Ekonomija

Je Veux

Saša Radulović RSS / 04.09.2011. u 22:33

Nešto je strašno pogrešno sa realnošću koju nam je izgradio korporativni svet u kome živimo i njemu podređena društva i njihove demokratije. Kao i toliko puta do sada, mladi ljudi to osećaju najbolje. Najdirektnije. Najiskrenije.

 
Mi još nismo stigli do tog stadija razvoja. To važi i za mnoge druge države u svetu. Mi živimo u partokratiji u kojoj su političke partije iznad korporacija i iznad društva. To je naša stvarnost. I srljamo ka ovoj drugoj, doduše nešto boljoj, ali i dalje lošoj korporativnoj stvarnosti u kojoj se ponovo gubi čovek. Ovaj tekst nije o nama. Ovaj tekst je o najrazvijenijim. O naprednom svetu.
 
Korporacije nisu smisao života i postojanja. Korporacije nisu garant blagostanja. Korporacije nisu najvažnije što imamo. Korporacije su sredstvo. One nisu cilj.
 
Zadatak države je da dobro reguliše društvo i odnose u tom društvu i time stvori okvir u kome će različiti ljudi sa različitim idejama i željama moći da stvore lep život za sebe. Šta god to lep značilo za svakog od nas. Posao države je regulacija. Dražva reguliše kroz zakone. Krivični zakonik je regulacija. Određuje npr. da ne smete ubiti čoveka. Da ne smete prevariti drugog čoveka. Da ne smete udariti, ukrasti ... Država reguliše jednom granom vlasti, država monopoliše silu drugom granom vlasti i sprovodi svoju regulaciju, društvo kontroliše i silu i sprovođenje regulacije kroz sudsku granu vlasti.
 
Korporacije su shvatile da moraju da kontrolišu sve tri grane vlasti. Ne zato što su zle. Već zato što se tako postiže najveći profit. Korporacije su postale jače od država. Neki investicioni fondovi imaju više novca nego više od dve trećine država u svetu. Srbija je  patuljak u tom svetu. Korporacije su kupile čak i najjaču demokratiju na svetu.

Cilj društva i njegove regulacije je bogaćenje društva i sloboda pojedinca u tom društvu. Sloboda koja ne ugrožava druge. Sloboda svakoga da živi i traži svoj smisao. I sreću. Šta god ona značila. I sve dok ne ugrožava druge, ona zaslužuje da je poštujemo. Delili je mi ili ne. Osim ovog prekrasno neodređenog, a ipak tako određenog cilja, društvo drugog cilja nema. Niti treba da ga ima.

Ogromno bogaćenje pojedinaca se dešava na štetu ogromne većine članova društva. Kao takvo, ono ugrožava druge. Celo društvo stvara novu vrednost. Manjina uzima većinu te novostvorene vrednosti, vrednosti koju nije kreirala. Vrednosti koje se usled loše regulacije dočepala. Ekonomski ključ za ovakvu raspodelu novostvorene vrednosti je prvo u poreskom sistemu, onda u nedostatku regulacije tamo gde treba da je bude, i končano u postojanju pogrešne regulacije tamo gde uopšte ne treba da je bude ili tamo gde je potrebna potpuno drugačija regulacija od postojeće. Potrebna čemu? Bogaćenju društva.

Stvari su se toliko otele kontroli, da ogromna većina, srednja klasa, počinje da gubi vazduh.

Korporacijama i njihovim alavim menadžerima i investitorima su potrebne armije uniformisanih potrošača.  Jer u takvim sredinama se ostvaruje najbolji profit. To je sve što interesuje korporacije. To je sve što će ih ikada interesovati. I to je DOBRO. Tako i TREBA DA BUDE: Cilj korporacije je da cedi efikasnost iz suve drenovine, da sa manje učini više, kako bi joj ostao VEĆI PROFIT. Tol'ko.

Ali nije dobro da država i društvo zaboravi čemu služe korporacije i da im prepusti kontrolu. 

Termin "socijalno odgovorne korporacije" je tragično komičan oksimoron. Nama ne trebaju socijalno odgovorne korporacije. Nama ne trebaju korporacije koje IMAJU KONTROLU NAD DRUŠTVOM i koje onda molimo da budu milosrdne. Nama trebaju dobro regulisane kroporacije POD KONTROLOM DRUŠTVA, koje obavljaju svoju ekonomsku funkciju: donosioci efikasnog. Od korporacija nam treba kvalitetnije, brže i jeftinije. Ne socijalno odgovorno. Socijalnu odgovornost garantuje država kroz svoju regulaciju i svoj socijalni sistem. Korporacije ne treba tim poslom da se bave. Isto kao što država ne treba da se bavi privređivanjem. 

Korporacije su daleko prevazišle svoju svrhu u društvu. One su preuzele kontrolu. Kontrolišući regulaciju, korporacije kontrolišu društvo.

Korporacije ubijaju svu različitost. Ne zato što su zle. Već zato što je u istosti veći profit. Korporacije su ubile rock'n'roll. Zatrpale su ga smećem. Korporacije ne vole "lenju" omladinu koja ne želi da robuje korporacijama. Koja ne veruje u ono što im korporacije prodaju. Koja ne veruje da je smisao života pohlepa, profit, posluga i besnija kola.

Korporacije ne vole konkurenciju. Nikakvu konkurenciju. Kororacije žele monopol. Konkurencija znači manji profit. Borba sa konkurencijom isrpljuje. Borba sa konkurencijom zahteva odvajanje profita za inovacije. Za nove i bolje proizvode. 

Ja duboko verujem u privatnu svojinu i kapitalizam kao sistem zasnovan na privatnoj svojini. Verujem u tržišnu utakmicu, konkurenciju i inovacije. Isto tako duboko verujem u slobodu pojedinca. I njegovu snagu da promeni društvo. Ali i u humanizam i odgovornost društva. I u balans kolektivnog i pojedinačnog. 

Korporacije veruju da su ljudi lenji. I da ih postojanje socijalnog sistema podstiče na lenjost. I da treba ukinuti socijalni sistem kako bi se ljudi primorali da rade, jer namaju izbor. Tako je jeftinije. Korporacije bi volele da ubede čovečanstvo da društvo ne može da "plati" "lenju" omladinu. Da je tržište magična reč koja rešava sve probleme. Da društvo ne može da plati socijalni sistem. Zdravstvno osiguranje za sve. Školstvo za sve. Socijalnu pomoć. Penzije za sve.

I naravno da ne može. Ako je sva novostvorena vrednost rezervisana za njih.



Komentari (67)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 22:48 04.09.2011

Gde je tu vladavina naroda?

Tako nekako.

Demokratija je vladavina naroda. Narod bira na izborima svoje predstavnike. Predstavnici su članovi političkih partija (skoro uvek). Da bi političke partije mogle da funkcionišu, potreban im je novac, veliki novac. Treba im posebno velika količina novca pred izbore da bi ih iskoristili da ubede birače da za njih glasaju. Taj novac uglavnom dobijaju od korporacija donatora. Posle moraju da se donatorima nekako oduže. Odužuju im se tako što štite njihove interese. A narod... koga je briga za narod - do sledećih izbora, eventualno do neke pobune, ako dotera "cara do duvara". (Ovo nije o nama, ovo je o naprednom svetu.)

Gde je tu vladavina naroda... Izgubila se negde između redova.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 23:17 04.09.2011

Re: Gde je tu vladavina naroda?

Vladavina naroda u meri u kojoj je sposoban da prepozna svoj interes. Recimo, veličina izborne jedinice, kao primer ravnoteže krupnog, sitnog kapitala i glasača. Kada je Srbija pretvorena u jednu izbornu jedinicu, delovalo je lepo i jednostavno, no stvarnost je malčice složenija.
jkt2010 jkt2010 14:21 07.09.2011

Re: Gde je tu vladavina naroda?

Dragan Pleskonjic
Tako nekako.
Gde je tu vladavina naroda... Izgubila se negde između redova.


Vladavina naroda ce da se desi tek kad se ukinu svi ti blanko cekovi koje drzava trenutno ima a zove ih "porezi". Kad ne bude vise poreza nego budu samodoprinosi. Pa kad "drzavi" (ili bilo kome) treba malo od moje imovine onda "drzava" (ili bilo ko) mora da me pita da li hocu da mu dam. Moze od vrata do vrata pa da sklapamo ugovore, a moze i referendum pa kako kaze vecina. I sve lepo "case-by-case bases": ovo je projekat, ovo su benefiti, ovo su troskovi, ovoliko para na ovoliki rok, pa onda javna rasprava, pa cujemo i Sasu zasto je to dobro i one druge zasto to nije. Pa na kraju ili damo ili ne damo. Do tada, koga bole uvo za tzv "narod", "gradjane"...

A za one klasicne drzavne funkcije (diplomatija, vojska koja nam ni ne treba jer necemo ratovati itd) drzava ima dovoljno sopstvene imovine, pa nek je koristi. Ako je pametno koristi, imace dovoljno i nama "gradjanima" da udeli. A mi na izborima iskljucivo glasamo za onoga ko nam obeca vise para od te, drzavne imovine, a ne za onoga ko nam obeca da ce manje da nam uzme od nase. Kao sada.
zoja444 zoja444 22:57 04.09.2011

...

korporacije nisu apstrakcija. njih cine neki ljudi. ko su ti ljudi? koliko ih ima? da li je ovo povratak u robovlasnicko drustvo? doduse modernizovano i stilizovano.
omega68 omega68 23:27 04.09.2011

hm

Korporacije su daleko prevazišle svoju svrhu u društvu. One su preuzele kontrolu. Kontrolišući regulaciju, korporacije kontrolišu društvo.


...a onda predsednica opštine Rača zabrani ''Jura corporaciji'' da podigne plate radnicima jer će to da znači da sa povećanjem proseka gubi status nerazvijene opštine i samim tim sredstva od države.Ko šiša narod, važno je koliko para funkcioneri mogu da maknu
nsarski nsarski 23:48 04.09.2011

Korporacije i njihova priroda

Nikad se nisam javljao da komentarisem na tvojim postovima, ali ovaj me je bas inspirisao. I imam dva pitanja:

1. Prema ovome sto gore pise, korporacije su ispale kao nekakav Frankenstajn, kreacija ljudi, koji se protiv tih istih ljudi okrenuo. Ovo je, naravno, pojednostavljen opis, ali nesto slicno se zakljucuje iz tvog teksta. Da li su se korporacije izmakle kontroli i postale nezeljeni efekat kao, na primer, zagadjenje sredine, ili je buducnost sveta u bas njihovom funkcionisanju?

2. Prema americkim zakonima, korporacije se pred sudom tretiraju kao licnosti. Pogledati, na primer, Corporate personhood. Dakle, korporacije mogu da budu uvredjene, da tuze pojedince, da imaju sve prerogative koje gradjani imaju. S druge strane, one imaju posebni status ako deluju za interese drzave, zagadjuju okolinu, ili ne placaju odgovarajuci porez. Da li su korporacije licnosti ili institucije koje nemaju ljudske atribute?
ninasimone ninasimone 02:23 05.09.2011

Re: Korporacije i njihova priroda

nsarski


2. Prema americkim zakonima, korporacije se pred sudom tretiraju kao licnosti. Pogledati, na primer, Corporate personhood. Dakle, korporacije mogu da budu uvredjene, da tuze pojedince, da imaju sve prerogative koje gradjani imaju.

Nail in the coffin: Citizen United v. FEC. The First amendment, freedom of speech, se sad i legalno odnosi na njih. Podignuta je zabrana neogranicenog finansiranja politickih kampanja od strane korporacija i sindikata (kojih jedva da ima). Dakle, ne samo da imaju sve prerogative gradjana, nego i pravo da svoj glas "napanje" do daske.

@Sasa
Retko kad smo se slagali al' ovog puta, 100%.
abrasax abrasax 04:16 05.09.2011

Re: Korporacije i njihova priroda

Prema ovome sto gore pise, korporacije su ispale kao nekakav Frankenstajn, kreacija ljudi, koji se protiv tih istih ljudi okrenuo. Ovo je, naravno, pojednostavljen opis, ali nesto slicno se zakljucuje iz tvog teksta. Da li su se korporacije izmakle kontroli i postale nezeljeni efekat kao, na primer, zagadjenje sredine, ili je buducnost sveta u bas njihovom funkcionisanju?



U čemu je dilema koju postavljaš? Ja je vidim ovako: koliko je to opasno po život pojedinaca? I ako nije, u nekom bukvalnom smislu, da li to znači da treba da nastave da tako funkcionisu?



Meni tvoje pitanje deluje dosta direktno, mada ne mislim da je meni upućeno.

Primer sa neplaćanjem poreza ne zvuči mi logično. Mislim da je poreski sistem dorastao problemu i "ne prašta" nesavršenosti.







alselone alselone 07:17 05.09.2011

Re: Korporacije i njihova priroda

nsarski

1. Prema ovome sto gore pise, korporacije su ispale kao nekakav Frankenstajn, kreacija ljudi, koji se protiv tih istih ljudi okrenuo. Ovo je, naravno, pojednostavljen opis, ali nesto slicno se zakljucuje iz tvog teksta. Da li su se korporacije izmakle kontroli i postale nezeljeni efekat kao, na primer, zagadjenje sredine, ili je buducnost sveta u bas njihovom funkcionisanju?


Ja lično mislim da su se korporacije izmakle kontroli. Kao što je Saša napisao, postoje korporacije koje su jače od 2/3 država. Ovo ne vidim kao nešto a priori loše već samo konstatujem stanje.

Mislim da je sledeći stadijum društvnog razvoja neka vrsta monarhije gde ta buduća "država" nije geografska odrednica već korporativna. Nacije onako kako ih danas poznajemo će prestati da postoje, već će pripadnost korporaciji biti nova "nacija". Kažem monarhija zato što će uređenje korporacije i upravljanje unutar nje biti na nivou nekadašnje, originalne, monarhije. Zatim će se raja pobuniti i tražiti demokratiju unutar korporacije pa ćemo imati sliku kao danas samo bez geografske odrednice već nove nacionalne, tj. pripadnosti korporacijama.
Saša Radulović Saša Radulović 22:55 05.09.2011

Re: Korporacije i njihova priroda

Prema ovome sto gore pise, korporacije su ispale kao nekakav Frankenstajn, kreacija ljudi, koji se protiv tih istih ljudi okrenuo. Ovo je, naravno, pojednostavljen opis, ali nesto slicno se zakljucuje iz tvog teksta. Da li su se korporacije izmakle kontroli i postale nezeljeni efekat kao, na primer, zagadjenje sredine, ili je buducnost sveta u bas njihovom funkcionisanju?


Nisu se korporacije okrenule protiv ljudi, niti su korporacije zle. One imaju svrhu. Jednu jedinu: profit. I to je dobro. Zašto? Efikasnost u slobodnom tržišnom sistemu se postiže bespoštednom borbom za dominacijom i profitom. Društvo u toj borbi dobija bolje, jefinije i kvalitetnije usluge i robu. Samo za to nam i trebaju. U toj borbi, korporacije umiru i rađaju se. Njih ne treba spašavati. Neefikasne treba da umru. Društvu trebaju samo efikasne korporacije.

Korporacijama nije mesto, ni pod razno, u kreiranju regulacije na tržištu, zakone, uticanju na političke procese, izbore, sudove, medije, državne organe ... A upravo to imamo: korporacije su postale vlasnici političkog procesa. To naravno ne znači da ljudi koji rade u korporacijama ne treba da iznose svoja mišljenja o zakonima i učestvuju u procesu.

Pravna lica mogu i da izvrše krivična dela, što guramo i u naše zakonodavstvo :) Mislim da su mnogi atributi fizičkih lica koji su dati pravnim licima nepotrebni i štetni. Društvu. Potrebni su samo korporacijama. O trustovima da i ne govorim. I svim drugim tragi-komični mehanizmima izbegavanja poreza.

Možda da bi se videla potpuna apsurdnost ovog pristupa, mogli bi prepisati Declaration of Independence i dodati i korporacije. Tako da svaka korporacija ima pravo da traži svoju sreću.
highshalfbooze highshalfbooze 08:15 06.09.2011

Re: Korporacije i njihova priroda

Uloga korporacija nije da zadovoljava potrebe potrošača, već da kreira te potrebe.
Uloga korporacije nije da posluje po zakonima i pravilima, već da kreira zakone i pravila koja njoj odgovaraju.
A upravo to imamo: korporacije su postale vlasnici političkog procesa.

To se nije desilo čarolijom, već se desilo zbog toga što je to bilo prirodno da se desi zbog uslova koji vladaju u okruženju korporacija.
Saša Radulović Saša Radulović 10:52 06.09.2011

Re: Korporacije i njihova priroda

Uloga korporacija nije da zadovoljava potrebe potrošača, već da kreira te potrebe.


Upravo to im je uloga koju im namenjuje društvo. Samo je to izgubilo iz vida.

Uloga korporacije nije da posluje po zakonima i pravilima, već da kreira zakone i pravila koja njoj odgovaraju.


Upravo to je zadatak korporacija koji im je postavilo drustvo. Samo je to izgubilo iz vida.

Naravno ne čarolijom. Već bespoštednom borbom velikih korporacija da sebi stvore prostor za što veći profit bez konkurencije.

A društvo je zaspalo.
princi princi 07:02 05.09.2011

Fali tu jedna mala veza.

Šta je cilj korporacija? Ostvarivanje profita. Kome idu ti profiti? Akcionarima i poveriocima. Ko su akcionari i poverioci? Penzioni, mutual i hedge fondovi iz koga se finansiraju penzije, univerzitetski i muzejski endowmenti (baš bi bilo zanimljivo videti na šta bi ličili američki ili vrhunski engleski univerziteti kad ne bi bilo endowmenta). Time je krug zatvoren. Korporacije, zapravo, predstavljaju samo mehanizam preraspodele društvenog bogatstva.

Da li je bolje da tu preraspodelu reguliše država? To je isto kao pitanje da li je bolje živeti u Francuskoj (odnosno Nemačkoj) ili USA (odnosno Švajcarskoj). Pitanje ukusa i izbora. Francuzi, javljajte se, ovaj blog je i tako prepun Srba koji se ubiše da žive u USA odnosno UK.
ninasimone ninasimone 18:24 05.09.2011

Re: Fali tu jedna mala veza.

princi
Šta je cilj korporacija? Ostvarivanje profita. Kome idu ti profiti? Akcionarima i poveriocima. Ko su akcionari i poverioci? Penzioni, mutual i hedge fondovi iz koga se finansiraju penzije, univerzitetski i muzejski endowmenti (baš bi bilo zanimljivo videti na šta bi ličili američki ili vrhunski engleski univerziteti kad ne bi bilo endowmenta). Time je krug zatvoren. Korporacije, zapravo, predstavljaju samo mehanizam preraspodele društvenog bogatstva.

Profit ide pre svega velikim akcionarima, onima sto blize vrhu. Oni i trguju akcijama i novcem po sasvim drugim pravilima od malih koji su utrpani u penzione i ine fondove, sto milom, sto silom. Sto se univerziteta tice, da, lepo je to kad od bogatih stigne endowment check pa osvane novo krilo. Ali, isto tako imamo da korporacije finansiraju istrazivanja u skladu sa njihovim interesima. To se najvise vidi u medicini i farmaciji. Finansiraju se projekti koji imaju najvise potencijala za patentiranje i zaradu. Onda krece lobiranje na svim nivoima. Ako se granice "normalnog" krvnog pritiska ili holesterola pomere za samo par jedinica, to su milijarde dolara direktno njima u dzep.
Da li je bolje da tu preraspodelu reguliše država?

Iskljucivo drzava? Naravno, ne. Ali, ovo pitanje, bar u Americi, postaje izlisno jer su korporacije i drzava u cvrstom zagrljaju. U zemlji gde su zatvori privatne korporacije kojima je cilj profit, jel' da, kako da ocekujemo da pravni i kazneni sistem bude politicki nezavistan i da svi budu jednaki pred zakonom? Kad ponestane sirovine (kriminalaca) potezom pera se naprave (three strike law, na primer, treci prekrsaj i ides dozivotno u zatvor pa makar ukrao veknu hleba). Kako prisilti drzavu da misli i na svoje gradjane od krvi i mesa, a ne samo na ove "paper cut outs", je pitanje. Nije nama do drzave zato sto je volimo, nego zato sto nam je ona trenutno jedini (potencijalni) odbrambeni mehanizam.
To je isto kao pitanje da li je bolje živeti u Francuskoj (odnosno Nemačkoj) ili USA (odnosno Švajcarskoj). Pitanje ukusa i izbora. Francuzi, javljajte se, ovaj blog je i tako prepun Srba koji se ubiše da žive u USA odnosno UK.

Bilo bi lepo da se jave, ovo stvarno postaje suvise jednostrano. Ne znam koliko je pitanje samo ukusa i izbora, sve vise lici da ovakav sistem nezadrzivo prodire svuda.


Goran Vučković Goran Vučković 22:23 05.09.2011

Re: Fali tu jedna mala veza.

Šta je cilj korporacija? Ostvarivanje profita. Kome idu ti profiti? Akcionarima i poveriocima. Ko su akcionari i poverioci? Penzioni, mutual i hedge fondovi iz koga se finansiraju penzije, univerzitetski i muzejski endowmenti (baš bi bilo zanimljivo videti na šta bi ličili američki ili vrhunski engleski univerziteti kad ne bi bilo endowmenta). Time je krug zatvoren. Korporacije, zapravo, predstavljaju samo mehanizam preraspodele društvenog bogatstva.

Baci pogled na ovo, uzgred... naleteh slučajno sinoć jureći ovu Drakerovu izjavu o vlasništvu i kontroli.

A i ova knjižica je zabavna, mislim da sam je pominjao već.
princi princi 06:49 06.09.2011

Re: Fali tu jedna mala veza.

Baci pogled na ovo, uzgred... naleteh slučajno sinoć jureći ovu Drakerovu izjavu o vlasništvu i kontroli.

Ne razumem kakve ovo veze ima sa onim što sam napisao. Čovek piše o odnosu snaga shareholdera i corporation executivea, i nigde ne piše da su shareholderi osiromašeni, odnosno da nisu očuvali odnosno uvećali svoje bogatstvo. Tačno je i da investicionce banke i da fund manageri mažnjavaju ogromne fee-jeve (zbog toga si i počeo da ulažeš u ETF-ove, sećaš se?), ali to nikako ne znači da ulagači u fondove ne dobijaju (značajan i najveći) deo profita.
princi princi 06:54 06.09.2011

Re: Fali tu jedna mala veza.

Profit ide pre svega velikim akcionarima, onima sto blize vrhu. Oni i trguju akcijama i novcem po sasvim drugim pravilima od malih koji su utrpani u penzione i ine fondove, sto milom, sto silom. Sto se univerziteta tice, da, lepo je to kad od bogatih stigne endowment check pa osvane novo krilo. Ali, isto tako imamo da korporacije finansiraju istrazivanja u skladu sa njihovim interesima. To se najvise vidi u medicini i farmaciji. Finansiraju se projekti koji imaju najvise potencijala za patentiranje i zaradu. Onda krece lobiranje na svim nivoima. Ako se granice "normalnog" krvnog pritiska ili holesterola pomere za samo par jedinica, to su milijarde dolara direktno njima u dzep.

Pa u čemu je problem? Normalno je da će najviše para zaraditi onaj ko ima najviše akcija, tj vlasništva nad korporacijom jer je i njegov rizik najveći. Ako korporacija pukne, i njegov će gubitak biti najveći jer je poslednji u redu da dobije neki deo para nazad.

Ovo ostalog je jeftina manipulacija pojmom endowmenta. To o čemu ti pišeš je direktno ulaganje u istraživanje i nema nikakve veze sa endowments. Museum i university endowments su nešto potpuno drugačije. Postavio sam wiki link i tu je sve objašjneno.
ninasimone ninasimone 07:29 06.09.2011

Re: Fali tu jedna mala veza.

princi

Pa u čemu je problem? Normalno je da će najviše para zaraditi onaj ko ima najviše akcija, tj vlasništva nad korporacijom jer je i njegov rizik najveći. Ako korporacija pukne, i njegov će gubitak biti najveći jer je poslednji u redu da dobije neki deo para nazad.

Procitaj jos jednom onaj Vuckov linkovan clanak, 2% fees, plus 20% of profits for fund managers. Za ljude koji upravljaju tudjim novcem. Priznajem, nisam ih trebala nazvati (iskljucivo) akcionarima. Drugo, gubitak od 30% vrednosti ne pogadja sve jednako. Neko ko pokupi milijardu sa stola morace da se "stisne" sa 700 miliona, a neko ce se naci u debelom minusu (under water mortgage, not enough to retire)

Ovo ostalog je jeftina manipulacija pojmom endowmenta. To o čemu ti pišeš je direktno ulaganje u istraživanje i nema nikakve veze sa endowments. Museum i university endowments su nešto potpuno drugačije.

Nisam ni rekla da su isto.
princi princi 07:42 06.09.2011

Re: Fali tu jedna mala veza.

2% fees, plus 20% of profits for fund managers.

Dobro, a kome ide 80% ili 4/5 profita? Prvo, ne pada mi na kraj pameti da branim fond menadžere, a drugo, na tržištu ima dosta prilika da se izbegne ili značajno redukuje plaćanje tih feejeva, ako oni baš toliko smetaju (pomenuti ETF-ovi jedan od načina).
Nisam ni rekla da su isto.

Nisi rekla da su isto nego si ubacila kao red herring, a ja sam ti samo na to obratio pažnju.
tihomir_simcic tihomir_simcic 07:47 06.09.2011

Re: Fali tu jedna mala veza.

Opasno se kumrovačka škola mišljenja zapatila pa američkim univerzitetima.Kako sa kojim Amerom razmijenim par riječi po Evropi tako izlaze fraze kao: ljudska prava,narod,gradjani,gradjanska prava a u 100% slučajeva nemaju pojma o toj tematici.
Drugo,sve više se nariče kako zakon u USA nije po mjeri čovjeka,te Nastići ostali bez djece,te privatni zatvori a opet redovi za kojekakve zelene karte.
U zemlji gde su zatvori privatne korporacije kojima je cilj profit, jel' da, kako da ocekujemo da pravni i kazneni sistem bude politicki nezavistan i da svi budu jednaki pred zakonom? Kad ponestane sirovine (kriminalaca) potezom pera se naprave (three strike law, na primer, treci prekrsaj i ides dozivotno u zatvor pa makar ukrao veknu hleba).

Mislim,nevalja vam kad za oružanu pljačku u Srbiji dobiješ petaka a nevalja ni privatni zatvor.
Sve je više patetičnih gastarbeitera u USA koji uvode svoj moral i koji prezentuju svoj Weltanschaung gradjen po šumadijskim vukojebinama: te nejede se roštilj sa džemom,te vi jedete kuvana jaja sa nutellom,te nevalja se raditi na veliki petak...
U USA se ide po milion a ne po dječiji dodatak.
alselone alselone 08:04 06.09.2011

Re: Fali tu jedna mala veza.

tihomir_simcic



Sta kazu Ameri sa univerziteta, kako se pravopisno pise recica "ne" u odrecnim oblicima glagola?
Goran Vučković Goran Vučković 09:40 06.09.2011

Re: Fali tu jedna mala veza.

Ne razumem kakve ovo veze ima sa onim što sam napisao. Čovek piše o odnosu snaga shareholdera i corporation executivea, i nigde ne piše da su shareholderi osiromašeni, odnosno da nisu očuvali odnosno uvećali svoje bogatstvo. Tačno je i da investicionce banke i da fund manageri mažnjavaju ogromne fee-jeve (zbog toga si i počeo da ulažeš u ETF-ove, sećaš se?), ali to nikako ne znači da ulagači u fondove ne dobijaju (značajan i najveći) deo profita.

Ne sporim uopšte da su "public" korporacije mehanika preraspodele društvenog bogatstva u kapitalizmu (slična je stvar i sa javnim dugom, samo što je "mršaviji" što se tiče prinosa, bar dugoročno statistički).

Htedoh reći da sam mislio da penzioni fondovi drže više sredstava (ako primetiš tabelu negde oko sredine, deo koji drže "domaćinstva" ) i da postoji disbalans vasništva (i prihoda koji se time ostvaruje) i moći (power). Ovo o troškovima je trivijalno, rekao bih - u svakom sistemu se stvara mehanika da se štrpka od zajedničkog tj. tuđeg - ovde je samo to na dobrovoljnoj bazi - tj. prodaja "ekspertize" naivnima (treba čitati Taleba, što se toga tiče ). Generalno, kako god postaviš sistem, spretniji štrpnu više para i vlasti (što se opet svede i na ekonomski efekat, naravno) - videli smo to i u našem starom SFRJ sistemu.

Postavlja se pitanje šta su objektivni kriterijumi "kvaliteta" društava - računam da je vertikalna mobilnost jedan od njih, a drugi je, recimo, ekonomska i socijalna infrastruktura koja statistički povećava istu (tj. neki minimum resursa koji se stave na raspolaganje "prosečnom" detetu kako bi moglo da se realizuje i popne se nekoliko spratova više na nekoj lestvici društva). Plus svakako ekonomska održivost - tj. izbegavanje "demokratske" (tj. populističke) linije manjeg otpora u spiralno zaduživanje.

Što se tiče korporacija, javnog duga i investicionih fondova - to je na neki način i mehanika globalizacije socijalne zaštite - kupujući fondove koji pokrivaju druge svetske regione (uključujući "emerging markets" ) ti u principu stvaraš kapitalnu štednju koja ne zavisi samo od performansi tvoje države (na šta bi bio osuđen kada bi u pitanju bili klasični nacionalno-izolovani penzioni fondovi bazirani na prodaji "nasleđa" sledećoj generaciji iste nacije ili oslanjanju na poresko finansiranje od sledeće generacije). Možeš to podvesti u nekom mikro-pogledu i pod upravljanje rizikom - iako bih mu ja dao malo širi kontekst i čak donekle povezao sa omiljenom temom misica - svetskim mirom
princi princi 12:27 06.09.2011

Re: Fali tu jedna mala veza.

Postavlja se pitanje šta su objektivni kriterijumi "kvaliteta" društava - računam da je vertikalna mobilnost jedan od njih, a drugi je, recimo, ekonomska i socijalna infrastruktura koja statistički povećava istu (tj. neki minimum resursa koji se stave na raspolaganje "prosečnom" detetu kako bi moglo da se realizuje i popne se nekoliko spratova više na nekoj lestvici društva). Plus svakako ekonomska održivost - tj. izbegavanje "demokratske" (tj. populističke) linije manjeg otpora u spiralno zaduživanje.

Praksa pokazuje da je sigurnost institucija i države, ili makar percepcija sigurnosti, mnogo važnija, usudio bih se čak napisati i jedino važna. To što je neko prikucan za niži srednji sloj u USA ne znači previše. Bez obzira šta pričaju levičarski intelektualci s Menhetna vertikalna mobilnost je potpuno relativan kriterijum- milioni (ako ne i desetine miliona) ljudi radije biraju da budu sirotinja u USA (ili čak i UK) nego niži srednji sloj u Meksiku (ili čak i viša srednja klasa u Srbiji). Koliko je samo naših klinaca iz "bolje stojećih kuća" koji radije peru čaše ili voze taksije po Njujorku ili Londonu nego što bi radili kancelarijske poslove po Beogradu (da i ne pominjem da im nikad ni na kraj pameti ne bi palo da peru čaše po Bg-u)- da ne ponavljam notornu činjenicu da, u materijalnom smislu, američka niža srednja klasa poseduje veći životni prostor, kola, i potroši više galona benzina nego evropska srednja klasa, da ne pominjem sada Indije i Kine, koje još uvek nisu rešile ni probleme gladi.

E a tu percepciju sigurnosti je stvorio isključivo jaki korporativni kapitalizam.
Goran Vučković Goran Vučković 12:47 06.09.2011

Re: Fali tu jedna mala veza.

Praksa pokazuje da je sigurnost institucija i države, ili makar percepcija sigurnosti, mnogo važnija, usudio bih se čak napisati i jedino važna. To što je neko prikucan za niži srednji sloj u USA ne znači previše. Bez obzira šta pričaju levičarski intelektualci s Menhetna vertikalna mobilnost je potpuno relativan kriterijum- milioni (ako ne i desetine miliona) ljudi radije biraju da budu sirotinja u USA (ili čak i UK) nego niži srednji sloj u Meksiku (ili čak i viša srednja klasa u Srbiji). Koliko je samo naših klinaca iz "bolje stojećih kuća" koji radije peru čaše ili voze taksije po Njujorku ili Londonu nego što bi radili kancelarijske poslove po Beogradu (da i ne pominjem da im nikad ni na kraj pameti ne bi palo da peru čaše po Bg-u)- da ne ponavljam notornu činjenicu da, u materijalnom smislu, američka niža srednja klasa poseduje veći životni prostor, kola, i potroši više galona benzina nego evropska srednja klasa, da ne pominjem sada Indije i Kine, koje još uvek nisu rešile ni probleme gladi.

Ehm... pa zašto to zoveš "sigurnost institucija i države" - ovo što si posle napisao je, koliko vidim, da ako neko može da bira, on će izabrati da bude u državi sa višim nivoom trenutne razvijenosti i državnog protekcionizma. Zvuči malo grunfovski (bolje je biti lep, bogat i zdrav - nego ružan, siromašan i bolestan)
princi princi 12:52 06.09.2011

Re: Fali tu jedna mala veza.

bolje je biti lep, bogat i zdrav - nego ružan, siromašan i bolestan

Ne nužno. Ima i onih koji Glazgov vole zbog vremena, .
Goran Vučković Goran Vučković 13:26 06.09.2011

Re: Fali tu jedna mala veza.

Ne nužno. Ima i onih koji Glazgov vole zbog vremena, .

Ima nekih kojima je lepo gde god odu - ali to je attitude, pre nego economy
princi princi 14:09 06.09.2011

Re: Fali tu jedna mala veza.

Ima nekih kojima je lepo gde god odu - ali to je attitude, pre nego economy

Ima, nesumnjivo, ali takvi slabo obilaze forume na kojima se raspravlja o ekonomiji, .
Goran Vučković Goran Vučković 14:29 06.09.2011

Re: Fali tu jedna mala veza.

Ima, nesumnjivo, ali takvi slabo obilaze forume na kojima se raspravlja o ekonomiji, .

Depresivna mesta, pretpostavljam

ninasimone ninasimone 15:53 06.09.2011

Re: Fali tu jedna mala veza.

tihomir_simcic

Mislim,nevalja vam kad za oružanu pljačku u Srbiji dobiješ petaka a nevalja ni privatni zatvor.

Exactly.
Sve je više patetičnih gastarbeitera u USA koji uvode svoj moral i koji prezentuju svoj Weltanschaung gradjen po šumadijskim vukojebinama

Ocigledno nikad nisi popricao sa nekim ko je gradio svoj moral po americkim vukojebinama (a izgleda ni po sumadijskim).
U USA se ide po milion a ne po decji dodatak

Eno racun u BofA sa tvojim imenom ceka da se pojavis.


tihomir_simcic tihomir_simcic 08:41 05.09.2011

Kako?

Nama trebaju dobro regulisane kroporacije POD KONTROLOM DRUŠTVA

Na koji način možemo regulisati korporacije? Jedina akcija koju država ima na raspolaganju je ekspanzivna fiskalna politika (povećavanje sozijalnih davanja,minimalna cijena rada itd.) Ti Raduloviću kao ozbiljan čovjek bi morao znati kakve dalje konsekvence ima takvo ponašanje države. Da bi država servisirala rashode mora da se zadužuje ili da poveća poreze.To nemože biti nezapaženo kod centralne banke koja će da odgovori sa kontraktivnom monetarnom politikom.Budžetski defizit se povećava.Dalje,povećanje deficita vodi ka smanjenju plata.Ekonomski subjekti smanjuju konsumiranje.Smanjuje zarada vodi ka manjoj potražnji za novcem.Manja potražnja za novcem smanjuje kamatnu stopu.Deficit bi trebao biti poravnat jakim rastom, a ne da nije rast neko je recesija epskih razmjera.
Druga stvar koja me potpuno dovodi do ludila je radna snaga.
Džaba brate pričati po Srbiji da tržište obuhvata i faktor radne snage.Plata radnika je onolika kolika je ponuda radne snage ili kolika je nezaposlenost.Što je veća nezaposlenost to je pregovaračka pozicija za platu manja i samim tim je i plata manja.
Treća stvar.Ja za dugi niz godina čitanja ovog bloga nisam ni jednom pročitao o benefitima koje su donijele te korporacije.Svi bi da se nešto igraju Bader-Meinhof igrica a ne bi da pucaju iz heklera.
Saša Radulović Saša Radulović 22:59 05.09.2011

Re: Kako?

Jedina akcija koju država ima na raspolaganju je ekspanzivna fiskalna politika (povećavanje sozijalnih davanja,minimalna cijena rada itd.)


To naravno nije jedina akcija. Niti je dobra akcija. Ovo su primeri loših regulacija.

Ako kažete da su se korporacije otele kontroli, to ni pod razno ne znači da se to treba lečiti socijalističkim budalaštinama.

Najvažnija regulacija je poreski sistem. O tome sam pisao nadugo i naširoko. Za njom slede antimonopolski zakoni. Zakon o privrednim društvima Itd.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 11:52 05.09.2011

A sta je to 'humano drustvo'?

"Ali i u humanizam i odgovornost društva"

Sta je to Sasa humano drustvo? Ja verujem u humanost pojedinca. Ne verujem u 'humanost' koja se postize pretnjom sile. Ovo mi je slicna floskula kao 'socijalno odgovorno drustvo' sto je pandam neke kosmicke pravde koju niko ne moze da definise pa ni implementira...

"Korporacije veruju da su ljudi lenji. I da ih postojanje socijalnog sistema podstiče na lenjost. I da treba ukinuti socijalni sistem kako bi se ljudi primorali da rade, jer namaju izbor. Tako je jeftinije. Korporacije bi volele da ubede čovečanstvo da društvo ne može da "plati" "lenju" omladinu. Da je tržište magična reč koja rešava sve probleme. Da društvo ne može da plati socijalni sistem. Zdravstvno osiguranje za sve. Školstvo za sve. Socijalnu pomoć. Penzije za sve.
I naravno da ne može. Ako je sva novostvorena vrednost rezervisana za njih."

Ako bi danas USA oporezovala stopom 100% sve svoje milionere, prikupila bi oko 80 do 90 milijardi dolara. Budztski deficit USA je oko 20 puta veci. Situacija je daleko gora u Evropi. Treba pogledati zaduzenost drzava i deficite budzeta i bice svima jasno da li je moguce finansirati ovo sto Sasa nabraja pa makar i savrsenom poreskom politikom...

---

Nevezano za ovo gore, Sasa ukazuje na problem (korporativna kontrola vlasti) koji je u osnivi tesko resiv. Korporacije o kojima Sasa prica deluju globalno, dok vlade deluju lokalno. Cim porezima napadnete kapital na jednoj tacki planete on se seli u drugu, van vaseg domasaja. Vi mozete porezima napasti poslovanje u okviru svoje jurisdikcije, time poremetiti trziste i trosak prevaliti na potrosace. Odavno shvaceno.

Ja bih voleo da Sasa predlozi i neko resenje. Na primer, da li bi Sasa pristao da se porez na profit korporacija ucvrsti na 20%, a da budzeti svih nivoa vlasti MORAJU da budu balansirani - da se zabrane deficiti? Da li Sasa misli da bi ovakav model mogao da plati sve sto se od 'humanog' drustva zahteva?
inco inco 11:59 05.09.2011

Re: A sta je to 'humano drustvo'?

domazetovic.andrej
Sta je to Sasa humano drustvo? Ja verujem u humanost pojedinca. Ne verujem u 'humanost' koja se postize pretnjom sile.


Mali dodatak na ovo:


kalifumestokalifa kalifumestokalifa 14:26 05.09.2011

Re: A sta je to 'humano drustvo'?

George have already agreed to paying his dues. He did so implicitly by using services of the entity created by social contract into which he was born. He has a say in how a part of his energy represented by his money will be spent within the social contract entity. This is not the only price of living within the social contract, there are others, but there are benefits too: If George falls on hard times he will not die of hunger or exposure, he will be helped enough to survive. If he is born into family which itself is down on luck he will still have access to food, water, education it will be harder for him than for those with more fortunate parentage, but not impossible. He will be protected from attacks on his person and property, he will have protection from contract breakers etc.
Granted on a 6.800.000.000 ppl planet he hasn't got a lot of places he can go to live outside of this social contract even if he would want to, but, such are the realities of life.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 15:53 05.09.2011

Re: A sta je to 'humano drustvo'?

kalifumestokalifa
He did so implicitly by using services of the entity created by social contract into which he was born. ... Granted on a 6.800.000.000 ppl planet he hasn't got a lot of places he can go to live outside of this social contract even if he would want to, but, such are the realities of life.


Cudan koncept 'socijalnog ugovora':
1. Radjanjem pristajes na njega
2. Izvrsava se protiv tvoje volje i saglasnosti
3. Ne postoji mogucnost raskidanja ugovora

Ovo se nekada zvalo ropstvo....
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 16:02 05.09.2011

Re: A sta je to 'humano drustvo'?

but there are benefits too: If George falls on hard times he will not die of hunger or exposure, he will be helped enough to survive. If he is born into family which itself is down on luck he will still have access to food, water, education it will be harder for him than for those with more fortunate parentage, but not impossible. He will be protected from attacks on his person and property, he will have protection from contract breakers etc.


Ono sto je interesantno i o cemu se i cela debata vodi je sta je zapravo uloga drzave? Sta drzava treba da radi, koliko to kosta i kako se placa?

Nisi pomenuo zdravstvo... 'Pravo' na 'besplatno' stanovanje. 'Pravo' na 'besplatan' internet. 'Pravo' na 'besplatan' sladoled. Svasta se danas trpa u koncept ljudskih prava.... I sve se to smatra PRAVOM, a ne cinom milosrdja. Ako neko plati nesto sto ja koristim a sto sam ne mogu da priustim - pristojnost nalaze da kazem 'hvala' i primim to sa zahvalnoscu. No, danas se mnostvo toga smatra PRAVOM koje ja ZAHTEVAM....
Saša Radulović Saša Radulović 23:06 05.09.2011

Re: A sta je to 'humano drustvo'?

Ako bi danas USA oporezovala stopom 100% sve svoje milionere, prikupila bi oko 80 do 90 milijardi dolara. Budztski deficit USA je oko 20 puta veci. Situacija je daleko gora u Evropi. Treba pogledati zaduzenost drzava i deficite budzeta i bice svima jasno da li je moguce finansirati ovo sto Sasa nabraja pa makar i savrsenom poreskom politikom...


Ovo jednostavno nije tačno. Ne bih se ponavljao. Niste računali. Mislim da su to mitovi koje ste izgleda progutali sa sve udicom i štapom.

U Americi treba ukinuti Bush tax cut. Nema potrebe za porez od 100%. O ovome sam pisao. Podaci to jasno pokazuju.

Dobro postaljen poreski sistem može da plati humano društvo: zdravstvo, socijalnu zaštitu, penzije, osnovno i srednje školstvo. I u Srbiji i u Americi. Doduše, ne može da plati alave farmaceutske kompanije i njihove patente.


Naravno da bi porez na profit korporacija u Srbiji morao povećati barem na 20%. I porez na imovinu, posebno korporacija. I da bi se u isto vreme porez na rad morao smanjiti za trećinu i učiniti progresivnim. Ali i ovome sam pisao, više puta, pa se ne bih ponavljao.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 09:25 06.09.2011

Re: A sta je to 'humano drustvo'?

Ovo jednostavno nije tačno. Ne bih se ponavljao. Niste računali. Mislim da su to mitovi koje ste izgleda progutali sa sve udicom i štapom.


Sasa ovo je jednostavno tacno. U toku dana cu pronaci i clanak i analize (bilo je mnogo dobrih clanaka u poslednjih mesec dana - treba sada iskopati podatke, a i B92 sistem mi ne da da uploadujem slike-grafikone). Ukupan tax revenue u USA je nesto ispod 900 milijardi. Deficit je skoro 2 triliona. Da li vi mislite da ovaj gap mozete zatvoriti sa ukidanjem Bush tax cuts??? Da ne pominjem da u USA imate minimalne servise ovoga sto zovete 'humanom' drzavom. Ne branim ovde Bush tax cuts, vec samo pokusavam da ukazem da nisu to bogati sakrili porez pa su problemi nastali. Ti bogati inace placaju vise od pola ukupnog poreza. Vise od polovine stanovnistva ne placa nikakav porez (federalni), a ocekuje beneficije i PRAVA.... Kako ovo nikome ne bode oci?

Pitao sam vas da predlozite bilo kakav poreski sistem koji ce da finansira vasu 'humanu' drzavu uz uslov da se drzavi zabrani zaduzivanje, garantovanje kredita i bilo koji drugi izvor prihoda osim poreza, akciza i carina. Tu podrazumevam i petljanje sa monetarizmom - inflaciju.

Da li znate primer 'humanog' drustva koje se ne finansira zaduzivanjem?

Saša Radulović Saša Radulović 10:48 06.09.2011

Re: A sta je to 'humano drustvo'?

Nažalost nije tačno. Ovo nije pitanje mišljenja. Pitanje je računa.

A koji procenat mislite da treba da plaćaju bogati? Iz nekog razloga vam se čini da je cifra od 50% argument za nešto? A i sama ta cifra vam pokazuje koliko je razoran bio Bush tax cut. Računajte malo.

http://blog.b92.net/text/18390/Otkud-Americki-deficit/

Sve računice pokazuju da i Srbija, kao i Kanada, može da plati dobro uređenu humanu državu. Naravno da ne može da plati 30% viška zaposlenih u skolstvu, zdravstu, JP i drzavi na svim nivoima. Naravno da ne može da plati ovakav penzioni sistem podesen za zaposlene kod drzave. Naravno da ne moze da plati Kolubare i sve ostale javne nabavke. Naravno da ne moze da podnese da banke placaju manje o 10% poreza dobit i da privatizatori ne placaju nikakav porez na imovinu jer joj je knjigovodstvena vrednost 0. To sve naravno ne moze.

Kao sto Amerika ne moze da plati alave korporacije u oblasti zdravstva i odrbane. Niti moze da plati toliko nizak porez za najbogatije. Pa da imate da i pored nomilanog rasta GDP-a od 70%, poreski prihodi nominalno padnu za 5%. To ne može.


domazetovic.andrej domazetovic.andrej 11:49 06.09.2011

Re: A sta je to 'humano drustvo'?

Nažalost nije tačno. Ovo nije pitanje mišljenja. Pitanje je računa.


O racunu i govorim. Konkretnije o Federal Income Tax. Da ste svim milionerima uzeli sve sto su zaradili prosle godine skupili biste oko 90 milijardi USD (sto je prijavljeno kao income). Ne mogu na WSJ da pronadjem taj clanak trenutno. Bio pocetkom avgusta.

A koji procenat mislite da treba da plaćaju bogati? Iz nekog razloga vam se čini da je cifra od 50% argument za nešto? A i sama ta cifra vam pokazuje koliko je razoran bio Bush tax cut. Računajte malo.


Cifra od 50% pokazuje da polovina Amerikanaca ne placa uopste porez. Ovaj trend traje daleko pre Bush tax cuts - negde od pocetka 70ih. Ja se ne bih gadjao sa procentima jer je nemoguce proveriti rezultate. Cim ja promenim procenat, cela ekonomija menja ponasanje i rezultati izostaju. Ima ona Laffer-ova kriva... Takodje, ako zelite bilo kakav ekonomski pomak, na ovih 50% ne mozete da racunate. Od njih nece doci novi poslovi. Sa druge strane, tih 50% glasaju i ne vidim da su listom za demokrate...

Sve računice pokazuju da i Srbija, kao i Kanada, može da plati dobro uređenu humanu državu.


Ja nikako da vidim ovu racunicu. Nigde. Ni u Kanadi, ni u Srbiji. Samo gomilanje dugova.... Bilo bi lepo da napisete poseban blog u kome biste izneli ovu racunicu. Grubo, ne u dinar, vasu ideju poreskog sistema sa prihodima i rashodima. Znaci, poreski sistem:
prihodi i stope oporezivanja:1) rad, 2) kapital 3) imovina, 4) carina 5) akcize
rashodi: 1) uprava 2) vojska 3) policija 4) prosveta 5) zdravstvo 6) penzije 7) socijala
EDIT: 8) zaboravih sudstvo i tuzilastvo
pa da podvucemo crtu i vidimo gde smo....

Takodje, niste mi odgovorili na pitanja:
Pitao sam vas da predlozite bilo kakav poreski sistem koji ce da finansira vasu 'humanu' drzavu uz uslov da se drzavi zabrani zaduzivanje, garantovanje kredita i bilo koji drugi izvor prihoda osim poreza, akciza i carina. Tu podrazumevam i petljanje sa monetarizmom - inflaciju.

Da li znate primer 'humanog' drustva koje se ne finansira zaduzivanjem?

Saša Radulović Saša Radulović 14:38 06.09.2011

Re: A sta je to 'humano drustvo'?

Ne mogu u svakom blogu ponovo isto. Vratite se na naše dosadašnje razgovore. I blogove sa računicama.

A tih 90 milijardi tek nema veze.

http://en.wikipedia.org/wiki/Bush_tax_cuts
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 17:21 06.09.2011

Re: A sta je to 'humano drustvo'?

Ne mogu u svakom blogu ponovo isto. Vratite se na naše dosadašnje razgovore. I blogove sa računicama.


Vratio se. I nigde ne vidim kompletnu sliku. Delove da - kao smanjenje poreza na rad, a povecanje na imovinu. Kritiku budzeta da. Nigde ne vidim restruktuiranje rashoda, smanjenje prihoda, zabranu zaduzivanja....

http://en.wikipedia.org/wiki/Bush_tax_cuts


Ja pricam o sledecem:



Vidite lepo 'blip' zbog Bush tax cuts, ali trend je evidentan jos od 1990.e pa i ranije, samo nije prikazano na ovim grafikonima.

Vi izgleda ovde implicitno tvrdite da bi se ukidanjem Bush tax cuts-a resio problem finansiranja USA imperije? Ja ukazujem da mozete bogate oporezovati koliko zelite, budzet sa ovakvim rashodima ne mozete zatvoriti.... Toliko od mene - pretpostavljam da se ni sa ovim necete sloziti...
Saša Radulović Saša Radulović 21:14 06.09.2011

Re: A sta je to 'humano drustvo'?

pretpostavljam da se ni sa ovim necete sloziti...


Naravno da ne. Deficit se smanjuje: povećanjem poreza za najbogatije, zatvaranjem poreskih rupa, smanjenjem rashoda, posebno za zdravstvo i odbranu. Otprilika kao što i rekoh u tekstu.

Zaista ne razumem šta mislite da dokazujete sa ovim grafikonima?
Ako poznajete poreski sistem u Americi, ovi grafikoni pokazuju koliko je tragično neravnopravna raspodela dohotka i koliko siromaši društvo u celini, a pokazuju vam i koliko je stravičan efekat Bush tax cut-a u poslednjih 10 godina i koliko je veliki pad zaposlenosti. Prihodi najbogatijih su strašno porasli. Rast GDP-a nije ni približno pratio rast ovih. Stopa zaposlenosti je pala.

Najdirektniji u ovom pogledu su bila dva najbogatija čoveka: Warren Buffet i Bill Gates.

Korporacijski mit da više novca u džepovim bogatih znači jača ekonomija i više zapošljavanja bi bio smešan da nema tragične posledice. Sve ozbiljne analize vam govore isto. Sa izuzetkom Fox News.

Inače, da oporezujete najbogatijih 1% sa 100% kao što predlažete, u potpunosti bi zatvorili federalni budžetski deficit koji iznosi oko 1.2 triliona dolara, još bi bilo viška :)

A šta je to humano društvo?

To je društvo koje svojim građanima pruža zdravstveno osiguranje gde deca ne umiru zbog ekonomske slabosti svojih roditelja, daje osnovno i srednje obrazovanje svojoj deci i pruža im šansu bez obzira na ekonomsku snagu svojih roditelja mogu da uspeju u životu. Nema gladnih, žednih, golih i bosih. Daje penzije starim. I na sve to gleda kao neophodan, nesporan, self-evident trošak funkcionisanja društva i njegovog tržišta.

I to naravno ne znači da neophodne zdravstvene usluge mora da pruža država, već samo da treba da se finasira iz budžeta. Isto i za školstvo. Isto i za mnoge druge servise.

I tek onda počinje liberalizam i tržišna utakmica koja nije više nehumana. Već sportska.

I svako društvo ovo može da plati. I američko. I kanadsko. I srpsko.

Toliko od mene.
makca92 makca92 12:45 05.09.2011

I tako nam Radule..

..postade levičar! :))
Saša Radulović Saša Radulović 23:11 05.09.2011

Re: I tako nam Radule..

makca92
..postade levičar! :))


Ako levičar znači biti humanista, verovati u socijalnu pravdu, onda sam levičar.

Ako levičar znači sveprisutna država, državno privređivanje, regulacija svega i svačega, državna ekonomija, socijalizam, onda ni pod razno.

Kritikovati sistem i političke elite koje su omogućile velikim korporacijama kontrolu političkog procesa, zakonodavne, sudske i izvršne vlasti, nema nikakve veze sa levicom.
makca92 makca92 11:08 06.09.2011

Re: I tako nam Radule..

Ma znam, nego provociram. :) Uglavnom su Vaši blogovi (koje inače redovno čitam i upijam) okrenuti ka kapitalizmu i slobodnom tržištu, u koji i sami kažete da verujete, a ovaj blog deluje kao da je ta vera poljuljana.

Lično smatram da će, u sistemu u kojem je novac ultimativna vrednost (a kapitalizam to ipak jeste), korporacije uvek naći načina da korumpiraju vlast i iskrive pravila. Slobodno tržište će uvek gaziti humanost, nisam siguran da je moguće tu napraviti neki dobar balans. To je utopija.
Saša Radulović Saša Radulović 14:31 06.09.2011

Re: I tako nam Radule..

Nije moja vera poljuljana u kapitalizam. Nikada nisam ni imao veru u velike korporacije. Tekst je o tome. Mislim da ih morate regulistati. Ja verujem u preduzetništvo i invativnost, slobodno tržište, humanizam, slobodu pojedinca itd. Ima kapitalističkih sistema koji imaju ovakve stvari i onih koji ih nemaju. Velike korporacije su protivnici svih ovih vrednosti.

Lično smatram da će, u sistemu u kojem je novac ultimativna vrednost (a kapitalizam to ipak jeste)


To nije kapitalizam. Kapitalizam je ekonomski sistem zasnovan na privatnoj svojini. Ni više ni manje od toga. Ulitmativnu vrednost određuje društvo.

Ukinuli smo regulaciju i čudimo se rezultatu. Lupamo gluposti o tome kako velike korporacije treba da budu socijalno odgovorne !? Prepustili smo politički sistem i demokratiju velikom novcu.
jkt2010 jkt2010 02:29 07.09.2011

Re: I tako nam Radule..

Saša Radulović

To nije kapitalizam. Kapitalizam je ekonomski sistem zasnovan na privatnoj svojini. Ni više ni manje od toga.

Koja je nepovrediva. Koju niko ne moze da mi uzme bez mog odobrenja. I onda mi zavale porez na tu nepovredivu imovinu, bez da me pitaju. Uzmu koliko im treba. Ako im ne platim harac onda ce i celu da je preuzmu. A vidim, vi se bas iz sve snage zalazete da se imovina sto vise oporezuje. A zasto je to dobro? Kako je tacno ta moja imovina (kolika je da je) zasticena ako bilo koja bitanga koja se docepa vlasti moze da odredjuje koliki je njegov deo od te navodno moje imovine? Nije dovoljno sto sam kad sam kupovao tu imovinu vec platio sve moguce harace, sto sam pravio i vodovod i kanalizaciju i elektricnu mrezu pa im sve to predao za dzabe. Nije dovoljno ni sto sam im platio prikljucke na to sto sam sam napravio. Nije dosta ni sto im placam sve usluge koje od njih dobijam. Ma jok, ipak moraju jos malo da me kazne sto sam se uopste usudio da iskoristim svoje ljudsko pravo da posedujem nesto.

Odakle meni ta imovina koju bi sada da oporezujete kolko god se moze? Pa stedeo od onoga sto preostane kad se plati harac, nisam placao kurve (bez PDV-a), nisam se zapijao po splavovima, nisam arcio na Bossova odela... I sad ja treba da placam porez, o ovaj sto je jurio kurve, sto se zapijao, ... , njega treba osloboditi poreza na rad? Valjda da bi mu vise para ostalo za kurve itd?

Hajde ponovo mi recite, sta bese ta osnovna vrednost kapitalizma?
Saša Radulović Saša Radulović 12:05 07.09.2011

Re: I tako nam Radule..

Uh.

Malo ste preučili ovo oko imovine. Posebno oko njenog položaja u kapitalizmu. Pravo svojine je pravo korišćenja i raspolaganja. I ništa više.

A vi mislite, kad jednom kupite ili na drugi način dođete u posed nekog zemljišta, potoka, izvora, brda, reke, zlata u zemlji, šume itd. trebalo bi da imate bogom dano pravo da sa tim zemljištem radite šta god vam padne na pamet i da nikakvi zakoni i pravila ne mogu da vam ugroze tu "vašu" imovinu. A posebno ne može niko da vam oporezuje tu imovinu ???

A da vam u isto vreme svi drugi članovi društva za DŽ grade put do "vaše" imovine, i železnicu, tramvaj i da bude škola i park i pozorište i sve da bude. Samo da neko drugi plati.

I da onda možete da nekom date u zakup "vašu" imovinu, recimo poljoprivredno zemljište, i da taj neko radi i obrađuje i prodaje to što naraste i da on bude taj koji će, nakon što je sve izgradio, bude taj koji će platiti ogroman porez na svoj rad. Jer zaboga nećete valjda vi sa svojom imovinom bilo kakave porez da platite.

Ili da odlučite da sve zaraste u korov, jer ste takav čovek, i ne date nikome da na "vašoj" zemlji nešto radi, ili gradi put, ili vadi zlato ili šta već.

Jer da je to tako, svako društvo bi onda trebalo da se trudi da sva imovina bude društvena i da onda sa njom raspolaže. A nema potrebe. Mnogo je bolje da građani imaju pravo korišćenja i raspolaganja, da plaćaju poreze i da u okviru urbanističkih i prostornih planova, gledaju da ostvare profit. I opet plate porez, kako bi celo društvo funkcionisalo.

Koja je nepovrediva.


Ko vam je ovo rekao?

Imovinu možete da izgubite, kao i svuda u svetu, ako nekome nešto dugujete. Jer i potraživanje je imovina. I prava su imovina.

I ako ne platite porez, onda vam se uzme imovina, jer ne zaslužujete da je koristite i sa njom raspolažetem, jer kao rak izjedate društvo čiji ste deo.
jkt2010 jkt2010 13:06 07.09.2011

Re: I tako nam Radule..

Saša Radulović
Uh.

Malo ste preučili ovo oko imovine. Posebno oko njenog položaja u kapitalizmu. Pravo svojine je pravo korišćenja i raspolaganja. I ništa više.

A vi mislite, kad jednom kupite ili na drugi način dođete u posed nekog zemljišta, potoka, izvora, brda, reke, zlata u zemlji, šume itd. trebalo bi da imate bogom dano pravo da sa tim zemljištem radite šta god vam padne na pamet i da nikakvi zakoni i pravila ne mogu da vam ugroze tu "vašu" imovinu. A posebno ne može niko da vam oporezuje tu imovinu ???

A da vam u isto vreme svi drugi članovi društva za DŽ grade put do "vaše" imovine, i železnicu, tramvaj i da bude škola i park i pozorište i sve da bude. Samo da neko drugi plati.

I da onda možete da nekom date u zakup "vašu" imovinu, recimo poljoprivredno zemljište, i da taj neko radi i obrađuje i prodaje to što naraste i da on bude taj koji će, nakon što je sve izgradio, bude taj koji će platiti ogroman porez na svoj rad. Jer zaboga nećete valjda vi sa svojom imovinom bilo kakave porez da platite.

Ili da odlučite da sve zaraste u korov, jer ste takav čovek, i ne date nikome da na "vašoj" zemlji nešto radi, ili gradi put, ili vadi zlato ili šta već.

Jer da je to tako, svako društvo bi onda trebalo da se trudi da sva imovina bude društvena i da onda sa njom raspolaže. A nema potrebe. Mnogo je bolje da građani imaju pravo korišćenja i raspolaganja, da plaćaju poreze i da u okviru urbanističkih i prostornih planova, gledaju da ostvare profit. I opet plate porez, kako bi celo društvo funkcionisalo.

Koja je nepovrediva.


Ko vam je ovo rekao?

Imovinu možete da izgubite, kao i svuda u svetu, ako nekome nešto dugujete. Jer i potraživanje je imovina. I prava su imovina.

I ako ne platite porez, onda vam se uzme imovina, jer ne zaslužujete da je koristite i sa njom raspolažetem, jer kao rak izjedate društvo čiji ste deo.

UNIVERZALNA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA
Član 17.
1. Svako ima pravo da poseduje imovinu, sam i u zajednici s drugima.
Kakvo "koriscenje, raspolaganje"? Lepo kaze da imam pravo da POSEDUJEM. A koriscenje i raspolaganje samo proistice iz posedovanja (mada se to posebno globi...) Pa najbolje da se koristim i da raspolazem tudjom imovinom, to moze samo drzava....

Nema problema da drzava (ili drustvo ili komsiluk, ko hocete) propisuje pravila koriscenja te imovine, ali ima problema ako drzava propisuje da sam joj duzan nesto samo zato sto posedujem imovinu, to jest nije problem ako propise da moram da drzim kucu (zemlju, lokal...) u pristojnom stanju. Jer ako ne drzim, ne cinim stetu samo sebi nego i drugima (i komsijina kuca ce da izgubi na vrednosti ako ja od moje napravim ruglo).

Ali se ovde ne radi o tome, nego si duzan da placas reket samo zato sto nesto posedujes. Pa ne razrezuje ti porez zbog toga sto si zaparlozio, nego zato sto POSEDUJES. Cak ga otvoreno i zove "porez na imovinu" a ne "porez na parlog"... Kao sto te ne oslobadja poreza ako ne da nije parlog nego je Vrt Edenski... Ako napravis lepsu kucu, od kvalitetnijih materijala, samo ce jos vise da te oglobi.

Jel sam platio komunalne takse, na sta idu te pare ako ne na komunalno opremanje? Jesam platio taksu za registraciju kola, pa 50% akcize na svaki litar benzina? Na sta idu te pare ako ne na puteve? Jel placam putarine gde moraju da se plate? Da li i neko ko nema kucu/zemlju koristi isto to sto i ja? Kako on placa to sto moram ja jer eto imam imovinu? Pa placa kartu i za voz, i za autobus i za tramvaj. Ko i ja. Za sta sluze te pare? Jel placam i struju i vodu i sve sto potrosim kao i bilo ko drugi? Na sta idu te pare? Pa izgleda ne idu na infrastrukturu nego na nesto drugo. Pa onda ajde malo od imovine da ti uzmemo, da imamo za tramvaj....

Naravno da mogu da ostanem bez imovine AKO nekom ostanem nesto duzan, pa hvala bogu da treba taj kome dugujem da se namiri jer inace JA ugrozavam NJEGOVU imovinu. Sta sam ja duzan drzavi? Svaku njenu uslugu koja ti zatreba platis i to visestruko (administrativna taksa, pa jos i taksa za stampanje dokumenta?!? videti u APR-u; Taksa za reg auta, pa jos i 50% akcize; primera kolko hoces). Da ne spominjem da te ta ista drzava natera svojom odlukom da moras da joj trazis (i naravno platis) tu uslugu. O cemu vi pricate?

I samo jos da vas pitam. Sa cisto ekonomskog aspekta, jel sam ja napravio nekom (na primer "drzavi" ili "gradjanima" ) neku stetu kad sam uvalio 200 soma evra u nekretninu? Jel bilo neke koristi toj drzavi od tih para (na primer kroz poreze na svaki ekser koji kupis)? Jel korisno ako 150 soma evra ode na materijal (pa fabrike nesto rade i neki ljudi primaju neke plate)? Jel korisno ako jos 50 soma ode na "ruke", pa opet znaci neki ljudi nesto rade, pa se neke pare nekoliko puta okrenu? Pa naravno da je sve to samo korisno. Kako tacno porez na imovinu ovome doprinosi? Pa evo kako:

Sad sledecih 200 soma evra necu da ulazem u glupave objekte i da se prosto namestam kojekakvim globalizatorima (od imenice globa) nego lepo u nedelji stednje orocim po 7-8=9% kamate i bole me uvo. Umesto da platim porez na imovinu cak i kad nemam prihode od nje (kad imam to se posebno placa naravno), lepo uzmem i kamatu i glavnicu, platim 10% porez na kamatu (ili kolko god da je) - ja dobar 15 soma. Pa ko je lud da radi kad ne mora? I onda lepo iznesem sve te pare sa sve kamatom napolje odakle su i dosle, i svi sretni. Jel'da?
ninasimone ninasimone 18:07 07.09.2011

Re: I tako nam Radule..

jkt2010
Umesto da platim porez na imovinu cak i kad nemam prihode od nje (kad imam to se posebno placa naravno), lepo uzmem i kamatu i glavnicu, platim 10% porez na kamatu (ili kolko god da je) - ja dobar 15 soma.

...dok i ta Dafiment shema ne pukne. A to i jeste sistem, teraju te da drzis pare u banci konstantnim dizanjem troskova vlasnistva nad nepokretnom imovinom. Samo stvarno bogati ce moci da se bave time. A o duplom i skrivenom oporezovanju da ne govorim. Ono sto gore Domazetovic tvrdi kako pola Amerike ne placa porez, ne placa income tax jer im nista od income-a i ne ostane, ali placa sve druge takse kroz nos (payroll, sales, property, gas...) koje proporcionalno daleko vise pogadjaju sto manje para zaradjujes.
Saša Radulović Saša Radulović 21:45 07.09.2011

Re: I tako nam Radule..

Lepo što ste se ispraznili, ali napamet pišete. Po osećaju. Pa u krug. Bavite se vašim zamišljenim pravom da posedujete zemljište i da na to nište ne plaćate i mislite da to treba da bude princip iznad principa. I onda nekako zaključujete da porez na imovinu ugrožava vaša ljudska prava garantovana poveljom o ljudskim pravima. I pravo na rad je ljudsko pravo. To ga ne oslobađa poreza.

Porez na imovinu je glavni prihod lokalnih samouprava. Svuda u uređenom svetu. Pokušao sam primerima i da ukažem na to zašto je važan. Nije vas se dojmilo izgleda. Od njega se plaćaju svi rashodi lokalnih samouprava: administracija, urbanizam, kultura, škole, policija, komunalno opremanje, lokalni putevi itd. U svakom dobro uređenom društvu, posedovanje, odnosno pravo korišćenja i raspolaganja, košta.

Svi prirodni resursi, pa i zemljište, pripadaju društvu i njegovoj državi. To društvo zatim određuje šta se sa kojim zemljištem može raditi i to kroz svoje prostorne i urbanističke planove. Društvo koje je usvojilo kapitalizam je potom zaključilo da je najbolje dati da njeni građani imaju pravo korišćenja i raspolaganja (svojina) i da on odlučuju šta će sa zemljištem raditi, u okviru tih planova. Alternativa je da zemljište bude društveno, pa da država određuje ko će dobiti pravo korišćenja. Ovo vam je sigurno poznato iz naše istorije.

Porez na imovinu je, pored toga što je glavni, prirodan i najpravedniji način finansiranja lokalne samouprave, i odličan način da se spreči da najvažniji resurs društva stoji neiskorišćen. Vrhunski ekonomski interes društva je prihodovanje od zemljišta. Prihodovanje donosi bolji život za građane. Jedino prihodovanje od zemljišta omogućava i plaćanje poreza. Nosilac prava korišćenja i raspolaganja (vlasnik) na vrednom resursu mora da prihoduje, jer mora da plaća porez kao da prihoduje. Ako ne ume da prihoduje, mora resurs da prepusti nekome ko ume. Ili kroz zakup, ili da proda.

jkt2010 jkt2010 23:26 07.09.2011

Re: I tako nam Radule..

Saša Radulović
Lepo što ste se ispraznili, ali napamet pišete. Po osećaju. Pa u krug. Bavite se vašim zamišljenim pravom da posedujete zemljište i da na to nište ne plaćate i mislite da to treba da bude princip iznad principa. I onda nekako zaključujete da porez na imovinu ugrožava vaša ljudska prava garantovana poveljom o ljudskim pravima. I pravo na rad je ljudsko pravo. To ga ne oslobađa poreza.

Porez na imovinu je glavni prihod lokalnih samouprava. Svuda u uređenom svetu. Pokušao sam primerima i da ukažem na to zašto je važan. Nije vas se dojmilo izgleda. Od njega se plaćaju svi rashodi lokalnih samouprava: administracija, urbanizam, kultura, škole, policija, komunalno opremanje, lokalni putevi itd. U svakom dobro uređenom društvu, posedovanje, odnosno pravo korišćenja i raspolaganja, košta.

Svi prirodni resursi, pa i zemljište, pripadaju društvu i njegovoj državi. To društvo zatim određuje šta se sa kojim zemljištem može raditi i to kroz svoje prostorne i urbanističke planove. Društvo koje je usvojilo kapitalizam je potom zaključilo da je najbolje dati da njeni građani imaju pravo korišćenja i raspolaganja (svojina) i da on odlučuju šta će sa zemljištem raditi, u okviru tih planova. Alternativa je da zemljište bude društveno, pa da država određuje ko će dobiti pravo korišćenja. Ovo vam je sigurno poznato iz naše istorije.

Porez na imovinu je, pored toga što je glavni, prirodan i najpravedniji način finansiranja lokalne samouprave, i odličan način da se spreči da najvažniji resurs društva stoji neiskorišćen. Vrhunski ekonomski interes društva je prihodovanje od zemljišta. Prihodovanje donosi bolji život za građane. Jedino prihodovanje od zemljišta omogućava i plaćanje poreza. Nosilac prava korišćenja i raspolaganja (vlasnik) na vrednom resursu mora da prihoduje, jer mora da plaća porez kao da prihoduje. Ako ne ume da prihoduje, mora resurs da prepusti nekome ko ume. Ili kroz zakup, ili da proda.



Evo vam ga primer za taj predivni porez na imovinu:
Lokal 33kvm, kupljen za 50,000 DEM (znaci, tajkunska posla).
Uredno placen porez na promet i sve moguce takse koje su izmislili
Iznajmljivan po 300 DEM mesecno.
Uredno placan porez na prihod gradjana.
Porez na imovinu - zanemarljiv


Do pre koju godinu teoretski vredeo 50,000 EUR.
Iznajmljivan po 300 EUR mesecno.
Uredno placan porez na prihod gradjana.
Porez na imovinu - zanemarljiv.

Onda dolazi kriza, "drustvu i njegovoj drzavi" treba para, lokalne samouprave zakinute za 2/3 para od strane "drustva i njegove drzave" i kud ce sta ce, setili se imovine i kako je to u Kanadi i kako bi to moglo i kod nas. Kako se ranije nismo setili...

I sta se desava.
Lokal ne mozes da izdas jer nema vise malih biznisa, sve popucalo, novo se ne otvara. "Drustvo i njegova drzava" sve podavili.
Lokal ne mozes da prodas jer se nikom ne isplati da PLACA porez na imovinu koja mu ne donosi prihod, a sa druge strane te iste pare mu donose 7-8-9% ako ih oroci u "Nedelji stednje". To vise ne moze da se proda i tacka. "Drustvo i njegova drzava" , medjutim, cene da taj lokal i dalje vredi 50,000 EUR pa na to jos podignu porez na imovinu, pa moras da "drustvu i njegovoj drzavi" platis 500 EUR za proslu godinu. Za ovu godinu se "drustvo i njegova drzava" jos nisu dogovorili kolko ce da im treba, ali Djilas kaze da cu da mu dodjem jedno 750 EUR. Ne znam sta sam mu duzan, sve globe placam redovno...

Pa bih samo da pitam, o kojem se to "DRUSTVU cija je ovo drzava" radi? Jer ja izgleda nisam u tom drustvu.


A sto se tice poreza na rad: I to treba ukinuti, naravno. Sve je to iz istog "drustva i njegove drzave". Kako su ukinuli feudalizam, samo je "drustvo i njegova drzava" preuzela vlast od feudalaca. Al su zato poreze sa 1/10 podigli na 7/12 (izracunajte, porezi i doprinosi, pa na ono sto ti ostave jos platis 18% PDV na sve sto kupis, a bogami i akcize i ostale takse i dzeparenja). A ovo je bez poreza na imovinu, jer kad imovina ne donosi prihod taj porez moras da platis od rada jel tako drugovi.

Ali nije sve tako crno. Makar su ukinuli Pravo prve bracne noci i Danak u krvi.
jkt2010 jkt2010 23:57 07.09.2011

Re: I tako nam Radule..

ninasimone
jkt2010
Umesto da platim porez na imovinu cak i kad nemam prihode od nje (kad imam to se posebno placa naravno), lepo uzmem i kamatu i glavnicu, platim 10% porez na kamatu (ili kolko god da je) - ja dobar 15 soma.

...dok i ta Dafiment shema ne pukne. A to i jeste sistem, teraju te da drzis pare u banci konstantnim dizanjem troskova vlasnistva nad nepokretnom imovinom. Samo stvarno bogati ce moci da se bave time. A o duplom i skrivenom oporezovanju da ne govorim. Ono sto gore Domazetovic tvrdi kako pola Amerike ne placa porez, ne placa income tax jer im nista od income-a i ne ostane, ali placa sve druge takse kroz nos (payroll, sales, property, gas...) koje proporcionalno daleko vise pogadjaju sto manje para zaradjujes.

"Drustvo i njegova drzava" nece dopustiti da bankari propadnu. Jer gde onda da se zaduzuju radi zadovoljavanja potreba tog "drustva"? A "drustvu" nijedna kamata nije visoka - kad za dug garantuju (a cime ce nego) mojom imovinom.

Tako na taj volseban nacin, bez da me iko ista pitao, ja ispadnem duzan 18,000 evra (i svako od moje dece isto toliko a nisu ni ziveli ovde).

Al zato su nam "drustvo i njegova drzava" omogucili najgore puteve, vozove koji idu sporije nego 1884., najvece kamate u Evropi (pa se ti zaduzi za nekretninu da bi im posle jos placao i dozivotni reket), pa restituciju kojom ce da obestete stare vlasnike opet od moje imovine (a ne od svoje, tzv drzavne) u iznosu od 2 mlrd evra, pa najgoru administraciju na svetu (za ostatak kosmosa nemamo podatke, inace... ) ...

BTW, i dug Dafinine piramide je "drustvo i njegova drzava" prevalila na nas, svega 150 miliona evra, i za GazdaJezdinu piramidu svega 50 miliona, i za staru deviznu stednju svega 4,1 milijardu evra....
Saša Radulović Saša Radulović 15:22 08.09.2011

Re: I tako nam Radule..

To što nam država ne valja nije nikakav argument u vezi sa važnošću poreza na imovinu. To je samo argument da se promeni nesposobna politička elita koja vodi državu i nesposobne političke strane i njihovi kadrovi koji su napravili ovo što su napravili.

Jedno nema nikave veza se drugim.

Što se tiče pitanja lokala i kada je kupljen i koliko vredi: sve se može prodati. Pitanje je cene. U uređenom svetu, država razrezuje porez ne na vrednost od pre 5 godina već na usrednjenu vrednost. Od imovine mora da se prihoduje. Ne može da stoji i da se ne koristi. Ako nećete da prodate lokal za pola cene, iznajmite ga u visini poreza na imovinu. Za te pare sigurno ima zakupaca. Ko ne ume sa ovim da se nosi, ne treba ni da ima lokal ni da se bavi preduzetništvom. Ako ima neke pare, treba da ih stavi u banku.
jkt2010 jkt2010 16:46 08.09.2011

Re: I tako nam Radule..

Saša Radulović
To što nam država ne valja nije nikakav argument u vezi sa važnošću poreza na imovinu. To je samo argument da se promeni nesposobna politička elita koja vodi državu i nesposobne političke strane i njihovi kadrovi koji su napravili ovo što su napravili.

Jedno nema nikave veza se drugim.

Što se tiče pitanja lokala i kada je kupljen i koliko vredi: sve se može prodati. Pitanje je cene. U uređenom svetu, država razrezuje porez ne na vrednost od pre 5 godina već na usrednjenu vrednost. Od imovine mora da se prihoduje. Ne može da stoji i da se ne koristi. Ako nećete da prodate lokal za pola cene, iznajmite ga u visini poreza na imovinu. Za te pare sigurno ima zakupaca. Ko ne ume sa ovim da se nosi, ne treba ni da ima lokal ni da se bavi preduzetništvom. Ako ima neke pare, treba da ih stavi u banku.

A vi sada isto kao i ovo "drustvo i njegova drzava". Moze da se iznajmi al ja necu? Pa ja sam ga davao za DZ samo da ne placam komunalije, obezbedjenje i ostale te zayebancije za koje mi jelda, po vama, "drustvo" uzima porez na imovinu. A prodajem ga za 30 soma pa ne mogu da dobijem ni ponudu. Ma jok, svi smo mi lenji, glupavi, neradnici, da nema drzave i vas ostalih filozofa mi ne bi znali ni kad smo gladni a kamoli da jedan drugome nesto pomognemo ili se nadjemo u nevolji. Pre nego sto je drzava pocela da vodi racuna o nama mi smo bre pustali komsije da crknu od gladi a njihovoj deci ni koru leba nismo teli da damo....

Moj problem sa vama je u stvari upravo to. Da se slikovito izrazim, takoreci alegorija: vi ste samo jos jedan vampir koji sa ostalim vampirima kombinuje kako da mi isisa sto vise krvi a da ja to prezivim. Da bi mogli i sutra da isisavate.

A ja samo dosao iz humanitarnih pobuda - "daj krv, spasi zivot".
Saša Radulović Saša Radulović 16:57 08.09.2011

Re: I tako nam Radule..

Niđe veze. Neko valjda mora da vam bude kriv pa vam se ovde učinilo zgodno. Mislim da je bilo dosta.
makca92 makca92 07:20 09.09.2011

Re: I tako nam Radule..

Saša Radulović
Ima kapitalističkih sistema koji imaju ovakve stvari i onih koji ih nemaju. Velike korporacije su protivnici svih ovih vrednosti.


Hajde da vidimo koliko ih ima? Koliko dobrih a koliko loših? I koji su ti dobri?

Saša Radulović
Kapitalizam je ekonomski sistem zasnovan na privatnoj svojini. Ni više ni manje od toga. Ulitmativnu vrednost određuje društvo.


Meni je potpuno logično i racionalno da u kapitalizmu društvo dođe do zaključka da je novac ultiumativna vrednost i da se ponaša u skladu sa tim. Možda taj deo ne spada pod pojam "kapitalizam" ali dovodi do toga.


Saša Radulović
Ukinuli smo regulaciju i čudimo se rezultatu. Lupamo gluposti o tome kako velike korporacije treba da budu socijalno odgovorne !? Prepustili smo politički sistem i demokratiju velikom novcu.


Naravno da je to šizofreno. Baš kao što ste rekli, korporacija nije humano živo biće već mašina za profit. Potpuno je logično i racionalno za njih da grabe monopol i namštaju regulativu koja im omogućava maksimalnu zaradu, to mi je jasno.
arvinkamberi arvinkamberi 14:09 05.09.2011

Zar je to levicarenje?

Ja stvarno ne vidim u cemu je ovde levicarenje? Cemu Bader-Meinhof i ostala poredjenja?

Koorporacijski sitem upravljanja vladama donosi nam novo robovlasnicko drustvo. Ne mislim da je borba protiv robovlasnistva levicarenje. Toliki plemeniti ljudi su citave zivote posvetili toj borbi i tesko bi ih ko mogao nazvati levicarima (Abraham Linkon npr)

Tesko je danas u svetu sa samo jednom komunistickom drzavom (koja je pritom najveci proizvodjac na planeti, na ustrb prava svojih radnika) plasiti nekoga "komunistickim baukom" i govoriti da su svi koji, boze moj, imaju neku zamerku na koorporacijski model ponasanja Staljinisti, Clanovi Partije itd. Misleci ljudi danasnjice bore se protiv ove bolesti savremenog drustva na svim frontovima.

Koliko sam procitao autor je jasno naveo da je za njega koncept privatne svojine i kapitalizam zasnovan za privatnoj svojini jedino moguce resenje. To svakako jeste istina.

Da li vi svi branioci 'totalnog vlasnistva korporacija' zaista mislite da jedan covek u sistemu privredjivanja moze da 'vredi' 17000-20000 puta vise od drugog? Tolike su naime razlike u primanjima kroz piramidu korporacije. Da li zaista verujete u to?? zaista?? OK nismo svi ravnopravni ali to nije bilo ni u vreme careva i feudalne srednjovekovne monarhije. Tada se bogastvo merilo posedovanjem doduse a ovo je slucaj placene radne snage.

Evo jedan primer

princi princi 14:58 05.09.2011

Re: Zar je to levicarenje?

Da li vi svi branioci 'totalnog vlasnistva korporacija' zaista mislite da jedan covek u sistemu privredjivanja moze da 'vredi' 17000-20000 puta vise od drugog? Tolike su naime razlike u primanjima kroz piramidu korporacije.

Pravo pitanje je zašto čovek u JEDNOM sistemu privređivanja može da vredi stotinama puta više od drugog. Uzmimo na primer tortilla curtain: čistač s jedne, US, strane zarađuje desetinama i stotinama puta vie od onog s druge, meksičke strane. Zašto? Ista metla, istu prljavštinu čiste, manje više istu kofu koriste, sve je isto, ali zarada je različita. Ili profa matiša. Ne znam koliko da je loš, Amer će praviti neupordivo više od svog meksičkog kolege. Zašto? Zbog korporacija, sistema regulacije, snage države a na korporacija. Korporacije su toliko utkane u strukturu američke države da je tu jako teško, nemoguće napraviti rez. Eto, ovih dana pišu kako je Gadafijev sin početkom ove godine, dok je Gadafi još uvek bio best friend stažirao u američkom inženjerskom mastodontu AECOM-u. Zvanično, na papiru, nezavisna korporacija. U stvarnosti, samo poluga mnogo većeg i moćnijeg sistema. Ili ona afera Wikileaks u kojoj su, opet na papiru nezavisne korporacije, poput Paypala i Mastercarda u roku od par sati blokirale Asanžove račune u roku od par sati.

Ako si stvarno levičar, stisni muda i idi pali američku ambasadu. A ako nisi, onda se pokrij ušima i ćuti. Pun mi kur ovih NATO-Kandić-Biserko-Jovanović levičara koje se bore za ljudska prava ali samo u meri u kojoj to nije u koliziji sa američkim strateškim ili taktičkim interesima.
arvinkamberi arvinkamberi 15:32 05.09.2011

Re: Zar je to levicarenje?

Nego niste mi odgovorili da li vi u to verujete? Evo jos jednom pitam, verujte li?

Koliko se god trudili kapital NIJE i nikada NECE biti 'god given right' Moze to da pise u 100 ustava i preambula. Ubaciti 'divine intervention' u temelje ekonomije moze da radi samo odredjeno vreme, narocito jer je i sama vera dozivela pravi krah u savremenom drustvu (Hriscanska poruka narocito)

U korporacijskom sistemu danashnjice ne postoji VISE sistema vrednosti vec samo jedan.

Jos jednom. Borba protiv robovlasnistva nije levicarenje.

Ne znam koliko da je loš, Amer će praviti neupordivo više od svog meksičkog kolege. Zašto? Zbog korporacija, sistema regulacije, snage države a ne korporacija

?!?

Da, to i Sasha predlaze, tu regulaciju drzave al vi prosto ne znate sta bi ste da branite ili napadate? malo je to nejasno, osim vase zelje da glasno vicete o polnim organima, paljenu ambasade ili terorismu.

Naravno nije iskljuceno i da samo trolujete. :)
princi princi 17:38 05.09.2011

Re: Zar je to levicarenje?

Koliko se god trudili kapital NIJE i nikada NECE biti 'god given right'

Ko kaže da je god given? Kapital je krvavo zarađen. Gore sam napisao da su glavni kapitalisti i investitori baby boomeri kao i da cela Amerika (a i dobar deo "razvijenog sveta" radi za i otplaćuje njihove penzije (jbg, surovo, ali svetu su najveći privredni uspon upravo doneli baby boomeri, redno je da im se nešto i otplati). Komunisti su gologuzani koji ne razumeju koncept rizika a ja neću i ne mogu da gubim vreme objašnjavajući očigledne stvari budalama.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 11:25 06.09.2011

Re: Zar je to levicarenje?

princi
Koliko se god trudili kapital NIJE i nikada NECE biti 'god given right'

Ko kaže da je god given? Kapital je krvavo zarađen. Gore sam napisao da su glavni kapitalisti i investitori baby boomeri kao i da cela Amerika (a i dobar deo "razvijenog sveta" radi za i otplaćuje njihove penzije (jbg, surovo, ali svetu su najveći privredni uspon upravo doneli baby boomeri, redno je da im se nešto i otplati). Komunisti su gologuzani koji ne razumeju koncept rizika a ja neću i ne mogu da gubim vreme objašnjavajući očigledne stvari budalama.


To koliko je zaista krvavo zarađen je pitanje. U nekim slučajevima zaista jeste, nije sporno, naročito u nekim prošlim vremenima. Međutim pitanja prvobitne akumulacije, a naročito bogaćenja u skorijoj istoriji nisu baš tako čista i o njima se da dugo diskutovati.

Nego , meni je zanimljivo to o riziku. Večina ljudi ipak teži nekom stabilnom ekonomskom okruženju, stabilnim uslovima života. I šta sad, treba ih zbog toga prezirati, učiniti robovima ovih kocoša što vole da "rizikuju"?
Drugo, nisu ljudi samo ekonomske životinje, život je mnogo kompleksnija pojava, nisu svi zainteresovani za samoptvrđivanje kroz biznis. Ja na primer svoje potrebe za rizikom i stavljanjem glave u torbu zadovoljavam na sasvim drugi način. Po pitanju ekonomskog okruženja preferiram umerenu stabilnost a nešto me tera da poverujem da je preferira i večina stanovnika ove planete.

Sad, nije problem ni da oni koji su spremni ekonomski da rizikuju budu za to i nagrađeni, ali prepustiti isključivo njima kreiranje društvenih odnosa je pre svega protivno prirodi večine, da ne ulazimo u to koliko je nemoralno, kriminalno. Ko voli da se kocka neka igra rulet ali nemoj da mi od planete pravi kazino (a pri tome i kupleraj).

Pun mi kur ovih NATO-Kandić-Biserko-Jovanović levičara


Sa ovim se slažem, samo meni ideja "puška pa u šumu" nije strana, a ne bi mi bilo ni prvi put da je držim u rukama.
Što bre volim kad ovi liber ekonomski div junaci, heroji bez mane i straha, krenu da se kurče, da mi pričaju o riziku.
A da ja lepo tebe odvedem u planinu, u šumu, puška tebi, puška meni, u skladu sa bajkom o istim početnim uslovima, pa da ti vrlo plastično objasnim "koncept rizika"?

I nemoj mi samo o bejbibumerima, nejkretenskija generacija koju je u poslednjih 200 godina izrodila ova civilizacija.
tom tom 14:53 05.09.2011

možda je ovo rešenje

Oljacat Oljacat 21:33 05.09.2011

ZaZ

Sviđa mi se pesma.
011-495 011-495 21:47 05.09.2011

...Korporacije su kupile čak

i najjaču demokratiju...
Skandinavsku??
U Americi se demokratija svodi na "mozes da pricas sta god hoces, dok god radis sta ja hocu". A i da se ne lazemo, dvokratija nije bas zdrava za demokratiju. Pogotovo ako je jedina razlika u pogledu na svet te dve partije u nekoliko % gore/dole u oporezivanju sopstvenih gradjana a sve ostalo potpuno isto.
highshalfbooze highshalfbooze 22:05 05.09.2011

Grešite

Saša Radulović
Stvari su se toliko otele kontroli, da ogromna većina, srednja klasa, počinje da gubi vazduh.

Stvari su zapravo pod kontrolom i na pravom putu ka novom robovlasničkom uređenju.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana