Budućnost| Ekologija| Zdravlje

GMH ... ama, da li je baš toliko nezdravo ?

Đorđe Bobić RSS / 04.02.2013. u 07:44

Dakle, svi se ovde bave sastavljanjem fudbalske reprezentacije mada nisam siguran da znaju šta u timu radi polutka a čemu služi levi half. Ni ja nisam sasvim siguran oko te semantike fudbalske i vokabulara ali to i nije važno jer to umanjeno poznavanje dođe kao neka nacionalna identifikacija za prepoznavanje, eto i pola dužnosnika takođe brka razne pozicije iz svoje nadležnosti pa se tako ministar kulture zgrane kad sazna da za filmsku produkciju susedno ministarstvo nije odredilo neke pare, ama bilo kakve, iz razloga što je on bio sanjiv to jutro kad se delilo pa nije na vreme tražio i zvocao.

I ja ću po toj šemi da se uključim u akciju „pričam li pričam ... tek da ne ćutim mada pojma nemam“ i to po pitanju Genetski Modifikovane Hrane (GMH) iako ne bih baš mogao da objasnim šta je tu problem ako me neko iznenada pita. Čitam u novinama i vidim na TV (ekranu) kako su čak iz EU ali i ovde u lokalu mnoge zabrinute organizacije za obezbeđivanje narodne zdrave budućnosti nekoj firmi iz Amerike a zove se Monsant zabranile da produkuje svoju proizvodnju i prodaje robu po Evropi a onda i Srbija neće realizovati neki planirani posao sa njima i biće u budžetu neki gubitak i umanjenje blagostanja. Svi su digli glas protiv modifikacije hrane mada jedna uvažena profesorica neki dan kaže u kameru da ta hrana nikako nije štetna za ljudsku upotrebu ali ipak to ne treba da se dopusti jer bi se tako umanjila pozicija na svetskom tržištu naših instituta koji prave zaista odlično seme za uzgoj raznog hranljivog bilja i onda se ja pitam da li je narodno zdravlje ili trgovina u pitanju. I šta se ja uostalom pitam, ćutim i tražim na Kaleniću one kvrgave i flekave voćke koje ni u ruku da ih uzmeš a ako ima crvić onda je tek ono što treba, jer su takve kao zdrave i nehemijske.

U svakom slučaju, GMH je odlukom viših instanci zaduženih za narodnoi zdravlje (sic!) sprečena da dođe u kontakt sa stanovništvom i to bi, opet slušajući druge stručne i po tom pitanju kompetentne ljude, trebalo da bude značajan prilog, maltene doprinos ekološkom načinu života gde je prirodni, čisti i nepatvoreni proizvod za jedenje neophodan da bi se sačuvao identitet naroda i njegovo zdravlje, ovo drugo je pod dva. Ovi stručnjaci nisu za razliku od profesorice pominjali ono sa tržištem i ugrožavanjem domaće proizvodnje, samo su o zdravlju zborili.

Bilo bi verovatno tako i veoma bih cenio brigu dužnosnika jer ovo trovanje masovno zaista nije u redu da se nisam setio đubrenja njiva i bašti i plastenika veštačkim đubrivom koje sa prirodnim resursima za proizvodnju istoga nema mnogo veze već tu dominiraju razne hemijske supstance i onda to ide u zemlju i ostaje koju deceniju unutra, a sad ću ja kao oni što  selektuju reprezentativni tim u fudbalu, a nisam baš nekompetentan jer znam čemu služi centarfor čiji je zadatak da zabija golove a znam i šta radi golman jer on centraforu ne da da mu ga zabije, dakle, biljke rastu na tom hemijom zađubrenom tlu i popiju sve odozdo, porastu jedre i uznapredovalo veće od onog kako bog reče da treba da bude i posle narod to jede.  Ima i ono prskanje opet nekim hemiskim supstancama protiv buba i štetočina direktno po biljkama i plodovima i za to imam razumevanje jer je bolje da se bube i štetočine spreče a da narodu ostane više u ovoj krizi, posle svega što je progutao ono malo hemije neće škoditi, bar ne odmah.

Jabuke su posle GMH procedure po liku i dimenziji iste, one uvozne video sam na pijaci i u nekom marketu mada ih ne deklarišu da su iz te sorte, ni pod razno se ne mogu naći dve različite sve su kao molovane po sistemu copy-paste, izmodifikovane, ali one nisu pod zabranom jer im nije zakačen naziv GMH ili ona piletina koju tove po ubrzanoj šemi pa pile od mesec dana ima dimenziju raskošno izrasle koke na koju se može naložiti pevac ne znajući da srlja u greh sa maloletnicom.  

Da i ne govorim o beogradskom vazduhu, na primer, koji narod udiše jer nema drugi a koji dorađuje i puni olovo oksidom i još nekim supstancama što štipaju pluća nekoliko stotina hiljada automobila i kamiona uglavnom starijeg porekla, jer me mogu označiti kao nekog koji se zalaže i promiviše GMH iz lukrativnih razloga i spletkari protiv vlasti a ja se ustvari samo kao nedoučen u ovoj oblasti pitam ne bih li dobio odgovor pa da se više ne sekriram i da dišem i jedem opušteno.

Osim toga, a posle ovog što sam se setio borba protiv GMH liči na unapred izgubljenu bitku, kao ono sa turbo folk muzikom za koju kažu da je štetna jer umanjuje kulturni potencijal nacije ali je narod prihvatio i sluša do iznemoglosti, ili nuklearkama što prave elektriku a bez kojih se izgleda ne može pa oni što brže misle već to prave a oni usporeni će posle da uvoze struju od njih po povećanoj ceni i platiće taksu na sporost u mišljenju. Možda je bolje na vreme pustiti da se narod navikava na GMH  jer bez obzira na oranice i bašte kojima se raspolaže po planeti nagomilalo se stanovništva preko sedam milijardi te će izlaz biti u neprirodno brzom uzgoju hranljivih biljaka i pilića da bi se to pučanstvo nahranilo a tu je hemija i nuklearni pogon neophodan.

I onda, još, dok otvoriš novine ili pogledaš teve vidi se da je planeta zagađena u meri koja postaje više nego upozoravajuća i preti joj kolaps, te otopljavanje, te zahlađivanje, te promena ili uginuće biljnih i životinjskih vrsta po uobičajenim staništima, pa će da bude tropska klima ovde uz Moravu i ni onaj kanal neće da pomogne i nicaće neko bilje drugačije od autentičnog na kome zaduženi za poljoprivredu sada planiraju budućnost državnih i narodnih poslova. Ustvari, shvatio sam, možda je ideja vodilja koja se javila da će odbijajući GMH proizvodnju i ostajući na prirodno izrasloj hrani pod uslovom da se odustane od zasipanja njiva veštačkim đubrivom ovo ovde postati veoma ekskluzivno mesto gde će se proizvoditi čista eko hrana i da će se prodavati po svetu po skupe pare kao što je u marketima po Evropi gde neke jabuke zato što su eko i kvrgave koštaju dva ili tri puta više od onih što su sve jednake.

A dotle, da jedemo šta ima i kakvo je i da budemo zadovoljni što se okolo o nama brinu bilo da se radi o želji dužnosnika da narod bude prihvatljivo zdrav ili da se ne ugrozi plasman veštačkog genetski prirodnog semena koje proizvode naši instituti i prodaju po svetu. A ostalo zagađenje iz vazduha ili sa zagađenih njiva koje traje treba da se tretira kao folklorna kategorija preko koje se povezujemo sa drugim evropskim narodima jer istu muku muče ili ih je baš briga šta radi levi half, svi ipak gledaju u centarfora i ne pitaju se kako se zove ovo što se diše, jede i pije a kao nije GMH.        

   

Atačmenti



Komentari (145)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Jukie Jukie 21:20 04.02.2013

Re: dok ti pišeš.....

tyson
Pametnije i daleko bolje za srpsko društvo a osobito decu bi bilo umesto da se baviš lažnim carevim odelom deci objašniš...
Tako je cerski, reci mu.

Cerski nije provalio da ne radim u školi već godinama... mislim da me je pomešao sa Tasom?
babmilos babmilos 15:40 04.02.2013

jedan i po problem

Koliko sam obavešten, a to nije puno, primećujem jednu i po čudnu stvar vezanu za GMH. Jedna je činjenica da to seme proizvodi jedna jedina kompanija na svetu, a pola je da ta kompanija ne dozvoljava da na pakovanju piše da je u pitanju GMH.
Svi mi ionako jedemo GMH, jerbo neće biti da je kukuruz evoluirao tako da ne može da se razmnožava. Mada, kad se čovek seti pandi koje odbijaju sex, svašta može biti...
Tako da u suštini ostaje samo pitanje monopola, koji mi se nikako ne dopada. Sinovi, prvo podelite tehnologiju, pa onda možemo da razgovaramo.
zemljanin zemljanin 16:07 04.02.2013

Re: jedan i po problem

babmilos
Koliko sam obavešten, a to nije puno, primećujem jednu i po čudnu stvar vezanu za GMH. Jedna je činjenica da to seme proizvodi jedna jedina kompanija na svetu, a pola je da ta kompanija ne dozvoljava da na pakovanju piše da je u pitanju GMH.
Svi mi ionako jedemo GMH, jerbo neće biti da je kukuruz evoluirao tako da ne može da se razmnožava. Mada, kad se čovek seti pandi koje odbijaju sex, svašta može biti...
Tako da u suštini ostaje samo pitanje monopola, koji mi se nikako ne dopada. Sinovi, prvo podelite tehnologiju, pa onda možemo da razgovaramo.

Nije jedina, druga je evropska BASF (Badische Anilin- und Soda-Fabrik)

LINK
dragan7557 dragan7557 16:56 04.02.2013

Re: njima stvarno Verujem, bre

zemljanin
babmilos
Koliko sam obavešten, a to nije puno, primećujem jednu i po čudnu stvar vezanu za GMH. Jedna je činjenica da to seme proizvodi jedna jedina kompanija na svetu, a pola je da ta kompanija ne dozvoljava da na pakovanju piše da je u pitanju GMH.
Svi mi ionako jedemo GMH, jerbo neće biti da je kukuruz evoluirao tako da ne može da se razmnožava. Mada, kad se čovek seti pandi koje odbijaju sex, svašta može biti...
Tako da u suštini ostaje samo pitanje monopola, koji mi se nikako ne dopada. Sinovi, prvo podelite tehnologiju, pa onda možemo da razgovaramo.

Nije jedina, druga je evropska BASF (Badische Anilin- und Soda-Fabrik)

LINK


BASF

Stara humana organizacija poznata pod nezaboravnim imenom IG Farben, naravno malo Istorije neće škoditi pogotovu kada je učešće u humanitarnom projektu Holokast u pitanju.

Njima su svoje poverenje pružili milioni Jevreja u masovnom testu Ziklon B gasa, pokazalo se da odlično funkcioniše, osobito u humane svrhe. Testiranje je masovno rađeno u za te svrhe novom laboratorijskom kompleksu ultramodernom Aušvicu. Eto i Gospe Aleksandre omiljeni progresivni ekonomista Milan Stojadinović veliki srpski patrijota je obožavao ove velike humanitarce.

Familija čiji je duhovno dete IG Farben je humanitarna familija Rotšild isto poznati humanitaci, nevina sirotinja koje osobito obožavaju protivnici teorije zavere.

Dakle baš ti fala za linkovanje ovih čovekoljubivih organizacija i njihovih duhovnih i finanasijskih roditelja, bre!

cerski
zemljanin zemljanin 17:07 04.02.2013

Re: njima stvarno Verujem, bre

dragan7557

Dakle baš ti fala za linkovanje ovih čovekoljubivih organizacija i njihovih duhovnih i finanasijskih roditelja, bre!

cerski



informacija je informacija ... većina misli da je Monsant jedina kompanija iz te branše ...
dragan7557 dragan7557 17:10 04.02.2013

Re: njima stvarno Verujem, bre

zemljanin
dragan7557

Dakle baš ti fala za linkovanje ovih čovekoljubivih organizacija i njihovih duhovnih i finanasijskih roditelja, bre!

cerski



informacija je informacija ... većina misli da je Monsant jedina kompanija iz te branše ...

Nije mi poznato šta je Monsant ali znam šta je Monsanto i to veoma dobro kao i ko su glavni akteri tog zla a i čije finansijsko i duhovno dete jeste Monsanto, u pitanju je isti kapital a i branša je ista.

cerski
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 17:19 04.02.2013

Re: njima stvarno Verujem, bre

WIKIPEDIA: Monsanto (eng. Monsanto, The Monsanto Company je multinacionalna kompanija, koja se u prošlosti bavila proizvodnjom hemijskog oružja, čija je sadašnja osnovna delatnost biotehnologija. Monsanto je najveći proizvođač herbicida glifosata, poznatog kao Raundap (eng.Roundup). Monsanto je i najveći proizvođač genetički modifikovanog semena sa tržišnim učešćem od 70% do čak 100% kod nekih kultura. Među najpoznatijim proizvodima je Roundup Ready seme soje, modifikovano da soja može da podnese herbicid Roundup dok sve ostale biljke venu što omogućava proizvodnju bez korova.


A jbš njivu bez korova ...
dragan7557 dragan7557 17:32 04.02.2013

Re: njima stvarno Verujem, bre

Đorđe Bobić
WIKIPEDIA: Monsanto (eng. Monsanto, The Monsanto Company je multinacionalna kompanija, koja se u prošlosti bavila proizvodnjom hemijskog oružja, čija je sadašnja osnovna delatnost biotehnologija. Monsanto je najveći proizvođač herbicida glifosata, poznatog kao Raundap (eng.Roundup). Monsanto je i najveći proizvođač genetički modifikovanog semena sa tržišnim učešćem od 70% do čak 100% kod nekih kultura. Među najpoznatijim proizvodima je Roundup Ready seme soje, modifikovano da soja može da podnese herbicid Roundup dok sve ostale biljke venu što omogućava proizvodnju bez korova.


A jbš njivu bez korova ...

Aaa, nije bez korova tu i leži zec spomenuta familija Rotšild je tu više kao semenski korov, koji preživljava sve udare.

Njihov pošteno zarađen kapital je bio ulagan kako u IG Farben tako i u Monsanto i još mnoge humanitarne projekte.

Prostorna disperzija humanog projekta Holokast je upravo u toku.


cerski
zemljanin zemljanin 17:35 04.02.2013

Re: njima stvarno Verujem, bre

dragan7557

Nije mi poznato šta je Monsant ali znam šta je Monsanto i to veoma dobro kao i ko su glavni akteri tog zla a i čije finansijsko i duhovno dete jeste Monsanto, u pitanju je isti kapital a i branša je ista.

cerski

Hajde da razdvojimo šta je ovde šta ... uopšte ne ulazim u temu monopola, profita, zavera i sl. ... niti zastupam ovu ili onu stranu ... jedino što pokušavam da istaknem je da u ovakvim temama nije dopustivo iznositi informacije koje nemaju svoju stručnu potvrdu ... daklem, ja GMO i GMMOs posmatram sa čisto naučnog aspekta dostignuća u genetici i mogućnostima koje takva istraživanja imaju za boljitak ... vidim ih kao napredak u saznanju ... nauka i njena istraživanja nisu zla niti su dobra ... ona su van tih kategorija ... da li se mogu zloupotrebiti - očito je da DA.

Ali uspeh u istraživanjau u ovoj oblasti otvara mogućnosti u mnogim drugim oblstima i to je ono što ja vidim kao pozitivno ... o korporacijama, monopolu, pravima i zloupotrebama, mislim da smo se više puta složili tako da je nepotrebno da se ubeđujemo ili prepucavamo o "humanom" kapitalizmu ili korporacijama ...

Pokušavam da ukažem na to da informacije od Pere ili prijatelja ili medija ne treba uzimati zdravo za gotovo i da uvek treba potražiti neobrađene i ne-senzacionalističe podatke ... čisto stručno publikovane podatke i istraživanja ... takva istraživanja su neutralna a ako su pristrasna, mnogi će ih dovesti u pitanje ... takva istraživanja neće dati konačan odgovor već samo odgovore na specifična pitanja koja su i tema eksperimenta ... ali te informacije nam onda pomažu da razumemo problem a ne da ga drugi razumeju za nas a mi samo da ponavljamo ono što nam je rečeno ...

Ovde vidim kao cilj, razumevanje šta je GMO i GMMOs a ne da li to treba primeniti ... da bi razgovarali o primeni ili zabrani, valjda prvo treba da znamo šta jeste a šta nije GMO i GMMO.

PS. i naravo sklon sam greškama u kucanju
tyson tyson 21:12 04.02.2013

Re: jedan i po problem

Mada, kad se čovek seti pandi koje odbijaju sex, svašta može biti...

Pa nemaju samo pande taj problem...


tyson tyson 21:13 04.02.2013

Re: njima stvarno Verujem, bre

Eto i Gospe Aleksandre omiljeni progresivni ekonomista Milan Stojadinović veliki srpski patrijota je obožavao ove velike humanitarce.

Jel? Na koga tačno misliš?


dragan7557 dragan7557 10:38 05.02.2013

Re: njima stvarno Verujem, bre

zemljanin
dragan7557

Dakle baš ti fala za linkovanje ovih čovekoljubivih organizacija i njihovih duhovnih i finanasijskih roditelja, bre!

cerski



informacija je informacija
... većina misli da je Monsant jedina kompanija iz te branše ...

Informacija je skoro po pravilu dezinformacija, kada su ovakve stvari u pitanju.

cerski
hajkula1 hajkula1 20:11 06.02.2013

Re: njima stvarno Verujem, bre

... familija Rotšild je tu više kao semenski korov, koji preživljava sve udare.

Njihov pošteno zarađen kapital je bio ulagan kako u IG Farben tako i u Monsanto i još mnoge humanitarne projekte.

Prostorna disperzija humanog projekta Holokast je upravo u toku.


Da, sasvim slucajno pomenuta familija i jos nekoliko njih, su vrlo sposobni bankari, farmaceuti, geoolozi, naftasi, celicari, poljoprivrednici... investitori i veliki humanitarci.
looping looping 17:23 04.02.2013

1

Meni ovaj blog nije jasan. Pominje se potencijalno trovanje neispitanim GMO a onda se ubacuju tvrdnje da se ionako trujemo sa raznim drugim otrovima.
Ionako cemo svi da riknemo pa sto ljudi toliko dizu frku oko nekih GMO?
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 17:38 04.02.2013

Re: 1

Pa upravo o tome i pričam ... o opštem i globalnom trovanju koje je u toku ali je dobro da se ipak identifikuju razni trovači ... ne bih ih rangirao po efektima ali udruženi, zaista su efikasni ...
hajkula1 hajkula1 20:27 06.02.2013

Re: 1

Pa upravo o tome i pričam ... o opštem i globalnom trovanju koje je u toku ali je dobro da se ipak identifikuju razni trovači ... ne bih ih rangirao po efektima ali udruženi, zaista su efikasni ...


Sasvim slucajno, oni koji su iza GMO, isti su i iza vakcina za koje se pokazalo cemu sluze. I sasvim slucajno, oni su (kao vlasnici firmi) iza mnogih ekoliskih incidenata.

Đorđe Bobić Đorđe Bobić 20:48 06.02.2013

Re: 1

Sasvim slucajno, oni koji su iza GMO, isti su i iza vakcina za koje se pokazalo cemu sluze. I sasvim slucajno, oni su (kao vlasnici firmi) iza mnogih ekoliskih incidenata.

Pažljivo čitam komentare, zaista ljudi o GMO ili GNH, po mome nazivu, veoma mnogo znaju ali čini se da poenta nije u obeležavanju pojedinih štetnih a neki kažu i da nije baš tako produkata ove civilizacije. Lepo ste rekli, i ja, opet, govorim o opštem trendu, moglo bi se reći globalnom koji preti da promeni civilizacijske standarde dosadanje i uvede neke drugačije ne vodeći dovoljno računa o budućnosti ljudi. Preti da sve okolo mutira pa i ljudi najzad kao potrošači te nove GMO robe. Zato i pokušavam da kažem da je problem u sferi opšte kategorije a da osuda jedne jedinice u tom konglomeratu zla nije efikasna zaštita. Tržište je nadvladalo, kao i ona priča sa zabranom ili umanjenjem štetnih gasova koji se emituju u atmosferu pa neki veliki zagađivači nisu hteli da se u tu akciju uključe jer bi time svoje tržište i profit umanjili. Ohrabruje odluka Evropske neke komisije da ne dozvoli proizvodnju i promet GMO, znam da nije dovoljno ali bar neka svest o tome se formira.
49 41 49 41 17:35 04.02.2013

Zdrav organski med - najboljeg kvaliteta.

Godinama ga je prodavao; u svojoj prodavnici na Viktualien Markt u Nemackoj.

Onda se, "nasao mangup"-nemac; ne inspektor! Napravio detaljnu hemijsku analizu istog u svojoj kuci.
Zakljucio, na su samo odstampane nalepnice na teglama sa medom; "Organskog porekla - visokog kvaliteta".

- Ode mast u propast; prodavcev profit od nekoliko godina u poredjenju sa kaznom.
mozzart89 mozzart89 18:21 04.02.2013

ne mora se znati da bi se diskutovalo, ali

...moraju se razdvojiti neke stvari.

Masovnu produkciju od pojma GMO.
Proizvodnju od prometa.
GMO kao takve od otvorene monopolizaije trzista.
Metode i tehnike od samih pojmova...
Tehnologiju kao takvu od konkretnih nacina njene primene.
(Nesumnjiva) steta za ekosisteme od (navodnog) stetnog dejstva na zdravlje coveka.
Situaciju u svetu od situacije u Srbiji.
Ekonomske interese od neke naucne opravdanosti.

Shodno tome, pitanje potrebe od pitanja da/ne ne smemo razdvajati. Dakle, ako za nesto nemamo potrebe - treba oko toga da se slozimo i da to ostavimo ad akta. Mi obicni. A politku u odnosu na sve to treba da vode ljudi koji znaju i umeju (al tu je nasa rak-rana kadrovska resenja) - i to umereno, a ne onako kako smo sveukupno skloni - na krv i noz. Ako dodje do poterbe - onda cemo da vidimo i razmotrimo sta i kako.

Verovatno jos toga ima, no ne mogu sad da ni se setim. Mozda i napisem tekst na tu temu.

Srbiji GMO ne treba. Pisao sam o tome vec ranije u nekim komentarima. Nama treba strategijsko planiranje.

Zasto je Monsato krenuo da pravi pripreme za poslove u regionu (inkluzivno Srbija) i kako tacno - to ni meni nije najjasnije, ali niko ne moze proceniti sta je tu po sredi dok nema potpuno razdvojene neke stvari prilikom svog rezonovanja. Tesko je biti objektivan, ali mora se probati.

Smatram da je istina negde izmedju, tj. o GMO ne mozemo govoriti kao necemu sto samo + ili samo -.
Ali za nas kao drustvo postoje u datom trenutku odrednice koje ce posluziti da prosudimo sta je prevaga.

Ali, po meni, za sada nam ne treba to uopste.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 18:33 04.02.2013

Re: ne mora se znati da bi se diskutovalo, ali

Sve je lepo ovde rečeno ali ...


Ali, po meni, za sada nam ne treba to uopste.


tu leži kvaka, naime, uopšte nije važno šta nama (Srbiji npr.) treba već šta je njima potrebno, tržište možda ili neka druga vrsta uticaja ili ... smisli šta god bilo ali NJIMA ...

dragan7557 dragan7557 18:51 04.02.2013

Re: ne mora se znati da bi se diskutovalo, ali

mozzart:
A politku u odnosu na sve to treba da vode ljudi koji znaju i umeju (

Da recimo kao minsterka Dulić inače stipendista Monsanta.

Kostić naravno nije stipendista jer se kumovske veze još ne stipendiraju ili se varam? .

cerski
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:05 04.02.2013

Re: ne mora se znati da bi se diskutovalo, ali

Ali, po meni, za sada nam ne treba to uopste.


Ne treba nam i štetilo bi nam.
Nisam od onih koji su naseli na antiGMO histeriju, ne mislim da bi nam štetilo u smislu o kom pričaji kojekakvi šarlatani poput onog Aleksića, ali bi nam štetilo ipak.

Prvo, dobro je u ovakvim uslovima kada se većina populacije (dakle kupaca)radije odlučije da kupi konvencionalno proizvedenu hranu, biti u poziciji da im se to što traže i ponudi. Dakle, ako bi ulaz GMO u Srbiju bio dozvoljen srspka roba bi bila podložna sumnji da li jeste ili nije GM, ako bi Srbija bila zemlja bez GMO onda te sumnje ne bi bilo i kupci bi se lakše odlučivali da je kupe.

Drugi razlog je taj što Srbija ima i iskustbo i kapacitete a i ugled u proizvodnji semenskog i sadnog materijala, i u toj oblasti može da konkuriše u svetu kao u retko kojoj drugoj. Uvođejem GMO te institucije bi bile ugrožene, a Sbija nikada neče postati konkurentna u proizvodnji GM semena ili sadnog materijala.

Treće, glavna razlog upotrebe GM semena je podizanje prinosa.
Da bi se to dogodilo moraju svi prethodni uslovi da budu ispunjeni, dobra obrada, ishrana, i naročito obezbeđenje vode, navodnjavanje. Ako toga nema ne pomaže ni GM seme, i ono ćče bez tih uslova dati niske prinose
Pošto u Srbiji toga nema dovoljno, pre uvođenja GMO u proizvodnju potrebno je uraditi sve ostalo što utiče napodizanje prinosa, pa tek onda prinose eventualno podizati primenom i GM semena.
mozzart89 mozzart89 20:39 04.02.2013

Re: ne mora se znati da bi se diskutovalo, ali

@hoochie coochie man
Evo deo mog komentara od ranije.

GMO nije toliki bauk kao sto se predstavlja...
Najopasnije posledice su ekolosko-evolucione, nema direktnog uticaja na coveka/njegovo zdravlje.

ALI LJUDI MOJI - TO NAMA JEDNOSTAVNO NE TREBA.
Verujte mi da sve nase probleme s hranom resavaju sledece mere: navodnjavanje, prava protiv-gradna zastita, klasicne agro-tehnicke mere uz strucni nadzor, izgradnja modernih postrojenja za srednje- i dugorocno skladistenje sirovina i preradjevina, te stratesko planiranje zasada/uzgoja.
Ne treba zaboraviti ni R&D aktivnosti - kadrove imamo, minimalne tehnicke uslove samo treba obezbediti.


I kasnije jos jedno poredjenje koje sam dao:
To je slicno kao kad bi nam neko ponudio da za dzabe dobijemo spejs-satl ili nekoliko komada iste letelice. Super je to - mogli bismo da imamo mnogo koristi od toga, mozda bi malo zagadilo ali mogli bismo da se nosimo s time - ALI, STA CE NAMA TO, KAD MI NEMAMO NITI CEMO IMATI TEHNOLOGIJU ZA LANSIRANJE TAKVOG CUDA! /e, sad za GMO je samo razlog zasto nam ne treba suprotan - mi vec imamo svoju hranu i resurse koji nam omogucavaju proizvodnju sasvim kvalitetne hrane, bilo preradjene, bilo nepreradjene, a koja bi zadovoljila potrebe trzista, pa cak i da pretekne za izvoz/...


dragan7557
mozzart:
A politku u odnosu na sve to treba da vode ljudi koji znaju i umeju (

Da recimo kao minsterka Dulić inače stipendista Monsanta.

Kostić naravno nije stipendista jer se kumovske veze još ne stipendiraju ili se varam? .

cerski


Upravo zato i pisah ono u zagradi, odmah posle citiranog dela...
dragan7557 dragan7557 21:43 04.02.2013

Re: ne mora se znati da bi se diskutovalo, ali

dragan7557

mozzart:
A politku u odnosu na sve to treba da vode ljudi koji znaju i umeju (


Da recimo kao minsterka Dulić inače stipendista Monsanta.

Kostić naravno nije stipendista jer se kumovske veze još ne stipendiraju ili se varam? .

cerski



Upravo zato i pisah ono u zagradi, odmah posle citiranog dela...

Napisao si:
. A politku u odnosu na sve to treba da vode ljudi koji znaju i umeju (al tu je nasa rak-rana kadrovska resenja)

A to nije dovoljno jer je nosporno da kadrovska rešenja nisu imena i prezimena već ogromna grupa birokrata.

Reći kadrovska rešenja ne znači ništa. Uzgred koliko genetski manipulisane soje uveze omiljena:

"svi smo mi Ivana"?



cerski
mozzart89 mozzart89 23:37 04.02.2013

Re: ne mora se znati da bi se diskutovalo, ali

dragan7557

A to nije dovoljno jer je nosporno da kadrovska rešenja nisu imena i prezimena već ogromna grupa birokrata.

Reći kadrovska rešenja ne znači ništa.

Nije mi namera da ulazim konkretno u to jer mislim da trenutno ni nemamo kadrove kakve treba da imamo (a kad/ako ih budemo imalo, razmotricu mogucnost da nekog podrzim da dodje na pravo mesto). Prosto receno NIKO ne valja - svi su isti. Te zato kazem uopsteno "kadrovska resenja" - vise kao celokupan sistem postavljanja ljudi na odgovarajuce pozicije u drzavi... A za vodjenje prave politike - ihaj od kako uopste ne postoje (po meni).

Uzgred koliko genetski manipulisane soje uveze omiljena:

"svi smo mi Ivana"?

Ja to zaista ne mogu znati... A i ponovo: Nije mi namera da ulazim konkretno u to.

edit:
Evo, malo sam gledao oko tih stipendiranja od strane Monsata itd. Ne iznenadjuje me uopste. Nije tajna da oni lobiraju - primeri koje si naveo verovatno su samo kap u moru, vrh ledenog brega, nazovi kako volis...
mozzart89 mozzart89 00:02 05.02.2013

Re: ne mora se znati da bi se diskutovalo, ali

Đorđe Bobić
Sve je lepo ovde rečeno ali ...


Ali, po meni, za sada nam ne treba to uopste.


tu leži kvaka, naime, uopšte nije važno šta nama (Srbiji npr.) treba već šta je njima potrebno, tržište možda ili neka druga vrsta uticaja ili ... smisli šta god bilo ali NJIMA ...



E, al onda cemu bilo kakva borba protiv - ako ce na kraju da bude kako oni hoce...
Malo je to kvaka 22 ako idemo s tim stavom; sve to mora kriticki da se sagledava.
S tim ciljem sam i naveo razdvajanje odredjenih instanci.
Dakle, ako govorimo samo o GMO, onda smo daleko od istine i nekog ispravnog stava kad se od toga zaklanjamo kao djavo od krsta. Upotreba je jedno, zloupoterba je drugo. Osim toga GMO je sirok pojam. Monsatove fore sa roundup ready biljkama - to ni dusmaninu ne bih savetovao da koristi, ali GMO tehnologija se ogleda u mnogo vise stvari od toga. Ima i dobrih inovacija (al sve to s nama ne treba da ima veze, jer NAMA INOVACIJE NE TREBAJU, mi zapravo samo postojece resurse i tehnologiju treba da KORISTIMO a ne da NE KORISTIMO).
Ipak, GMO nije nesto sto nam je potrebno i ja sam protiv (al ne zato sto sam negde nesto procitao, pa sad generalizujem, vec zbog toga sto nam ne treba, sto se kaze - skuplja bi bila dara nego mera).
Ako, pak, govorimo o kompanijama koje hoce da zarade, da monopolizuju i manipulisu trzistem - onda OK. Ali mora to u glavi da se razdvoji od GMO i te tehnologije - koliko god mozda i bilo povezano u nekim konkretnim slucajevima. I da se ima svest o tome da trzisno i ekonomski - vec smo u toj istoj situaciji i bez tih novina koje bi se dogodile (jer i ne-GMO hrana je u poziciji da njenom trgovinom vladaju oligarsi, da je situacija na trzistu katastrofalna po potrosace, da se prerada vrsi na vrlo diskutabilne nacine, i ukratko da je i sve to lose po nas - posto dobro nije).
dragoljub92 dragoljub92 02:37 05.02.2013

Re: ne mora se znati da bi se diskutovalo, ali

Ako, pak, govorimo o kompanijama koje hoce da zarade, da monopolizuju i manipulisu trzistem - onda OK. Ali mora to u glavi da se razdvoji od GMO i te tehnologije - koliko god mozda i bilo povezano u nekim konkretnim slucajevima. I da se ima svest o tome da trzisno i ekonomski - vec smo u toj istoj situaciji i bez tih novina koje bi se dogodile (jer i ne-GMO hrana je u poziciji da njenom trgovinom vladaju oligarsi, da je situacija na trzistu katastrofalna po potrosace, da se prerada vrsi na vrlo diskutabilne nacine, i ukratko da je i sve to lose po nas - posto dobro nije).

upravo tako
blue92 blue92 20:16 04.02.2013

ama, jeste:



nezdravo je !

pa i više i dalje od toga.

daleko iza skromnih mogućnosti poimanja veličine zla.


(a ko ono reče da je borac protiv gmovnoa šarlatan?
što bi rekli klinci kad hoće da podvuku negaciju: šarlatan ti u gaćama.
no offence)
grmfrm grmfrm 08:12 05.02.2013

Proba pa se u...

A jeste probali vi nekad GMH?
Ja jesam, na zalost i zaista nutritivno gledano je uzas.

Druga bitna stvar je agresivnost GMH useva.
Tu gde se to gaji mora bukvalno da bude brisani prostor okolo ne znam vec koliko kvadratnih kilometara.
Jer ako GMH usev dodje u dodir sa okolnim ekosistemom isti ce unistiti kao parazit.
highshalfbooze highshalfbooze 09:36 05.02.2013

Re: Proba pa se u...

Jer ako GMH usev dodje u dodir sa okolnim ekosistemom isti ce unistiti kao parazit.

Na koji način uništava? Ne razumem.
dragoljub92 dragoljub92 12:46 05.02.2013

Re: Proba pa se u...

highshalfbooze
Jer ako GMH usev dodje u dodir sa okolnim ekosistemom isti ce unistiti kao parazit.

Na koji način uništava? Ne razumem.

ti bi baš sve da razumeš, nema šta da se razumlje samo veruješ i gotovo.nema šta da sumljaš u neporecivo.
mozzart89 mozzart89 15:45 05.02.2013

Re: Proba pa se u...

highshalfbooze
Jer ako GMH usev dodje u dodir sa okolnim ekosistemom isti ce unistiti kao parazit.

Na koji način uništava? Ne razumem.


Nije kao parazit, ali mnoge GMO biljke bi se u ekosistemima koji nisu kultivisani ponasale isto kao sto se ponasaju invazivne vrste. klik Dakle, sire se na ustrb autohtonih vrsta biljaka (nije isto sto i parazitiranje, ne mogu da objasanjvam dalje).
E, sad - ja nisam ekolog pa ne znam tacno ni da dam neke primere niti da se dalje udubljujem. Link koji sam dao je revijalac na temu invazivnih vrsta, pa koga zanimaju detalji, neka cita.
Ali znam mehanizam kako to funkcionise. Naime, radi se o prostoj prednosti u procesu prirodne selekcije. Dakle, takve biljke (zbog poboljsanja njihovih osobina koriscenjem tehnologije za manipulisanje genima) imale bi drasticnu evolutivnu prednost nad standardnim biljkama koje su podlozne istim procesima (selekcija po odredjenoj osobini).
Cini mi se da je to takodje jedan od razloga zasto su neke (u slucajevima u kojima je to bilo moguce) modifikovane i tako da ne mogu da daju sledece godine rod. To je zacarani krug - kompanija izbaci GMO seme, onda ih napadnu kako bi to imalo katastrofalne posledice ako se prosiri van povrsine pod usevima, a onda oni to sto su ih isprozivali okrenu u svoju korist - naprave novu generaciju semena koje ce da da prinos, al nece da nastavi u sledecoj generaciji (i tako su resili ono oko cega su ih napali, a jos su i napravili proizvod koji moras da kupujes iz godine u godinu, i time su sebi umnogostrucili zaradu). E, sad koliko je tu interes hrana za sve ili hrana po nizoj ceni ili nesto plemenito, procenite sami. Ja smatram da je cist ekonomski interes.
Ali GMO predstavlja vise od toga. Evo jedan primer: ne znam da li postoji neko ko koristi insulin, ali ako koristite insulin, znajte da ga je proizveo GMO (genetski modifikovan organizam). Medjutim, ne biljka, nego bakterija koja ima ubacenu sekvencu za insulin, i koja se gaji u kulturi (vece zapremine, mnogo bakterija) i onda joj indukuju sintezu insulina (mnogo insulina), koji posle lepo preciste (postoje ultra-dobre tehnologije posebno za to) i onda pakuju i prodaju. I to se radi jos od 1977, cini mi se. To je oborilo cenu insulina jedno 10 puta (da ne pominjem spasene zivote jer ih je verovatno nemoguce prebrojati), i nije imalo nijednu stetnu posledicu od tada pa do danas. To je dobar primer primene. Postoje i druge supstance (lekovi) koji se proizvode slicno... Pa ih uveliko koristimo i nemaju stetne posledice. I tu mi je ocigledno zasto nemaju.
Kod GMO biljaka nije uvek ocigledno kakvi ce biti ishodi siroke primene... Iako ne postoji dovoljno dobra studija do dan-danas sta su to efekti na zdravlje coveka, poznajuci tehnologiju mogu da tvrdim da ako se adekvatno primenjuje nece imati direktne posledice na zdravlje ljudi. Van toga, kao sto sam malopre kazao, nisam siguran da je uopste moguce predvideti da li ce ili nece biti posledica (sto znaci da se primenom rizikuje).
Na kraju krajeva, najvaznije od svega je da to Srbiji ne treba... Niti smo Japan, niti Indija, niti neka pustinjska zemlja u Africi. Sasvim lepo i bez toga mozemo da proizvedemo sve sto nam treba (i to da bude jako dobrog kvaliteta i po realnoj ceni kostanja).
zemljanin zemljanin 15:53 05.02.2013

Re: Proba pa se u...

Ali GMO predstavlja vise od toga. Evo jedan primer: ne znam da li postoji neko ko koristi insulin, ali ako koristite insulin, znajte da ga je proizveo GMO.

To je GMMO (genetically modified microorganisms)
mozzart89 mozzart89 16:07 05.02.2013

Re: Proba pa se u...

zemljanin
Ali GMO predstavlja vise od toga. Evo jedan primer: ne znam da li postoji neko ko koristi insulin, ali ako koristite insulin, znajte da ga je proizveo GMO.

To je GMMO (genetically modified microorganisms)

Pa da, kao sto rekoh, jedan od vidova primene GMO tehnologije. Da li je mikro- ili nije mikro- to je manje vazno, jer su u pitanju zivi organizmi koji su geneticki modifikovani.
Dakle, GMO (genetically modified organisms) mozemo podeliti na:
1. mikroorganizme (razni virusi i bakterije od kojih imamo primenu na proizvodnju nekih lekova i vakcina)
2. biljke (od kojih imamo primenu na proizvodnju hrane ali i nekih drugih proizvoda, tipa duvan, ukrasno cvece itd)
3. zivotinje (slabo sta je primenjeno, uglavnom se to sve svodi na laboratorijske zivotinje koje sluze za istrazivanje, ali tehnologija je uspesno primenjena na proizvodnju hrane u vidu genetski modifikovanih lososa; ne znam da li su izasli na americko trziste ili tek treba ove godine, ali mislim da je to otprilike zavrsena stvar i da je 99.9% odobreno).

edit:
mislim da je u skorije vreme radjeno i na genetski modifikovanim svinjama, ali ne s namerom proizvodnju hrane, nego cini mi se zbog smanjenja zagadjivanja fosforom (jer su te svinje "poboljsane" tako da mogu da vare forsforne derivate). Ali taj projekat je propao (inace ne znam skoro nista o tome, tako da jos manje znam sta je uzrok prekida daljih istrazivanja).
zemljanin zemljanin 16:10 05.02.2013

Re: Proba pa se u...

Pa da, kao sto rekoh, jedan od vidova primene GMO tehnologije. Da li je mikro- ili nije mikro- to je manje vazno, jer su u pitanju zivi organizmi koji su geneticki modifikovani.

Izvini trebao sam da dodam da je to samo podvrsta ali sam napisao GMMO za slučaj da neko pretražuje jer je to preciznija odrednica ... sve ostalo stoji kako si naveo
mozzart89 mozzart89 16:15 05.02.2013

Re: Proba pa se u...

zemljanin
Pa da, kao sto rekoh, jedan od vidova primene GMO tehnologije. Da li je mikro- ili nije mikro- to je manje vazno, jer su u pitanju zivi organizmi koji su geneticki modifikovani.

Izvini trebao sam da dodam da je to samo podvrsta ali sam napisao GMMO za slučaj da neko pretražuje jer je to preciznija odrednica ... sve ostalo stoji kako si naveo

Meni je interesantno zasto niko ne pokusava da primeni na gljive (ne samo pecurke zbog hrane, mogle bi tu i razne druge primene).
highshalfbooze highshalfbooze 16:21 05.02.2013

Re: Proba pa se u...

Nije kao parazit, ali mnoge GMO biljke bi se u ekosistemima koji nisu kultivisani ponasale isto kao sto se ponasaju invazivne vrste.


Da preformulišem pitanje. Na osnovu čega misliš da su GMO biljke invazivna vrsta? Ne treba link ka tome šta su to invazivne vrste, već nešto što potkrepljuje tvoju tvrdnju da su GMO biljke invazivne vrste.

Dakle, takve biljke (zbog poboljsanja njihovih osobina koriscenjem tehnologije za manipulisanje genima) imale bi drasticnu evolutivnu prednost nad standardnim biljkama koje su podlozne istim procesima (selekcija po odredjenoj osobini).


Ono o čemu govori ovaj blog je o GMO kulturama (soja, kukuruz, uljana repica...)korporacije "Monsanto" koja menja genetski kod biljaka da budu otporne na isključivo jednu vrstu herbicida "Roundup" koju naravno proizvodi ista firma. Drugi njihov proizvod je GMO pamuk koji je otporan na insekte i treći je transgeni produkt uvođenja gena ribe iz hladnih mora u paradajz da bi ovaj bio otporan na hladnoću.
Ne vidim kako bi uopšte bilo šta od ovoga moglo da ugrozi druge biljne vrste direktno, osim ako bi
a) Seljak isprskao herbicidom površinu i uništio svo bilje osim onoga koje je genetski modifikovano.
b) Insekti koji obitavaju već na tom mestu, napali biljke i uništili sve osim one koje su genetski modifikovane i
c) Udario mraz i smlatio sve osim biljaka koje su genetski modifikovane.

Da se razumemo, ja sam apsolutno protiv korporativne proizvodnje hrane, međutim, sve proizvoljne tvrdnje o štetnosti takve proizvodnje idu u prilog istoj zbog toga što je takve tvrdnje vrlo lako argumentovano pobiti. A ljudi koje zapošljavaju te korporacije uopšte nisu glupi.
zemljanin zemljanin 16:41 05.02.2013

Re: Proba pa se u...

highshalfbooze

već sam debelo pospan pa zato evo linka sa mnogo relevantnih informacija

http://www.gmo-compass.org/eng/safety/environmental_safety/
mozzart89 mozzart89 17:51 05.02.2013

Re: Proba pa se u...

highshalfbooze
Nije kao parazit, ali mnoge GMO biljke bi se u ekosistemima koji nisu kultivisani ponasale isto kao sto se ponasaju invazivne vrste.


Da preformulišem pitanje. Na osnovu čega misliš da su GMO biljke invazivna vrsta? Ne treba link ka tome šta su to invazivne vrste, već nešto što potkrepljuje tvoju tvrdnju da su GMO biljke invazivne vrste.


Moram da razjasnim - ne kazem ja da su invazivne vrste. Dakle, ne invazivna vrsta vec nalik invazivnoj vrsti (postoji mogucnost da bi se ponasale slicno ili cak isto poput invazivnih vrsta). Inace, nijedna bioloska vrsta nije sama po sebi invazivna. Ona to moze postati ako se nadje na mestima gde u normalnim okolnostima ne bi trebalo da se nadje (tj. van svog nekog prirodnog podrucja rasprostranjenja). S druge strane sve bioloske vrste imaju potencijal da budu invazivne - ali pod uslovom da im okolnosti dozvoljavaju (dakle, da se nadju gde ne bi trebalo).
Kod GMO potencijal je neretko drasticno veci nego kod standardnih vrsta. Zasto - zato sto im modifikacije daju selekcionu prednost (a prirodna selekcija je mehanizam na kome bi se zasnivao proces sirenja na ustrb drugih vrsta).
Primer (zapravo, "misaoni eksperiment", ali izrazavam se malo pojednostavljeno): Imas GMO biljku koja je otpornija na susu. Ona dospe u neki livadski ekosistem. U takvom ekosistemu ako si otporan na susu - pobedjujes, tvoja populacija se povecava u odnosu na sve druge organizme s kojima delis ekolosku nisu. To je u najkracem.
Zasto je to lose ne bih da objasnjavam - mislim da je jasno. Remeti se balans i steta je mnogo veca od toga da je samo smanjena populacija neke druge vrste koja je autohtona. Posledice osecaju sve vrste u biocenozi koje imaju bilo kakve veze sa tom vrstom koja je postala ugrozena (ili je nestala sa datog podrucja). Mozda se sistem moze i prilagoditi svemu tome, ali to je igra rizika, koje ja nisam pristalica.

Ali, ne mora da znaci ni da bi postojali ti efekti. Od njih postoji opasnost. Ja ne mogu da ti kazem da li ce to da se desi - jer ne znam, to bi moralo da se proba pa da se vidi. Ja samo kazem da ja ne bih voleo da sam taj koji proba (zbog opisanog rizika). Ako bi bilo moguce da se to isproba u nekim eksperimentalnim uslovima (a koliko ja znam - nije) onda bismo lako utvrdili i mogli da damo predvidjanje. Ovako kako jeste - tesko da mozemo da predvidimo bilo kakav ishod sa nekom razumnom stopom sigurnosti.

Pored toga, mozemo da razmatramo i efekte u nativnim ekosistemima (kultivisane povrsine) koji bi takodje bili nepovoljni po domace sorte useva (a ja mislim da nam je bolje da se drzimo domacih sorti).
Fora koju vecina ljudi ne shvata je ta da njive, farme, i uopste sva uzgjalista zivih organizama u svrhu proizvodnje hrane jesu ekosistemi (po mnogo cemu specificni u nacinima funkcionisanja, pre svega - zavisni od covekovog uticaja) - ali po nacinu kako biosfera prepoznaje i reaguje na promene koje joj se desavaju - to nisu ni manje ni vise nego ekosistemi.

Al molim te nemoj me dalje uvlaciti u tu pricu, nisam ekolog.


Ne vidim kako bi uopšte bilo šta od ovoga moglo da ugrozi druge biljne vrste direktno, osim ako bi
a) Seljak isprskao herbicidom površinu i uništio svo bilje osim onoga koje je genetski modifikovano.
b) Insekti koji obitavaju već na tom mestu, napali biljke i uništili sve osim one koje su genetski modifikovane i
c) Udario mraz i smlatio sve osim biljaka koje su genetski modifikovane.

Selekcija deluje stalno, a ne samo u "kataklizmicnim" dogadjajima koje si opisao.
I jos jednom da napomenem - ne kazem ni u jednom ternutku da bi sve sto je GMO obavezno imalo selekcionu prednost, niti da bi se to sigurno desilo, ali rizikujemo (neko ko je bolji od mene za ta pitanja mozda bi mogao i da objasni da li bismo rizik mogli da izmerimo - meni to nije poznato...ali mogucnost da se tako nesto desi ne mogu da iskljucim, te zato nisam sklon da idem ka riziku, ma koliki bio).

Da se razumemo, ja sam apsolutno protiv korporativne proizvodnje hrane, međutim, sve proizvoljne tvrdnje o štetnosti takve proizvodnje idu u prilog istoj zbog toga što je takve tvrdnje vrlo lako argumentovano pobiti. A ljudi koje zapošljavaju te korporacije uopšte nisu glupi.

Bas tako Ti i ja se tu slazemo zapravo.
I ja sam na neki nacin govorio o tome (citiram sebe):
Cini mi se da je to takodje jedan od razloga zasto su neke (u slucajevima u kojima je to bilo moguce) modifikovane i tako da ne mogu da daju sledece godine rod. To je zacarani krug - kompanija izbaci GMO seme, onda ih napadnu kako bi to imalo katastrofalne posledice ako se prosiri van povrsine pod usevima, a onda oni to sto su ih isprozivali okrenu u svoju korist - naprave novu generaciju semena koje ce da da prinos, al nece da nastavi u sledecoj generaciji (i tako su resili ono oko cega su ih napali, a jos su i napravili proizvod koji moras da kupujes iz godine u godinu, i time su sebi umnogostrucili zaradu). E, sad koliko je tu interes hrana za sve ili hrana po nizoj ceni ili nesto plemenito, procenite sami.

E, sad - ne mislim da su moje ocene bas toliko proizvoljne, a ako jesu - jbg, ja bolje nisam u stanju da dam, jer se ne bavim time i dosta toga ni meni samom nije poznato (iako mi je poznato mnogo vise od prosecnog diskutanta na te teme u nas).
Ti si jedan od retkih koji razdvajaju Monsato kao kompaniju i njihove proizdove od cele price GMO=apokalipsa.
Ali, ako ti je OK npr. round up ready kukuruz - onda se ne slazem s tobom. Da ne idemo dalje od ovoga: ne mislis li da ce dovesti do povecane upotrebe herbicida/pesticida i ostalih hemikalija koje zagadjuju pre svega zemljiste (a kroz to zagadjuju sve zivo i da ne napominjem da je tlo najoskudiji resurs, jer mu treba najvise vremena da se procisti posle)? Evo, cak sam ti pomogao da odlucis jer sam pretpostavio da se hemikalije ne upotrebljavaju tako da stete zdravlju coveka kroz proizvode koji su njima tretirani (a i za to postoji realna mogucnost ako se upotrebljavaju ekstenzivno; to se desava i bez GMO iz raznih razloga - evo, na primer: mnogi nasi proizvodjaci nisu obuceni kako se nesto koristi, i koriste napamet).
dragan7557 dragan7557 18:01 05.02.2013

Re: Proba pa se u...

mozzart89

znajte da ga je proizveo GMO (genetski modifikovan organizam)

Sintetički humane insulin, Humilin(Gentech).
Od 1982 Prvi Sintetički humani insulin se proizvodi uz pomoć Recombinant DNA tehnologije. U ovom procesu se čovečiji DNA "ubacuje" u E coli ćeliju. Kada se ove ćelije(E coli) razmnožavaju one proizvode sintetičku verziju ljudskog insulina, a koji nije potpuno isti kao i ljudski insulin.

1990 je "razvijen" insulin koji je prilagođen za kraća i brža dejstva, od 1996 ovaj produkt pod imenom "Humalog" je korporacija Eli Lilly iznela na tržište.

Novo Nordisk je Actrapad (Novolin u VS, Canada,Japan i Kina) u prodaju pustio 2002, radna materija humani insulin, Recombinantna DNA tehnologija.

Ultra kratkotrajno delujući Novorapid je u međuvremenu takođe na tržištu.

Treba napomenuti da je insulin 1922 godine izolovan iz pankreasa krava, konja i svinja skoro identičan ljudskom, a alergične reakcije su bile retkost.

Svi ovi produkti su na tzv humanoj bazi a domaćin E colli bakterija ne trpi neke promene, jer se upotrebljava kao domaćin a insulin proizvodi tokom razmnožavanja.
zemljanin
Ali GMO predstavlja vise od toga. Evo jedan primer: ne znam da li postoji neko ko koristi insulin, ali ako koristite insulin, znajte da ga je proizveo GMO.

To je GMMO (genetically modified microorganisms)

A ti, skini đozluke i pročitaj.

I ne stoje ti nešto, bre!

cerski
mozzart89 mozzart89 18:26 05.02.2013

Re: Proba pa se u...

dragan7557

Cim primenis tehnologiju rekombinantne DNK, napravio si GMO.
Sve te bakterije-domacini su GMO, nema dalje (mada mi nije jasno da li pokusavas da dokazes da nisu ili samo siris pricu o njima sa dodatnim detaljima).
Da bih najjednostavnije obajsnio zasto insulin koji proizvodi bakterija nije isti kao insulin koji proizvodi covek - evo, reci cu samo ovo: kada bi bio isti, onda bismo imali situaciju "gde smo bili nigde, sta smo radili - nista", jer bi bakterija isto tako lepo kao sto ga proizvede, uzela i razgradila taj protein - tako da bismo morali da izolujemo iz svinje i dalje... Zasto - jer to nije njen protein. A tehnolozi ga ucine "njenim" tako sto dodaju neke nizove aminokiselina koji su signal za sekreciju. I onda bakterije prepoznaju taj protein slicno kao i neki svoj protein koji inace sekretuju. I izbace napolje. Posle precistis, uzmes peptidazu koja secne dodatu sekvencu, opet precistis dva peptida jedan od drugog - i eto - imas svoj zeljeni protein u velikoj kolicini. /ovo je vrlo, vrlo pojednostavljeno govoreci; nije ni najmanje jednostavno; neki izrazi nisu ovde tacni, nemojte se hvatati za njih - tako sam se izrazio da bi bilo razumljivo ako niste biohemicar, molekularni biolog ili slicno/
dragan7557 dragan7557 19:06 05.02.2013

Re: Proba pa se u...

mozzart89
Re: Proba pa se u...

dragan7557


Cim primenis tehnologiju rekombinantne DNK, napravio si GMO.
Sve te bakterije-domacini su GMO, nema dalje (mada mi nije jasno da li pokusavas da dokazes da nisu ili samo siris pricu o njima sa dodatnim detaljima).

"Širim" priču o insulinu jer nisi je baš dobro postavio.


cerski
zemljanin zemljanin 06:00 06.02.2013

Re: Proba pa se u...

Pored svih, dosad navedenih, rekombinacija, dodao bih da su i rekombinacije unutar samog genoma nekog organizma, takođe GMO ... time se ne unosi strana DNA već se razmešta položaj određenih sekvenci ... i na taj način se mogu postići rezistencije na pesticide i/ili određena poboljšanja u kulturi.

To je metoda Oligomerized Pool ENgineering (OPEN).

Iako smo mi ovde, većinom bistrili hranu i biznis oko nje, istraživanja na genomu biljaka i drugih organizama sa ciljem preklapanja, poboljšanja ili dobijanja željenih karakteristika, su ogroman potencijal ... izdavanje dozvola za korišćenje GMO je druga tema, ali napori u savladavanju problema rekombinacije kao i znanja koje smo usvojili u tom procesu su nemerljiva ... recimo da se "rodila" sasvim nova grana genetska arheologija koja nam je pokazala na koji način je došlo do razdvajanja određenih vrsta i kakve su promene u samom genomu određene vrste trpele ... sve u svemu, usvajanje GMO je političko pitanje, a istraživanja u biotehnologiji i genetici su napredak u razumevanju relanosti.

Društvene kontroverze, eko uticaj, biodiverzitet, uticaj na zdravlje, monopoli, ekonomija itd. su samo jedan segment moguće upotrebe ili posledice takvih istraživanja.
mozzart89 mozzart89 16:12 06.02.2013

Re: Proba pa se u...

zemljanin
Društvene kontroverze, eko uticaj, biodiverzitet, uticaj na zdravlje, monopoli, ekonomija itd. su samo jedan segment moguće upotrebe ili posledice takvih istraživanja.

I posto mi (Srbija) nemamo infrastrukturu da bismo se bavili drugim aspektima (ozbiljna naucna istrazivanja u tom polju) - za nas bi ovi koji su pomenuti u citatu terbalo da su vazniji - to je vrlo jednostavno. Osim toga vrlo je jednostavno i pitanje potrebe (primenjuje se na isti nacin za sve, ne samo za ovo o cemu se diskutuje; al mi ga cesto ne primenjujemo).
Porces odlucivanja terba da bude zasnovan tako da odluke donosimo na najbolji moguc nacin za nas same. No, kod nas slabo ko o tome i razmislja, ne d'o bog da planira slucajno.
pozz
hajkula1 hajkula1 13:23 05.02.2013

Prvo

Svi su digli glas protiv modifikacije hrane mada jedna uvažena profesorica neki dan kaže u kameru da ta hrana nikako nije štetna za ljudsku upotrebu ali ipak to ne treba da se dopusti jer bi se tako umanjila pozicija na svetskom tržištu naših instituta koji prave zaista odlično seme za uzgoj raznog hranljivog bilja i onda se ja pitam da li je narodno zdravlje ili trgovina u pitanju.


Prof. dr. Miladin Ševarlić na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, kaže da GMO hrana ubija. Slaže se da naši instituti imaju odlično seme što poboljšava naš status na tržištu. Tako da se prof. dr. Miladin Ševarlić zalaže za očuvanje zdravlja i bolju trgovinu.

(Što se tiče izjave neke profesorke na poljoprivrednom fakultetu... I Tomica je pričao jedno a operisao... Tadić je primio (!) vakcinu protiv gripa... kada su već bile vrlo jasne indicije da vakcina nije bezbedna...)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana