Da slika govori više od hiljadu reči odavno je poznato. Međutim, ima slika koje govore i više od milion reči. I to ne bilo čijih reči, već reči učenih ljudi - naučnika, istoričara, političara... Jednu takvu sliku otkrio je Muharem Bazdulj, novinar nedeljnika "Vreme" i o njoj napisao priču. Da bi se razumeo značaj fotografije o kojoj je reč nužno je pročitati linkovani tekst, a oni koji ne otvaraju linkove ovoga puta bi se mogli pokajati.
Senzacionalna fotografija, snimljena je 20. aprila 1941.g. a na njoj se vidi kako Adolf Hitler, za svoj 52. rođendan, na poklon dobija spomen-ploču Gavrilu Principu sa mesta na kome je izvršen atentat na austrougarskog prestolonaslednika. Značaj fotografije je tim veći jer je otkrivena i objavljena u vreme snažnih pokušaja da se istorija revidira, a uzroci Velikog rata prilagode aktuelnim interesima i odnosima velikih sila koje su taj rat započele.
Kada je Kristofer Klark, učeni profesor istorije sa Kembridža i autor kontoverzne knjige "Mesečari - kako je Evropa krenula u rat 1914", video tu fotografiju čestitao je redakciji "Vremena" i iznenađen ovim otkrićem rekao:
"Ne može se ni zamisliti slika koja bi bolje pokazala odnos između dva rata . Hitler je bio Austrijanac pa se dobro sećao Principa. Nema sumnje da je deo čitave tragedije bila i etnička mržnja koju su Austrijanci gajili prema Srbima. Ponašali su se kao predatori." Klark je u intervjuu, koji će biti objavljen u sutrašnjem broju "Vremena", još naglasio da fotografija odlično ilustruje kontinuitet starog sveta Habzburga i Drugog svetskog rata, te da je uvideo svoju grešku kada je, u svojoj knjizi, Gavrila Principa nazvao teroristom, pa će za nemačko izdanje iste knjige greška biti ispravljena, a Principa će biti nazvan "atentatorom".
Kada je o kontinuitetu, koji spominje profesor Klark, reč mora se postaviti i pitanje da li je kontinutet etničke mržnje dela evropskih naroda germanskog porekla prema Srbima i Srbiji prestao završetkom II sv. rata ili su se ti tragovi mogli nazreti tokom devedesetih u krvavom raspadu SFRJ, a i danas u odnosima prema rešavanju statusa Kosova i prijemu Srbije u EU?
A Muharemu Bazdulju i redakciji "Vremena", kapa dole.