Nauka| Reč i slika| Sex

Drapetomanijaci

nsarski RSS / 02.06.2013. u 18:48

Samuel_Cartwright_b1789.jpg 

Pišem ovih dana neki izveštaj, da ispunim obavezu koja me ne raduje niti inspiriše, ali mi od ispunjenja tog posla mnogo šta zavisi. Ukratko, ropski posao kakav svi ponekad moramo da obavimo. Ovaj moj uključuje i dosta čitanja o maničnim i depresivnim stanjima, pa sam naišao na jedan fenomen koji se može direktno primeniti na moj trenutni slučaj, a verujem i na mnoge koji ovo čitaju, makar ponekad u životu ili na život sam. Uostalom, prosudite sami.

Samuel A. Cartwright (1793-1863) je bio lekar u Americi, pre, za vreme i posle Gradjanskog rata. Medicinsko obrazovanje je stekao u Pensilvaniji, ali je praksu obavljao u Južnim državama SAD kao sto su Misisipi, Mizuri, Luizijana, itd. Svoje državljanstvo je prijavio kao “Confederate States of America”, što na odredjen način ilustruje i njegov odnos prema ropstvu koje je, u to vreme, još bilo legalno u njegovom zavičaju. Tokom svoje lekarske prakse se posebno istakao kao znalac zdravstvenih problema koje često imaju Crnci, dakle robovi. Budući čovek plemenit i pobožan, on je osećao jaku potrebu da Crncima pomaže, leči ih, savetuje, itd. I to je radio.

Madjutim, u želji da svoju plemenitost i izvanredno medicinsko znanje ovekoveči, on 1851. godine napiše rad “Izveštaj o bolestima i posebnostima Crnačke rase” u kome izloži svoja lekarska iskustva i najavi otkriće nove bolesti, koju učeno nazove drapetomanija, u poglavlju "Drapetomanija, ili bolest koja nagoni robove da beže". Uostalom, evo faksimila njegovog naučnog otkrića objavljenog u cenjenom časopisu “The New Orleans Medical and Surgical Journaldrapetomania.png

Drapetomania je, dakle, manija, ludačka opsednutost, da tako kažem, koja kod Crnaca robova izaziva želju da pobegnu iz ropstva. Reč je izvedena iz grčke reči “drapetes” koja označava odbeglog roba, a svi znamo šta znači “manija” – ukratko, neutaživa želja da se čovek oslobodi naturenih ograničenja, da uzme život u svoje ruke i o njemu sam odlučuje, da malo slobodnije interpretiram ovaj učeni termin. U novije vreme se drapetomanija još naziva i “bolest slobode”.

Cartwiright-ov rad sadrži i korisne savete Crncima kako da se drapetomanije oslobode, te ih teši da je bolest izlečiva uz usrdno poštovanje robovlasnika i čitanje Svetih knjiga. Ko želi da sazna detalje, poslaću link.

Nakon čitanja ovog poučnog štiva, pomislio sam da na svetu ima mnogo drapetomanijaka, ali da takodje ima i mnogo lekara koji ih uspešno leče. And so it goes.

Za one drapetomanijake koje mrzi da čitaju ceo ovaj tekst, u zamenu prilažem sjajan kratkometražni film A. Ilića (svega 10 minuta dug, zaista vredi videti, ko nije) naslovljen kratko “Malj”.

  A za drapetomanijake koji ni toliko vremena nemaju, prilažem sliku E. Johnsona iz 1860. godine “Galop ka slobodi – odbegli robovi”742px-Eastman_Johnson_-_A_Ride_for_Liberty_--_The_Fugitive_Slaves_-_ejb_-_fig_74_-_pg_137.jpg

 

neka tu sliku makar imaju pred očima kada se jednog dana oslobode svog ropstva, iskradajući se kao begunac u mrak.

 

 

 



Komentari (112)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

m_tripko m_tripko 15:05 03.06.2013

Posthumno

"Samuel A. Cartwright (1793-1863) je bio lekar u Americi, pre, za vreme i posle Gradjanskog rata. "

Oces da kazes, da je bio lekar i posle svoje smrti
nsarski nsarski 17:43 03.06.2013

Re: Posthumno

m_tripko
"Samuel A. Cartwright (1793-1863) je bio lekar u Americi, pre, za vreme i posle Gradjanskog rata. "

Oces da kazes, da je bio lekar i posle svoje smrti


:) Hvala. Umro je dve godine pre kraja Gradjanskog rata.
blogovatelj blogovatelj 15:10 03.06.2013

Ima svakojakog ropstva

Film je ludnica. Ovaj od deset minuta.
Ova slika me podseti malo i na blog i nas sve ovde koji pričamo jedni sa drugima godinama. Ono, partizani-četnici, EU-neEU stajl.

maksa83 maksa83 15:31 03.06.2013

Re: Ima svakojakog ropstva

Ono, partizani-četnici, EU-neEU stajl.


Jelica Greganović Jelica Greganović 18:21 03.06.2013

Učitelju,

de će ti duša, kud iskopa taj film, taman sam se nadala da ću ga jednom nekad možda ikad i ipak zaboraviti...
A ova drapetomanija...kaže li doktor, od koje falinke belci pate kad ne mogu od ove bolesti da se razbole?
Черевићан Черевићан 19:28 03.06.2013

напукнут

коцкице ми раштркане
сасви страна башме јебе
и размишљам о поступку
те да клиснем ја оцебе
Jelica Greganović Jelica Greganović 21:08 03.06.2013

Re: напукнут

nsarski nsarski 23:06 03.06.2013

Re: напукнут

Черевићан
коцкице ми раштркане
сасви страна башме јебе
и размишљам о поступку
те да клиснем ја оцебе


Хвала госн. Чер! Част ми је. Идеално се уклапа.

Него, успутно питање: да ли је у јужним крајевима Србије баш онако како се овде у престоници прича?

Наиме, овде кружи по сајбер-простору фама да је боље имати матору Врањанку него младу Београђанку. Разлог? Па, матора Врањанка има 22 године, док млада Београђанка има 46.
Ако се нађе време, молио бих за мишљење.
Черевићан Черевићан 23:41 03.06.2013

34

кроз Бео град ретко прођем
док Врање ми нешто ниже
кад године дама упросечим
тај узраст ми . . ипак ближе

а и ние да га овде нема,г. nsarski, поз.
zharko zharko 21:26 03.06.2013

тајна јаких

Владан Десница
Прољећа Ивана Галеба

Много сам пута имао прилике да преврћем у глави мисао како многе моје недаће, и оне фамозне, „пропуштене пригоде”, које се не враћају, дугујем, бар дјеломице, управ тој нетрпељивости према свему што сличи на психичко насиље. И дошао сам до опћенитијег закључка да је испињање на љествици успјеха, угледа, власти (а то значи у првом реду власти да другима ограничавамо слободу и намећемо нашу вољу) увјетовано тиме што се претходно и сами потчинимо туђој психичкој присили. Привремено се потајати, камуфлирати сами себи туђу вољу у рухо наше властите самодисциплине, мудро и без роптања потиснути у скровити мрак душе нашу слободу, да би касније, набубрила и огркнула у том мраку, бујније шикнула напоље, довољно јака да се с осветничком слашћу наметне другима — то је рецепт успјеха, то је тајна јаких.
...
Тајна јаких је у томе да, кад то устреба, умију бити слаби, тајна слободних у томе да у датом часу умију објесити о клин своју слободу. А тајна слабих је у томе што умију само роптати, пуни своје „слободе”, с којом не знају што би започели, ван да се њоме хладе, као лепезом. Ето, управ таква је била моја слобода. Па ипак, то је баш она врста слободе коју волим.
dexter92 dexter92 23:01 03.06.2013

Svet

je isti od nastanka.
Moderni robovi izdrzavaju sami sebe, nekada su robovlasnici brinuli o njihovom smestaju.
Otplacuju kredite, gundjaju, ali ... se ne bune...
Ali..to valjda tako ide, 'klasne razlike' su deo neke 'evolucije', izgleda...
Btw, ropstvo nije uvek bilo tako lose / narocito ako ste robovlsanik :p
Salu(?) na stranu , ne verujem da su svi robovlasnici bili losi prema svojim robovima, ako nista drugo barem iz interesa da im robovi ostanu zivi i radno sposobni.
A revolucje su se desavale kada je situacija bila 'zrela' za promenu...
blogovatelj blogovatelj 03:04 04.06.2013

Re: Svet

Moderni robovi izdrzavaju sami sebe, nekada su robovlasnici brinuli o njihovom smestaju.


Robovi koji su gradili piramide imali su deset vezanih radnih dana, radili danju, spavali noću, a posle toga su dobijali sledovanje hrane za naredni period od dvadeset dana, da prehrane porodicu i sebe.
Na svakih deset dana imali isti toliki godišnji odmor.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana