Gost autor| Umetnost| Život

Balada o šahu

vladimir petrovic RSS / 01.12.2013. u 10:46

                                                              Počasni gost autor:  Nowhereman

Šah. Nije li to dosadno u naše doba? Danas, kada kosmos uzmiče, kada stvarnost prevazilazi najneverovatnije, reklo bi se fantastične težnje Žila Verna, kada čovek prodire u najskrivenije tajne prirode, kada...

Šah! Nije li to dosadno? I stvarno, kakvu duhovnu radost mogu da pruže ljudima zamršena kretanja figura na 64 polja?

Gore navedene reči izrekao je Tigran Petrosjan, bivši šampion sveta u šahu. Setio sam ih se pre neki dan, kada sam u novinama ugledao sledeću malu vest:

„ČENAJ - Norveški šahista Magnus Karlsen osvojio je titulu prvaka sveta pošto je danas pobedio dugogodišnjeg šampiona Indijca Višvanatana Ananda."

Da li je moguće? Tu, pre neki dan, završen je svetski šampionat u šahu!? Nisam primetio! Da li je neko o tome govorio? Spominjao? Da li je, možda, prikazivana šahovska hronika, iz večeri u veče, u kojoj poznati, omiljeni velemajstor tumači poteze šampiona i njegovog izazivača, tu veličanstvenu borbu?

Priznajem, zauzet svakodnevnim brigama, okupiran raznim banalnim nevoljama i opterećen besmislenim strahovima, zaboravio sam na - šah.

Jedan od „večitih" kandidata za titulu prvaka sveta, neumorni šahovski borac Viktor Korčnoj rekao je u Havani, na banketu povodom šahovske olimpijade: „Šah je nešto najinteresantnije od svega nerazumljivog na ovome svetu".

Mladi šampion Karlsen ima tek 23 godine (isto toliko je imao i Mihail Talj, kada je 1960. godine osvojio titulu).  Kažu da je „genijalan" - može li se reći nešto drugo? Velemajstor je postao sa 13 godina. Svetsko prevenstvo u ubrzanom šahu osvojio je 2009. godine. Prvo mesto na svetskog rejting-listi zauzeo je još 2010. godine - bio je, tada, najmlađi velemajstor kome je to pošlo za rukom (pre njega, bio je to Vladimir Kramnik). Njegove pojedine pobede na turnirima širom sveta bile su spektakularne. O Karlsenovoj nesumnjivoj izuzetnosti govori i okolnost je broj poena koje je zaradio na rejting-listi (2861) apsolutno najveći koji je ikada imao neki šahista!

Najavljujući meč za svetskog šampiona u „Politici" Marjan Kovačević je rekao i ovo:

Jer, takav sudar jarkih, a krajnje različitih asova drevne igre i takva medijska podela Zapada i Istoka, nisu viđeni od „meča stoleća" između Fišera i Spaskog, davne 1972. Sa jedne strane je neponovljiva karijera dugovečnog i svuda omiljenog šampiona iz kolevke šaha Višija Ananda, a sa druge neslućene mogućnosti genijalnog Norvežanina Magnusa Karlsena, apsolutnog rekordera po rejtingu i medijskoj popularnosti na Zapadu - odmah posle Roberta Fišera.

Duel vremešnog „tigra iz Madrasa" čiji će zubi krajem godine da proslave 44 godine, sa dvostruko mlađim „šahovskim Mocartom" kompjuterske ere, ima sve dimenzije arhetipske priče, propletene geopolitikom, filosofijom i slikom aktuelnog vremena.

Međutim, upravo članak u kojem se ovaj navod nalazi, obrazlaže kako je došlo do „medijskog posrnuća šaha". Spominje se, čak, i „medijski ponor" i „mrva medijskog prostora" koja šahu pripada u našoj zemlji. Gde? - u zemlji Bore Kostića, Gligorića i Ljubojevića, Ivkova i Matanovića, Milunke Lazarević i mnogih drugih. U zemlji u kojoj je nastala publikacija „Šahovski informator". Eto, tu se mogu ponovo vratiti rečima Tigrana Petrosjana, navedenim na početku.

Jesmo li zaboravili na šah? Ako jesmo, šta je tome razlog?

Nemački velemajstor Taraš rekao je i ovo: „Uvek sam sažaljevao čoveka koji ne zna igrati šah. Jer šah, kao ljubav, kao muzika, ima moć da čoveka učini srećnim."

Atačmenti



Komentari (193)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Jaril Jaril 13:49 01.12.2013

Шта случајно ископах

потакнут твојим блогом.

vladimir petrovic vladimir petrovic 13:56 01.12.2013

I mi smo imali svetskog šampiona u šahu 1

Nowhereman
... Spominje se, čak, i „medijski ponor" i „mrva medijskog prostora" koja šahu pripada u našoj zemlji. Gde? - u zemlji Bore Kostića, Gligorića i Ljubojevića, Ivkova i Matanovića, Milunke Lazarević i mnogih drugih. U zemlji u kojoj je nastala publikacija „Šahovski informator".


Ne samo da je naša zemlja dala mnoga poznata šahovska imena, već, kao što rekoh u naslovu, imali smo (mislim na bivšu državu Jugoslaviju) i jednog igrača koji je bio World Chess Champion. I tu zvučnu titulu stekao je u dvadesetoj godini, znači ranije od Norvežanina Magnusa Karlsena, današnjeg Svetskog šampiona.

Ko? Gde? Kako? Kada?

U literaturi. I to ne u nekom provincijskom pamfletu, već u svetski poznatom, mnogo prevođenom i čitanom, delu Štefana Cvajga "Šahovska novela" (Stefan Zweig: Die Schachnovelle).

Podsećam da je Cvajg bio, u periodu između dva svetska rata, jedan od najpoznatijih evropskih pisaca.

Evo kako počinje ta novela:

„... Na brodu imate retku pticu... Mirko Čentović, svetski šahovski prvak. Obigrao je sa svojim turnirima celu Ameriku, od istoka do zapada, i sada putuje za Argentinu u susret novim trijumfima.

Sada sam se, odista, setio mladog svetskoga prvaka, pa čak i izvesnih pojedinosti u vezi sa njegovom karijerom; moj prijatelj, pažljiviji čitalac novina nego ja, bio je u mogućnosti da svoje saopštenje dopuni čitavim nizom anegdota. Čentović se, pre godinu dana otprilike, jednim skokom postavio u isti red sa najuvaženijim starim majstorima šahovske umetnosti, kao što su Aljehin, Kapablanka, Tartakover, Lasker, Bogoljubov. Od pojave sedmogodišnjeg vunderkinda Reševskog, na šahovskom turniru 1922. godine u Njujorku, još nijedan prodor jednog sasvim nepoznatog u slavom ovenčani esnaf nije izazvao takvu sveopštu senzaciju. Jer Čentovićeve umne sposobnosti ni u kom slučaju nisu davale povoda za predskazivanje jedne ovako sjajne karijere. Ubrzo je javnost prokljuvila tajnu da u privatnom životu ovaj šahovski majstor nije u stanju da na bilo kom jeziku bez pravopisnih grešaka napiše ma i jednu rečenicu, i, kako se jedan od njegovih ojađenih kolega sa pritajenom srdžbom podsmevao, „njegova neobrazovanost bila je u svim oblastima podjednako univerzalna“.

Sin dunavskog lađara iz Jugoslavije, pukog siromaha, na čiji je majušni čamac jedne noći naleteo žitarski brod, on je, dvanaestogodišnjak posle očeve smrti, dospeo kod sveštenika jednog zabačenog sela, koji ga je uzeo iz sažaljenja. Dobri popa iskreno se trudio pomažući mu kod kuće, da nadoknadi ono što kao mazga lenji, priglupi, dečak široka čela nije mogao da nauči u seoskoj školi.

Ali su svi napori ostali uzaludni. Mirko je jednako ne razumevajući blenuo u slova što su mu sto puta bila objašnjena. Ni za najuobičnije školske predmete njegov tupi mozak nije imao postojane snage. I u četrnaestoj svojoj godini, morao je pri računanju da se ispomaže prstima, a čitanje knjige ili novina predstavljalo je za već poluodraslog mladića još uvek izvanredan napor. Pritom se za Mirka nije moglo reći da je neposlušan ili samovoljan. Poslušno je izvršavao što mu je naređivano, donosio vodu, cepao drva, učestvovao u poljskim radovima, spremao kuhinju, i sve poverene poslove svršavao pouzdano, mada sa sporošću koja je dovodila do očajanja. Ali dobroga sveštenika je čudovišni deran najviše ljutio svojom savršenom ravnodušnošću. Ništa nije radio bez naročitog podstreka, nikada ništa nije pitao, nije se igrao sa ostalim dečacima, niti je sam tražio da se ma čime zaposli, sem ako bi mu se to izričito naredilo. Završivši domaće poslove Mirko bi sedeo u sobi sa praznim pogledom ovaca na pašnjaku, ni najmanje ne učestvujući u onome što se oko njega događa. Večerom, dok bi sveštenik, dimeći na dugačku seljačku lulu, igrao sa žandarmerijskim narednikom uobičajene tri partije šaha, plavokosi dečak čučao bi pored njih ćutljivo piljeći ispod teških trepavica u kockastu tablu, naizgled sanjiv i ravnodušan.

Jedne zimske večeri, dok su oba partnera bila udubljena u svoju uobičajenu partiju, zazvečaše seoskom ulicom praporci saonica, približavajući se sve brže i brže. U sobu žurno upade seljak u kapi zaprašenoj snegom; njegova ostarela mati – reče – leži na samrti, i sveštenik neka se požuri da joj još blagovremeno da poslednje pomazanje. Sveštenik pođe za njim bez oklevanja. Žandarmerijski narednik koji još nije ispraznio svoju čašu piva, pripali za rastanak još jednu lulu, i baš se spremaše da navuče teške čizme od ovčije kože, kad primeti kako je Mirkov pogled čvrsto prikovan za šahovsku tablu sa otpočetom partijom.

„No, hoćeš li da je dovršiš?“ – našali se on, potpuno uveren da pospani mladić neće umeti da pravilno pomeri na tabli ni jednu figuru. Dečak plašljivo diže pogled, klimnu glavom i sede na sveštenikovo mesto. Posle četrnaest poteza žandarmerijski narednik izgubio je partiju, a morao je pritom priznati da njegov poraz nije niukom slučaju bio prouzrokovan nekim nepažljivim ili nemarnim potezom. Isto ovako ispala je i druga partija.

„Magare Bileamovo“, - uviknuo je začuđeni sveštenik kada se vratio, i objasnio je žandarmerijskom naredniku, koji je bio manje upoznat sa Biblijom, da se pre dve hiljade godina dogodilo slično čudo kada je jedno nemo biće odjednom progovorilo jezikom mudrosti. Uprkos poodmaklom vremenu, popa se nije mogao uzdržati da ne izazove na dvoboj svog polupismenog famulusa. I njega Mirko potuče sa lakoćom. Igrao je žilavo, polako, bez uzrujavanja, ni jednom ne dižući oboreno široko čelo sa šahovske table. Ali je igrao sa nespornom sigurnošću, a ni žandarmerijski narednik ni sveštenik nisu idućih dana bili u stanju da protiv njega dobiju ma i jednu partiju. Sveštenik, najpozvaniji da ocenjuje zaostalost svog vaspitanika u svemu ostalom, bio je sada ozbiljno radoznao do koje će mere ova jednostrana čudna nadarenost izdržati strožiji ispit. Pošto je odveo Mirka kod seoskog berberina da mu podreže tršavu slamnožutu kosu i da ga tako donekle dotera za predstavljanje, povede ga na sankama u mali susedni grad, gde je poznavao besomučne šahiste okupljene u jednom uglu u kafani na glavnom trgu, kojima on sam, kako je to već iskusio, nije bio dorastao. Ne malo se iznenadiše stalni gosti kada je sveštenik ugurao u kafanu petnaestogodišnjeg plavokosog mladića rumenih obraza, odevenog u kožuh i teške čizme od ovčije kože, koji je zastao u jednom uglu sve dok ga nisu pozvali za jedan od šahovskih stolova. Prvu partiju Mirko je izgubio, jer kod dobroga pope nikada nije video tzv. „sicilijansko otvaranje“. Već u drugoj partiji remizirao je sa najboljim igračem. Počev od treće i četvrte tukao ih je sve redom, jednog za drugim.

Sad se u malom jugoslovenskom provincijskom gradu desiše retko uzbudljive stvari. Prvo nastupanje seoskog šampiona odmah se za okupljene ugledne meštane pretvorilo u senzaciju. Jednoglasno je rešeno da ovo čudo od mladića mora neodložno ostati u gradu i do sutradan, da bi i ostali članovi Šahkluba mogli biti pozvani, a u prvom redu da bi se mogla poslati obavest u dvorac starog grofa Simčića, fanatičnog šahiste. Sveštenik, koji je u svoga štićenika gledao sa novim ponosom, ali ni pored radosti zbog svoga otkrića nije hteo da propusti nedeljno bogosluženje, pokaza gotovost da ostavi Mirka radi daljeg ispitivanja. O trošku šahovskog kružoka mladi Čentović bi smešten u hotel, i te večeri prvi put u životu vide engleski klozet. U nedelju po podne šahovsko odeljenje bilo je prepuno. Mirko, sedeći četiri sata nepomično za šahovskom tablom, ne progovorivši ni reči niti koga pogledavši, pobeđivao je jednog igrača za drugim. Najzad je predložena simultana partija. Trebalo je malo vremena dok su neukome uspeli objasniti da pri simultanoj partiji treba da se bori sam protiv raznih igrača. Ali čim je Mirko razumeo ovaj način igre, brzo se snašao pred zadatkom, krenuo u svojoj teškoj škripavoj obući od stola do stola i dobio najzad sedam od osam partija...„ (Prevod s nemačkog: Milan Tokin)
vladimir petrovic vladimir petrovic 14:05 01.12.2013

I mi smo imali svetskog šampiona u šahu 2






Po Cvajgovoj noveli snimljen je i film, pod istim naslovom:



Za one koji znaju nemački, evo tog filma u celosti.

Ovog leta pravljena je i opera na temu Cvajgove Šahovske novele (usput, i intervjuu, kompozitor Halffter brka geografske pojmove, pa za Mirka Čentovića kaže da dolazi iz - Bugarske).
vladimir petrovic vladimir petrovic 15:18 01.12.2013

I mi smo imali svetskog šampiona u šahu 3

Bez namere da analiziram pomenuto Cvajgovo delo, izneću nekoliko opaski:

Šahovska novela je poslednje delo austrijskog autora, koje je pisao nekoliko meseci pre samoubistva, u 60. godini (objavljeno je posthumno). U pitanju je, dakle, zrelo delo poznatog pisca.

Mirko Čentović je, zapravo, jedan od dvojice protagonista Cvajgove novele.

Moglo bi se reći da Cvajg, namerno/nenamerno, u svom delu sučeljava dve rase: Slovene i Austrijance. Prvi njegov junak (izvanredni šahista iz Jugoslavije), je neobrazovan, priglup, sirov, arogantan; on dolazi iz prostog naroda, mada među njima ima i dobrih ljudi (dobri popa), s tim što iz tog i takvog naroda poneko uspe da se „vine u visine“, kao što je Mirko Čentović, ma koliko to bilo teško objašnjivo. Drugi junak je Austrijanac, gospodskog roda, dakle iz redova aristokratije i svim onim što ide uz to, ali koji će, pod pritiskom rđavih okolnosti (hitlerovština, odnosno fašizam) mnogo propatiti i biti doveden do ivice ludila. Dok je u zatvoru, on dolazi u posed neke šahovske knjige i savlađuje je do tančina, kako bi odbranio sebe od ludila. Na kraju, on će igrati šah sa Mirkom Čentovićem; prvu partiju će čak dobiti, ali kod druge će mentalno popustiti...

A za šah, koji Cvajg smatra kraljevskom igrom (njegova novela je na engleski prevedena kao The Royal Game), na jednom mestu on kaže:

„...jedina među svim od čoveka pronađenim igrama koja suvereno izmiče tiraniji slučajnosti, i svoje lovorike dodeljuje jedino duhu, ili tačnije, jednom određenom obliku duhovne obdarenosti“. (The game among games devised by man, which rises majestically above every tyranny of chance, which grants its victor’s laurels only to a great intellect, or rather to a particular form of mental ability).

Ispada da kod Mirka Čentovića nije bio u pitanju veliki intelekt, već posebna forma umne sposobnosti, kao da se jedna vijuga mozga slučajno izdvojila i 'vinula u visine', dok su ostale vijuge ostale zapretene.

Slobodno govoreći, Francuzi za takve, kao što je prikazan Mirko Čentović, kažu „l’idiot savant“ (mnogoznajući glupan), koja pojava se javlja kod autističnih ljudi i ljudi koji imaju poremećaje na mozgu, a s druge strane imaju neverovatno razvijene pojedine talente ili umetničke sklonosti.

Sve u svemu, u pitanju je jedno zanimljivo Cvajgovo delo.
Ja lično najviše volim njegove romansirane biografije (Balzaka, Magelana, Erazma Roterdamskog, Fušea, Marije Stjuart, Marije Antoanete i drugih). Koliko ja znam, Cvajg se smatra jednim od najboljih evropskih pisaca biografija slavnih ličnosti.



nowhereman nowhereman 13:48 02.12.2013

Re: I mi smo imali svetskog šampiona u šahu 3

nekoliko meseci pre samoubistva, u 60. godini


Sećam se da sam negde pročitao: "slomljen saznanjem o sopstvenoj nemoći pred fašizmom koji nailazi".


Šahovska novela


Smrt: Ja sam dobar šahista.
Vitez: Ali, kladim se, ne dovoljno dobar.



blogov_kolac blogov_kolac 14:51 01.12.2013

TOP100

Nasih sahista nema trenutno u TOP100 (mislim cak da ih nema ni u TOP150!), pa bez obzira na svu našu slavnu prošlost i tradiciju, možda i nije neko cudo sto je u svetskim razmerama najatraktivniji mec za titulu sahovskog svetskog prvaka u istoriji (posle onoga u Rejkaviku) kod nas propracen na nivou na kome se trenutno prati finalni turnir svetske lige u zenskom hokeju na travi koji se ovog vikenda odigrava u Argentini.

Istini za volju, pojavio nam se bio dovoljno talentovan igrac koji je trebalo da bude vise nego dostojan naslednik Gligorica i Ljubojevica, i koji je bio predodredjen da odrzava nas kontinuitet u samom vrhu svetskog saha, ali nazalost, sahovski vunderkind iz Subotice je imao oko 10 godina kada su ovde pocinjali ratovi, histerija, prebrojavanja krvnih zrnaca... jednom recju "savrseno" okruzenje za dalji razvoj u jednoj takvoj vestini - tako da kada je sredinom 90-ih supertalentovani Peter Leko postao najmladji velemajstor u dotadasnjoj istoriji (pre 15. rodjendana), to je ucinio pod madjarskom zastavom, i kao spasitelj madjarskog saha kojem je pretilo da im se u muskom sahu posle legendarnog Lajosa Portisa dogodi upravo ovo sto se nama desilo u XXI veku.

A sto se tice novog sampiona, mislim da su samo Fiser i Kasparov na svojim vrhuncima bili (mozda) nesto bolji od nivoa koji je ovaj Norvezanin vec sada dostigao sa 23, a gde ce se zaustaviti tesko je proceniti. Sredisnjica mu je savrsena, a vec sada ga smatraju najboljim igracem zavrsnica u istoriji saha. A inace, ako pronadjete dobrog frizera i photoshop majstora - mali je isti Mat Dejmond.

nowhereman nowhereman 15:29 01.12.2013

Re: TOP100

Nasih sahista nema trenutno u TOP100 (mislim cak da ih nema ni u TOP150!), pa bez obzira na svu našu slavnu prošlost i tradiciju, možda i nije neko cudo sto je u svetskim razmerama najatraktivniji mec za titulu sahovskog svetskog prvaka u istoriji (posle onoga u Rejkaviku) kod nas propracen na nivou na kome se trenutno prati finalni turnir svetske lige u zenskom hokeju na travi koji se ovog vikenda odigrava u Argentini.


Gruba greška!

To što mi, u ovom trenutku, nemamo jakih šahista, prilično je trapavo (da ne upotrebim težu reč) izvinjenje za ignoranciju koju pokazujemo prema šahu.



anfieldroad anfieldroad 16:03 01.12.2013

Re: TOP100


O, hvala gostu i domacinu na fantasticnom textu! Konacno da u bilo kom nasem mediju neko pomene ovaj istorijski mec ! Sah, igra i umetnost sa kojom smo odrasli, uz koju smo navijali (kako ko) protiv Karpova, a za Korcnoja, protiv malog komsomolca, a za matorog buntovnika ! I mi smo imali skolu saha na svetskom nivou. Najslavniji je naravno bio nedavno "preminuli"- kakva grozna rec... Gliga, ali najblizi tituli prvaka sveta je bio Bora Ivkov. Mrzi me da guglam, ali koliko znam igrao je polufinale turnira za prvaka sveta. Na Sahovskim Olimpijadama smo bili posle SSSR ubedljivo najveca sila. Medjutim, na primerima se najbolje vidi gde je sah danas kod nas. Pre oko mesec dana je umro jedan od slavnih olimpijaca Milan Matulovic. Niko nije smatrao da je to bitno. Da bi mozda moglo da se objavi, da se napravi emisija o tom coveku. Primer zaborava je i odnos prema Ljubojevicu. On doduse ne zivi ovde, zaljubio se u Spanjolku za vreme turnira u Linaresu i ostao da zivi tamo. Ali taj covek je decenijama bio medju prvih 10 na svetu.
Sto se tice aktuelnog meca za titulu, nisam ga pratio iz ociglednih razloga. Znam medjutim da je mladi Norvezanin sacekao Ananda i tukao ga 2 za redom, od cega ovaj nije mogao da se oporavi. Karlsen je valjda prvi sahista u istoriji kome otvaranje nije vazno. Shvatio je da su kompjuteri danas bolji sahisti od ljudi i da prosto njima treba prepustiti novine u otvaranju, znati onih nekoliko najcescih i doci do egal sredisnjice. Tada bi nasrnuo na protivnika i kako se partija blizi zavrsnici igrao sve jace. Mleo je i melje u zavrsnici kao niko nikad pre njega. A vazno je to sto je iako tako mlad umeo da ceka, da igra rutinski do momenta kad protivniku padne koncentracija. A prekoputa Anand !
PS Anegdota vezana za pokojnog Matulovica govori o njegovom nesnalazenju na turnirima u inostranstvu, jer nije znao engleski jezik. Tada je taj covek nevidjene memorije porucio da ce nauciti engleski za mesec dana. Seo je, uzeo recnik i naucio sve engleske reci, sa prevodom na srpski od A do F. Naravno shvatio je da znajuci samo reci ne moze da nauci i jezik. To je samo anegdota, ali govori o genijalnosti te generacije nasih majstora "drevne igre"
Naravno, preporuka. Podrazumeva se.
blogov_kolac blogov_kolac 17:28 01.12.2013

Re: TOP100

anfieldroad
Sto se tice aktuelnog meca za titulu, nisam ga pratio iz ociglednih razloga.
Da sam samo znao da na ovom nasem blogu ima jos ljudi koji i dalje prate sah uprkos njegovoj evidentnoj klinickoj smrti kod nas, na nekom od sportskih blogova poslao bi vam koristan info, jer iako se igralo u dalekoj Indiji, pracenje i pokrivanje ovog meca bilo je bez presedana u istoriji. Zvanicni sajt meca u toku odigravanja partija davao je sve vreme direktan prenos meca, tako da ste mogli da se zagledate u svakom momentu u lice obojice takmicara. Naravno, tu je bila i interaktivna kompjuterski generisana pozicija, pa ste mogli da idete unazad na bilo koji potez da vidite kako se partija kretala, a neki vrhunski sahovski program je uvek davao svoje predloge za nekoliko poteza unapred i razne podvarijante, pa ste mogli otprilike da imate predstavu u kome smeru pozicija vodi. Domacini u studiju (treci poseban ekrancic) su bili uvek jedan indijski velemajstor i jedna evropska velemajstorka, koje su posle dva sata odmenjivali jedan evropski velemajstor i indijska velemajstorka, i oni su bez problema svojim glasnim razmisljanjima, detaljima i insajderskim informacijama oko meca, popunjavali tih 3 do 5 sati programa svaki put. Vreme pocetka meceva je bilo savrseno za pracenje iz Srbije (pocinjali mecevi u 10:00 ujutru po nasem vremenu, taman na poslu otvorite, i negde pre 15:00 se zavrsi uz vas povremeni monitoring).

Apsolutni vrhunac, ali i anti-klimaks, desio se u 9. partiji meca kada je Anand zaostajao 2 poena, i belim figurama trebalo po svaku cenu da uhvati eventualnom pobedom prikljucak i zadnji voz. Od samog pocetka Indijac je zaigrao u svom najboljem elementu i poveo strasan napad na kraljevom krilu. Iako mu je remi u ovoj partiji bio ravan pobedi, Norvezanin je u stilu velikog kockara zaigrao na sve ili nista i ignorisao sve te matne pretnje i kapitalizovao prednost na daminom krilu dobijanjem jos jedne kraljice. I onda je Anand napravio neverovatan i neshvatljiv previd, kada je stiteci kralja od saha poturio pogresnu figuru (konja umesto lovca) i verovatno dobijena pozicija mu se u momentu raspala kao kula od karata, i posto je odmah shvatio sta je uradio, umesto sledeceg poteza je samo predao mec, tako da je Karlsenu iz sledece tri partije trebalo samo pola poena za titulu (dobio ih vec sutradan vodeci bele figure).
nowhereman

Gruba greška!

To što mi, u ovom trenutku, nemamo jakih šahista, prilično je trapavo (da ne upotrebim težu reč) izvinjenje za ignoranciju koju pokazujemo prema šahu.
Ja nisam nista opravdavao, nego samo konstatovao.
alselone alselone 11:38 02.12.2013

Re: TOP100

To što mi, u ovom trenutku, nemamo jakih šahista, prilično je trapavo (da ne upotrebim težu reč) izvinjenje za ignoranciju koju pokazujemo prema šahu.


Markus Robert
Nikola Sedlak
Milos Perunovic

Svi preko 2600.
nowhereman nowhereman 12:07 02.12.2013

Re: TOP100


Apsolutni vrhunac, ali i anti-klimaks, desio se u 9. partiji meca kada je Anand zaostajao 2 poena, i belim figurama trebalo po svaku cenu da uhvati eventualnom pobedom prikljucak i zadnji voz. Od samog pocetka Indijac je zaigrao u svom najboljem elementu i poveo strasan napad na kraljevom krilu. Iako mu je remi u ovoj partiji bio ravan pobedi, Norvezanin je u stilu velikog kockara zaigrao na sve ili nista i ignorisao sve te matne pretnje i kapitalizovao prednost na daminom krilu dobijanjem jos jedne kraljice. I onda je Anand napravio neverovatan i neshvatljiv previd, kada je stiteci kralja od saha poturio pogresnu figuru (konja umesto lovca) i verovatno dobijena pozicija mu se u momentu raspala kao kula od karata, i posto je odmah shvatio sta je uradio, umesto sledeceg poteza je samo predao mec, tako da je Karlsenu iz sledece tri partije trebalo samo pola poena za titulu (dobio ih vec sutradan vodeci bele figure).


Veoma sam zahvalan na ovom prilogu!

Samo da dodam: poslednja partija je trajala četiri sata i 45 minuta i odigrano je 130 poteza.

(pocinjali mecevi u 10:00 ujutru po nasem vremenu, taman na poslu otvorite, i negde pre 15:00 se zavrsi uz vas povremeni monitoring)


A šta bi čovek inače činio u radno vreme!?



chedimir chedimir 16:05 07.12.2013

Re: TOP100

Иван Иванишевић је убедљиво најбољи а ту је још и млади Поповић,такође и Вучковић и Богосављевић,сви су млади а најмлађи међу њима је Инђић Сваки од побројаних би могао да одигра симултанку са нама на блогу и бојим се да нико од нас не би извукао реми
vladimir petrovic vladimir petrovic 15:40 01.12.2013

Prvi posle Fišera

Da pomenem i to da svetski mediji, kao kuriozitet, navode da je Norvežanin Magnus Karlsen prvi svetski šahovski šampion sa Zapada - posle Fišera (First Western-Born Chess Champ Since Fischer)



Magnus Karlsen vežba.
nowhereman nowhereman 16:20 01.12.2013

Re: Prvi posle Fišera


Norvežanin Magnus Karlsen prvi svetski šahovski šampion sa Zapada - posle Fišera (First Western-Born Chess Champ Since Fischer)


Da, nakon 38 godina!

Bobi Fišer je izgubio titulu 1975. godine bez borbe, jer se nije pojavio na meču protiv izazivača Anatolija Karpova. FIDE nije ispunila njegove uslove, a šahovski svet je bio skandalizovan.

Dolazi vreme Karpova, koji je dva puta odbranio titulu u mečevima sa Korčnojem, a zatim u jednom maratonskom meču 1984. i protiv Kasparova. Taj meč je prekinut iz donekle "sumnjivih" razloga, pri rezultatu 5:3 za Karpova i uz 40 remija!

Kasparov osvaja titulu naredne 1985. godine.

U periodu od 1993. do 2005. godine, borbe za šahovsku krunu su odigravane na dva fronta: po pravilima FIDE i po pravilima Profesionalnog udruženja šahista (koje je delo Kasparova i Šorta). Tako je bilo moguće da šahovski svet dobije dva svetska prvaka, u zavisnosti od toga ko se kome jatu pridružio.

Kasparov i Kramnik su bili prvaci sveta u ovom periodu, u sistemu koji je organizovala PCA (Professional Chess Association).

FIDE je, sa druge strane, nastavila sa organizacijom šampionata i njeni šampioni su bili, redom: Karpov, Halifman, Anand, Ponomarjov, Kasimdžanov i Topalov.

Najzad, ova nezdrava situacija je doživela kraj, kada je 2006. godine odigran meč za "ujedinjenje" titule šampiona sveta Topalov - Kramnik, u kojem je Kramnik trijumfovao.

Za Kramnikom dolazi Višnavatan Anand, jedan od najomiljenijih šahista, i kod kuće, i na strani.

Magnusu Karlsenu je prekjuče bio rođendan!


vladimir petrovic vladimir petrovic 16:58 02.12.2013

Re: Prvi posle Fišera

Magnusu Karlsenu je prekjuče bio rođendan!

Pa zato sam te ispravio kada si napisao da je osvojio titulu Svetskog šampiona u 23. godini.
Faktički, osvojio je titulu oko jedne sedmice pre rođendana, 30. novembra, tako da je zabeleženo u šahovske anale da je u pitanju 22. godina.
To je važno.

A on sada ima (već) 23. godine.
nikvet pn nikvet pn 18:51 03.12.2013

Re: Prvi posle Fišera

Диван блог. Топло ми у души. Мој покојни отац у градском шах-клубу био је све. Оснивач, организатор, такмичар; баш заљубљеник. Све оне велике мечеве пратио, анализирао, комбиновао; уживао. Чак и самог Карпова актуелног шампиона једаред у чаршију на симултанку довео; једино мене столица није држала.

Када је Фишер постао шампион ја клинац питам га како то да на Западу нема играча да парирају Истоку ? Напросто је немогуће да тамо нема комбинаторних генијалаца. Има, каже ћале, како да нема. Али не забављају се шахом. Него, рецимо, берзом. Или својом фирмом. Уживају у игри и узгред млате паре. А ми млатимо празну сламу и исто тако уживамо, можда и боље од њих; ко ће га знати ...
nowhereman nowhereman 09:24 04.12.2013

Re: Prvi posle Fišera

Мој покојни отац у градском шах-клубу био је све. Оснивач, организатор, такмичар; баш заљубљеник. Све оне велике мечеве пратио, анализирао, комбиновао; уживао.


Gde su danas takvi zaljubljenici i entuzijasti!? Potrebni su!


Када је Фишер постао шампион ја клинац питам га како то да на Западу нема играча да парирају Истоку ? Напросто је немогуће да тамо нема комбинаторних генијалаца.


Zaista, u to vreme izgledalo da je Fišer nekim čudom pao sa neba i da on, jedan jedini, može da se suprotstavi ruskoj armadi. Sam Fišer je rekao jednom prilikom: "Došao sam da tučem Ruse".

Ko želi da više sazna (čak i ako nije šahista) o raznim zapletima oko Fišera i o njemu samom neka pročita sjajnu i zanimljivu knjigu Svetozara Gligorića "Meč stoleća".





Spaski - Fišer, Rejkjavik, 1972.


G r o f G r o f 16:41 01.12.2013

Dimitrije Bjelica

Prve korake u svetu šaha načinio sam uz Šahovsku čitanku Dimitrija Bjelice.
Fenomenalna knjiga.
petronijevic001 petronijevic001 17:23 01.12.2013

Re:

Шах је занимљива игра(спорт) али изгледа да нема будућност.Није толико занимљиво гледати дуел 2 тима секунданата и тренера, потпомогнутих компјутерима.То се много разликује од шаха пре 20 и више година.




vladimir petrovic vladimir petrovic 17:41 01.12.2013

Re: Dimitrije Bjelica

Prve korake u svetu šaha načinio sam uz Šahovsku čitanku Dimitrija Bjelice.
Fenomenalna knjiga.


Pitam se da li Isidora Bjelica igra šah?
nowhereman nowhereman 12:54 02.12.2013

Re: Dimitrije Bjelica

G r o f
Prve korake u svetu šaha načinio sam uz Šahovsku čitanku Dimitrija Bjelice.
Fenomenalna knjiga.


Bjelica je bio svuda i razgovarao sa svima. Upoznao je čitav šahovski svet, a i taj svet njega poznaje. Njegove popularne knjige su bile dragocene početnicima.

Neki kažu da je bio i ona mirođija, koja se svuda meša...


nowhereman nowhereman 12:54 02.12.2013

Re: Dimitrije Bjelica

Pitam se da li Isidora Bjelica igra šah?


Verujem da igra... dok štrika.

Klot - frket - potez...
nowhereman nowhereman 14:44 02.12.2013

Re:

Шах је занимљива игра(спорт) али изгледа да нема будућност.Није толико занимљиво гледати дуел 2 тима секунданата и тренера, потпомогнутих компјутерима.


Timovi i kompjuteri su tu da pomognu velemajstoru u pripremama pre početka meča.

Ali, dok šahovska partija traje, tu su samo dvojica šahista, tabla i 16 figura. Još uvek.


alselone alselone 14:50 02.12.2013

Re:

Ali, dok šahovska partija traje, tu su samo dvojica šahista, tabla i 16 figura. Još uvek.


A, ne, ne. Da li bi smeo da ukrstis jednu partiju Chess Boxinga sa Tihomirom Atanassov Dovramadjiev aka TigerTAD.

nowhereman nowhereman 21:06 02.12.2013

Re:

Da li bi smeo da ukrstis jednu partiju Chess Boxinga sa Tihomirom Atanassov Dovramadjiev aka TigerTAD.


JAK šahista. Ne bih se usudio!
nowhereman nowhereman 06:34 03.12.2013

Re:

alselone
A, ne, ne.


Šalu na stranu, pitanje jeste principijelno: kakav je uticaj sekundanata, timova i kompjutera na šahovsku igru?

Da li se nešto promenilo tokom poslednjih decenija?


alselone alselone 08:53 03.12.2013

Re:

Da li se nešto promenilo tokom poslednjih decenija?


Ja mislim da jeste. Fiser je jednom rekao (pre nego sto je pokrenuo pricu o sahu 960) da je sah prestao da bude igra razmisljanja i postao igra memorije.

Sa lucidnosti i razuma (naravno uz dozu teorije) sah je postao igra pripreme i memorisanja priprema i kombinacija (naravno uz veliku dozu razmisljanja). Da uprostim sa 70-30 u korist razuma u odnosu na pamcenje postalo je obrnuto.
nowhereman nowhereman 10:34 04.12.2013

Re: Dimitrije Bjelica

Fenomenalna knjiga.


Ovako izgleda moj primerak:




A ovako jedna stranica:




Obožavam ove ilustracije!
nowhereman nowhereman 17:01 04.12.2013

Re:

Da li se nešto promenilo tokom poslednjih decenija?

alselone
Ja mislim da jeste. Fiser je jednom rekao (pre nego sto je pokrenuo pricu o sahu 960) da je sah prestao da bude igra razmisljanja i postao igra memorije.


Fišer je rekao i sledeće: "Za šahovskom tablom ste samo vi i vaš protivnik i vi se trudite da nešto dokažete".


Sa lucidnosti i razuma (naravno uz dozu teorije) sah je postao igra pripreme i memorisanja priprema i kombinacija (naravno uz veliku dozu razmisljanja). Da uprostim sa 70-30 u korist razuma u odnosu na pamcenje postalo je obrnuto.


Da, moguće je da se stvari tako razvijaju.

Ali, nije li pamćenje varijanti presudno samo u prvo fazi igre - otvaranju? Već u središnjici, a pogotovo u završnici nastaju nove, neispitane pozicije, u kojima pamćenje ustupa mesto razmišljanju i šahovskom talentu, rekao bih.

Ne znam kako bi bilo moguće pamtiti "kombinacije"!? Video sam mnogo šahovskih kombinacija i ima ih, zaista, mnogo sličnih, ali ima ih i mnogo sasvim originalnih. Ali, opet, ne bih rekao da veština kombinovanja (tj. šahovska taktika) počiva na pamćenju.


vladimir petrovic vladimir petrovic 17:30 01.12.2013

Usputno: gde je šah, tu je i tenis

Podsećam da je meč Magnusa Karlsena i Višvanatana Ananda, za titulu Svetskog šampiona u šahu, održan u indijskom gradu Čenaju (ranije se zvao Madras).



U tom gradu se održavaju i ATP turniri, na koje učestvuje Janko Tipsarević. Tako je ove godine (u januaru) Tipsarević osvojio ATP turnir u Čenaju:



In January 2013, Janko Tipsarevic won the Aircel Chennai Open - the fourth title of his career on the ATP tour
Черевићан Черевићан 21:54 01.12.2013

олако

2пут . . . . 16 фигурица
квадрат поља, црнобела,
памет притом неопходна
то је тајна шаха, цела
nowhereman nowhereman 12:56 02.12.2013

Re: олако

2пут . . . . 16 фигурица
квадрат поља, црнобела,
памет притом неопходна
то је тајна шаха, цела




Da, šah je tajna, kako to reče Viktor Korčnoj u Havani, dok je ispijao kuba-libre.


nowhereman nowhereman 13:27 02.12.2013

Re: олако

Još poezije:

PARTIJA ŠAHA

Dva penzionera igraju šah
a šestorica kibicuju.
Osam grobova za jednim stolom -
To je i za pesnika mnogo.

Beli puca e četiri.
Crni nije dete - zna.
Drugovi iz detinjstva
na kapiji večnosti,
ali oni igraju šah -
tako igraju kao da prevode sa latinskog!

Crnom peva lovac, dama de pet!
Ne pali, druškane moj!
Ajde malko nazad, kako ti je sad?
Šuh šeh, a tebi?

Al je lepa Venecija, ajde malo šaha!
Nemoj tako strogo, tući će te mama -
drugari iz života,
na samoj ivici ništavila,
ali oni igraju šah,
ljudi moji,
užasno hrabru varijantu.

Pešak e tri,
skakač ef šes,
kibiceri trljaju dlanove,
Nemačka se naoružava.

Zbog te đavolje partije šaha
izgubih voz za Grčku.
A šestorica kibicuju!

Dama de četiri,
Pešak ha tri.

Pedeset
milijardi
grobova
u veselom raspolaženju-
To je zaista veselo.

Skakač ef tri,
Skakač ce šes…


Brana Petrović
abraham_linkoln abraham_linkoln 22:27 01.12.2013

Dišan :)

nowhereman nowhereman 13:01 02.12.2013

Re: Dišan :)


Dišan je voleo šah i slikao šah!

Osim toga, interesovale su ga neke "specijalne pozicije", završnice sa puno pešaka na tabli.

Slušao sam Gligino predavanje o Dišanu - u Muzeju savremene umetnosti.




nowhereman nowhereman 11:01 04.12.2013

Re: Dišan :)





Da li je ovo Dišan lično dizajnirao garnituru?





medjutim92 medjutim92 11:15 02.12.2013

Hvala autoru..

.. i šteta što događaj nije adekvatno ispraćen usput.

B92 je objavio samo vest o kraju meča, i to sa solidnim zakašnjenjem. A imalo je šta da se vidi, premda je meč generalno bio dosadan.

Anand me je razočarao, sem u devetoj partiji nijednom nije pokušao da igra iole ofanzivno, kao da je hteo da odigra gomilu remija i čeka da Karlsen pogreši. U praksi se desilo obrnuto, Karlsen je igrao precizno i koristio Anandovu pasivnost.

Čak i u devetoj partiji, Anand je napravio grubu grešku, ali i bez nje ne bi uspeo da pobedi, Karlsen bi imao remi varijantu a imao je mnogo više vremena..
MightyNora MightyNora 12:48 02.12.2013

Iskreno...

... dugo nisam procitao ovako dobar tekst :)

Hvala
nowhereman nowhereman 13:12 02.12.2013

Re: Iskreno...

Hvala


Ovaj... hvala.


alselone alselone 13:03 02.12.2013

Sah kao izborni predmet

Secam se da se jedno vreme pricalo kako se planira uvodjenje saha kao izbornog predmeta. Guglanje mi daje samo jednu sturu vest o tome.

Da li ne ko zna vise o tome?
nowhereman nowhereman 13:33 02.12.2013

Re: Sah kao izborni predmet

Da li ne ko zna vise o tome?


Kao što rekoh tamo gore, nekada davno država je cenila šah i njegovu vaspitnu ulogu, pa je organizovala akciju "Šah u škole". U školama se igrao šah, kupovane su garniture, a bilo je i ljudi koji su podučavali decu.

Danas je to ostavljeno šahovskim entuzijastima, uz časne izuzetke. Takav je moj utisak.

A o tome - deluje li šah vaspitno, da li razvija moždane vijuge, čvrstinu duha i još neke lepe i dragocene osobine - treba li raspravljati?


alselone alselone 13:43 02.12.2013

Re: Sah kao izborni predmet

Ovo je pre par godina bilo.
nowhereman nowhereman 14:26 02.12.2013

Re: Sah kao izborni predmet

Evo šta sam upravo našao:

"Večernje novosti", 25. april 2013.
Beograd: Izborne predmete biraju - škole!

- NE možemo ponuditi deci izborne predmete koje želimo, zbog nedostatka nastavnog kadra - kaže Natalija Matić, direktorka OŠ "Veselin Masleša". - To se, pre svega, odnosi na šah, jer nastavnik koji bi to radio mora ispunjavati visoke kriterijume. Naši đaci biraju između "Čuvara prirode", "Lepog pisanja" i "Narodne tradicije".


Dakle, nema šahista koji ispunjavaju "visoke kriterijume".
nowhereman nowhereman 22:14 04.12.2013

Re: Sah kao izborni predmet

uvodjenje saha kao izbornog predmeta


Sin jedne prijateljice već ima šah, kao izborni predmet. Ali, to je jedna privatna škola.

A moj sin, trećak, doneo je danas letak iz škole: formira se šahovska sekcija, treba se prijaviti!
docsumann docsumann 16:48 02.12.2013

šah art




Paul Klee - Great Chess Game
nowhereman nowhereman 21:10 02.12.2013

Re: šah art





Macel Duchamp
Portret šahiste
docsumann docsumann 21:49 02.12.2013

Re: šah art



Kandinsky
nowhereman nowhereman 22:05 02.12.2013

Re: šah art


Georges Braque



La Patience
docsumann docsumann 22:39 02.12.2013

Re: šah art

da, da, kubizam je ko naručen za šahovske motive



Huan Gris
vladimir petrovic vladimir petrovic 10:32 03.12.2013

Re: šah art

Docsumann
Nowhereman


Od priloženih (Klee, Duchamp, Kandinsky, Gris, Braque)
najradije bih Klea.
nowhereman nowhereman 10:41 03.12.2013

Re: šah art

Zapostavili smo ženski šah:



Henri Caro-Delvaille
Ma Femme et ses Soeurs (1904)




Giulio Campi
La Partita a Scacchi
alselone alselone 10:52 03.12.2013

Re: šah art

ženski šah:


Ovde se moraju spomenuti sestre Polgar i pitanje - da li su rodjene kao genijalci ili su samo surovi eksperiment oca?
nowhereman nowhereman 10:59 03.12.2013

Re: šah art

Ovde se moraju spomenuti sestre Polgar i pitanje - da li su rodjene kao genijalci ili su samo surovi eksperiment oca?


Zanimljivo.

Da li je moguće ovako odgovoriti: genijalci, podvrgnuti surovom očevom eksperimentu!?




docsumann docsumann 12:51 03.12.2013

Re: šah art

vladimir petrovic
Docsumann
Nowhereman


Od priloženih (Klee, Duchamp, Kandinsky, Gris, Braque)
najradije bih Klea.


kle!

jedan od svega nekoliko, za mene, najvećih
nowhereman nowhereman 22:09 04.12.2013

Re: šah art

kle!


Zanimljiv je Kle. Ili, bolje reći, ovo što vidim je zanimljivo. Moram da priznam - gotovo da ništa ne znam o njemu.

A da neko od vas, poznavaoca, nešto napiše? "Uvod u Klea!"


jedan.kub jedan.kub 22:37 04.12.2013

Re: šah art

Zanimljivo.

Da li je moguće ovako odgovoriti: genijalci, podvrgnuti surovom očevom eksperimentu!?

Nema tu nikakve surovosti. Silom ne možeš nikoga naučiti bilo šta.
Mene je zainteresovala ručno rađena garnitura iz hiljadudevetstotridesetšeste godine.
Ne znam što mi ne radi niz sa brojevima na tastaturi?
nowhereman nowhereman 22:39 04.12.2013

Re: šah art

Nema tu nikakve surovosti. Silom ne možeš nikoga naučiti bilo šta.


Radi se o tome da je otac sprovodio jedan precizan, načno definisan plan, sa ciljem da od svoja dva deteta stvori šahovske velemajstore.

I - uspeo je.
alselone alselone 17:17 02.12.2013

Deep Blue

Kad vec spominjemo sah moramo spomenuti i momenat koji je promenio poimanje saha do tada. Momenat kada je sirova snaga pobedila razum. Golijat samleo Davida.

Pisao sam o tome.

Deep Blue VS Garry Kasparov.
nowhereman nowhereman 22:06 02.12.2013

Re: Deep Blue

Deep Blue


"Ja sam kao šahista bez nade - nikada ne vidim više od jednog poteza unapred" - reče lord Bajron.
docsumann docsumann 23:43 02.12.2013

100


okruglo
nowhereman nowhereman 04:21 03.12.2013

Re: 100


Red je da se Karlsenu da reč:

Jon Hammer vs Carlsen, Halkidiki, 2003



Crni matira
marco_de.manccini marco_de.manccini 04:24 03.12.2013

Re: 100

на овом блогу би награда требала ићи за 64. коментар.
nowhereman nowhereman 04:40 03.12.2013

Re: 100

64. коментар




Upravo sam pokušao, u komentaru iznad, da postavim dijagram na kojem je jedna lepa Karlsenova kombinacija. Ali, nešto ne ide (slutim da je razlog format datoteke). Ako neko može da pomogne...

Da stvar bude još gora, ostao je prikazan samo šahovski dijagram, bez figura.

P.S.
Stvar rešena.
blogovatelj blogovatelj 09:20 03.12.2013

Re: 100

Crni matira


Jel topom na g4 ili ima jos neki pripremni potez?
nowhereman nowhereman 10:04 03.12.2013

Re: 100

Jel topom na g4


U tom slučaju kraljica jede konja na e2.


marco_de.manccini marco_de.manccini 15:14 03.12.2013

Re: 100

Jel topom na g4

Ах, тај пешак на g4, стварно смета. Баш би било згодно кад не би био тамо. Хмм.
nowhereman nowhereman 15:28 03.12.2013

Re: 100

Ах, тај пешак на g4


Na pravom si putu. Tema kombinacije je "odvlačenje".
marco_de.manccini marco_de.manccini 15:45 03.12.2013

Re: 100

Да, ја сам то давао помоћ "баш би било згодно кад не би био тамо".
nowhereman nowhereman 17:13 03.12.2013

Re: 100

Да, ја сам то давао помоћ "баш би било згодно кад не би био тамо".


Ah, da, naravno!


blogovatelj blogovatelj 19:05 03.12.2013

Re: 100

U tom slučaju kraljica jede konja na e2.


Pada mi na pamet i zrtva topa za lovca na e3. Ili lupetam? Ali me to toliko mami, jer bi kralju tim potezom bila potpuno razbijena odbrana.
nowhereman nowhereman 20:22 03.12.2013

Re: 100

Pada mi na pamet i zrtva topa za lovca na e3.


Vidim sada da sam stvorio zabunu... treba da stoji: crni igra i daje mat u 2 poteza.

Nije žrtva topa, nego...


vilovuk vilovuk 21:23 03.12.2013

Re: 100

Jon Hammer vs Carlsen, Halkidiki, 2003

Nije žrtva topa, nego...

... nego dame:

1. Dh5, g4h5
2. Top h4, mat
blogovatelj blogovatelj 03:43 04.12.2013

Re: 100

... nego dame:


Fino skroz.
chedimir chedimir 06:48 04.12.2013

Re: 100

Isti ovaj Hammer je bio sekundant Carlsenu u mechu protiv Ananda !!!
sahkontakt sahkontakt 03:45 03.12.2013

Zasto smo zaboravili na šah?

Procitao sam Baladu o sahu Vladimira Petrovica. Slazem se da je sah igra kojoj nema ravne. Na samom kraju postavljeno pitanje je: "Jesmo li zaboravili na šah? Ako jesmo, šta je tome razlog?"

Jedan od korisnika je lepo primetio, tu je Nole, ko te pita za sah. Tu ima istine. Mi obicno pokazujemo sklonost da vise volimo ono u cemu smo uspesni.

Medjutim, istina je i da je sah postao jako dosadna igra (tu mislim na sahovski vrh, Karlsen i drustvo). Pogledajte samo upravo zavrseni mec izmedju njega i Ananda. Sta mislite o kvalitetu igre? Evo da pokusamo da ispitamo koriscenjem teniskog recnika, posto smo uz Noleta svi zavoleli tu igru: Karlsen nije imao NIJEDAN "winner" i uz tri neiznudjene greske Ananda i niz neverovatno dosadnih remija uzeo krunu? Ocigledno je cekao dvostruko starijeg protivnika da pogresi i to se i desilo.

E sada bih vas ja zamolio da se setite (ako mozete i imate godina kao i ja) kako je izgledao mec Talj-Botvinik 1960. godine. U tom mecu (a originalno znacenje reci "mec", tamo negde iz godine 1400, je uci u konflikt sa nekim, sto ja, iskreno, nisam video da se desilo u Cenaju) Talj je u prvoj partiji krenuo na Botvinika iz sve snage. Ja sam tu partiju dao na svom sahovskom blogu (www.iPlayooChess.com) gde sam pozvao svoje citaoce da uporede tu partiju sa partijama iz Cenaja i sami prosude sta se desilo sa sahom u medjuvremenu (http://iplayoochess.com/2013/11/28/king-magnus-we-the-humble-subjects-of-the-chess-kingdom-are-at-your-mercy/).

Na istom blogu sam negde letos preveo intervju slavnog Davida Bronstajna (iz 2003) sa ruskog jezika (http://iplayoochess.com/2013/07/07/chess-is-no-more-a-game/). Zanimljivo, intervju se nikada nije pojavio na engleskom jeziku. To mora da se procita da bi se shvatilo sta se desilo sa sahom. Ukratko, Bronstajn kaze da se sak pretvorio u borbu za (sahovski) prostor gde se grupe figura bore za neko polje ili odredjeni sektor bitke. Sah je, po Bronstajnu, izgubio svaku kreativnu moc. Nema vise lepote i rizika, samo se gleda na poene i da se odrzi/popravi rejting. Po njemu, sah je prestao da postoji kao igra koju smo poznavali ranije.

Postojeci sistem se odrzava u korist malog broja profitera (sponzora, vrhunskih igraca) koji ne daju da iko sa strane pridje, sem ako od njega nema neke koristi (ovo vam je poznato, tako funkcionise svaku proterski sistem, da ovde ne redjamo). Publika sve to posmatra kao da je sve u najboljem redu. Oni u Cenaju aplaudira na Anandov potez 1.d4?!

Dalje, komjputeri su dokrajcili sah u onome sto je zapocela, verovali ili ne, sovjetska sahovska skola i sam Botvink sa svojim analitickim pristuom sahu koji je ubio svaku lepotu i kreativnost.

Ovo su samo neki od razloga zbog kojih je sah prestao da nas zanima kao u doba Gligorica, Ljubijevica i ostalih velikana. Nasa publika razume sah, i sta je lepo u njemu i zato kod nas ne prolaze partije kao iz Cenaja...



rad ruskog slikara Mihaila Sevala (rodj. 1966)
nowhereman nowhereman 04:38 03.12.2013

Re: Zasto smo zaboravili na šah?

Jedan od korisnika je lepo primetio, tu je Nole, ko te pita za sah. Tu ima istine. Mi obicno pokazujemo sklonost da vise volimo ono u cemu smo uspesni.


Mislio sam da ovo gledište, već izneto, ne zaslužuje ozbiljan komentar.

Da postavim samo nekoliko pitanja:

Hoćemo li se i dalje zanimati za tenis, kada Novak jednog lepog dana odluči da se povuče?
(A Novak je samo jedan jedini, jedinstven, razume se.)

Da li se za šah - "kraljevsku igru" - zanimamo samo zbog turnirskih rezultata ili, možda, i zbog lepote same igre?

Hoćemo li ikada biti uspešni (ako već nismo sada) u onome za šta ne pokazujemo zanimanje?


Medjutim, istina je i da je sah postao jako dosadna igra (tu mislim na sahovski vrh, Karlsen i drustvo).


Ne bih rekao da je šah postao "dosadan", to nikako.

Ali, moguće je da se naš pristup šahu promenio, iz raznih razloga, a jedan od glavnih jesu - kompjuteri.

Uzgred budi rečeno, ima i onih koji ne vole tenis kakav se danas igra, tenis kakav igraju Đoković i Nadal, jer u njemu (tako oni kažu) sve počiva "na snazi i agresivnosti". Kažu oni, lepše je igrao Pit Sampras!


dokrajcili sah u onome sto je zapocela, verovali ili ne, sovjetska sahovska skola i sam Botvink sa svojim analitickim pristuom sahu


Vi otpisaste, zajedno sa Karlsenom "i njegovim društvom" (kako rekoste) i celu sovjetsku šahovsku školu, pa i samog Mihaila Botvinika. Hrabar potez!

Ko je, onda, ostao?

(Da nije, možda... Talj?)


chedimir chedimir 07:35 04.12.2013

Re: Zasto smo zaboravili na šah?

Šahkontakt je u pravu kad povlači paralelu izmedju interesovanja za tenis u Srbiji i Noletove uspešne karijere,,setimo se samo uspešnih generacija košarkaša,rukometaša,vaterpolista,odbojkaša i njihovog predstavljanja u medijima.U tome nema ništa loše,i treba da se ponosimo uspesima naših sportista,mada bi bilo lepše kad bismo mogli pomenuti uspešne rezultate na PISA testu ili matematičkoj olimpijadi.
Šah je nešto drugo,oduvek je delio sudbinu malih sportova i to je to.Sreća je naša pa smo imali šansu da učimo šah uz generacije koje su bile skoro pa jedini pravi konkurent SSSR u,moglo nas je zapasti da se zaljubimo u hokej,kriket,stoni tenis,curling ... think about it
nowhereman nowhereman 17:08 04.12.2013

Re: Zasto smo zaboravili na šah?

U tome nema ništa loše,i treba da se ponosimo uspesima naših sportista


Naravno da nema ništa loše, ali ja i ne tvrdim da se ne treba ponositi tim uspesima.

Logika: "nemamo (danas) jake šahiste, pa je prirodno (i ispravno) da se ne zanimamo za šah, pa prema tome ne moramo razvijati šahovsku igru", za mene nije ubedljiva. Pre svega, verujem da Srbija jeste zemlja šahovskih talenata! Ako smo jednom imali Gligorića i Ljubojevića, imaćemo ih ponovo.

Samo mislim da se treba baviti i onim stvarima u kojima trenutno nemamo uspeha, odn. nemamo igrače - šahiste - koji su trenutno u svetskom vrhu.

Ako danas nemamo jake igrače, to ne znači da ih nećemo sutra imati.

Šah je nešto drugo,oduvek je delio sudbinu malih sportova i to je to.


Možda - u San Marinu. U Srbiji i nekadašnjoj Jugoslaviji šah nije bio "mali sport", naprotiv.


sahkontakt sahkontakt 04:00 05.12.2013

Re: Zasto smo zaboravili na šah?

Nowhereman

Vi smatrate da sah na samom vrhu nije postao dosadan i to je u redu. Imate pravo na takvo misljenje i ja vam necu reci da to ne zasluzuje ozbiljniji komentar.

Sto se tice stanja u kome je savremeni sah, kao i o tome sta je u tome doprinos Sovjetske skole i Botvinika mozete da steknete vise uvida iz intervjua Davida Bronstajna na engleskom http://wp.me/p2z5ix-2Cm ili ruskom http://www.ogoniok.com/archive/2003/4785/06-53-55/ (ne znam koji vam jezik vise lezi)

Posto ste vidim skloni da omalovazavate i potcenjujete svoje sagovornike, moguce je da cete isto uciniti i ovoga puta kada je rec o Bronstajnu, coveku koji je igrao sa Botvinikom mec 1950, odlicno poznavao sovjetski sistem i kako on iznutra stvarno funkcionise.

Ali vi cete vec verovatno naci i Bronstajnu mane...
chedimir chedimir 05:01 07.12.2013

Re: Zasto smo zaboravili na šah?

Sah je uvek bio mali sport,believe me Igrao sam ga skoro profesionalno do pre 8 godina i znam o chemu se radi.Srbija je zemlja talentovanih ali ni drugi nisu stajali u mestu,a uz to smo mi imali uzhasne sankcije i ekonomsko osiromashenje shto u praksi znachi malo turnira napolju i slab uvid u napredak drugih.Jedno je pracenje shaha preko medija a drugo je kad odesh na turnir u Indiju pa te tamo biju deca (pronadjite blog doskorashnjeg selektora Drazica )Ipak,najgora stvar u Srbiji je shto npr.recimo omladinski shampion sveta Miladinovic nije dobio pravu tj.sveopshtu podrshku cele organizacije,da ne pominjem ostale mlade velemajstore koji su zaista samo svojim radom i zalaganjem i odricanjem roditelja (slichna pricha kao Djokovic doshli dotle gde jesu.Da je Carlsen rodjen u Srbiji nikad ne bi bio shampion sveta !
chedimir chedimir 05:19 07.12.2013

Re: Zasto smo zaboravili na šah?

Bronstajn je bio OK ali ovaj intervju je previshe.Ako mu je bila bitna lepota u shahu mogao je da komponuje probleme i da se takmichi na tim takmichenjima.To shto je igrao mech sa Botvinikom ne daje mu za pravo da kritikuje shkolu iz koje je sam ponikao i njen doprinos ovoj lepoj igri.Verovatno je bio zhrtva i kaotakav onemogucen da postane shampion,ali onda celu njegovu prichu teba gledati kao prichu nekoga ko je onemogucen na korak do cilja,iako po njemu to i nije neki cilj.U ovom svetlu bolje je pratiti Kasparova chija se pricha zavrshila happy-end om i koji je verovatno najveci shampion ikada a usput je uvek prichao kako je proizvod bash te shkole.
ps upravo zavrshen svetski timski shampionat Rusi prvi ispred Kineza i Ukrajinaca koji su ceo turnir vodili,ochigledno je ta sovjetska shkola truba!
nowhereman nowhereman 10:46 07.12.2013

Re: Zasto smo zaboravili na šah?


Sah je uvek bio mali sport,believe me...


Moguće je.

Kada sam rekao da šah nije bio mali spot, mislio sam na ono vreme kada su Kasparov i Karpov vladali svetskim šahom, na prvoj i drugo poziciji. Na trećem mestu je bio naš Ljubojević.


pronadjite blog doskorashnjeg selektora Drazica


Veoma zanimljiv i sadržajan sajt.

A evo i teksta napisanog povodom završetka meča Anand - Karlsen:

A na kraju suze !! Mec anand-Karlsen je gotoV !!

"Kraj meca, Magnus velicanstveni prvak sveta u sahu" - kaže velemajstor Dražić.


marco_de.manccini marco_de.manccini 20:50 03.12.2013

хтео не хтео

Коначно проблем као створен за мене. Решио сам га из прве.

Бели матира у шест потеза.



marco_de.manccini marco_de.manccini 03:42 04.12.2013

Re: хтео не хтео

За оне којима је проблем био сувише лак, ево један много тежи.

Бели вуче и не матира у шест потеза.
nowhereman nowhereman 09:10 04.12.2013

Re: хтео не хтео

Бели вуче и не матира у шест потеза.


Da vidimo. Da li je prvi potez 1. d4 ? Ili, ne... Ali, šta ako crni odgovori b5?
marco_de.manccini marco_de.manccini 14:57 04.12.2013

Re: хтео не хтео

: )
пробаш онда d5, чини ми се најбоље у датом тренутку.

и кад смо код најбољег потеза, чини ми се да су, с обзиром на брзину његове игре, једном питали Ананда колико потеза унапред види, а он одговорио „један, онај најбољи“.
nowhereman nowhereman 16:47 04.12.2013

Re: хтео не хтео

и кад смо код најбољег потеза, чини ми се да су, с обзиром на брзину његове игре, једном питали Ананда колико потеза унапред види, а он одговорио „један, онај најбољи“.


Lako je Anandu, kada zna!

Nama, običnim smrtnicima, ostaje da se držimo saveta Emanuela Laskera, čoveka koji je duže nego bilo ko drugi, punih 27 godina (1894-1921) bio svetski šampion:



"Kada vidiš dobar potez, onda tragaj za boljim!"

P.S.
Šta bi sa dvo-potezom Nabokova?


marco_de.manccini marco_de.manccini 17:54 04.12.2013

Re: хтео не хтео

Šta bi sa dvo-potezom Nabokova?

Мислим да је било довољно јасно да нисам био озбиљан, али видим да ме људи пречесто схватају озбиљно. То сам ја предлагао да се „бели вуче и даје мат у два потеза“ схвати као „бели вуче двапут и даје мат“. Дакле, у Набоковом проблему дама поједе пешака на c6 па одмах затим, не чекајући да црни реагује, даје мат на d5.

Али добро, да пробам озбиљно, а да ипак не одам потез, поента проблема је да црни не може да помери ниједу од фигура у колони g и h, померање црног краља је погубно, померање црног коња с другог реда (чак и ако узме белог топа) је погубно, померање црних пешака на шестом и седмом реду је јако неповољно, јер слаби одбрану. Само је онај црни пешак у трећем реду слободан да ради шта хоће. Хмм.
nowhereman nowhereman 18:13 04.12.2013

Re: хтео не хтео

То сам ја предлагао да се „бели вуче и даје мат у два потеза“ схвати као „бели вуче двапут и даје мат“.


U stvari, to je cela jedna šahovska "škola", jer ima zaista onih koji vuku odjednom dva poteza.


поента проблема је да црни не може да помери ниједу од фигура у колони g и h, померање краља је погубно, померање коња с другог реда (чак и ако узме топа) је погубно, померање пешака на шестом и седмом реду је јако неповољно, јер слаби одбрану.


Mogu da ga patiram, ne znam da ga matiram!


marco_de.manccini marco_de.manccini 18:17 04.12.2013

Re: хтео не хтео

rešenje na pp, suviše je dobar problem da ga odamo tek tako.
nowhereman nowhereman 22:29 04.12.2013

Re: хтео не хтео

Primio, hvala!
chedimir chedimir 05:04 07.12.2013

Re: хтео не хтео

To je bilo dok nije upoznao Carlsena
chedimir chedimir 05:22 07.12.2013

Re: хтео не хтео

ovaj komentar je trebalo da bude ispod onog o Anandu i "jednom ali najboljem" potezu

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana