Rezolucijom od 29. marta 2012. godine Evropski parlament pozvao je srpske vlasti da detaljno istraže privatizacije kompanija: C Market, Sartid, Jugoremediju, Mobtel, ATP Vojvodina, Novosti, Luka Beograd, Nacionalna štedionica, Veterinarski zavod Zemun, Keramika iz Kanjiže, Zastava elektro, Tehnohemija, Srbolek, Šinvoz, Prosveta, Azotara Pančevo, polaganje optičkih kablova od strane preduzeća Nuba invest, izvoz šećera u EU, Koncesija za autoput Horgoš-Požega...
Prethodne vlade Srbije (Koštuničina i Cvetkovićeva) mnogobrojne izveštaje o korupciji, koje su redovno dobijali od Saveta za borbu protiv korupcije sa potpisom predsednice Verice Barać, bezobrazno su ignorisale. Sada je taj vruć krompir pao u naručje tandema Dačić-Vučić, nekadašnjih portparola onih koji su i stvorili tandem Mišković - Karić.
Ako država Srbija bude efikasna i dosledna kao u slučaju mutljavina u vezi sa preduzećima "Nuba invest" i "Jugoremedija", Mišković će sigurno poći stopama Ninija i Dulića zbog malverzacija u vezi sa kriminalnom privatizacijom "C marketa", a Milan Beko plus zbog privatizacija "Luke Beograd" i dnevnog lista „Novosti".
O razmerama i mehanizmu sistemske korupcije u Srbiji na samo jednom primeru - "C Market", slikovito govori pismo odbeglog direktora "C Marketa" Slobodana Radulovića upućeno Savetu za borbu protiv korupcije 2007. godine. Bivši generalni direktor "C Marketa" Slobodan Radulovuć naveo je u pismu da je dogovor o prodaji tog preduzeća sklopljen po "nalogu" premijera Srbije Vojislava Koštunice. Memorandum o razumevanju pored njega potpisali su i Milan Beko i Miroslav Mišković na inicijativu premijera Vojislava Koštunice.
Radulović je dodao da mu je Koštuničin "nalog" preneo ministar policije Dragan Jočić tokom razgovora u njegovom kabinetu, kome su prisustvovali i sekretar Vlade Srbije Dejan Mihajlov i šef UBPOK-a.
U pismu, koje je predsednica Saveta za borbu protiv korupcije Verica Barać dostavila agenciji Beta, Radulović je naveo da je Koštunica ovlastio Danka Đunića da u njegovo ime koordinira razgovore o privatizaciji "C Marketa" između Radulovića, Miškovića i Beka.
"Ja nikada ne bih pristao da potpišem Memorandum o razumevanju niti bilo kakav drugi dogovor sa Miškovićem oko privatizacije 'C marketa' da me na to nije naterao predsednik vlade Koštunica", istakao je Radulović.
On je naveo da "nije imao mogućnosti ni hrabrosti" da odbije nalog predsednika vlade da potpiše Memorandum o razumevanju iako je znao da je on to uradio da bi omogućio Miroslavu Miškoviću da "posle svih njegovih neuspeha" uđe u proces privatizacije "C Marketa".
"Krajem juna ili početkom jula 2005. godine sam pozvan od strane ministra policije Dragana Jočića na razgovor. Razgovor je obavljen u ministrovom kabinetu, a u njemu su osim Jočića i mene učestvovali i generalni sekretar Vlade Srbije Mihajlov i šef UBPOK-a Spasić. Tema je bila privatizacija 'C marketa' i mogućnost da 'C market' kupi 'Merkator Ljubljana", dodaje se u pismu.
Radulović je istakao da je Spasić na tom sastanku rekao da policija navodno ima kompromitujuća saznanja o pojedinim članovima njegove porodice.
"Na to je Jočić ′velikodušno′ rekao Spasiću da obustavi svako bavljenje policije 'C marketom', dok traje proces privatizacije. Tada mi je Jočić saopštio da ne smem dozvoliti da 'C market' kupi 'Merkator Ljubljana', da radi opšteg interesa ne smem dozvoliti nijednoj stranoj kompaniji da kupi 'C market'. Rečeno mi je da 'C market' moze da bude privatizovan samo od strane domaće kompanije. Još mi je rekao da je to stav Vlade Srbije", navodi se u pismu.
Radulović je istakao da mu je "razgovor" i "poruka" koja mu je saopštena "bila više nego jasna".
U pismu se dodaje da nakon preuzimanja "C marketa" nijedna tačka potpisanog Memoranduma o razumevanju nije ispoštovana. "Odmah nakon završenog preuzimanja 'C marketa', po dogovoru sa Koštunicom, Mišković i Beko su podelili veliki plen, koji se zvao 'C market', vredan više od 300 miliona evra, a da pri tom nisu ispoštovali nijednu tačku potpisanog Memoranduma. Oni su sve uradili da me trajno onemoguće i diskredituju da kažem: Kako smo, zašto smo, zbog čega smo, za čiji smo interes i po čijem nalogu smo sve uradili kako bi potpisali 19. 08. 2005. godine Memorandum o razumevanju", navodi se u pismu odbeglog Slobodana Radulovića, za koga se sumnja da se godinama krije u Španiji.
P.S. U drugom pismu, upućenom te iste 2007. godine Čedomiru Jovanoviću, bivši direktor "C Marketa" Slobodan Radulović piše, između ostalog, i sledeće: "...Ne znam da li ti je poznato da se Mišković plašio samo dvojice ljudi i to: Slobodana Miloševića i Zorana Đinđića. Miloševića se plašio i kada nije bio na vlasti, jer je znao šta je sve radio u njegovo vreme - od primarne emisije, Kipra, i javnih preduzeća koja su morala da drže svoje depozite kod Delta banke. Ludački je hteo da ga što pre zaboravi. Đinđića se plašio jer je znao da je Zoran dosta znao o Miškoviću, a posebno se plašio zbog svog odnosa sa M. Dinkićem. Zorana nije mogao kupiti i to ga je posebno brinulo i plašilo. Zato je ovu dvojicu ljudi patološki mrzeo. Za Miškovićevu opsednutost ovom dvojicom ljudi smo jako dobro znali Dušan Mihajlović i ja. Uloga Miškovića u mnogim dešavanjima u Srbiji je mnogo veća nego što se to, bar javno, zna."