Najiskreniji odgovor na pitanje iz naslova je 'nije bitno'. Najtačniji odgovor na pitanje iz naslova je 'država'. O aflatoksinu govorim. O onom nevidljivom začinu, kancerogenom, koji smo skoro sigurno svi mi koji živimo u Srbiji već imali u svom tanjiru. I pojeli. Neznanje nas je nije spasilo.
Da probam da rezimiram:
Gljiva koja se pojavila u kukuruzu letos prouzrokovala je da se u kukuruzu (da li samo u kukuruzu?) pojavi opasan mikotoksin . Aflatoksin spada u red najopasnijih prirodnih kancerogena. Izvesna količina kukuruza iz Srbije je vraćena u oktobru iz Italije zbog povećanog zagađenja aflatoksinom. Nešto kasnije kompanija SGS je uradila analizu (kontrolisani uzorci predstavljaju 10% roda 2012) po kojoj je aflatoksin u manjoj ili većoj koncentraciji prisutan u 68% uzorka. Tek posle informacija iz te i drugih laboratorija država je izašla sa rezultatima svojih istraživanja i saopštila da se aflatoksin nalazi u manjoj ili većoj količini u 7% roda. Bez odgovora da li se ta količina dodaje na već utvrđenu ili je to isti uzorak ili ..... Treba reći da je gljiva nastavila da 'radi' u skladištima i sva je prilika da je procenat zagađenosti aflatoksinom nastavio da raste. Taj kukuruz je zatim prodat. Uglavnom u zemlji, za preradu. Otišao je u prehrambenu industriju, stočnu hranu... i odatle u druge vrste hrane. Mleko je sada na tapetu....čekamo provere ulja, brašna, keksa, kečapa....(pustite mašti na volju gde se sve upotrebljava kukuruz, mleko, meso....)
Nema razloga da se optužuju stočari i proizvođači mleka zbog toga što su krave hranili kukuruzom i to mleko prodavali. Njima je njihova 'država' rekla da je kukuruz bezbedan. Zbog čega joj ne bi verovali. Pa plaćaju je da brine o bezbednosti.
Ovde bih se vratio na onaj tačan odgovor na pitanje iz naslova. Na krivicu 'države'. Ako se znalo (neki kažu od septembra, po EU od oktobra) da u kukuruzu u Srbijiima aflatoksina i ako se zna da je problem umanjivan onda je neaktivnost ta krivica. Možda je trebalo da odmah počnu postupak uklanjanja zagađenog kukuruza iz sistema ishrane , možda je trebalo odmah započeti postupak 'čišćenja' njiva i skladišta. Možda. Slažem se da košta. Slažem se da bi mnogi veliki i mali proizvođači i trgovci sigurno imali gubitke. Slažem se da bi bar na jednu godinu stao izvoz. Ali to nije šteta. To je trenutni gubitak. A dobitak je veliki. Manja mogućnost da opasna materija dospe do ljudi i životinja. Da budem banalan i ušteda na mogućim troškovima lečenja. Sa propagandne strane 'država' je propustila da se pokaže kao odgovorna prema svojim građanima. Propustila je da pokaže da je zdravlje i dobrobit onih koji je finansiraju značajnija od dobiti velikih proizvođača i trgovaca. To nije uradila i zbog toga je kriva. O motivima ne mogu da sudim.
Zbog čega nije bitno ko je kriv? Zbog toga što sada 'nije vreme za plakanje već za pakovanje' (citat bratka policajca Tončeva) i akciju. Sada bi odgovorna država morala da nađe trag zagađenog kukuruza i da proveri da li je i gde stigao. Od stočne hrane, preko mleka do kukuruznih sirupa i brašna. I da naredi uklanjanje svega gde aflatoksina ima. I da naredi čišćenje njiva i skladišta. Svi troškovi koje je mogla da ima jesenas biće podignuti na bar drugi stepen. I verovatno prouzrokovati da prihoda od kukuruza nema bar još jednu sezonu. 'Država' je mogla da žrtvuje prst ili dva jesenas. Problem je sada veći. Izgleda da se sada mora ići do ramena. Ako nije kasno.
Izjave pokrajinskog sekretara za poljoprivredu o zagađenosti mleka je za pohvalu. I on je 'država' pa je to prvo zvanično priznaje razmere problema. Ono što je veoma loše je što se njegova izjava njegovom i zaslugama nekih drugih prebacuje na politički nivo. Pitanje nije političko. Pitanje je kako se nositi sa realnom opasnošću za zdravlje ljudi koji u 'državi' žive. To što su pokrajinski sekretar i ministar poljoprivrede stranački drugari sakriveni iza različitih šifara nikako ne treba da nas interesuje zbog toga što sa celom pričom nema nikakve veze.
Iako 'država' ovaj problem pokušava da predstavi kao 'političku ujdurmu' problem je veći nego što pokušavaju da predstave. Ako oni ne razmatraju načine kako da problem reše postoje ljudi koji taj problem tretiraju onako kako je potrebno ozbiljno. Iako nisam potpuno saglasan sa svim predlozima navedenim na ovom linku.
Inače možda će se i dogoditi da aflatoksina nema u rodu kukuruza sa njiva sledeće godine ali će ga i dalje biti u silosima, ambarima,...
P.S. Kontrole na granicama su super stvar ali šta raditi sa činjenicim da aflatoksin dolazi iz kukuruza (mleka) koji je uzgajan na 'našim' njivama i skladišten u 'našim' silosima.
Blogovi na istu temu