništa po Londonima pa će se nekako snaći.

cerski
dragan7557 dragan7557 21:25 02.06.2011

Re: Šta kažu agricole (nije Đelić)

I ne lupetaj više, ako Boga znaš.

Tvoju poruku ću preneti forumašu koji je tekst napisao, a mene izostavi.

Domaćicu bloga takođe.

Ako ti se ne sviđa nemoj kod nje gostovati sa svojim metaforama.

cerski

p.s. a ako su seljaci tebi kreteni to reci njima kad ih vidiš a ne ovde na blogu. Kad su već tu
A kreteni su počeli da blokiraju i gradske ulice i izgleda da će ovde, budu li nastavili da se ovako ponašaju, biti i džumbusa koji nisu očekivali.


onda izađi na prozor i propisno se izderi na njih, što pišeš nama, il' si se tol'ko naduvo durbabe da si blog pobrkačio sa ulicom?
dragan7557 dragan7557 21:29 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

tripraseta92
dragan7557
+ socijalno ( posebno, zato sam napisala + )

Šta se u Srbiji naziva: socijalno osiguranje. Ili prostije šta spada u paket socijalno osiguranje.

cerski


Pa da. Posebno je osiguranje. Mrzelo me da kucam reć osiguranje. Sorry

Nije potrebno izvinjenje, mene interesuje da nije u pitanju zdravstveno osiguranje (koje se naziva socijalno).

cerski
freehand freehand 21:33 02.06.2011

Re: Šta kažu agricole (nije Đelić)

il' si se tol'ko naduvo durbabe da si blog pobrkačio sa ulicom?


Ko da jesam, zaista, kad sam tebi počeo ozbiljno da otpisujem.
milisav68 milisav68 21:34 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

dragan7557
tripraseta92
dragan7557
+ socijalno ( posebno, zato sam napisala + )

Šta se u Srbiji naziva: socijalno osiguranje. Ili prostije šta spada u paket socijalno osiguranje.

cerski


Pa da. Posebno je osiguranje. Mrzelo me da kucam reć osiguranje. Sorry

Nije potrebno izvinjenje, mene interesuje da nije u pitanju zdravstveno osiguranje (koje se naziva socijalno).

cerski

Vodič kroz Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje

Vrste doprinosa
Osnovice doprinosa
Najniža i najviša osnovica
Stope doprinosa
Oslobađanja od plaćanja doprinosa

1.Vrste doprinosa

za penzijsko i invalidsko osiguranje
za zdravstveno osiguranje
za osiguranje u slučaju nezaposlenosti

link
tripraseta92 tripraseta92 21:51 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

dragan7557

Nije potrebno izvinjenje, mene interesuje da nije u pitanju zdravstveno osiguranje (koje se naziva socijalno).

cerski

Da, mislila sam zdravstveno. Eto napravila sam ceo karambol, verovatno zato što ustanovu u kojoj se sve to reguliše (zdravstvena knjižica i sl. ) nazivamo "socijalno". Iskreno rečeno, da me ubiješ ne znam kako se ta ustanova sada zove ?
dragan7557 dragan7557 21:53 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

Dakle selajk po osnovu subvencija nema nikakvih obaveza.

Varate se ima i te kakvih obaveza:
14.000,00din po hektaru. Prošle godine su se subvencije davale poljoprivrednicima koji su obrađivali

Što je jasno definisana prestacija.

Nasuprot seljaku koji mora vas celi dan da rinta stoji:
Tajkun X ima 10.000 ha zemlje i iznajmi je po ceni od € 50 onda je to godišnji prihod od € 500.000 godišnje neoporezovan ?!?

ili
Pa onda Tajkunče koje poseduje 30.000 ha uzme crkavicu od svega € 1.500.000 i na ovaj beznačajan prihod ne plaća nikom ni lulu duvana?

koji su slobodni da svoj prihod bez ikakve suprotne prestacije ubiraju, stvaraju silan kapital, ne plaćaju porez, nemaju nikakve obaveze ni poslovni rizik i ne odgovaraju nikom pošto ih štiti država.

cerski
dragan7557 dragan7557 21:55 02.06.2011

Re: Šta kažu agricole (nije Đelić)

freehand
il' si se tol'ko naduvo durbabe da si blog pobrkačio sa ulicom?


Ko da jesam, zaista, kad sam tebi počeo ozbiljno da otpisujem.

Ništa, ništa proće to.

cerski
dragan7557 dragan7557 22:06 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

tripraseta92
dragan7557

Nije potrebno izvinjenje, mene interesuje da nije u pitanju zdravstveno osiguranje (koje se naziva socijalno).

cerski

Da, mislila sam zdravstveno. Eto napravila sam ceo karambol, verovatno zato što ustanovu u kojoj se sve to reguliše (zdravstvena knjižica i sl. ) nazivamo "socijalno". Iskreno rečeno, da me ubiješ ne znam kako se ta ustanova sada zove ?

Postavio sam ovo pitanje jer sam pretpostavio da je zdravstven osiguranje u pitanju (nije to stašna greška a sada je sve jasno) a i milisav68 je dao link.

SFRJ sa zemljoradnicima je na ideološkoj bazi, imala najveći problem upravo oko pitanja paketa socijalnih osiguranja, koje upravo zbog ideološkog rigiditeta i stupiditeta Komunističke Partije nije bila u stanju da reši.

Problem je izazvao sam Marks definišući zemljoradnika kao neprijatelja proletarijata.

Tako da je kamen spoticanja bio upravo:


za penzijsko i invalidsko osiguranje
za zdravstveno osiguranje
za osiguranje u slučaju nezaposlenosti


cerski
freehand freehand 22:17 02.06.2011

Re: Šta kažu agricole (nije Đelić)

Ništa, ništa proće to.

cerski

Cerski:
Brate, odgovor na ovo je postavljanje carinarnice na Pančevcu, i cena hleba kao u Nemačkoj 3,5 Evra za kilo hleba tako da Beogradska gamad pocrka redom! A ne ovako, da seljak hrani beogradski šljam i evo šta nam misle.
Freehand:
Brate, najveći deo žita u Vojvodini a u Pančevu potpuno - kontroliše gospodin Peconi.
Hleb u Pančevu peče Peconi. A Peconi ne živi u Banatu nego u Beogradu.


Na ovo ništa nisi odgovorio?
Cerski:
kada treba mleko da poskupi Milosavljević interveniše iz robnih rezervi...
Freehand:
Mleko, brate, konroliše Beko.

Ni na ovo?
Ili ćeš samo da laprdaš i dalje citirajući sam sebe u beskonačnom nizu mesmislenih postova?

@ Tripraseta:
O temi ne znam dovoljno da bih mogao da kompetentno raspravljam, sem o nekim pojavnim oblicima i stvarima koje sam naveo a u kojima, oprostićeš, ipak verujem svojim očima.
No način i metod je divljački i idiotski jer ugrožava prava, slobode i egzistenciju stotine hiljada ljudi koji ni na koji način to nisu zaslužili.
Napose što su i povodi i motivi više nego sumnjivi.
Ako je neko u ovoj državi ugrožen - to su privatni preduzetnici i zaposleni u njihovim firmama. Ne državni službenici, ne prosvetari, ne zdravstveni radnici.
I kad bi svet koji radi u ovoj državi izašao na ulice i blokirao saobraćaj - teško da bi se našlo ovoliko dušebrižnika i empatije da ih u zahtevima podrži.
tripraseta92 tripraseta92 22:26 02.06.2011

Re: Šta kažu agricole (nije Đelić)

freehand

I kad bi svet koji radi u ovoj državi izašao na ulice i blokirao saobraćaj - teško da bi se našlo ovoliko dušebrižnika i empatije da ih u zahtevima podrži.


Pa jesi li probao?

Drugo, čini mi se da nisi pročitao tekst ili ti je zaključivanje slabija strana.
Nemam namere da se sa tobom ovde prepucavam
dragan7557 dragan7557 22:28 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

teoretski se moze uzeti kao tacno da svaki prihod pa i zakupnina treba da bude oporezovan ali to bi u praksi donelo vise stete nego koristi.

U EU a i u US to nije teoretski već je praksa. U slučaju da se nekoj grupi građana ne naplaćuje porez na dohodak bi to predstavljalo poresku diskriminaciju i bilo krivično delo organizovane utaje poreza koje nije sankcionisao državni organ. Ovakav organ bi bio gonjen od strane odgovarajućih poreskih organa, dok bi zakonodavno telo koje bi ovakav zakon donelo bilo svakako sankcionisano a zakon ne bi prošao kroz Skupštinu.
Zbog malih prinosa i niskih cena zarada na tom zemljistu je ioanko mala pa zakupac stavrno ne bi imao racunicu da zakupljuje i onda bi dosta zemljista ostajalo zaparlozeno.


Pokazano je u teoriji a dokazano u praksi da ni najmanja zakupnina (zemljišna renta) ne vodi nikada do ne korišćenja zemlje. Svako ko ovaj argument koristi, ili je plaćen da zastupa prevarntske interese male grupe bogataša ili je naprosto lud.
Pa mozda ima i zloupoteba toga ali siguran sam da ako bi izdavanje pod zakup bilo oporezovano da bi cena zakupa neminovno morala da skoci

I ovo je netačno jer tzv poresko-dohodovna spirala, na koju su se pobornici ovog argumentanekada oslanjali, sada se oslanjaju (neznalice i neoliberali) koji nikad nisu shvatili ili lažu da nisu upoznati kako se stvara i od čega zavisi zemljišna renta.

Ako je nekada (pre sto godina) i mogao da prođe ovaj "argument" on je sada sa stanovništvom od skoro 7 milijardi ljudi na ovoj planeti, potpuno diskvalifikovan i nema tog (čak i neozbiljnog) ekonomiste koji bi svoju reputaciju stavio na kocku zbog ove sumanute tvrdnje.

cerski
dragan7557 dragan7557 22:44 02.06.2011

Re: Šta kažu agricole (nije Đelić)

Na ovo ništa nisi odgovorio?

Ja to nisam ni napisao već sam preneo sa foruma poljoinfo. com, što jasno piše, a ako ti ne čitaš to je druga stvar.
Cerski:
kada treba mleko da poskupi Milosavljević interveniše iz robnih rezervi...

Takođe citat sa foruma poljoinfo.com
Freehand:
Mleko, brate, konroliše Beko.


Ovo je tvoja tvrdnja o Beku, na koju ja nemam šta da odgovorim.

Primio sam je k' znanju i tačka. Ja nisam upoznat sa istinitošču ovih tvrdnji i zato i ne reagujem na njih.

Pošto ti u 90% slučajeva provociraš sagovornika i daješ neodgovorne izjave, normalno je da te ne uzimam ozbiljno.
Ili ćeš samo da laprdaš i dalje citirajući sam sebe u beskonačnom nizu mesmislenih postova?

A ovo smatram naduvenom arogancijom sa nespretnim pokušajem uvrede.

Ah, da, ne mogu da se setim kada sam te obavezao da čitaš ono što pišem?

Ako jesam, onda si sa ovom replikom oslobođen nepravedno nametnute obaveze.


cerski
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:46 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

Da, ako bi srpsko selo ubacili u amerricke uslove mora da bi bas procvatalo.
Evo nekoliko podataka pa da sve to proverimo da li bi veca renta ili uspostavljanje rente i placana poreza na nju podiglo procenat obradjenih povrsina
U Srbiji je neobradjeno oko 300, 350 hilajda hektara. radi se o zemljistu koje je inace obradivo. To je otprilike povrsina koliko se zasejava psenicom. Dakle osnovnom ratarskom kulturom pored kukuruza. Ili tek nesto ispod 10% ukupnih obradivih povrsina.
E sad, pored teorije, valajlo bi da objasnis i konkretan mehanizam koji bi doveo do povecanja obradjenosti ako bi se za zemlju koju niko nece da zakupi i bez placanja i bez placanja cak ni zakupnine po nekad, morao platiti i neki porez ako bi je obradiivao neko ko nije vlasnik tog zemljista?
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 22:53 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

dragan7557
U EU a i u US to nije teoretski već je praksa. U slučaju da se nekoj grupi građana ne naplaćuje porez na dohodak bi to predstavljalo poresku diskriminaciju i bilo krivično delo organizovane utaje poreza koje nije sankcionisao državni organ. Ovakav organ bi bio gonjen od strane odgovarajućih poreskih organa, dok bi zakonodavno telo koje bi ovakav zakon donelo bilo svakako sankcionisano a zakon ne bi prošao kroz Skupštinu.

Kao na pr diskriminativan porez na imovinu, koji registrovana gazdinstva ne plaćaju?
dragan7557 dragan7557 23:20 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

U Srbiji je neobradjeno oko 300, 350 hilajda hektara. radi se o zemljistu koje je inace obradivo.

E sad, pored teorije, valajlo bi da objasnis i konkretan mehanizam koji bi doveo do povecanja obradjenosti ako bi se za zemlju koju niko nece da zakupi i bez placanja i bez placanja cak ni zakupnine po nekad, morao platiti i neki porez ako bi je obradiivao neko ko nije vlasnik tog zemljista?


Zemljište u Srbiji(i dr.) ostaje neobrađeno malim delom iz ekonomskih razloga, koji su posledica pogrešne agrarne politike.

Sa stopom nezaposlenosti koje ima Srbija i potražnjom za hranom koja svaki dan raste problem može da se reši atraktiviziranjem društvenog statusa zemljoradnika, privlačenjem i školovanje mladih i poboljšanjem motivacije za ovo uskoro (ako ne i sada) deficitarno zanimanje.

Poljoprevreda je dugoročna investicija a treba koristiti iskustva država koje su ovo pitanje rešile na zadovoljavajući način, recimo Holandija i Danska.

Ono što se sada radi je obezvređivanje zemlje koju tajkuni i drugi kupuju za bagatelu a posle toga je preko subvencija i preko seljaka iznajmljuju državi ili u krajnjoj liniji kupcu hrane.

Subvencirajući na ovaj način država u stvari neuspešno plaća veleposednicima subvencije od koji zemljoradnici imaju samo prividnu korist, jer se sredstva preko subvencija u stvari prelivaju u džepove vlasnika zemlje i ne služe ničem drugom do delimičnom plaćanju zemljišne rente.

Za teoretske detalje oko ovog pitanja:

Henry George

"Progress and Poverty"

U.S. Economist


cerski
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:37 02.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

dragan7557
U Srbiji je neobradjeno oko 300, 350 hilajda hektara. radi se o zemljistu koje je inace obradivo.

E sad, pored teorije, valajlo bi da objasnis i konkretan mehanizam koji bi doveo do povecanja obradjenosti ako bi se za zemlju koju niko nece da zakupi i bez placanja i bez placanja cak ni zakupnine po nekad, morao platiti i neki porez ako bi je obradiivao neko ko nije vlasnik tog zemljista?


Zemljište u Srbiji(i dr.) ostaje neobrađeno malim delom iz ekonomskih razloga, koji su posledica pogrešne agrarne politike.

Sa stopom nezaposlenosti koje ima Srbija i potražnjom za hranom koja svaki dan raste problem može da se reši atraktiviziranjem društvenog statusa zemljoradnika, privlačenjem i školovanje mladih i poboljšanjem motivacije za ovo uskoro (ako ne i sada) deficitarno zanimanje.

Poljoprevreda je dugoročna investicija a treba koristiti iskustva država koje su ovo pitanje rešile na zadovoljavajući način, recimo Holandija i Danska.

Ono što se sada radi je obezvređivanje zemlje koju tajkuni i drugi kupuju za bagatelu a posle toga je preko subvencija prodaju državi.

Subvencirajući na ovaj način država u stvari neuspešno plaća veleposednicima subvencije od koji zemljoradnici imaju samo prividnu korist, jer se sredstva preko subvencija u stvari prelivaju u džepove vlasnika zemlje i ne služe ničem drugom do delimičnom plaćanju zemljišne rente.

Za teoretske detalje oko ovog pitanja:

Henry George

"Progress and Poverty"

U.S. Economist


cerski


Dobro, dakle uvodjenjem poreza na zakupninu bi se smanjio procenat neobradjenih povrsina.
Kako, to nisi objasnio al ajd. (Uzgred, ne bi nikako,naprotiv)

Dalje potrebno je poznavati dominantnu strukturu vlasnika zemlje pa iznositi ovakve tvrdnje da se subvencije preko zakupaca vracaju vlasnicima, a ne napraviti teoretski mogucu semu i poverovati kako je ona i stavrna.
U Srbiji posebno u Vojvodini, se mahom zakupljuje drzavno zemljiste pa bi to znacilo da se subvencije vracaju drzavi a to nije slucaj.
Van Vojvodine vlasnici zemljista su najcesce vlasnici malih povrsina od nekoliko hektara najvise a cesto od jedan dva hektara, ili cak i ispod toga pa je tesko pretpostaviti da se tu javlja ono o cemu govoris, prelivanje subvencija nekim tamo debelim, bezdusnim parazitima vlasnicima koji od izdavanja zemlje i utaje poreza po tom osnovu mnogo lepo zive.
Treba menjati politiku u poljoprivredi Srbije to se slazemo, ali uvodjenje poreza na izdavanje zemljista pod zakup je stavrno poslednja mera koja bi ista u toj politici znacajno promenila a poboljsla ne bi nista apsolutno sam siguran.
freehand freehand 23:39 02.06.2011

Re: Šta kažu agricole (nije Đelić)

Pa jesi li probao?

Jesam, bez uspeha.
Drugo, čini mi se da nisi pročitao tekst ili ti je zaključivanje slabija strana.

Tekst sam čitao dva puta. I izgleda da je su tvoja nedorečenost i moja nervoza učinile da mi razumevanje opadne na nivo ispod neophodnog.
Nemam namere da se sa tobom ovde prepucavam

Nema ni potrebe, jer ni meni, ako već nema pametne diskusije - nije do prepucavanja. Pri tome nisam mislio da omalovažavam, niti se ovo odnosi na tvoju pamet.
Jednostavno i dalje ne razumem povode, mislim da se iza čitave priče krije teška mutljavina, gledao sam danas scenu u kojoj zamalo nije došlo do opasne tuče jer "traktoristi" nisu hteli čoveku da dozvole da autom uđe u sopstveno dvorište, a lično znam gomilu baraba koje na ovome profitiraju...
I da - potpuno si u pravu što se tiče izveštavanja, a donekle i ponašanja države. Ne znam da li je u pitanju računica, koja i kakva, ili samo kukavičkuk, ali nastupaju kao seka perse, bez cilja i ideje.

dragan7557 dragan7557 07:51 03.06.2011

Re: teorija i praksa I

ali uvodjenje poreza na izdavanje zemljista pod zakup je stavrno poslednja mera koja bi ista u toj politici znacajno promenila a poboljsla ne bi nista apsolutno sam siguran.

Kada bi to bila poslednja mera, onda sam siguran da bi je EU eksperti sa oduševljenjem prihvatili pa bi zbog navedenih argumenata sva zemlja u EU bila podeljena ako ne tajkuninima onda stanovništvu koje za uzvrat i zahvalnost državi ne bi plaćali nikakvu porezu.

Jasno je kao dan da ovo nije slučaj već da se poljoprivredom u EU rukovodi na bolji način. Naravno u Srbiji se oduvek znalo bolje, pa i lumpen proletarijat koji je nastao privatizacijom još nije svestan da je lumpen priletarijat već i dalje razmišlja kako živi u nekadašnjem socijalizmu.
U Srbiji posebno u Vojvodini, se mahom zakupljuje drzavno zemljiste pa bi to znacilo da se subvencije vracaju drzavi a to nije slucaj.

U mnogim EU državama se zakupljuje državno zemljište i tu država (potrošači) na dobitku.

Tek u slučaju da se zemlja privatizuje u ustoliče Latifundije onda će biti belaja povretkom u neki drugi istrijski period.
Ako tako stvorenim Latifundijama dodamo i Manifakture i njima svojstvene odnose u privredi slika srednjeg veka je potpuna


Dalje potrebno je poznavati dominantnu strukturu vlasnika zemlje pa iznositi ovakve tvrdnje da se subvencije preko zakupaca vracaju vlasnicima, a ne napraviti teoretski mogucu semu i poverovati kako je ona i stavrna.

Pitanje vlasništva je giga pitanje oko koga se sada vode velike polemike na raznim nivoima u samoj EU.
Naime društvo 21 veka postaje svesno da je pojedinačno vlasništvo nad zemljom ovakvo kakvo je (privatni posedi) potpuno neodrživo. Zemlja niti može niti sme da bude predmet svojine pojedinca, ona može da bude samo predmet upotrebe od strane pojedinca koji je dovoljno motivisan da je obrađuje i da za ovo celom društvu plaća pravednu naknadu.

Dakle zemlja i prirodna dobra su vlasništvo=svojina celog društva a nikada i ni pod kojim uslovima ne mogu biti vlasništvo pojedinca a u krajnjoj liniji ni države, ista ima samo dužnost domaćinskog rukovanja zemljom u ime i za račun celog društva.

Upravo slučaj Srbije pokazuje dva vrhunska dometa sumanutosti, kada je zemlja u pitanju i to u vrlo kratkom vremenskom periodu, tokom dve krajnosti ideološkog jednoumlja, dva dijametralno suprotna nesposobna ekonomska modela.

cerski

p.s. onim koji bi me optužili sa Marksizam: ovo je teoretski ekonomski model potpuno suprotan marksizmu.
dragan7557 dragan7557 08:39 03.06.2011

Re: Teorija i Praksa II

Kako, to nisi objasnio al ajd. (Uzgred, ne bi nikako,naprotiv)

Slušaj ja na vreme idem da spavam a diskusije ove prrirode me ne bacaju u izbornu vatru. Držati se narodne "i sutra je dan" je meni, 'must.'
Dobro, dakle uvodjenjem poreza na zakupninu bi se smanjio procenat neobradjenih povrsina.


Sva postojeća prirodna dobra na ovoj planeti su neotuđiva svojina celog čovečanstva i svi imaju nedeljiva podjednaka prava na sveukupno vlasništvo.

Svojinu nije moguće otuđiti ali dati je u zakup je ne samo moralno več je i preka potreba društva. Za ovaj zakup zakupci društvu moraju da daju deo prihoda koje ta svojina (u funkciji društva) aktivnim korišćenjem ostvaruje.

Apsolutno je nenormalno (kretenski) favorizovati recimo zanimanje vojnika (budi profesionalac) koji društvu ništa korisno ne donosi, a zanimanje zemljoradnik, bez koga društvo nije u stanju da fizički opstane oglasiti zanimanjem trećeg reda, nazivati ga pogrdnim imenima (gedža, seljačina i sl), i umesto društvenog priznanja za doprinos fizičkog opstanka svih nas koje zemljoradnik omogućava, lomiti zemljoradniku vrat i tako istim udarcem slomiti i svoj vrat.

Favorizovanje ovog zanimanja treba da bude prva briga društva a spot budi profesionalac (ako treba da se vrti) treba da poziva i motiviše mlade ljude da sa ponosom preuzmu brigu o svom bližnjem (isti hrane svakog od nas znači celo društvo), umesto poziva na jednu profesiju koja je samo zadnjih nekoliko godina na samom Balkanu sejala smrt.

Tek kada društvo shvati da vojska(1) ne donosi ništa dobro a zemljoradnik ga hrani i održava u životu, da se za pare, ako ne bude proizvedena hrana ne može kupiti, a da nije sramota već ponos biti zemljoradnik, doći će do promene.

Za ove promene će biti potrebni veliki napori samog društva (koje se odrodilo od prirode zahvaljujući kojoj postoji) koje u našim vremenima smatra (bez ikakvog razloga) da se novcem može sve kupiti, što je najveća neistina u koju je ljudski rod ikada poverovao.

Obmana da se za novac sve može kupiti, je toliko destruktivna i suluda da ju je veoma lako shvatiti i kao takvu odbaciti. Kupiti se može samo ono što je u tzv. realnom svetu proizvedeno i njumemu kao takvo postoji- i ništa više.

Ni jedan dosadašnji sistem društvenih odnosa: Robovlasništvo, Feudalizam, Kapitalizam, Socijalizam niti Finansijaki Kapitalizam, nisu bili u stanju da na pravilan način reše tzv. seljačko pitanje, jer im je svima imanentan pogrešan prilaz svojini. Bolje reći, svima je imanentan pokušaj prisvajanja tuđe svojine putem primene sile.

I da zaključim, proizvodnja primarnih bioloških potreba čovečanstva nije pitanje političkog prepucavanja već pitanje opstanka ljudske vrste.

Sa skoro 7 milijardi stanovnika ove planete rešavanje svojinskih odnosa nasiljem vodi u WW 3 i u masivno ubijanje najvećeg dela čovečanstva.

(1) Ovo važi za sva zanimanja koja nisu u funkciji primarne proizvodnje.


cerski





maca22 maca22 14:01 03.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

Jukie
Molim da se za nas koji nikada nisu obrađivali zemlju objasni VEOOOMA jednostavnim rečima kako ...

Jel može objašnjenje isto veoma jednostavno odakle nekom 100 ha i, da li je taj siromašak, pa su mu neophodne subvencije?
Kad on to žito uzgoji i proda i zaradi, jel vraća on subvenciju državi ili kako?

Izvinjavam se ako su se odgovori provukli negde.
milisav68 milisav68 19:04 03.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

maca22

Jel može objašnjenje isto veoma jednostavno odakle nekom 100 ha

Na foru , kupi 3-4 šećerane, ili neka druga propala (čitaj namerno uništena) preduzeća koja imaju zemlju u posedu.
Ima i onih koji su pošteno stekli, ali njih je vrlo malo.
I uopšte, vlasnika sa 100 ha je manje od 10%.
da li je taj siromašak, pa su mu neophodne subvencije?

Subvencije se ne daju na posed zemlje, nego za ratarske kulture od strateškog značaja (pšenica, kukuruz, ječam....), jer država kontroliše njihovu trgovinu (cena, uvoz-izvoz), zbog socijalnog mira, i u slučaju vremenskih nepogoda (suša/poplava), neke druge katastrofe ili ratnog stanja.
Problem je nastao, zato što se nije kontrolisalo na šta su se "trošile" subvencije, pa se država našla u problemu zbog manje količine za otkup, a neki su stavili velike količine para u džep.
Kad on to žito uzgoji i proda i zaradi, jel vraća on subvenciju državi ili kako?

Ne vraća pare, nego se "obavezuje" da "proda" državi odredjenu količinu robe (država kaže - nemaš prava da se buniš za nisku otkupnu cenu jer sam te subvencionisala).

E sad, mesta za mućke ima kolko hoćeš i nema nevinih.
maca22 maca22 21:27 03.06.2011

Re: Šta su to subvencije i kako to radi?

Hvala
antemuralis_ortodoks antemuralis_ortodoks 21:15 02.06.2011

za šta sve subvencije

subvencije za daktilografkinje u državnoj upravi koje još nisu naučile Word jer imaju samo 10 g do penzije pa da ih se ne maltretira .
Subvencije za zaposlene u "udruženom radu" koji ne primaju plate još iz prošlog milenija al rade jel im ide staž i zdravstveno i čuvaju radno mesto
Subvencije za kulturu koja ništa referentno ne stvara , al se bore "protiv nečega" i kao elita su jasni protivnici šunda ( po principu pevaljkine pare sa tezge uzmite i dajte nama NAMA) .
Subvencije za naučne radnike koji se bave apstraktnim,društveno nekorisnim radom i prodavanjem ideologija ( razne "studies",
subvencija za prevoznike koji voze skuplje ,nekvalitetnije i gore od bilo koje konkurencije.
još samo da se donese petogodišnji plan subvencije
da se odredi šta je "napredno" za subvencionirat.

Ok da im se ne naplaćuje PDV na njihov proizvod i to je sve.
A o koristi subvencija i njihovu doprinosu poljuprivredi valjda je najbolji primer Hr (tamo se to zove poticaj) Ni Tito nije delio ko Sanader i šakom i kapom i nikad dosta
princi princi 22:28 02.06.2011

Тандара броћ

На основу вести, онако полуинсинуације, додај мало политичко затезање на линији Нови Сад- Београд, обавезно Младића, потом Монсанто-Мишковић-зли капиталисти под обавезно, и добијеш овакав блог.

А из текста никако да схватим да ли се аутор залаже или не за државне субвенције у пољопривреди. Да ли аутор мисли да су оне добре, лоше? Да ли Србија треба да се придружи ЕУ у спровођењу заједничке аграрне политике, која је, узгред поубијала и од глади побила много више људи него што ће Монсанто икада урадити? (не видим да аутору то ни најмање смета). Интересантно је да сељаци не траже либерализацију продаје онога што су произвели, него плаћање субвенција по основу величине обрадиве земље. Како то може повећати ефикасност алокације ресурса? Како ће то натерати сељака да улаже у културу која ће ове године бити профитабилна?

Кад смо већ код еуропских вредности мислим да говор естонског председника заслужује неупоредиво више простора од паорских трактора.
Goran Vučković Goran Vučković 22:40 02.06.2011

Re: Тандара броћ

Да ли Србија треба да се придружи ЕУ у спровођењу заједничке аграрне политике, која је, узгред поубијала и од глади побила много више људи него што ће Монсанто икада урадити? (не видим да аутору то ни најмање смета).

Uh, ne znam da li je ona ovog aspekta agrarnog protekcionizma bogatih uopšte svesna.
maca22 maca22 22:49 02.06.2011

Re: Тандара броћ

Goran Vučković
Да ли Србија треба да се придружи ЕУ у спровођењу заједничке аграрне политике, која је, узгред поубијала и од глади побила много више људи него што ће Монсанто икада урадити? (не видим да аутору то ни најмање смета).

Uh, ne znam da li je ona ovog aspekta agrarnog protekcionizma bogatih uopšte svesna.

Ja jesam. Čitala sam neku literaturu.


princi
Кад смо већ код еуропских вредности мислим да говор естонског председника заслужује неупоредиво више простора од паорских трактора.

Neki sažetak/prikaz ako može? :)
princi princi 23:00 02.06.2011

Re: Тандара броћ

Neki sažetak/prikaz ako može? :)

Може. Прочитај.
maca22 maca22 23:04 02.06.2011

Re: Тандара броћ

princi
Neki sažetak/prikaz ako može? :)

Може. Прочитај.

Ti ne znaš šta je sažetak. Niti kako da predstaviš vrednost onoga što preporučuješ. Niti da to treba da uradiš. Niti sebe kao osobu čija reč bi bila dovoljna preporuka. I još bi da se svađaš i komanduješ.

Evo sad ću da se zaronim u besmislen čaršaf... :)))
freehand freehand 23:13 02.06.2011

Re: Тандара броћ

maca22
princi
Neki sažetak/prikaz ako može? :)

Може. Прочитај.

Ti ne znaš šta je sažetak. Niti kako da predstaviš vrednost onoga što preporučuješ. Niti sebe kao osobu čija reč bi bila dovoljna preporuka. I još bi da se svađaš i komanduješ.

Evo sad ću da se zaronim u besmislen čaršaf... :)))

Ja sam pročitao i govor vredi svakog potrošenog sekunda.
Neke sam pasuse čitao i dva puta.
Princi - hvala!
maca22 maca22 23:35 02.06.2011

Re: Тандара броћ

Free, jel to citiras mene da bi mi preporucio? Sa vecim autoritetom nego sto ga ima Prici. :)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana