Jos jedan tekst* na sajtu i novi motiv za blog.
PISA test gde ucenici iz Srbije postizu lose rezultate, kao i ucenici iz ostalih balkanskih zemalja i Izraela naprimer. Ali zato ucenici iz SAD postizu izvanredne.
Ajde, ne budem lenja i nadjem originalne testove** na engleskom. Preletim, OK, malo prilagodjeno drugacijem stilu provere znanja, ali OK.
Ajd' da vidim sta ne valja, prevod mozda? Da vidimo sta zemlja Srbija nudi.
I, prvo pa musko. Matematička pismenost. Autori i recenzenti, svi su sa filozofskog, nemojte me shvatiti pogresno, ali da su ikad znali matematiku, mala je verovatnoca da bi zavrsili na filozofskom.
I onda slede biseri:
Skala postignuca i nivoi postignuca.
I onda, moj favorit - ajtem. Tekst i tabele:
Ајтеми који припадају свакој од ових области формирају посебну супскалу,
а постигнуће ученика се исказује скором (ниво постигнућа)
на свакој од четири супскале и на скали математичке писмености у целини.
Pa po ovome, i ja sam nepismena...
Doduse, prevod I nije tako los, mada I tu ima bisera. Naprimer test o razumevanju procitanog teksta, gde pre mislim da je originalan tekst pun opstih budalastina :).
To se dramaticno desilo 1945. sa atomskom bombom, ako se uzme u obzir destruktivna strana zivota, a I danas se desava na kreativnoj strani zivota sa tehnikama za prevazilazenje ljudske neplodnosti
Mi zanjemo kosmarnu zetvu zbog tog neuspeha
Pitanja koja ja takodje postavljam mogu se naci I na njihovom spisku pitanja****, na primer kako se biraju skole:
Škole bira agencija Westat koja je specijalizovana za uzorkovanje, a na osnovu kriterijuma koje definiše PISA centar u Srbiji.
Problem sa ovakvim testovima, rezultatima testova I interpretacijom tih rezultata je visestruk. Naprimer, jedno pitanje iz matematike ili nauke odnosilo se na znanje steceno iz fizike iz prve godine ucenja, dakle u sestom razredu. Brzina I slicno. Jako je zabrinjavajuce da djaci koji su dobili prelaznu ocenu iz fizike u sestom razredu (I sedmom I osmom, pa su stigli do prvog razreda srednje skole) ne mogu da izracunaju brzinu kao broj koraka u minuti naprimer.
Ali, s druge strane, cesto citamo kako se maltene iz istih krugova koji promovisu ove testove tvrdi kako su deca u skolama preopterecena I kako treba smanjiti fond casova, I kako treba smanjiti obim klasicne nastave.
Dalje, Srbiji ne treba PISA ili bilo koji drugi medjunarodni kriterijum, postoje prijemni za srednje skole, postoje rezultati tih prijemnih ispita. Jako lako se moze zakljuciti sta nedostaje. Odrzavaju se svake godine na mnogo sirem uzorku dece. Takodje, ovaj test ima dve komponente koje su iz matematike i prirodnih nauka. Naravno da su te oblasti obrazovanja jako bitne, ali veliki deo populacije ima drugacija intresovanja. Zanima ih istorija, ili umetnost, ili nesto trece. Ovakvi apstraktni testovi iz oblasti koje ih ne zanimaju tesko da mogu da budu merilo bilo cega.
Evo primera koji mi pade na pamet. Posalji seljaka na pijacu. Iz cuga ce izracunati cenu izmerene robe, svoju zaradu i slicno. Opisi mu zadatak sa jabukama i cenom, i velika je mogucnost ce odgovor biti pogresan. Ako pogresi na pijaci, izgubice novac, ako pogresi u zadatku sa jabukama, nema veze. Znaci, potrebna je motivacija. A koliko 15-godisnjaka ima motivaciju da bude uspesno na ovim testovima.
Da zavrsim ovaj dug i konfuzan tekst.
PISA test moze da bude neki orijentir gde se nalazi srpsko obrazovanje i sta nedostaje. Ali i sam test ima neke mane i preferira prirodne nauke i matematiku u odnosu na neke druge aspekte obrazovanja.
Testiranje bi imalo mnogo vise smisla ukoliko bi se testiralo vise djaka i u vecem broju skola. Naprimer, svi djaci u svim skolama.
Program bi bio mnogo efikasniji kada bi oni koji ga sprovode vodili racuna da je ono sto oni sami napisu razumljivije.
*http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2012&mm=04&dd=05&nav_category=12&nav_id=597775
**http://www.oecd.org/document/25/0,3746,en_32252351_32235731_38709529_1_1_1_1,00.html
***http://www.pisaserbia.org/testirajte-sebe.html
****http://www.pisaserbia.org/najcesca-pitanja.html
Jos malo zabavnog materijala:
Дакле, реч је о процесима који су организовани развојним редом, по растућој сложености.
Они чине континуум од репродукције елементарних чињеница и једноставних математичких
операција преко повезивања различитих и различито репрезентованих садржаја
до коришћења математичког резоновања и генерализације.
Компетенције које припадају највишем кластеру, чине „само срце математике
и математичке писмености“.