GOST AUTOR: EXPOLICAJAC*
Nikada nisam imao želju da pišem o problemima moje profesije. Ali uvek postoje razlozi koji želje stave u drugi plan a surova stvarnost nametne društvenu odgovornost i time promeni tok ostvarivanja želja. Namera ovog bloga je da bar malo omogući primereniji odnos obtičnih ljudi prema policiji i pokušaj da se običnom čitaocu dočaraju težina i odgovornost policijiskog posala.
Procesi demokratizacije društva najviše se manifestuju preko utiska koji pojedinac stekne o radu određene institucije. Svaka mogućnost koju instiucija da pojedincu kao oblik kontrole njenog rada, nema za cilj da stvori privid demokratizacije, već mora da predstavlja one tanane signale koji usmeravajući deluju na buduće aktivnosti predstavnika institucija. Naravno da je taj proces opterćen, kako neznanjem pojedinca o ukupnom radu institucija, tako i unutrašnjom rigidnošću same institucije koja teško menja ustaljene navike i stečene pozicije. Odnos je uvek interaktivan. Što je veće znanje pojedinaca o radu institucija to je i veća mogućnost da se ustaljene navike menjanju na bolje i da se ukupni utisak koji stiče pojedinac poboljša.
Zakon o policiji je u čl.180 predvideo mogućnost da „... Svako ima pravo da Minsitarstvu podnese pritužbu protiv policijskog službenika ako smatra da su mu nezakonitom ili nepravilnom radnjom policijkog službenika povređena prava ili slobode“.
Poštujući odredbe čl. 180 Zakona o policiji Ministarstvo unutrašnjih poslova R.Srbije je 1.9.2006. godine donelo Pravilnik o postupku rešavanja pritužbi
Prateći članove ovog pravilnika pokušaću da vam olakšam put u ostvarivanju svojih prava koja direktno proističu iz zakonskih odredbi Zakona o policiji. Neću se baviti odredbama pravilnika koje propisuju način ponašanja policijskih službenika koji su zaduženi za sprovođenje ovog pravilnika.
U Čl. 2 Pravilnika jasno je određeno da se svi učesnici postupka mogu obraćati stručnim licima za pravnu pomć, ali da sami moraju finansirati tu istu pravnu pomoć.
Pojedinac koji smatra da su mu prava povređena tokom bilo kog postupka policijskog službenika pritužbu može podneti u pismenom, usmenom ili elektronskom obliku i to po mestu prebivališta podnosioca pritužbe. Pritužba mora biti razumljiva, da sadrži lične podatke pritužioca sa detaljnim opisom radnje na koju se pojedinac žali, i njenim mestom i vremenom odigravanja.
U toku postupka prijema pritužbe policijski službenik koji pritužbu prima dužan je da podnosioca upozna sa tokom same pritužbe i izda potvrdu o njenom prijemu. U slučaju da se podnosiocu pritužbe, nakon njenog podnošenja, neko javi iz nadležne policijske stanice, to može biti samo obrazloženo time da pritužba nije potpuna ili da vas pita za dodatna pojašnjenja koja će omogućiti nesmetani dalji tok rešavanja pritužbe. Obično se u postupku prikupljanja činjenica po pritužbi upućuje i poziv podnosiocu da bi se svi detalji još jednom jasno definisali, ali u tom slučaju poziv se upućuje tri dana unapred kako bi se omogućilo prilagođavanje obaveza podnosioca sa potrebama prikupljanja dodatnih činjenica. Podnosilac na svoj lični zahtev može da traži da se ta tri dana skrate na kraći razuman rok. Nakon obavljenog razgovora sa podnosiocem pritužbe, u cilju prikupljanja dodatnih obaveštenja, sastavlja se zapisnik koji potpisuju, kako podnosilac pritužbe tajko i lice koje je razgovor obavilo.
Nakon ovih radnji, odgovorni policijki službenik koji je vodi postupak pritužbe poziva podnosica i obaveštava ga o preduzetim merama i radnjama prema policijskom službeniku protiv kojeg je pritužba i podneta. U slučaju da je podnosilac pritužbe, nakon tako primljenog obaveštenja, zadovoljan preduzetim merama od strane nadležne instance, sastavlja se Zapisnik o razmatranju pritužbe sa gore navedenim konstatacijama koji potpisuju kako podnosilac pritužbe, tako i odgovorni policijski službenik. Na takav način se okončava tok same prutužbe.
U slučaju da podnosilac pritužbe nije zadovoljan preduzetim merama i radnjama, ili da se nije odazvao na poziv odgovornog policijskog službenika, pritužba se ustupa na rešavanje Komisiji za rešavanje pritužbi.
Posle preduzimanja svih radnji predviđenih Pravilnikom, rukovodilac nadležne pritužbene jedinice policijske uprave zakazuje sednicu komisije. Svi učesnici sednice moraju biti pismenim putem obavešteni o tome najmanje pet dana pre održavanja sednice. Podnosilac pritužbe na sednici može da ima pravnog zastupnika čije troškove sam snosi. Sednica je javna i na njoj se vodi zapisnik koji potpisuju svi pristutni učesnici. Kakvu god odluku da komisija donese, podnosilac pritužbe ima i dalje na raspolaganju sva pravna i druga sredstva za zaštitiu svojih prava i sloboda.
Bitno je znati da se pritužbe mogu podnosti nadležnim organima do 30 dana od događaja kojim su narušena prava ili slobode podnosioca pritužbe. Pritužbe se podnose samo protiv policijskih službenika koji su bili u vršenju službene dužnosti, a ne i protiv policijskih službenika koji su van vršenja službene dužnosti učinili kakakv prekršaj ili krivično delo. To je već obuhvaćeno disciplinskim pravilnikom i predstavlja poseban vid postupka.
------------
* - DOMAĆIN OVOG BLOGA KRKAR OGRAĐUJE SE OD TVRDNJE DA POLICAJAC IKAD MOŽE BITI EX (jednom pandur...)