Obrazovanje

Finska bajka

Krugolina Borup RSS / 24.11.2012. u 22:31

santa-finland_1207504i.jpg

Ima jedna zemlja u kojoj učenici polaze u školu kasnije (napomena: sa 7 godina), imaju manji broj časova, uživaju u tromesečnom letnjem raspustu, provode manje vremena u školi dnevno, skoro uopšte nemaju domaće, a tek retko imaju kontrole zadatke.

Ima jedna zemlja u kojoj su nastavnici cenjeni profesionalci, brzo dobijaju stalan posao, retko se evaluiraju, primaju prosečnu platu, imaju jak sindikat.

Ima jedna zemlja u kojoj su škole skromno finansirane, razvijaju sopstveni nastavni plan i program, istražuju i usvajaju nove tehnologije, nemaju razliku u postignućima učenika i nijedno dete ne ostavljaju na cedilu.

Ta zemlja nalazi se u vrhu top liste svih zemalja sveta po skoro svim merilima.

Dobrodošli u Finsku.

***

Ovako počinje dokumentarni film The Finland Phenomenon: Inside the World's Most Surprising School System koji se iz četiri dela u celosti može pogledati i na Youtube-u, što vam toplo i preporučujem.

Reče mi jedan bloger nedavno (neka mi oprosti što ne zapamtih koji tačno): "Prouči malo finski obrazovni sistem."

Rečeno, učinjeno.

Njihov je obrazovni sistem stvarno na nivou prelepe bajke. Iz bilo čije perspektive da ga pogledamo, deluje gotovo nestvarno. Učenici, nastavnici i ministarstvo podjednako su prezadovoljni svojom ulogom u njemu. Baziran je na POVERENJU.

Sve je počelo ranih sedamdesetih godina prošlog veka, kada su političari rešili da "mozak" proglase za najvredniji nacionalni resurs. Mislim, izuzev šuma, malo šta drugo od resursa i imaju. Pet godina su vodili javnu raspravu o tome šta žele da imaju kao krajnji rezultat obrazovanja. I smislili su sistem koji je nakon 25 godina počeo da proizvodi mlade ljude spremne za život u ovom našem vrlom, novom, globalizovanom svetu, mlade ljude koji na PISA testovima iz godine u godinu postižu vrhunske rezultate.

U čemu je trik?

***

- Osnovna škola traje 9 godina, a deca u nju polaze u godini u kojoj pune 7 godina.

- Jedan čas traje 60 minuta, od čega 45 minuta otpada na nastavu, a 15 minuta na igru/odmor. Plus pauza za ručak. Deca dnevno imaju u proseku 75 minuta odmora dnevno. Na odmorima izlaze napolje, bez obzira na vremenske prilike. Izuzev ako je -15 i duva vetar.

- U mlađim razredima, igri se posvećuje posebna pažnja. Što reče jedan nastavnik u intervjuu jednim novinama: "Deca moraju da se igraju. Ako se deca ne igraju, deca ne mogu da uče."

- Sva deca imaju besplatan ručak u školi, a često i besplatnu užinu.

- Domaći zadaci bukvalno ne postoje do sedmog razreda. Nakon toga se uvode u minimalnoj meri. Najčešće, pak, domaćih zadataka nema sve do srednje škole, a tada na njih otpada oko pola sata dnevno.

- Kontrolni zadaci i testovi ne postoje sve do kraja osnovne škole.

- Numeričke ocene ne postoje do poslednjeg razreda osnovne škole, tj. školama je ostavljeno da same procene kada će ih uvesti, s tim što su obavezne da ih imaju na kraju poslednjeg razreda. U praksi, škole ne uvode numeričko ocenjivanje do viših razreda osnovne škole (od sedmog nadalje), i to samo na kraju godine.

- Škole su obavezne da naprave pisani izveštaj o postignućima svakog učenika na kraju svake godine. Uglavnom opisno. Školama je ostavljeno da same odluče da li će izveštaje o postignućima učenika pisati i jednom do dva puta tokom školske godine, ili ne.

- Odeljenja su mala, u proseku imaju 19 učenika u prvih 6 razreda, a 21 učenika u višim razredima. Sindikat nastavnika izborio se da časovi nauke budu ograničeni na maksimum 16 učenika, da bi svako od njih uspeo da na času sprovede neki eksperiment.

- Nacionalni prosvetni savet propisuje samo srž nastavnog plana i programa. Škole same razrađuju sopstvene nastavne planove i programe, u skladu sa tim opštim smernicama.

- Deca su prvih 6 razreda sa jednim nastavnikom/nastavnicom, koji im drži sve predmete izuzev, eventualno, časova fizičkog, muzičkog i likovnog, za koje škole mogu da angažuju posebne nastavnike. Od 7. do 9. razreda, deca dobijaju predmetne nastavnike.

- Nastavnici dnevno izvode do 4 časa nastave, ne više. Nedeljno su u obavezi da u školi provedu 20 sati. Šta će i koliko će nakon toga raditi - nije propisano. Veruje im se da će preostalo vreme utrošiti na rad s učenicima koji imaju poteškoća u savladavanju gradiva, i na lično usavršavanje. Što oni i rade, od prvog razreda osnovne škole. Zato je ponavljanje razreda u Finskoj skoro misaona imenica, a razlika između najslabijih i najboljih učenika - najmanja na svetu.

- Visina plate nastavnika u osnovnoj školi je na nivou prosečne plate u zemlji.

- Da bi neko mogao da radi kao nastavnik, mora da stekne master diplomu. Školovanje se izvodi na Nastavničkom univerzitetu i traje 5 godina. Prve tri godine pohađaju fakultetske, a poslednje tri master studije. Oni koji žele da budu razredni nastavnici, master rade iz oblasti opšteg obrazovanja. Oni koji žele da budu predmetni nastavnici, master rade iz odabranog predmeta.

- Samo najbolji srednjoškolci uspevaju da upišu studije za nastavnika. Tipično, za predviđeni broj studentskih mesta prijavi se 10 puta više zainteresovanih. U 2010. godini, 6600 kandidata konkurisalo je za 660 studentskih mesta. Tako u Finskoj posao nastavnika dobijaju najsposobniji.

- Tokom studija, budući nastavnici su slobodni da posećuju časove u bilo kojoj školi, na bilo kom času. Nakon posete časovima, imaju sastanke s nastavnicima čije su časove pratili, i međusobno razgovaraju. Nastavnici daju savete studentima, studenti daju povratne informacije nastavnicima. Uprava škole upravo te povratne informacije smatra najboljom evaluacijom nastavnika. Uzgred, i jedinom.

- Idealnim časom se smatra onaj u kome nastavnik priča 40%, a učenici 60% vremena. Deci se ne predaje, već se deca podstiču da razmišljaju, pitaju, istražuju, otkrivaju. Deca se uče da misle svojom glavom.

- Prosvetna inspekcija pri Ministarstvu obrazovanja ukinuta je 1991. godine. Ministarstvo veruje lokalnoj samoupravi. Lokalna samouprava veruje školama. Škole veruju nastavnicima. Nastavnici veruju učenicima.

Rezultat - Finska bajka.

Koliko smo mi daleko od nje?

Statistički gledano, Srbija i Finska imaju dosta sličnosti.

Školske 2009/10. godine, u Srbiji je u osnovnim školama bilo 583.799 učenika u 3.505 škola; u Finskoj 586.381 učenika u 3.579 škola. Prosečan broj učenika po školi u Srbiji, dakle, iznosi 166,56, u Finskoj 163,84.

U Srbiji je iste godine u osnovnim školama radilo 50.886 nastavnika, od čega 32.591 sa punim radnim vremenom. U Finskoj 44.433 - svi sa punim radnim vremenom. Odnos učenik/nastavnik u Srbiji iznosi 11,47 učenika po nastavniku, odnosno 17,91 po nastavniku s punim radnim vremenom. U Finskoj: 13,20 učenika po nastavniku.

Finska na finansiranje obrazovanja troši 6,1% GDP-a. Srbija: 4,7% GDP-a. Evropski prosek je oko 5,00% GDP-a.

Jeste, Finska ima deset puta veći GDP per capita (49.349 USD) od nas (4.917 USD).

Ali šta je tu starije, kokoš ili jaje? Da li je naš obrazovni sistem loš zato što nam je GDP mali, ili je finski GDP veliki zato što im je obrazovni sistem dobar?

Da li bi poboljšanje našeg obrazovnog sistema povećalo i GDP države? Konačno, ne mogu se oteti utisku da i mi, baš kao i Finska pre 40 godina, nemamo drugog izbora nego da "mozak" proglasimo najvrednijim domaćim resursom. Alternativa su maline.

Uostalom, da li je novac najvažniji element kojim bi se objasnila razlika između uspešnosti njihovog i našeg obrazovnog sistema?

Meni se nešto čini da bi se element koji bi najbolje objasnio tu razliku mogao najpre naći u načinu na koji Finska neguje, odgaja i poštuje nastavnike, stvarajući uslove da to postane jedna od najcenjenijih i najpoštovanijih profesija u zemlji, osiguravajući tako da se za nastavničke studije prijavljuju najbolji i najsposobniji.

A možda objašnjenje treba tražiti i u Deda Mrazu iz Laponije, ne znam...

Znam samo da je osnovnu primedbu mog deteta nakon prvog susreta sa školom ("Kakav im je to veliki odmor, kad čas posla prođe? I zašto nema igranja kad je u predškolskom bilo?") Finski obrazovni sistem prepoznao. Kao što je prepoznao i drugu njegovu veliku primedbu - postojanje domaćih zadataka.

I ne samo što je to prepoznao, nego je svojom uspešnošću finski obrazovni sistem - mene ako pitate - jednom za svagda usta zatvorio svima koji postojanje domaćih zadataka i vojnički poredak u školi pravdaju potrebom o "stvaranju radnih navika".

Džaba nama stvaranje radnih navika branja malina.

Bolje bi nam bilo da uložimo u stvaranje mislioca, preduzetnika i inovatora.

A toga nema bez igre i motivacije učenika, bez gajenja odnosa prema učenju kao nečemu zanimljivom, umesto nečemu što treba da se prosto odradi i istrpi.

Bez muke nema nauke?

Kako gde.

U Finskoj ima.

Dakle, i kod nas može biti.

Ima li neko ideju: kako?

 

 



Komentari (205)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

tetkino tetkino 17:51 25.11.2012

Re: Pesimisti

Kru, ja se apsolutno slažem sa ovim tvojim.

Svaki nastavnik će ti reći da je ovaj nastavni plan i program preobiman i da je mnogo bitnije šta deca na kraju zaista nauče, a ne šta si ih sve tokom školovanja terao da uče.
Kada bi manje učili, a više ponavljali, više bi naučili.
Mi nismo visoko obrazovana i visoko pismena nacija, pa da možemo da forsiramo da deca toliko rade kod kuće, jer tamo uglavnom nema ko da im pokaže. Bolje da roditelji maze, igraju se i vaspitavaju svoju decu, a da ih nastavnici uče.
Ali zbog načina organizacije škole, plana i programa, vremenskog rasporeda to kod nas nije moguće.

Ali neki roditelji i neki nastavnici misle da je pokazatelj znanja ili pameti ili uspeha - da što ranije i što obimnije deca uče stvari koje nisu za njih.
Pa tako se roditelj ponosi trogodišnjakom koga je naterao da nauči slova, a univerzitetski profesor ponosno maše knjigom koja je za 150 strana veća od knjige njegovog kolege.
Onaj ko proba da to promeni dobije kritiku da pokušava da od dece napravi idiote.

Plan i program za srpski jezik za osnovnu školu je divan primer. Umesto da deca uče da čitaju i pišu, pa da kroz svakodnevno čitanje i pisanje, usvoje nesvesno gramatička i pravopisna pravila maternjeg jezika, koja bi im onda bila logična i jasna kad dodje red da se uče, mi ih ubijamo u pojam gramatikom i pravopisom - koje oni usvajaju kao neprirodne zakone i uopšte ne primenjuju u realnom životu - jer ne znaju kako.

A ona pitanja iza tekstova na koje roditelji odgovaraju umesto dece, stigla su ravno iz devetog kruga pakla, da bi i najvećim entuzijastima ogadila i pomisao na čitanje. I tako ti dobiješ superioran plan i program i decu koja sriču i u višim razredima OŠ.

A o prosvetnim inspekcijama koje gledaju rukopis i boju olovke po dnevniku, a ne šta se dešava u učionici, već smo više puta pisali.
Krugolina Borup Krugolina Borup 18:17 25.11.2012

Re: Pesimisti

A ona pitanja iza tekstova na koje roditelji odgovaraju umesto dece, stigla su ravno iz devetog kruga pakla, da bi i najvećim entuzijastima ogadila i pomisao na čitanje. I tako ti dobiješ superioran plan i program i decu koja sriču i u višim razredima OŠ


Joj, da vidiš kako moje dete na to telegrafski odgovara. Sa što manje reči.

Ali, kada su imali pet pitanja o svojoj omiljenoj igrački, dete se raspisalo... pa došlo kući, uvatilo svesku, te na svom FB profilu naslovilo "Danas smo imali jedan zadatak iz srpskog jezika", i onda prekucalo i pitanja i svoje odgovore. I još dodalo više teksta nego u školi što je napisalo.

Treba od dece tražiti da usmeno i pisano izražavanje uče i vežbaju kroz teme koje ih zanimaju, a ne kroz nekakve pesme i tekstove u kojima im je 60% reči nepoznato, pa mogu reći čak i arhaično.

Nikako ne mogu da zaboravim glupave rečenice iz stare škole iz prvog razreda, na kojima je učio da piše. Npr. Maša ima mašnu. Jeste, ja kad sam bila mala, imala sam mašne u kosi, ali ako je neko u poslednjih pet godina negde video devojčicu s mašnom, molim da mi se javi.

Više mi taj srpski tada ličio na učenje istorije, pravo da ti kažem, nego na učenje srpskog jezika i književnosti.
tetkino tetkino 18:23 25.11.2012

Re: Pesimisti

Tako čas matematike i treba da izgleda.
Da se angažuju sva čula i mozak.
Da se igraju i da uče i to napolju da ih sunce vidi.

Ali Kru, ako Boga ima, ne pokazuj više ovaj članak našim prosvetnim radnicima, sami će da krenu da se vešaju po Terazijama.

Imaš problem sa nekim detetom - priznaš - eto ti pomoći soc radnici, defektolozi, nastavnici sa iskustvom koji se bave samo sa decom sa problemima u učenju/ponašanju, individualna nastava za dete kome je to potrebno, imaš koga da pitaš, s kim da se posavetuješ, kome da se požališ, niko ti ne vrišti kako si lenj, nemotivisan, loš...

A ako roditelji vide ovaj članak krenuće da vešaju nastavnike po Tereazijama - zamisli nastavnika kome možeš skrenuti pažnju da nešto ne radi kako treba, da može drugačije, može bolje, da su deca - deca i da moraju da se igraju, skaču, trče, viču, da dobiju individualnu pažnju.

A ako bi stigli da ispregovaraju onda bi zajedno krenuli da linčuju političare:
- trogdišnje plaćeno odsustvo za jednog od roditelja
- novčana pomoć za svako dete
- sva moguća pomoć za decu sa posebnim potrebama
- sve besplatno, ali stvarno itd

Ma stvarno na papiru izgleda kao bajka.
Najtužnije je što bar nešto od ovoga možemo i mi da sprovedemo - pokoji čas u prirodi, više fizičkog, kreativniji zadaci... ali zato što ne možemo da dobijemo veliku nagradu, nećemo ni mrvice da uzmemo.
Krugolina Borup Krugolina Borup 18:27 25.11.2012

Re: Pesimisti

A ako bi stigli da ispregovaraju onda bi zajedno krenuli da linčuju političare:


Ja sam za ovu varijantu: da roditelji i nastavnici ispregovaraju šta za decu žele, pa da onda zajednički prišrafimo političare. Lakše ćemo mi da se dogovorimo, cenim, nego političari i nastavnici, ili političari i roditelji.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 20:53 25.11.2012

Re: Pesimisti

Ovaj vaspitni deo mi je jedna od vecih nebuloza. Kako se to ocekuje da nastavnik vaspitava? Recimo, nastavnik geografije, koji ima sa decom jedan cas nedeljno? Ko je odgovoran za to vaspitanje? I koji su to vaspitni ciljevi koji su prihvatljivi? Da li ja smem da tudjoj deci objasnim zasto je religija glupost? Ili da je OK sto su neki ljudi gej ili Romi? Ili ce sutra da mi uleti neko roditelj pun pravoslavnog gneva da urla na mene sto mu dete ucim glupostima kada mu je on lepo objasnio da Bog mrzi pedere i da on, u Bozije ime, treba da ih tuce gde god ih vidi?


vaspitni deo u osnovnoj skoli je normalan i podrazumeva permannetno insistiranje na bazicnom setu vrednosti poput: budi fer, ne laži, ne prepisuj, budi tolerantan, pozdravi, otpozdravi, zahvali se, izvini se, pomozi slabijem, nemoćnijem, ne diskriminiši, ne kasni, ne upadaju reč, saslušaj drugog, saslušaj drugačije mišljenje, misli svojom glavom, obuci jaknu kad ideš kući itd

i naravno da to treba da radi i nastavnik geografije, na ličnom primeru i na primerima drugih, gde god i kad god to može.







arianna arianna 21:18 25.11.2012

Re: Pesimisti

vaspitni deo u osnovnoj skoli je normalan i podrazumeva permannetno insistiranje na bazicnom setu vrednosti poput: budi fer, ne laži, ne prepisuj, budi tolerantan, pozdravi, otpozdravi, zahvali se, izvini se, pomozi slabijem, nemoćnijem, ne diskriminiši, ne kasni, ne upadaju reč, saslušaj drugog, saslušaj drugačije mišljenje, misli svojom glavom, obuci jaknu kad ideš kući itd

i naravno da to treba da radi i nastavnik geografije, na ličnom primeru i na primerima drugih, gde god i kad god to može.


škola je davno izgubila svoju vaspitnu funkciju

mnogi zaposleni u školama se međusobno ne javljaju jedni drugima ni u samoj školi, kamo li na ulici (toliko o poštovanju, samopoštovanju, uvažavanju, toleranciji)

mnogi zaposleni misle da su bogom dani i nezamenjivi, nepristupačni i zatvoreni za saradnju, a o prihvataju kolegijalne kritike nema ni govora

mnogi zaposleni smatraju da im je stručno usavršavanje suvišno i ne žele da edukuju (pod izgovorom da ne žele da troše svoje vreme i novac na seminare, kad već imaju fakultetsku diplomu)

mnogi zaposleni su izrazito sujetni i precenjuju svoju stručnost

mnogi zaposleni insistiraju na čistoj reprodukciji gradiva iz udzbenika, a ocene često zavise od ličnog raspoloženja ispitivača

određeni broj nastavničkog kadra i pored vidno istaknutog pravilnika i uzastopnih opomena, dolazi sa zakašnjenjem na časove, odeven je nepristojno za ustanovu u kojoj radi i koristi neprimeren rečnik.




Jukie Jukie 21:21 25.11.2012

Re: Pesimisti

Krugolina Borup
Numeričke ocene na kraju osnovnoškolskog obrazovanja iznose od 5 (adekvatno) do 8 (odlično).Razlika između broja dece sa najnižom ocenom 5 i broja dece sa navišom ocenom 8 je najmanja na svetu.

Misliš nije kao ovde u Srbiji gde 50-60 odsto dece zvanično ima odličan uspeh?
Stvarno ima podjednak broj dece sa dvojkama, trojkama, četvorkama i peticama i nastavnici smeju da daju razne ocene bez pritisaka?

BigBadWolf BigBadWolf 21:22 25.11.2012

Re: Pesimisti

Vesna Knežević Ćosić
Ovaj vaspitni deo mi je jedna od vecih nebuloza. Kako se to ocekuje da nastavnik vaspitava? Recimo, nastavnik geografije, koji ima sa decom jedan cas nedeljno? Ko je odgovoran za to vaspitanje? I koji su to vaspitni ciljevi koji su prihvatljivi? Da li ja smem da tudjoj deci objasnim zasto je religija glupost? Ili da je OK sto su neki ljudi gej ili Romi? Ili ce sutra da mi uleti neko roditelj pun pravoslavnog gneva da urla na mene sto mu dete ucim glupostima kada mu je on lepo objasnio da Bog mrzi pedere i da on, u Bozije ime, treba da ih tuce gde god ih vidi?


vaspitni deo u osnovnoj skoli je normalan i podrazumeva permannetno insistiranje na bazicnom setu vrednosti poput: budi fer, ne laži, ne prepisuj, budi tolerantan, pozdravi, otpozdravi, zahvali se, izvini se, pomozi slabijem, nemoćnijem, ne diskriminiši, ne kasni, ne upadaju reč, saslušaj drugog, saslušaj drugačije mišljenje, misli svojom glavom, obuci jaknu kad ideš kući itd

i naravno da to treba da radi i nastavnik geografije, na ličnom primeru i na primerima drugih, gde god i kad god to može.



Mislis da svi roditelji dele ovaj set vrednosti?
Jukie Jukie 21:32 25.11.2012

Re: Pesimisti

arianna

mnogi zaposleni ...

Tačno. Svaka od sledećih grupa: "nastavnici", "roditelji" i "đaci" (slabovidi, levoruki, itd.) raspoređena je u ekološkim nišama modernog društva srazmerno ukupnom procentualnom učešću u populaciji, i svojim ponašanjem predstavljaju realnu sliku (uzorak) društva.
dragan7557 dragan7557 21:38 25.11.2012

Re: Pesimisti

arianna:
mnogi zaposleni misle da su bogom dani i nezamenjivi, nepristupačni i zatvoreni za saradnju, a o prihvataju kolegijalne kritike nema ni govora

Pa ugledali se na političare.

cerski
BigBadWolf BigBadWolf 21:45 25.11.2012

Re: Pesimisti

arianna
vaspitni deo u osnovnoj skoli je normalan i podrazumeva permannetno insistiranje na bazicnom setu vrednosti poput: budi fer, ne laži, ne prepisuj, budi tolerantan, pozdravi, otpozdravi, zahvali se, izvini se, pomozi slabijem, nemoćnijem, ne diskriminiši, ne kasni, ne upadaju reč, saslušaj drugog, saslušaj drugačije mišljenje, misli svojom glavom, obuci jaknu kad ideš kući itd

i naravno da to treba da radi i nastavnik geografije, na ličnom primeru i na primerima drugih, gde god i kad god to može.


škola je davno izgubila svoju vaspitnu funkciju

mnogi zaposleni u školama se međusobno ne javljaju jedni drugima ni u samoj školi, kamo li na ulici (toliko o poštovanju, samopoštovanju, uvažavanju, toleranciji)

mnogi zaposleni misle da su bogom dani i nezamenjivi, nepristupačni i zatvoreni za saradnju, a o prihvataju kolegijalne kritike nema ni govora

mnogi zaposleni smatraju da im je stručno usavršavanje suvišno i ne žele da edukuju (pod izgovorom da ne žele da troše svoje vreme i novac na seminare, kad već imaju fakultetsku diplomu)

mnogi zaposleni su izrazito sujetni i precenjuju svoju stručnost

mnogi zaposleni insistiraju na čistoj reprodukciji gradiva iz udzbenika, a ocene često zavise od ličnog raspoloženja ispitivača

određeni broj nastavničkog kadra i pored vidno istaknutog pravilnika i uzastopnih opomena, dolazi sa zakašnjenjem na časove, odeven je nepristojno za ustanovu u kojoj radi i koristi neprimeren rečnik.




Da ne zalazimo sad sta znaci "mnogi" i koliko je to tacno nastavnika, po tebi, da li je sve ovo gore navedeno uzrok ili posledica?
arianna arianna 21:52 25.11.2012

Re: Pesimisti

Da ne zalazimo sad sta znaci "mnogi" i koliko je to tacno nastavnika, po tebi, da li je sve ovo gore navedeno uzrok ili posledica?



posledica sveukupnog stanja u društvu, nedostatak invenitvnosti i opšta apatija

nekih 2/3

BigBadWolf BigBadWolf 22:01 25.11.2012

Re: Pesimisti

Znaci ipak posledica. A za ove 2/3, ne znam po kakvim se skolama ti kreces (ni cime se bavis, btw) ali bih voleo da provedes par dana u mojoj skoli, pa da onda porpicamo o tim trecinama.
dragan7557 dragan7557 22:03 25.11.2012

Re: Pesimisti

tetkino:
Svi ti nordijski narodi su protiv te takmičarske logike zapadnog sveta, ali je valjda osnovno ljudsko pravo da pustiš sve da razviju svoje potencijale do maksimuma.

Koncept 5takmičarskog društva je najsumanutiji koncept ikada koji u samoj prirodi nikada nije ni postojao a osmislili su ga anglosaksonci.

Bolji koncept za usmrćivanje solidarnosti, saradnje i ljudskih sloboda do sada nije stvoren.

cerski
arianna arianna 22:10 25.11.2012

Re: Pesimisti

. A za ove 2/3, ne znam po kakvim se skolama ti kreces (ni cime se bavis, btw) ali bih voleo da provedes par dana u mojoj skoli, pa da onda porpicamo o tim trecinama.


kakva je situacija u tvojoj školi?
imaš li neki drugačiji i pozitivan primer?

koliko ima zaposlenih i da li je škola osnovna ili srednja, gradska ili seoska?

Ribozom Ribozom 22:18 25.11.2012

Re: Pesimisti

arianna
Odlicno opisano stanje nekih (ne mnogih) nastavnickih kadrova
Jukie Jukie 22:21 25.11.2012

Re: Pesimisti

BigBadWolf
Znaci ipak posledica. A za ove 2/3, ne znam po kakvim se skolama ti kreces (ni cime se bavis, btw) ali bih voleo da provedes par dana u mojoj skoli, pa da onda porpicamo o tim trecinama.

Piši-briši jer na pola rečenice shvatim drugu stranu priče...

Recimo: Potrebno je imati veći broj škola u uzorku da bi isti bio reprezentativan.

Ja sam npr. radio u dve škole koje su međusobno udaljene par stanica gsbom i socioekonomska struktura je slična, a razlika u atmosferi i kulturi škole je bila kao nebo i zemlja. U jednoj školi prijatni i mudri nastavnici i đaci, mnogo zanimljivih projekata vannastavnih aktivnosti, svi veseli i dobro raspoloženi, u drugoj školi kao da si otišao na šalter da ti ispečatiraju ocene u knjižicu, nastavnice nervozne i mrzovoljne, deca besna i najvažnije im je da dobiju što više bodova, najbolji đaci po poenima najgori kao osobe

arianna arianna 22:27 25.11.2012

Re: Pesimisti

@ Ribozom

Odlicno opisano stanje nekih (ne mnogih) nastavnickih kadrova


negde su neki, negde mnogi - zavisi

razlika u atmosferi i kulturi škole je bila kao nebo i zemlja



i šta ti misliš šta ili ko je uzrok, povoljne ili nepovoljne atmosfere u toj mikrosredini tj. škole?

Jukie Jukie 22:29 25.11.2012

Re: Pesimisti

arianna
razlika u atmosferi i kulturi škole je bila kao nebo i zemljai šta ti misliš šta ili ko je uzrok, povoljne ili nepovoljne atmosfere u toj mikrosredini tj. škole?

U školi sa povoljnom atmosferom postojali su muški nastavnici


tetkino tetkino 22:33 25.11.2012

Re: Pesimisti

Jukie
arianna
razlika u atmosferi i kulturi škole je bila kao nebo i zemljai šta ti misliš šta ili ko je uzrok, povoljne ili nepovoljne atmosfere u toj mikrosredini tj. škole?

U školi sa povoljnom atmosferom postojali su muški nastavnici




Zezajte se vi, ali u ovom prilogu o finskim školama sve vrvi od muških učitelja / nastavnika / profesora - tamo to nije zanimanje samo za žene
arianna arianna 22:35 25.11.2012

Re: Pesimisti

U školi sa povoljnom atmosferom postojali su muški nastavnici

zanimljivo :)))

a ja vidiš mislila da zavisi od organizatorske sposobnosti direktora/ke, negovanih saradničkih i kolegijalnih odnosa, otvorenosti škole za saradnju sa lok. zajednicom i roditeljima. Škola u kojoj ne vlada strahovlada direktora već pozitivna, podsticajna i kreativna atmosfera.
Jukie Jukie 22:40 25.11.2012

Re: Pesimisti

arianna
U školi sa povoljnom atmosferom postojali su muški nastavnicizanimljivo :)))a ja vidiš mislila da zavisi od organizatorske sposobnosti direktora/ke, negovanih saradničkih i kolegijalnih odnosa, otvorenosti škole za saradnju sa lok. zajednicom i roditeljima. Škola u kojoj ne vlada strahovlada direktora već pozitivna, podsticajna i kreativna atmosfera.

Ne, važno je prisustvo ili odsustvo muških nastavnika
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 22:57 25.11.2012

Re: Pesimisti

Mislis da svi roditelji dele ovaj set vrednosti?


nije bitno. to je set vrednosti koji treba da deli škola. minimalan.
westvleteren westvleteren 23:10 25.11.2012

Re: Pesimisti

Ne, važno je prisustvo ili odsustvo muških nastavnika


Ima smisla. Muski nastavnici su veci autoritet nemirnim decacima, pa su onda deca generalno mirnija, pa su onda i nastavnice manje frustrirane pa su onda i djaci generalno srecniji pa se zbog generalno bolje atmosfere ostvaruje bolja saradnja nastavnickog kadra, kako medjusobno tako i sa roditeljima.
Zakljucak, vise muskaraca u skole.
BigBadWolf BigBadWolf 23:15 25.11.2012

Re: Pesimisti

nije bitno. to je set vrednosti koji treba da deli škola. minimalan.


Kako mislis nije bitno? Sad ce neko da uci moje dete vrednostima koje su meni neprihvatljive? Voleo bih da vidim da proba.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 23:23 25.11.2012

Re: Pesimisti

Ne, važno je prisustvo ili odsustvo muških nastavnika

Ima smisla. Muski nastavnici su veci autoritet nemirnim decacima, pa su onda deca generalno mirnija, pa su onda i nastavnice manje frustrirane pa su onda i djaci generalno srecniji pa se zbog generalno bolje atmosfere ostvaruje bolja saradnja nastavnickog kadra, kako medjusobno tako i sa roditeljima.
Zakljucak, vise muskaraca u skole.


"Bolja atmosfera" koja se postiže "muškim nastavnicima koji su veći autoritet nemirnim djacima" je čvrstorukaška, autoritarna strahota, škola nije ni zatvor ni vojska i ne treba da liči na to.

To nema veze s elaboriranim idejama koje se sprovode u finskim školama i baziraju na poverenju, a ne na poštovanju autoriteta, jer je muško i jače.

Jel možda svi muškarci viđeni za uterivanje straha trebaju i da imaju određenu visinu, težinu i dužinu brkova? Štap i lanac?

U mojoj osnovnoj školi nastavnik fizičkog je uvek na srednjem prstu nosio ogroman ključ, pa ko po njegovom osećanju za pravdu nešto skrivi, dobije tim ključem po čelu.

Zaista, niko mu se nije suprostavljao i na njegovom času svi su funkcionisali kao navijeni.



Jukie Jukie 23:39 25.11.2012

Re: Pesimisti

Ja mislim da muški nastavnici* više pozitivno utiču na đake opuštenijim stavom a ne grubim autoritetom.

*iz akademskih predmeta, fizičko stvarno ne želim da uopšte koristim u ovoj analizi i jednog jedinog muškog nastavnika u školi koji predaje fizičko računam kao školu sa 100 odsto žena


Ali to ne možemo da kvantitativno dokažemo dok su 80-100 odsto nastavnika u višim razredima osnovne škole žene. Trebalo bi naći spiskove zaposlenih u raznim školama, izračunati polnu strukturu nastavnika akademskih predmeta u višim razredima osnovne škole i onda posetiti školu i posmatrati akademsku atmosferu. Kada imamo podatke, možemo da crtamo grafik i da analiziramo. Ovako je sve reklo-kazalo
westvleteren westvleteren 00:07 26.11.2012

Re: Pesimisti

"Bolja atmosfera" koja se postiže "muškim nastavnicima koji su veći autoritet nemirnim djacima" je čvrstorukaška, autoritarna strahota,


Uopste ne govorim o ovakvoj atmosferi. Muski nastavnici cu ocinska figura koja svojim stavom i svojom pojavom postaje autoritet, bez ikakvog uterivanja straha. Govorim o nastavnicima koji su meni predavali, na njihovim casovima nije bilo disciplinskih incidenata i zamisli: oni se vecini bili omiljeni nastavnici.

Ja mislim da muški nastavnici* više pozitivno utiču na đake opuštenijim stavom a ne grubim autoritetom.


Apsolutno, a čvrstorukaška, autoritarna strahota koju Vesna spominje je upravo odlika zenskih nastavnica (ne svih naravno). Govorim o svojim iskustvima iz osnovne i srednje skole.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 01:34 26.11.2012

Re: Pesimisti

Muski nastavnici cu ocinska figura koja svojim stavom i svojom pojavom postaje autoritet


divno. kako jednostavno rešenje i ispred nosa. izbaciti žene iz nastave, ma iz svih profesija i ima da nam krene, a deci da svane.

Jukie Jukie 02:36 26.11.2012

Re: Pesimisti

Vesna Knežević Ćosić
Muski nastavnici cu ocinska figura koja svojim stavom i svojom pojavom postaje autoritet
divno. kako jednostavno rešenje i ispred nosa. izbaciti žene iz nastave, ma iz svih profesija i ima da nam krene, a deci da svane.

Možemo da probamo, pa da vidimo kakvi će rezultati da budu.
Teško da može da bude gore od ovoga kako je sada.



Ionako ove diskusije o školstvu služe samo da izduvamo frustracije, niko nas ništa ne pita
tetkino tetkino 07:34 26.11.2012

Re: Pesimisti

Zašto odmah tako agresivan odgovor?

Rodna ravnopravnost je dvosmerna cesta.
Ako se bunimo što u određenim zanimanjima žene nemaju prolaz, to ističemo, kritikujemo i tražimo da se promeni, zar nije potpuno logično uraditi isto i kad je žene istisnu muškarce iz određenih profesija?

Vaspitač, učitelj, nastavnik, logoped, defektolog, psiholog, medicinska sestre, lekari ... - znači stručnjaci sa kojima klinci dolaze u kontakt do svoje 12 godine su svi pretežno žene.
E sad vi možete da osporavate važnost muškog prisustva, uzora ili energije u životu deteta, ali ako napravite istraživanje medju klincima, videćete da već u najranijem uzrastu deca (oba pola) sva ta zanimanja doživljavaju kao isključivo ženska.
Mi smo iz sistemske brige o deci, potpuno istisnuli, jači pol.

Mi imamo premalo dobrih stručnjaka, da bi otpisivali ljude, samo zato što su muškarci ili žene, a koliko je surovo ubediti nekog "u pelenama" da ne treba to da radi zato što to nije "muški"posao? Pa isto onoliko koliko je surovo ubediti neku klinku da ne može da bude pilot zato što to nije "ženski" posao, iako je "bogomdana" to da radi.

Jukie Jukie 13:00 26.11.2012

Re: Pesimisti

I evo najnovijeg teksta u Večernjim novostima:

Mame-zamenjuju-i-nastavnice

Da boldujemo nekoliko delova iz sledećeg teksta iz Večernjih novosti:


* * *
Mame zamenjuju i nastavnice!

I. MIĆEVIĆ | 25. novembar 2012. 20:47 | Komentara: 13
Set prosvetnih zakona, koji donose novine u obrazovanju, sledeće nedelje stiže u Skupštinu Srbije. Predviđeno i učenje kod kuće. U učionicama do 25 đaka

ĐACI će, umesto u klupama, moći da uče u krevetu, moći će učionice da zamene dnevnim sobama, a nastavnice mamama. Učenje kod kuće jedna je od novina koje donosi nacrt zakona o osnovnom obrazovanju, koji bi u grupi prosvetnih zakona trebalo uskoro da se nađe pred poslanicima.

Za ovu mogućnost biće dovoljno samo da roditelji na vreme obaveste školu da će sami organizovati nastavu za svoju decu. A škola će na kraju godine deci obezbediti da polože ispite i završe razred.
* * *

Dakle, I. Mićević smatra da je sasvim normalno da deca provode vreme okružena isključivo ženama, u ovom slučaju je neka nepoznata žena zamenjena mamom, da možda mama nije kontrol frik i da će dozvoliti detetu da provodi vreme i sa drugim osobama od poverenja, i ne pada mu/joj na pamet da će možda detetu pomagati otac, stric, stariji brat, privatni nastavnik, ili da će bar jedan deo dana saamo učiti (sećate se onoga kada odete u biblioteku pa čitate knjige)
tetkino tetkino 13:15 26.11.2012

Re: Pesimisti

Ma pustite mame, videste li ovo:

Novina za srednjoškolce biće uvođenje mature i ukidanje prijemnih ispita za fakultete. Gimnazijalci će polagati samo opštu maturu, a đaci stručnih škola, ukoliko hoće da se upišu na fakultet srodan školi koju su završili - samo stručnu maturu. Međutim, ako iz pravno-birotehničke nameravaju da upišu biologiju - imaće i stručnu i opštu maturu. A ako, recimo, hoće na studije muzike ili slikarstva - čeka ih i prijemni! Nakon trogodišnje srednje škole - dobijaće majstorsko pismo.

A to što nigde u tekstu nema potrebnih kvalifikacija za mame nastavnice, nadam se da je propust pisaca teksta, a ne pisaca zakona.
Kao i to da neko mora redovno da obilazi to dete i da proverava, jel živo, fizički ili mentalno zlostavljano i šta ako se pokaže da "mame" nisu dovoljno dobre učiteljice.
westvleteren westvleteren 13:33 26.11.2012

Re: Pesimisti

izbaciti žene iz nastave, ma iz svih profesija i ima da nam krene, a deci da svane.


Opet mi se podmecu nekakvi extremisticki stavovi. Nista slicno nisam rekao. Jednostavno smatram da ce bolji balans muskih i zenskih nastavnika doprineti boljoj atmosferi i efikasnijem radu.
Isto naravno vazi i za ostale profesije. U zemlji u kojoj trenutno zivim (zapadna Evropa) samo 13% inzenjera su zene, kod nas je verovatno jos gore. Ja smatram da je to uzasno lose. Dakle puno stvari treba menjati.
westvleteren westvleteren 13:36 26.11.2012

Re: Pesimisti

nadam se da je propust pisaca teksta, a ne pisaca zakona.
Kao i to da neko mora redovno da obilazi to dete i da proverava, jel živo, fizički ili mentalno zlostavljano i šta ako se pokaže da "mame" nisu dovoljno dobre učiteljice.


Svasta. Pa u Srbiji mozes dete da ostavis u manastiru da ga odgajaju monahinje i da nikada ne ide u bilo kakvu skolu. Oce neko da proverava sta majke rade sa sopstvenom decom i cemu ih uce.
Slazem se da je kontrola potrebna, ali u Srbiji je nece biti.
Jukie Jukie 14:22 26.11.2012

Re: Pesimisti

tetkino
Ma pustite mame, videste li ovo:Novina za srednjoškolce biće uvođenje mature i ukidanje prijemnih ispita za fakultete. Gimnazijalci će polagati samo opštu maturu, a đaci stručnih škola, ukoliko hoće da se upišu na fakultet srodan školi koju su završili - samo stručnu maturu. Međutim, ako iz pravno-birotehničke nameravaju da upišu biologiju - imaće i stručnu i opštu maturu. A ako, recimo, hoće na studije muzike ili slikarstva - čeka ih i prijemni! Nakon trogodišnje srednje škole - dobijaće majstorsko pismo.


Uglavnom prepisano iz hrvatske prakse. Pre godinu-dve dana gledao sam (reality?) serijal gde se probrano odeljenje učenika neke srednje stručne škole (hemijski tehničari?) priprema za opštu maturu kako bi mogli da upišu fakultet. Doveli su im "najbolje" nastavnice koje su ih spremale, vodile po raznim fakultetima da i oni i gledaoci vide kako to funkcioniše, pokazivali su životne priče itd. Epilog je bio taj da su se i pored svih želja koje su imali skoro svi upisali na hemijski fakultet, što je po meni bio antiklimaks jer su već bili hemijski tehničari.

A to što nigde u tekstu nema potrebnih kvalifikacija za mame nastavnice, nadam se da je propust pisaca teksta, a ne pisaca zakona.Kao i to da neko mora redovno da obilazi to dete i da proverava, jel živo, fizički ili mentalno zlostavljano i šta ako se pokaže da "mame" nisu dovoljno dobre učiteljice.

Mislim da je negde bilo navedeno da ako dete ne pokaže uspeh na tim testovima, mora (za kaznu) da se vrati u školu.
Ali i ja mislim da nikoga neće biti briga, kao što ni ove cigančiće na ulici niko ne proverava da li bi trebalo da su u školi. (Džilas reče, ko je uspešno završio razred, vodimo ga u bioskop, na izložbe itd., a ko nije?)
BigBadWolf BigBadWolf 15:26 26.11.2012

Re: Pesimisti

westvleteren
nadam se da je propust pisaca teksta, a ne pisaca zakona.
Kao i to da neko mora redovno da obilazi to dete i da proverava, jel živo, fizički ili mentalno zlostavljano i šta ako se pokaže da "mame" nisu dovoljno dobre učiteljice.


Svasta. Pa u Srbiji mozes dete da ostavis u manastiru da ga odgajaju monahinje i da nikada ne ide u bilo kakvu skolu. Oce neko da proverava sta majke rade sa sopstvenom decom i cemu ih uce.
Slazem se da je kontrola potrebna, ali u Srbiji je nece biti.


Ovde nema kontrole ni za mnogo ozbiljnije stvari. Da je ima, sva ona deca nasilnici kojih su pune novine bi bila oduzeta od roditelja.
BigBadWolf BigBadWolf 15:25 25.11.2012

Finci su chudo...

Polazimo od pogresne premise. Nije problem to sto mi ne znamo ili ne mozemo, vec u tome sto necemo da menjamo. A necemo jer onima koji te promene treba da iniciraju ne odgovara promena.

Predlozio bih jedan experiment. Napravite listu od recimo 50 imena ljudi koji unazad desetak godina drmaju srpskom prosvetom i uvode "novine" i "reforme". Pa, za jedno 5 godina, kada privatne skole postanu svakodnevna pojava u celoj Srbiji, ne samo u Beogradu, uporedite tu listu sa listom vlasnika tih skola. Cenim da ce biti jedno 50% poklapanja.
8c_competizione 8c_competizione 16:19 25.11.2012

Re: Finci su chudo...

cuj, ne zanosim se utopijom da ljudi nece uvek zheleti da se po necemu razlikuju. takodje mi ne smeta da postoje i privatne skole.

ALI, ono sto mi smeta jeste da drzhava dozvoljava rad privatnim shkolama zvucnih imena i veoma sumljivog kvaliteta, koje su onda dalje ulaznice u politicki svet dobrih radnih mesta po upravnim odborima ....

Drzhava MORA po svaku cenu da obezbedi kvalitetnu ALTERNATIVU takvim privatnim shkolama, prvenstveno po kvalitetu obrazovanja. a principi prijema moraju biti iskljucivo ljudski i obrazovni kvaliteti.
BigBadWolf BigBadWolf 16:38 25.11.2012

Re: Finci su chudo...

Nismo se razumeli, ja smatram da su privatne skole neophodne kao alternativa, pa cak ako hocete i kontrola kvaliteta drzavnim skolama. Konkurencija je dobra stvar.

Problem je to sto se stice utisak da se drzavne skole namerno urusavaju da bi se otvorio prostor za privatne.
8c_competizione 8c_competizione 16:41 25.11.2012

Re: Finci su chudo...

Problem je to sto se stice utisak da se drzavne skole namerno urusavaju da bi se otvorio prostor za privatne.


tu je vec mesto za rad Sudova, a i da se roditelji mobilizuju i ako treba neprekidno demonstriraju dok se stvari ne isprave.

umesto toga mi biramo da cutimo!
8c_competizione 8c_competizione 16:40 25.11.2012

jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

Zamislimo sada idealan obrazovni sistem, gde nema deljenja dece po bogatstvu, nastavnici zadovoljni platom i poslom ....

i onda imamo kao rezultate peticare i cetvorkashe ....

kako po vama treba ocenjivati one koji jednostavno "bubaju" i reprodukuju nauceno (velikim delom Vukovci) i one koji uce rezonski da razmishljaju, na principu uzroka i posledica, dedukcija .... (a na kraju zavrshe i sa ponekom 4kom ili 3kom?).

iz licnog iskustva imam jako mnogo kolega sa faksa cijem proseku nisam mogao nikada da prismrdim, koji sada ne mogu da prismrde poslu kojim se bavim (da ne kazhem da im sijalicu ne bih dao da mi zamene).

meni ovde lezhi josh jedna Kvaka 22 obrazovnog sistema: ocenjivanje. dokle god je obavljano od strane pojedinaca (ucitelja, nastavnika, profesora), debelo ce odslikavati subjektivan odnos istih prema temi koju predaju.

imam jedan lep primer iz mog zhivota: naime, uvek sam bio slab sa sportom. u korene toga ne bih da zalazim (brizhno-posesivna majka, kreten od nastavnika fizickog...). kada sam se upisao u srednju skolu, jedna od bitnijih stvari u toj shkoli je bilo i fizicko (da napomenem: tehnicka skola). da ne idem dalje u sitna crveca. zbog prvog profana fizickog sam mislio da ce me izbaciti iz shkole zbog fizickog, ne zezam se keve mi! da bih popravio situaciju, trenirao sam plivanje (min 3km dnevno) svakodnevno, plus teretana itd. na kraju prve godine sam popravio rezultat od 1ce (ciste!) do necega izmedju 2ke i 3ke (bio i vishe nego zadovoljan, nos je virio NAD vodom!).

i tada mi se desilo neshto sto necu nikada zaboraviti. nastavnik fizickog, videvshi da su mi sve ostale ocene bile ciste 5ce (mamin streber, ljubi ga majka!) odluci da mi zakljuci 4ku uz obrazlozhenje da 5ca ne bi bila korektna prema drugima, ali je zbog truda zasluzhujem mnogo vishe nego ostali. I zbog te 4ke se jedan "drugar" pobunio, jer jelte on je dobio isto 4ku a osecao je da je zakinut.

onda mu nastavnik odgovori da bi mu najradio zakljucio 1cu, kada pogleda ulazne i izlazne rezultate, zbog nedostataka pomaka!

i od tada nisam postao nishta veci sportista, ali mi je ovo cenjenje motivacije bilo neizmeran MOTIVATOR u zhivotu.

dakle da dodjem do onoga sto zapravo i htedoh reci: u mom idealnom obrazovnom sistemu:
- svaki predmet bi bio ocenjivan sa tri ocene:
1. samo pokazano znanje/umece
2. pokazane sposobnosti dedukcije, samostalnog razmishljanja, donoshenja odluka, stajanje iza istih
3. pokazana motivacija

- na kraju skolovanja, pokazivao bi se zajednicki prosek svih ocena, kao i proseci po kategorijama. jer nije svako dobar umetnik, matematicar, sprotash, kefalo itd.

- takodje, od strane drzhave edukovano i ovlasceno strucno lice bi, zajedno sa skolskim psihologom, davalo ocenu na osnovu pokazanih rezultata kojima bi se indiciralo prema cemu dete ima sklonosti, shto bi bilo i odlican indikator kasnije za poslodavce (ukljucujuci i drzhavu samu) pri izboru kandidata. jer nije svako dobar umetnik, matematicar, sprotash, kefalo itd. u isto vreme. ali tom svojim izuzetnim osobenostima zajedno itekako pomazhu da se kao drushtvo RAZVIJAMO!

- iz shkola govnjivom metlom isterati religiju i uvesti etiku drushtva, podjednaku za sve konfesije. ko hoce decu da obrazuje religiozno (shto je meni i dalje PRISILA maloletnika na neshto cega nisu svesni, zvanicno do 18 godine) neka to radi u privatnoj rezhiji i u slobodno vreme. (sada ce meni Irinejeva/Zukorliceva fatva!)
uninamama uninamama 13:52 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

На основу прописа (zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, zakon o osnovnoj školi, zakon o srednjoj školi, pravilnik o ocenjivanju u osnovnoj školi, pravilnik o ocenjivanju u srednjoj školi) оцењивање успеха ученка из наставног предмета је сталан образовно-васпитни поступак који има више функција. Оцена треба да:
 буде објективна и поуздана мера напредовања ученика у савладавању наставног плана и програма;
 ученика обавештава редовно о постигнућу;
подстиче на активни однос према настави, другим oблицима образовно-васпитног рада и учење;
 ученика оспособљава за објективну процену сопствених и постигнућа других ученика;
 је показатељ ефикасности рада наставника и школе.

Ovo boldovano daje za pravo nastavniku da daje i motivacione ocene, kao u gornjem primeru.

Osnovna škola:
Врста, ниво и обим знања и ангажовање ученика оцењују се тако да оцену:
1) одличан (5) добија ученик који је у потпуности показао способност примене знања, умења, вештина и самосталности у раду, усвојио предвиђени ниво и обим знања и степен разумевања програмских садржаја, уз веома висок степен ангажовања ученика;
2) врло добар (4) добија ученик који има висок ниво и обим знања и степен разумевања програмских садржаја и показао је способност примене знања, умења и вештина уз мању помоћ наставника и висок степен ангажовања ученика;
3) добар (3) добија ученик који има просечан ниво и обим знања и степен разумевања програмских садржаја и показао је способност примене знања, умења и вештина, уз помоћ наставника и ангажовања ученика;
4) довољан (2) добија ученик који има задовољавајући ниво и обим знања и степен разумевања програмских садржаја;
5) недовољан (1) добија ученик који није достигао задовољавајући ниво и обим знања и разумевања програмских садржаја.

Kao što se vidi iz priloženog - ocena za "bubalice" je dvojka. Može 3 zbog motivacije

Srednja škola:
Оцену одличан (5) добија ученик:
1) који је у целини усвојио основна, проширена и продубљена знања, умења и вештине, а према програму предмета;
2) чија су знања, умења и вештине на нивоу разумевања и самосталне примене у сродним и новим околностима, односно који...
3) који је овладао предвиђеним психомоторним умењима и вештинама у руковању средствима и техникама рада на нивоу самосталне и стваралачке примене у различитим околностима.
Члан 6
Оцену врло добар (4) добија ученик:
1) који је у целини усвојио основна знања, умења и вештине и усвојио више од половине проширених, односно продубљених знања, умења и вештина, а према програму предмета;
2) чија су знања, умења и вештине на нивоу самосталне репродукције, разумевања и примене, односно који...
3) који је овладао предвиђеним психомоторним умењима и вештинама у руковању средствима и техникама рада на нивоу самосталне примене.
Члан 7
Оцену добар (3) добија ученик:
1) који је у целини усвојио основна знања, умења и вештине и половину проширених знања, умења и вештина, а према програму предмета;
2) чија су знања, умења и вештине на нивоу самосталне репродукције и разумевања уз помоћ наставника, односно на нивоу могућности ученика да...
3) који је овладао предвиђеним психомоторним умењима и вештинама у руковању средствима и техникама рада на нивоу примене.
Члан 8
Оцену довољан (2) добија ученик:
1) који је усвојио основна знања, умења и вештине, а према програму предмета;
2) чија су знања, умења и вештине на нивоу репродукције уз наставникову помоћ, односно који...
3) који је овладао предвиђеним психомоторним вештинама и умењима у руковању средствима и техникама рада уз помоћ наставника.
Члан 9
Оцену недовољан (1) добија ученик који није усвојио основна знања, умења и вештине из програма предмета.

Dakle, ocena za prostu reprodukciju je 3...

Izvinite što udavih, ali imam utisak da ne znate šta nama piše u ovim pravilnicima :)
BigBadWolf BigBadWolf 14:08 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

A zamisli jeres - da se ocene ne boduju za nastavak skolovanja, vec da se polaze prava matura. Da ocena vise ne bude cilj, vec sredstvo, kako je i zamisljeno. Da umesto da deca uce za ocenu, uce da bi naucila nesto.
Krugolina Borup Krugolina Borup 14:17 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

A zamisli jeres - da se ocene ne boduju za nastavak skolovanja, vec da se polaze prava matura. Da ocena vise ne bude cilj, vec sredstvo, kako je i zamisljeno. Da umesto da deca uce za ocenu, uce da bi naucila nesto.


Misliš, kao u Finskoj?
BigBadWolf BigBadWolf 14:30 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

Pa ne znam, nisam ukapirao kako se kod njih polaze matura. Meni su te ocene najveci smor, pored pairologije.

Mada mislim da kad bi neko predlozio kod nas 10% stvari koje rade u Finskoj, oci bi mu iskopali dezurni branioci decijih prava.

Sad sam skoro radio neki text sa sedmacima o japanskim djacima. Izmedju ostalog u japanskim skolama nema tetkica, vec je svako odeljenje zaduzeno za ciscenje svoje ucionice. Sta mislis, kakve su bile reakcije?
Krugolina Borup Krugolina Borup 14:44 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

Pa ne znam, nisam ukapirao kako se kod njih polaze matura.


Koliko sam ja ukapirala - nema kod njih polaganja mature.
Ali ima prijemnih ispita za fakultete.
Upravo rezultati na prijemnom za Nastavničkim studijama na kraju naprave razliku između 6600 odlikaša koji se prijave, da bi se probralo 660 najboljih od najboljih.
BigBadWolf BigBadWolf 15:20 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

Da, ali kako se pravi rang lista za upis u srednje skole?
Krugolina Borup Krugolina Borup 15:24 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

Da, ali kako se pravi rang lista za upis u srednje skole?


Koliko sam ja shvatila, sama se deca opredeljuju gde će, i otprilike oko 45% se opredeljuje za stručne škole, oko 50% za gimnazije, oko 5% ne nastavlja školovanje.

Nisam nailazila na podrobnije podatke o rangiranju po školama...
BigBadWolf BigBadWolf 15:28 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

A sta rade ako se za neku skolu prijavi recimo 30% vise nego sto skola moze da upise? Mislim da mora da postoji neki sistem rangiranja, makar po tim zavrsnim ocenama.
Krugolina Borup Krugolina Borup 15:41 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

A sta rade ako se za neku skolu prijavi recimo 30% vise nego sto skola moze da upise?


E, pa to ne znam, ako natrčim negde na podatak, javim ti.
tetkino tetkino 15:45 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

Ako si gledao onaj klipić, oni na kraju devetog razreda imaju maturu. To je kao završni ispit i na osnovu bodova i sklonosti dece oni se upisuju u dalje škole.

To hoće i ovi naši ovim novim zakonom, samo što mene u startu jeza hvata.
Sad će svi morati imati petice, jer nemožeš više da kažeš - nek ide kod boljeg nastavnika, pa makar on bio i strožiji, naučiće više, a razliku u bodovima nadoknadiće na prijemnom.

Nema više nadoknade, koliko bodova poneseš iz škole to ti je - pritisak na nastavnike da dele petice biće strahovit, već vidim scenu:
"Ti ćeš mom detetu da upropastiš život zbog trojke iz biologije, kretenu jedan!",
a tek ako si baksuz pa ti se neki profesor navali na kosti, ti nemaš šansu da dokažeš da znaš.

U stvari imaš tu maturu, koju ako budu pravili po uzoru na ovaj prijemni - sve ti dato, samo nauči napamet. Pa jedna grupa škola koja igra po pravilima i đaci joj loše urade maturu, pa padne ribanje iz ministarstva o tome kako su loši i nesposobni, a druga grupa škola gde su nastavnici delili ocene šakom i kapom i pomagali đacima da urade što bolje, koja dobije sve pohvale.

Pa se onda u neke škole upišu đaci koji nemaju elementarna znanja, ali imaju najviše bodova, pa roditelje koji štrajkuju glađu i traže veze da ubace dete u neku školu, jer dete zna, nije ono krivo što su njegovi nastavnici imali standarde prilikom ocenjivanja.

A tek radost ovih što su sad upisali srednje stručne škole kad im kažu da mogu da upišu samo te fakultete - šta će da rade ovi iz srednje turističke - da upišu Singidunum na kome ima fakultet za turizam ili će im možda dozvole da konkurišu na Ekonomiju ili Geografiju na kojima postoji smer turizam, ali samo ako studiraju taj smer?
Oni mi mučenici prvi padoše napamet, ali sigurna sam da nisu jedini.

Ludilo se nastavlja
Krugolina Borup Krugolina Borup 16:12 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

Nema više nadoknade, koliko bodova poneseš iz škole to ti je - pritisak na nastavnike da dele petice biće strahovit, već vidim scenu:
"Ti ćeš mom detetu da upropastiš život zbog trojke iz biologije, kretenu jedan!",


Eto, opet ti na siroma roditelje, a uopšte ti u vidokrugu nigde nije da u praksi stvarno ima kretena od nastavnika koji deci daju trojke, iako deca znaju za peticu.

Svež primer iz života:

Moj nevenčani suprug je Danac, koji ne zna srpski. Ja ne znam danski. U kući pričamo engleski. Moje dete od svoje treće godine živi u tom okruženju. Sada, sa osam i po godina, razume 99% onoga što mi razgovaramo, a sa Kristijanom kada komunicira, komunicira na engleskom. Povremeno, čak, ja okrenem na engleski i s njim, i on to prihvati i odgovara na engleskom. Štaviše, on se sa mnom SVAĐA i RASPRAVLJA na engleskom!

E, to i takvo dete je na kontrolnom zadatku iz engleskog jezika u drugom razredu dobilo trojku. Kod nastavnice koja je jednom njegovom drugu iz odeljenja prošle godine, dok su bili prvi razred, rekla: "Jedva čekam drugi razred, da ti dam jedinicu!" I naravno da je dete dobilo jedinicu na istom tom kontrolnom.

Ta i takva nastavnica ovoj sirotoj deci ima da OGADI engleski jezik dok dobiju neku drugu nastavnicu. I džaba što je na roditeljskom jednoglasno opleteno po toj i takvoj nastavnici - ona nastavlja da radi. I nastavlja da, kako ti ono reče "mom detetu upropašćava budućnost".

Dobro, de, ne mom detetu, moje dete ima tu sreću da mu znanje engleskog ne zavisi od nje. Ali svoj drugoj deci kojoj predaje.

EDIT: e, sad, ne znam ja kako ona stvarno reaguje kad joj se prenesu primedbe roditelja, ali nekako zamišljam da joj je reakcija/odbrana: "Mene pritiskaju da spustim standarde!" Ja s njom još nisam razgovarala, dajem joj drugu šansu. Međutim, roditelji koji su s njom razgovarali, kažu da je s njom nemoguće razgovarati, a jedan roditelj je čak rekao da ga je "brutalno izbacila iz učionice".
BigBadWolf BigBadWolf 16:31 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

Ako si gledao onaj klipić, oni na kraju devetog razreda imaju maturu. To je kao završni ispit i na osnovu bodova i sklonosti dece oni se upisuju u dalje škole.


Aha, znaci ipak ima neki zavrsni ispit. Nisam cuo taj deo.

Ovo kod nas je papazjanija, rezultat nekih trulih kompromisa izmedju dva koncepta. Ja mislim da bih se rodio ponovo kad bi prestali da boduju ocene za upis u srednju skolu. Kad me dete pita sta treba da nauci za dvojku, dodje mi da se frljnem kroz prozor.

Kru, po kojim udzbenicima radite engleski?
Krugolina Borup Krugolina Borup 16:33 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

Kru, po kojim udzbenicima radite engleski?


Ebem li ga, ne znam, udžbenici su mu u školi.
Neki žuti.
Samo slike u udžbeniku, i bojanka kao radna sveska.
Jeftini su bili.
BigBadWolf BigBadWolf 16:47 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

Ccc, ovi danasnji roditelji...




Pa sta drugo da bude nego slike, bojanke i nalepnice, latinicu uce tek u drugom polugodistu :)

U stvari me zanima taj test, na sta je licio, pa zato pitam.
tetkino tetkino 16:57 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

Znam Kru zato je tu i drugi pasus koji kaže - Jao, onom detetu koje fasuje ludog nastavnika. Ma kako naučio, nema šanse da dokažeš da znaš.


Znam za gomilu primera gde su deca naših povratnika bila izložena žestokoj šikani nastavnika, da bi im dokazali:
- da je naše školstvo teže od njihovog
- da oni bolje govore jezik od dece kojoj je engleski/nemački/francuski maternji
- da je njihov problem što su tamo svi glupi
- da su im roditelji krivi što ih upisuju u naše škole kad ni ćirilicu ne znaju, nego će im ti i takvi profesori dati sada keca, a oni nek se jave kad istu nauče
itd

Krugolina Borup Krugolina Borup 17:41 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

Pa sta drugo da bude nego slike, bojanke i nalepnice, latinicu uce tek u drugom polugodistu :)


Jeste, latinicu uče tek u drugom polugodištu, tj. još nisu počeli da je uče.
To, naravno, nije sprečilo nastavnicu engleskog da krene da ih uči da pišu na engleskom. Iz sveske deteta (sve što su pisali do sad):

Schoolwork
Whre's my present?
Gde je moj poklon?
Is it here?
Da li je ovde?
Is it there?
Da li je tamo?

A Tree house
in - u
on - na
behind - iza
in front of - ispred
under - ispod

(Crtež kuće, pa strelicama obeleženo šta je šta):
Chimney
Roof
Window
Door

Lucy's Tree House
I have a tree house.
Come and see it, play with me. Come to my tree house play with me. Bring your toys up to my tree. What is this, who is this.

Schoolwork
CAN
moći, znati, umeti
This is Moppy.
She can dance.
This is Super Kid.
He can fly.
This is Teddy.
He can walk.
dance - igrati
fly - leteti
walk - šetati, hodati

NUMBERS
one - 1
two - 2
three - 3
four - 4
five - 5
six - 6
seven - 7
eight - 8
nine - 9
ten - 10
eleven - 11
twelve - 12
thirteen - 13
fourteen - 14
fifteen - 15
sixteen - 16
seventeen - 17
eighteen - 18
nineteen - 19
twenty - 20

Schoolwork
Book shop - prodavnica knjiga
Toy shop - prodavnica igračaka
Pet shop - prodavnica ljubimaca
Sweet shop -

Schoolwork
Can I have a cake?
Can I have a drink?
Can I have my buggy?
Can we go home?

ETO, TO DO SADA IMA U SVESCI IZ ENGLESKOG, KOD DECE KOJA JOŠ NISU UČILA LATINICU.

U stvari me zanima taj test, na sta je licio, pa zato pitam.


E, fala ti ko bratu što si pitao, pošto umirem od želje da to ispričam.
Sledi u narednom postu.
Krugolina Borup Krugolina Borup 17:43 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

Znam Kru zato je tu i drugi pasus koji kaže - Jao, onom detetu koje fasuje ludog nastavnika. Ma kako naučio, nema šanse da dokažeš da znaš.


Izvinjenje.
Meni se smrklo nakon onog, pa mi popustila koncentracija u čitanju.
Krugolina Borup Krugolina Borup 18:14 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

U stvari me zanima taj test, na sta je licio, pa zato pitam


Test iz engleskog za učenike drugog razreda bilo je takozvano crtanje po diktatu.

Prvo ih je podelila u dve grupe, valjda da ne prepisuju (!!). To je samo po sebi stvorilo totalnu konfuziju među decom, pošto to učiteljica ne radi, tj. radi, ali ne kad im diktira, već kada im daje kontrolni. Tada ona, naravno, fotokopira dovoljan broj primeraka za grupu A i B, i nema šta deca da se zbunjuju, svako radi zadatke na papiru ispred sebe.

E, sad, moš misliti kako je to izgledalo kad je nastavnica engleskog diktirala prvo prvi zadatak za grupu A, pa za grupu B, pa drugi zadatak za grupu A, pa za grupu B... izmešala deca grupe samo tako. Svako ko je izmešao, naravno, nije mu se priznao odgovor, sve i da je tačan bio.

Zadataka je bilo 5. Ako je dete tačno uradilo 1 komad, dobilo je jedinicu. Ako je uradilo 2 komada, dvojku, itd.

U grupi mog deteta zadaci su bili:

1) A blue book
2) Two red rulers
3) (moj omiljeni) A boy behind a girl (tako je moje dete čulo; neka deca tvrde da je "two boys behind a girl", a neka da je "Boy between two girls"; sve u svemu - totalna konfuzija)
4) Two sendwitches
5) Two houses, one with yellow roof, and one with green roof

Moje dete uradilo tačno pod 1, 4 i 5. Za "two red rulers" tvrdi da nisu uopšte ni radili ove godine, nego je to iz prvog razreda, kada je on išao u drugu školu, gde su, pak, bili opsednuti tajgerima. Pregledom udžbenika za II razred, ustanovila sam da nigde nema nikakvog školskog pribora na crtežima, te mu verujem. Pod 3 je razumeo, ali nije umeo da nacrta.

Moje osnovne - laičke - primedbe na ovaj kontrolni su:
1) Da li je ovo test iz engleskog ili iz likovnog?
2) Ko lud ume da nacrta dečaka iza devojčice, ili dva dečaka iza devojčice? Što se tiče moguće opcije - between, ili između - to nisu ni radili, bar u svesci nema, dok "behind" i "in front" ima.
3) Zašto ima samo pet pitanja?
4) S obzirom da je očigledno da se ovde proveravalo znanje brojeva, boja i nekih osnovnih pojmova koje su radili, zar nije nastavnica mogla da ULOŽI NEŠTO VREMENA U PRIPREMU TESTA, te da im, umesto diktata crtanjem, u stvari da list papira sa slikama, sa zadatkom da tačno oboje one slike koje ona opisuje na engleskom?
5) Kakve, bre, dve grupe, kod diktiranja?

Čudo božije dece podobijalo jedinice i dvojke. Samo dve petice su bile. Masa počela da angažuje privatne profesore.

A sad bih volela čuti i tvoje profesionalno mišljenje, kao i mišljenje drugih nastavnika engleskog, ako ih po blogu ima. Pretty please! Možda sam ja iščašena, možda ne vidim stvari jasno, ali meni se čini da je ovaj test totalni skandal. Ne znam šta mu je bio cilj, ali da izmeri znanje - sigurno nije.

BigBadWolf BigBadWolf 18:27 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

Vec sam sretao primere gde kolege insistiraju na pisanju u drugom razredu, pod izgovorom neka, nek nauce, sta ce da im fali. Pa falice im, mnogo.

Kaze ovako: PRAVILNIK O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU ZA PRVI I DRUGI RAZRED
OSNOVNOG OBRAZOVANJA I VASPITANJA ("Sl. glasnik RS - Prosvetni glasnik", br. 10/2004, 20/2004, 1/2005, 3/2006, 15/2006, 2/2008, 2/2010, 7/2010 i 3/2011 - dr. pravilnik), pod drugi razred:

Cilj nastave stranog jezika na mlañem školskom uzrastu je da osposobi učenika da na stranom jeziku komunicira na osnovnom nivou u usmenom i pisanom (od trećeg razreda) obliku o temama iz njegovog neposrednog okruženja.


Dalje, nigde se u standardima ne pominje pisano izrazavanje niti razumevanje pisanog teksta. Prosto, to nema u II razredu. Uvododjenje latinice PRE uciteljice je posebna tema, tu ima milion pravila kako se koje slovo pise, pa stampana, pa pisana...
BigBadWolf BigBadWolf 18:33 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

Cekaj, DIKTIRALA im zadatke? U drugom razredu? Ne znam sta bih rekao.
Krugolina Borup Krugolina Borup 18:40 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

Dalje, nigde se u standardima ne pominje pisano izrazavanje niti razumevanje pisanog teksta. Prosto, to nema u II razredu. Uvododjenje latinice PRE uciteljice je posebna tema, tu ima milion pravila kako se koje slovo pise, pa stampana, pa pisana...


Kao što rekoh, moje dete nema problem s tim. Pre neki dan mu je domaći iz engleskog bio da pronađe 3 slike proizvoda koje bi se mogle prodavati u Sweet Shop (za hamer; podelila je razred u grupe, svi traže za različite šopove, book shop, pet shop...), i ja mu kažem: idi na gugl imidžiz, ukucaj koloring pejdžiz svits, pa počnem da mu spelujem: c-o-l... a on me prekine i kaže: znam to, ne moraš da mi pričaš. I obavi dete sve samo, ljubi ga majka. Nađe lollipop, candy cane i candy.

Ali, žao mi druge dece... i žao mi što se znanje mog deteta ne prepoznaje tamo gde bi trebalo da se prepoznaje. Jednostavno - nepravda.
Jukie Jukie 19:41 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

Krugolina Borup

Can I have a cake?Can I have a drink?Can I have my buggy?Can we go home?

Zar ovde ne bi trebalo "may" ?
May we go home?
Jer bi na "Can we go home?" odgovor bio "I guess you can if your parents allow you to walk down the street by yourself".
Krugolina Borup Krugolina Borup 19:44 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

Zar ovde ne bi trebalo "may" ?


Trebalo bi, "may" je polite verzija.
Ali ko je kod nas uopšte polite?
Jukie Jukie 19:45 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

BigBadWolf
Cekaj, DIKTIRALA im zadatke? U drugom razredu? Ne znam sta bih rekao.

Ja mislim da smo u prvom razredu imali diktat?
Krugolina Borup Krugolina Borup 19:56 26.11.2012

Re: jedno pitanje za Krugolinu i ostale ...

Ja mislim da smo u prvom razredu imali diktat?


Iz engleskog?
O engleskom pričamo.
tetkino tetkino 19:31 25.11.2012

I da zaključimo

- Pre nego što su odlučili da promene svoj obrazovni sistem - Finci su 5 godina raspravljali šta žele od obrazovnog sistema i kako to postići - ministarstvo, stručnjaci, profesori u učionici, roditelji
Mi tako transparentan proces nikad nismo imali, ne samo u prosveti, nego za bilo šta.

- Finci su ukapirali da je jedni resurs koji imaju - čovek, i da su previše mali i siromašni da bi bilo koga ostavili bez škole i obrazovanja - cilj je osposobiti svakoga za neki posao. Nase resenje je da svima podelimo diplome, posao se i onako dobija preko partijske knjižice, a soc. pomoć rešave sve probleme - od nje ne može da se živi.

- Finci baziraju svoju filozofiju na "poverenju" - ako uzmete u obzir da su jedna od najmanje korumpiranih zemalja, lakše ćete progutati ostalo. I mi smo lideri, samo sa kontra strane, zato nam to "poverenje" teže ide.

- Finci su ukapirali da čoveku savršenstvo nije dostupno, zato uporno nastavljaju da istražuju, ispituju, kritikuju, menjaju, uče... Mi svaku kritiku shvatamo lično i bojimo se kao zečivi bilo kakve kontrole našeg rada.

- Finci prihvataju da se do istog cilja može stići različitim putevima. Mi mislimo da ako u jednoj situaciji jedan način postupanja / učenja vrši posao, onda taj i samo taj princip mora da se primenjuje za sve ljude, sve probleme i sve situacije.

Samo još nešto:

- Naš sistem obrazovanja kopira hrvatski. Samo loše kopiramo, pa su nam i rezultati slabiji nego kod njih. Ono što me u tome plaši je insistiranje na povećanju broja dece u gimnazijama (cilj 80%), u odnosu na tehničke škole i zanate (20%). Navodno, ovo se radi zbog toga da deca na studije dolaze sa većim znanjem. Da bi decu uterali u gimnazije uvode sistem po kome je nemoguće iz tehničke škole upisati univerzitet.
Ovo je za mene strašno, jer ti nekom u 14-toj godini određuješ da li će on ikad moći upisati fakultet ili ne i čime će moći da se bavi do kraja života.

- Ako ste gledali onaj filmić kod Finaca 45% ide u tehničke škole, posle kojih nalaze posao ili idu dalje u škole, a 50% ide u gimnazije. 5% ne nastavlja školovanje. Njihov sistem je otvoren i svako ima mogućnost da kombinujući različite puteve na kraju dođe do bilo koje diplome i nivoa znanje koje poželi.
Out of Beirut Out of Beirut 20:33 25.11.2012

Re: I da zaključimo

Другим речима, они имају духовну инспирацију која нама фали. Финци, да поновим по н-ти пут, базирају своју филозофију на "поверењу" - некаквом мистичном, или у сваком случају магловитом концепту.

И онда се неко нађе да поспрдно помене српски "спас од више небеске силе" као дијаметрално супротан свему томе, као небулозу с никаквом додирном тачком са тобоже трезвеним Финцима (24. у свету по конзумацији алкохола (1) (2)).

Треба јасно и гласно признати и сличности као и разлике.
Krugolina Borup Krugolina Borup 20:52 25.11.2012

Re: I da zaključimo

Другим речима, они имају духовну инспирацију која нама фали. Финци, да поновим по н-ти пут, базирају своју филозофију на "поверењу" - некаквом мистичном, или у сваком случају магловитом концепту.


Nije nama poverenje, kao koncept, stran pojam.
Štaviše, rekla bih da kod nas u međuljudskim odnosima ima više poverenja nego na zapadu.
Koliko se samo poslova sklapa kod nas na osnovu poverenja, pošto na osnovu ničeg drugog i ne mogu da se sklope, pošto sudstvo ne funkcioniše.
Da se oslanjamo isključivo na ugovore, niko nikad ništa ne bi ugovarao od poslova, niti radio.

Isto je i sa školom.
Ili veruješ učiteljici kojoj dete predaješ, ili joj ne veruješ pa - menjaš učiteljicu ili školu. U težoj varijanti, tek nakon što pokušaš da kroz "sistem" dokažeš da učiteljica ne valja, pa ne uspeš. U lakšoj varijanti, odmah, znajući da sistem nije zainteresovan da zaštiti ni tebe ni tvoje dete.

U prethodnoj školi, predavala sam dete učiteljici kojoj ni jotu jednu jedinu nisam verovala. Predugo, misleći da ću ukazivanjem na njenu nesposobnost i neprikladnost da radi s decom poštedeti muke još koje dete, osim svog. Uzalud.

U ovoj novoj školi, predajem dete učiteljici s punim poverenjem. I na Mars bi ga s njom pustila da ide.

Znači, i ovde kod nas poverenje nije stran pojam. Ako je zasluženo.
dragan7557 dragan7557 21:07 25.11.2012

Re: I da zaključimo


Krugolina Borup 20:52 25.11.2012 / *novo
Re: I da zaključimo

Другим речима, они имају духовну инспирацију која нама фали. Финци, да поновим по н-ти пут, базирају своју филозофију на "поверењу" - некаквом мистичном, или у сваком случају магловитом концепту.



Nije nama poverenje, kao koncept, stran pojam

U Srbiji je još manje stran pojam izgubljeno poverenje!

cerski
tetkino tetkino 21:25 25.11.2012

Malo dodatnog materijala

Krugolina Borup Krugolina Borup 21:26 25.11.2012

Re: Malo dodatnog materijala

Ju, ovo dugačko, to ću tek sutra stići da pogledam.
Ali, hvala!
BigBadWolf BigBadWolf 22:32 25.11.2012

Re: Malo dodatnog materijala

Ja odgledah prvih pola sata i ubedachih se. Sta sve mi treba da promenimo da bi ovako nesto uopste bilo moguce Srbiji...
tetkino tetkino 22:46 25.11.2012

Re: Malo dodatnog materijala

Kad već gledaš nije na odmet:

http://www.google.rs/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=2&ved=0CEoQFjAB&url=http%3A%2F%2Fwww.dils.gov.rs%2Fdocuments%2FfilesEducation%2Fmaj2011%2Fliteratura%2FKvalitet-i-pravednost-obrazovanja-u-Srbiji-PISA.pdf&ei=RpCyUPvOM9DSsgap-4DADQ&usg=AFQjCNGfIXGYP85aYlwAuVHfxnKwdkc9_w&sig2=jaCNj78cki_d6QcpsZHVrA
BigBadWolf BigBadWolf 23:12 25.11.2012

Re: Malo dodatnog materijala

Citao sam ovo ranije, kada je bila prica ovde na blogu o PISA testovima u Srbiji i o tome kako se prevedeni.

Jukie Jukie 21:42 25.11.2012

100

100.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 23:09 25.11.2012

osećaj pripadanja

Zaboravili smo gradjenje osećaja pripadnosti školi. Kako nastavnika, tako i učenika. Ali ne na silu. Već kroz razne pozitivne stvari i negovanje zajedništva.

Kada su moja deca bila mala, gradjenje tog osećanja pripadnosti doživela sam samo u jednom sportskom klubu koji je vodio jedan sportista entuzijasta za klince i u tadašnjoj, a sada već dugo nepostojećoj Školigrici. U školi ne. Odnosno, u jednoj da. U Drinki.

I jedni i drugi su navodili decu na dobre stvari, gurkali ih da budu ponosni na svoje rezultate, makar to bila i neka mini sportska demonstracija ili kolektivna gradjevina od kartonskih kutija obojena u plavo, za koju su mi ponosno rekli da su to "ledena brda".

Ne valja se kad je škola kao protočni bojler, u koju odes, budes, odradis, zaboravis.




lintu lintu 10:49 26.11.2012

Reforma Finskog Sistema

Pozz Kru,

Prva knjiga na Finskom jeziku napisana je tek 1870te godine. Dakle, moze se zakljuciti da nemaju predugu tradiciju u skolovanju; medjutim ono sto je karakteristicno za Fince je da zaista umeju da sjajno isplaniraju i sprovedu u delo sve, pa cak i komplikovane stvari kao sto je reforma skolovanja.

Tamo svako, ali zaista svako, zna da radi svoj posao, i radi ga dobro. Od postanskog sluzebenika, bancinog cinovnika, policajca pa nadalje. To je rezultat dobrog obrazovanog sistema. Nema nekompetentnih, ili se bar ne sreces s njima svakog dana.

Kako je reforma sprovedena u Finskoj? Postepeno, posle dugog planiranja:
http://www.pasisahlberg.com/downloads/Educational%20Change%20in%20Finland%202009.pdf

A rezultati su, blago receno, fascinantni. Ta reforma nije bila laka, i izazvala je dosta debate i kontroverzi kad je planirana i primenjena, medjutim pokazala se kao vrlo uspesna.

Danas? Finci i dalje reformisu skole i univerzitete. Probaju razne stvari, i ono sto se pokaze kao dobro ubacuju (roll-out) u plan&program.

Dejan Restak Dejan Restak 12:08 26.11.2012

Svaka čast

Fenomenalan tekst. Ovo ko ne razume, nije se imao rašta ni roditi.
(btw nisam napisao komentar na ovom blogu ima 3-4 godine
dragan7557 dragan7557 12:57 26.11.2012

Re: Svaka čast

Dejan Restak
Fenomenalan tekst. Ovo ko ne razume, nije se imao rašta ni roditi.
(btw nisam napisao komentar na ovom blogu ima 3-4 godine



Dobrodošao!

cerski
Krugolina Borup Krugolina Borup 14:16 26.11.2012

Re: Svaka čast

Dejan Restak
Fenomenalan tekst. Ovo ko ne razume, nije se imao rašta ni roditi.
(btw nisam napisao komentar na ovom blogu ima 3-4 godine


Iju, ne pamtim kad sam dobila ovako veliki kompliment!
Dubok naklon Mr. Restak.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 14:18 26.11.2012

Re: Svaka čast

gde si, Deki?
eno, prenela sam vest sa tvog fb, malo niže.
Jukie Jukie 14:23 26.11.2012

Re: ne znam...

BebaOdLonchara
da li je neko već video?http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.290.html:407582-Mame-zamenjuju-i-nastavnice

Da, okačio sam malo gore
BigBadWolf BigBadWolf 14:34 26.11.2012

Re: ne znam...

Na poslednje dve sednice zakonima se bavio i Nacionalni prosvetni savet.Dali su saglasnost, ali među primedbama je i ta da broj učenika u odeljenju nije smanjen sa maksimalnih 30 na 25.


Izgleda na niko nije obavestio Nacionalni prosvetni savet da maximalan broj ucenika u odeljenju nije 30, vec 34.
Krugolina Borup Krugolina Borup 14:42 26.11.2012

Re: ne znam...

Izgleda na niko nije obavestio Nacionalni prosvetni savet da maximalan broj ucenika u odeljenju nije 30, vec 34.


Koliko ja znam, nije 34, nego 33. Puniš odeljenja do 33, pa ako u četvrtom bude 34, onda imaš pravo to poslednje odeljenje da podeliš na 2 x 17, tj. onda možeš automatski u svih 5 komada da rasporediš na ravne časti.
Jukie Jukie 15:00 26.11.2012

Re: ne znam...

Krugolina Borup
Izgleda na niko nije obavestio Nacionalni prosvetni savet da maximalan broj ucenika u odeljenju nije 30, vec 34.Koliko ja znam, nije 34, nego 33. Puniš odeljenja do 33, pa ako u četvrtom bude 34, onda imaš pravo to poslednje odeljenje da podeliš na 2 x 17, tj. onda možeš automatski u svih 5 komada da rasporediš na ravne časti.

Mislim da je bila neka druga formula, ali se verovatno svodi na to.
BigBadWolf BigBadWolf 15:24 26.11.2012

Re: ne znam...

Da ne tvrdim 100%, ali sam prilicno siguran da 35. dete deli odeljenje, ne 34. Ako ne zaboravim, provericu sutra. U svakom slucaju, ne menja cinjenicu da NPS ne zna koliki je maksimalan broj dece u odeljenju.
Krugolina Borup Krugolina Borup 15:25 26.11.2012

Re: ne znam...

U svakom slucaju, ne menja cinjenicu da NPS ne zna koliki je maksimalan broj dece u odeljenju.


Možda nije NPS, imaš tu i faktor "novinar".
Moje je iskustvo da novinari umeju da izmaštaju neke svoje podatke.
anastasija.p anastasija.p 16:33 26.11.2012

Re: ne znam...

Strucno uputstvo o formiranju odeljenja za 2012. godinu

34 ucenika, izuzetno, je jedno odeljenje u osnovnoj skoli. U praksi je to obavezno, ne izuzetno, bar u Branicevskom okrugu.
A za srednje skole vazi 30 ucenika u jednom odeljenju.
BigBadWolf BigBadWolf 16:50 26.11.2012

Re: ne znam...

Pa svuda je obavezno, osim u slucajevima kada nije. U prevodu, zavisi koliko je direktor dobar sa skolskom upravom.

A u proslogodisnjem uputstvu je pisalo da se ucenici koji rade po modifikovanom IOP-u racunaju kao tri redovna, a po prilagodjenom 2. Ove godine svi se racunaju kao dva. Cenim da ce sledece godine biti izjednaceni.
nim_opet nim_opet 19:29 26.11.2012

Nacionalna strategija

O obrazovanju ili bilo cemu drugome. Kad je u Srbiji u recimo poslednjih 20 godina donesena bilo kakva strategija koja je recimo obuhvatala period duzi od 5 godina? Ali onako, ozbiljnom diskusijom, na strucnom nivou i ne zbrda zdola? Da se ne lazemo - ni jednom. A i da je doneta, prilikom prve primene (pada mi na pamet Bolonja) se to izvitoperilo i iskrivilo toliko daleko od inicijalne da su mogli sasvim novu da donose.

Problem je sveopsta politizacija - prosveta nije i ne sme da bude partijski plen, a to je bila od 1990te - prosveta ce sigurno odrazavati ideologije sireg drustvenog sistema u kome je, ali ne sme da odrazava dnevnopoliticke, doizborne, predizborne i postizborne ciljeve i ovo sto se kod nas zove "politikom" a ilustrovano je u pojavljivanjima na televiziji ministara, predsednika, premijera i boga oca (razlicito inkraniranog). Pa kad se oko toga slozimo (ne znam kako - treba da se nadje grupa ljudi sa dovoljno hrabrosti, vremena, pameti, ambicije, pa onda samo to i nista drugo da gura sledecih 10 godina dok ne dodjemo do trenutka da mozemo, kao drustvo da kazemo "nevezano za ekonomski sistem, izborni sistem, geografiju, dnevno- i godisnje-politikanstvo, prosveta je ulaganje u buducnost nasih potomaka i kao takva je nezavisna od svih ovih tokova, i ako bilo koji ministar/premijer/skupstina takne u istu bez siroke saglasnosti struke/gradjana/roditelja itd, isti ce da leti/padne/bude raspusten". E onda mozemo da donosimo strategiju. Posto u Srbiji izborni sistem ne bira predstavnika, te isti nikome nije odgovoran (da se zahvalimo svim ustavima od 1992 naovamo), jedini nacini da se nesto tako uradi je oformljivanje stranke sa jednim jedinim ciljem - bez drugog programa. Pa imamo stranku sa 6 glasova u parlamentu koja ima jedan jedini program - uspostavljanje obrazovnog sistema koji radi i proizvodi rezultate u smislu pametne, ambiciozne, zdrave dece. Onda i sa crnim djavolom trgovati tim glasovima dok se cilj ne postigne.
Krugolina Borup Krugolina Borup 19:37 26.11.2012

Re: Nacionalna strategija

jedini nacini da se nesto tako uradi je oformljivanje stranke sa jednim jedinim ciljem - bez drugog programa. Pa imamo stranku sa 6 glasova u parlamentu koja ima jedan jedini program - uspostavljanje obrazovnog sistema koji radi i proizvodi rezultate u smislu pametne, ambiciozne, zdrave dece. Onda i sa crnim djavolom trgovati tim glasovima dok se cilj ne postigne.


Ajd oformi, ja ću se učlanim.
Prvi put u životu svome.
nim_opet nim_opet 19:50 26.11.2012

Re: Nacionalna strategija

Ne mogu - nemam prebivaliste u Srbiji (a zamisli da imas u stranci nerezidenta - znam barem dve organizacije koje bi odmah porazbijale sve prozore na kancelariji pre nego sto i objavimo program).
arianna arianna 17:41 27.11.2012

Re: Nacionalna strategija



Javno čitanje Strategije obrazovanja u Republici Srbiji do 2020. godine u Domu Narodne Skupštine Republike Srbije


Predstavljanje Strategije obrazovanja u Republici Srbiji do 2020. godine u formi javnog slušanja, održaće se u sredu, 28. novembra 2012. godine u Domu Narodne Skupštine Republike Srbije
Predstavljanje Strategije će otvoriti ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja prof. dr Žarko Obradović u 11 časova, na Odboru za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo, Dom Narodne skupštine (mala sala) Trg Nikole Pašića 13.
Na predstavljanju Strategije obrazovanja u Republici Srbiji do 2020. godine govoriće i prof. dr Ivan Ivić, prof. dr Ana Pešikan, prof. dr Vlastimir Matejić, prof. dr Borivoje Rodić, prof. dr Dragan Domazet, prof. dr Vera Dondur i prof. dr Miodrag Stojković, predsednik Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo.
nim_opet nim_opet 20:05 27.11.2012

Re: Nacionalna strategija

ali to znaci da je strategija doneta (po sesnaesti put) - ne da se o istoj diskutuje pre usvajanja
Krugolina Borup Krugolina Borup 20:14 27.11.2012

Re: Nacionalna strategija

nim_opet
ali to znaci da je strategija doneta (po sesnaesti put) - ne da se o istoj diskutuje pre usvajanja


Ne bih rekla.
Na stranici Ministarstva prosvete, na kojoj je i objavljen tekst strategije, stoji sledeće:

"Своје сугестије и коментаре у вези Стратегије развоја образовања у Републици Србији до 2020. године можете послати на адресу strategija@mpn.gov.rs"

Znači, ovo mu dođe početak, tj. otvaranje javne rasprave, kako sam ja shvatila.
arianna arianna 21:43 27.11.2012

Re: Nacionalna strategija

Znači, ovo mu dođe početak, tj. otvaranje javne rasprave, kako sam ja shvatila.


Javne rasprave su bile po većim gradovima u Srbiji, na njima su autori prezentovali Strategiju obrazovanja i rečeno je da isčitamo, proučimo i pošaljemo pitanja i sugestije na mejl.

Ja sam predloge i pitanja slala u maju, do dan danas nisam dobila odgovor.
Krugolina Borup Krugolina Borup 21:50 27.11.2012

Re: Nacionalna strategija

Ja sam predloge i pitanja slala u maju, do dan danas nisam dobila odgovor.


U tom slučaju, priredićemo mi našu javnu raspravu - ovdi na blogu.
Kroz seriju blogova, ako treba.

Piši i ti i drugi nastavnici šta imate, ili dajte to što ste slali a niste dobili odgovore.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana