Gost autor

Kako se nositi sa poplavama - tehnička pitanja

krkar RSS / 22.05.2014. u 05:58

GOST AUTOR: 8C Competizione

Probao bih uvodni tekst ovog Bloga uciniti sto kracim. Ideja je da bude inicijalna kapisla strucnoj raspravi, molio bih Vas da zbog toga ostavite sve politicke komentare sa strane ili da to radite na drugom Blogu.

A pisem ga kao inzenjer, doduse masinski. Radeci u struci i resavajuci  na dnevnoj bazi cesto vrlo kontradiktorne probleme, stekao sam iskustva kako balansirati i kako praviti kompromise (naravno nikako trule) i kako najbolje koristiti raspolozive resurse. Jos ako pri tom uspete da koristite medijum koji vas muci (npr. u ovom slucaju poplavnu vodu) ili nesto sto Vam je tu, odmah na raspolaganju, nema sladjeg resenja!

Ideju za ovo obracanje sam dobio jednostavnim Google-ovanjem za resenja za odbranu poplava. Par tih resenja mi izgleda tako dobro, jednostavno, koristi resurse koji vec postoje ili koji se unapred pripreme (sluzeci drugoj nameni na tom mestu) ...

Krenimo od prvog resenja koje sam video, koje mi deluje vrlo primenjljivo, kako lokalno (cak i do nivoa jedne jedine kuce) pa sve do odbrane gradova. Njena najveca lepota jeste sto je potpuno mobilna, skalabilna (ne zamerite gastarbajteru koji polako zaboravlja maternji jezik), koristi kao glavni medijum upravo poplavnu vodu.

wipp09.jpg

wipp32lg.jpg

wipp20lg.jpg

Sistem je vrlo jednostavan. Gumeni/celofanski/... rezervoari ("virsle") se postavljaju ili oko objekata kojis ezele zastititi, ili se njima organizuje linija odbrane. Ukoliko se na vreme pocne upumpavati voda koja prilazi, napunjeni rezervoari pocinju da se "samo-ucvrscuju" i tako predstavljaju prepreku nadolazecoj vodi. Ukoliko se pocne kasnije, i dalje nije kasno, posto se moze koristiti voda koju inace ispumpavamo iz poplavljenog podrucja. Preko ovog linka (http://www.hydroresponse.com/wipp.htm) mozete pogledati dalje detalje o tome sta npr. nudi ova firma. Ovo je samo jedan primer. Trazite dalje.

 

floodstop-barrier.jpg

Floodstop-CAD-Plans.jpg

Slicna verzija (http://www.floodstop.co.nz/flood-defence-solutions.html), koja koristi elemente od duvane plastike (u tome su vam pakovani svi tecni deterdzenti npr.) koji su vrlo laki za transport (doduse kabasti), a mogu se takodje puniti (poplavnom) vodom. Oba sistema ne bi trebalo da budu preterano skupa, ukoliko bude pameti kod nas, neka od nasih firmi ili drzava, na kraju krajeva, bi mogla da otkupi licencu za proizvodnju istih i da ponudi po pristupacnim cenama. Ekonomski aspekt bih ostavio preduzetnicima.

Drugi sistem zahteva vece planiranje i veca ulaganja, ali predstavlja nesto sto bi i gdina Bobica zadvoljilo, sa estetskog aspekta. Mislim da se ne trebati brecati na pominjanje "estetskog", posto ipak treba voditi racuna o izgledu obala, ponarocito u urbanim sredinama. I ovaj sistem je naprosto genijalan, zbog svoje "jednostavnosti" (ok, ovde ce mi kolege inzinjeri skociti u usta, licno mislim da nije neizvodljivo ako se odradi kako treba). Naime, gdin Ho-Hyeok Lee (ZZZZ) se dosetio da napravi setacke/biciklisticke staze koje mogu da se, po potrebi, preklapaju za 90 stepeni i tako formiraju odbrambene zidove od poplava, tamo gde ne postoje nasipi.

flood_control2.jpg

flood_control3.jpg

flood_control7.jpg

Treci sistem ste verovatno (bar na kratko) videli u jednom od komentara na drugim Blogovima (link na zalost uklonjen zbog razloga o kojima necemo sada). Radi se o verziji koja predvidja ili manuelno dodavanje drvenih/metalnih greda izmedju trajno ili privremeno postavljenih stubova, ili koriscenje automatskih ustava (sto mislim da je vecinom nepotrebno, ukoliko se stvari odradjuju na vreme).

Privremeno postavljeni stubovi bi zahtevali da se unapred odradi postavljanje odgovarajucih "ankera" iliti lokalnih temelja (nemojte zameriti ako ne upotrebljavam korektan gradjevinarski naziv), u koji bi ste stubovi vrlo brzo postavljali i fiksirali. Trajno postavljeni stubovi su malko problematicni da se rese sa estetske strane, ali pravom dizajneru nista nije tesko.

Evo kako to izvodi ova firma uspesno

5084.jpg

 

Ima jos firmi kao sto je ova i ova.

CFDS%20WaterDoor1.JPG

hochwasser2.gif

wwall1.JPG

FAG_4.1.gif

Dalje idu resenja koja zahtevaju strateska ulaganja, slicno ovim ustavama na Temzi kod Londona

Thames-BarrieriStock.jpg

To bi bio predlog Vladi gde da trosi pare od Arapa!

Ono isto sto sam primetio na postojecim bedemima (uzecu primer Usca na Dorcolskoj strani) jeste da su nekako previse "glatki". Ovo ne sprecava vodu u naletu da gubi energiju osim na rusenje svega pred sobom, pa i samog bedema. Prosle godine sam letovao na Severnom moru i mao priliku da vidim kako se bore protiv poplava i talasa.

Wellenbrecher%20%20DSC0491.JPG

LQ+wir-testen-und-berichten.de+LZ+expedia.de_06.jpg 

Jedno od resenja je i postavljanje ovakvih "razbijaca talasa" koji umanjuju kineticku ("rusilacku") energiju nadolazece ili prolazece poplavne vode. Tamo gde se zeli ostaviti malko "prirodniji" utisak obale, moze se koristiti i krupnije kamenje.

Na kraju, nista ne moze biti bolje od odrzavanja i unapredjivanja postojece strukture. Pogledajte koliko se menjala visina bedema na Severnom moru

Deichinfo2008.JPG

deich219_v-contentgross.jpg

Bedemi bi trebalo da sluze jos ponecemu, osim odbrane od poplava! Molim Vas da razmisljate da se radi ipak o strateskim ulaganjima i treba izvuci maksimum iz svega ovoga! Evo kako se bedemi mogu korititii za puteve i pruge:

1168151628.jpg

Sasvim sam siguran da postoji jos jako mnogo resenja. Molim Vas da pisete kako o vecim resenjima, tako i o onim manjim, lokalnim, makar i za zastitu jednog jedinog objekta! Vrlo bitno je da se pokazu primeri kako se odbraniti i prirucnim sredstvima.

Gdin Bobic bi mozda mogao da predlozi i jednostavna arhitektonska resenja kako ili prepraviti ili unapred planirati zastitu kuca i zgrada (da vam zagolicam mastu, npr. potrazite na netu strucno objasnjenje na kom, vrlo genijalnom, principu rade ledolomci!).

Na kraju bih preporucio strucnjacima (bilo koje branse) da se raspitaju i po mogucnosti pocnu primenu tzv TRIZ metoda u resavanju problema (http://en.wikipedia.org/wiki/TRIZ). Siguran sam da ce Rusofili procureti od srece, takodje i oni koji obozavaju Japance.

Razmisljajte svojom glavom i budite kreativni, umesto da slusate popovske dogme!



Komentari (312)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

8c_competizione 8c_competizione 08:30 22.05.2014

Re: Pucanj u prazno

Jer džaba je barijera, ako ti iza leđa iz zemlje nadire voda. Malo je kompleksniji problem od običnih barijera, ali svakako nije nerešiv, niti je potrebna neka mnogo velika pamet.





u pravu ste, cilj ovog bloga je bio da se inicira rasprava i potaknu vlasti da pocnu ozbiljno i strucno da razmisljaju o ovom problemu.

ono sto je dobro u celoj situaciji jeste da bas i ne moramo da izmisljamo toplu vodu niti rupu na saksiji, vec samo da primenjujemo iskustva drugih. jedan od mojih predloga bi bio da definitivno trazimo strucnu pomoc od Holandjana ili Nemaca, koji se prilicno uspesno bore protiv poplava koje kod njih izaziva najcesce more, i to silinom dosta jacom od ovoga sto je nas pogodilo.

evo primera:
http://www.detail.de/inspiration/technik-strategien-gegen-das-hochwasser-schadensvorbeugung-durch-planung-und-konstruktion-106424.html
http://www.scope-online.de/upload_hoppenstedt/1229450_big_554431.jpg


8c_competizione 8c_competizione 08:43 22.05.2014

Re: Pucanj u prazno

Tako je, 95%.
Plus što je ova zemlja siromašna, pa je operacija sečenja dupeta ne bi li zakrpila dupe svakodnevna i uobičajena.
Pa onda to malo para što ima cepka tako da svima i za sve da po malo ali nikome dovoljno.
I rešava probleme do nivoa skidanja sa vanredne odbrane, a onda na njih zaboravlja jer iskače deset drugih i prečih.


Free, uvek je lako biti pesimistican i samo zakerati i kriviti nekog drugog (Boga, sudbinu kletu, CIA, HAARP ...). Kostunica sindrom!

Razmisli samo koliko se ovih prethodno navedenih "gumenih virsli" moglo kupiti samo za jedan popovski Q7. kreni odatle!

"normalnom drzavom se postaje" sto mi negde drugde Milenkovic lepo odgovori!

ali manimo se politizovanja, tema bloga je da se vidi ima li ideja kako ovo resavati i u jednoj zemlji kojoj su gace pune rupa!

licnog sam misljenja da bas zbog toga moramo biti pragmaticni. baviti se strateskim ulaganjima u odbranu onde gde je to redovna pojava, ali imati i dosta mobilnih resenja za brze reakcije gde je potrebno. prestanite razmisljati megalomanski. to ne rade ni mnogo bogatiji Nemci, Japanci ni Englezi. Evo vam primera Engelske: posto su im snezne padavine toliko retke u zemlji, i kada padnu to je obicno par dana i to je to, odlucili su da ne ulazu preobimna sredstva u mehanizaciju za ciscenje snega, vec da jednostavno odsede tih par dana kod kuce (lazy buggers!).
blogovatelj blogovatelj 01:17 23.05.2014

Re: Pucanj u prazno

Plus što je ova zemlja siromašna, pa je operacija sečenja dupeta ne bi li zakrpila dupe svakodnevna i uobičajena.


Pretpostavljam da si mislio na uši i dupeta.
Ja bih ovo drugačije, potpuno drugačije formulisao.
Operacija sečenja ušiju ne bi li se zakrpilo dupe svakodnevna je i uobičajena, pa je ova zemlja siromašna.
Najnoviji primer su ti tekuće poplave.
Da je neko razmišljao da ojača i poveća bedeme sad bi šteta bila neuporedivo manja.
Višedecenijski primer - autoputevi.
Od kada moje sećanje dopire, a to je sredina sedamdesetih, autoputeva je u Srbiji izgrađeno 10km godišnje. Uzmi i pogledaj kartu i obrati pažnju na sledeće. Pismen autoput Kragujevac - Petrovac u Crnoj Gori ne bi bio duži od 250km. Trenutno do Petrovca ima 450km. Dakle, svako ko iz Kragujevca ode u Petrovac i vrati se kući, potroši benzina za nepotrebnih 400km.
I tako uvek. I tako svuda. Neizolovane kuće, prozori koji ne dihtuju, loše gorivo, loše grejanje (naježim se kad se setim onih grejalica devedesetih)
I ovako mogu da nabrajam do sutra.
zilikaka zilikaka 08:16 22.05.2014

7

Prvo da pozdravim kolegu i da kažem da se uopšte ne slažem sa njim, što još jednom potvrđuje da jesmo kolege.

Da odma udarim po sred čela.

Kako da radim kad ne znam kako glasi projektni zadatak?!

Za kakvu vodu se pravi (od)brana?
Složićeš se da je skroz druga priča kad ti se sjuri odjedared velika količina, pa još sa planine (što je bio slučaj sa Kolubarom) ili kad nedajbože, krenu da se penju lagano Sava, Tisa il Dunav.
Da ne kažem da imaš i treću vrstu, a to je kad ti dođe voda s leđa, kroz atar, što se u Banatu više puta dešavalo.


Ne znam kakav si ti, al ja ni cipele ne idem da kupim pre nego smislim šta mi tačno treba.


I osim toga, taj problem bi trebalo da umeju da reše građevinci, hidraši.
Mi možemo samo da se upetljamo, jer svakako ne znamo zanat.

...a da se kupi ima svašta, al rekoh ti gore za cipele.
Eto.
maksa83 maksa83 08:23 22.05.2014

Re: 7

Ne znam kakav si ti, al ja ni cipele ne idem da kupim pre nego smislim šta mi tačno treba.

Sad ću da ti protraćim (bar jedan) sat života koji nikad nećeš dobiti nazad:

Shoes of Pray

antioksidant antioksidant 08:25 22.05.2014

Re: 7

Ne znam kakav si ti, al ja ni cipele ne idem da kupim pre nego smislim šta mi tačno treba.

па зато су и понуђена различита решења на разматрање* (а нека се и примењују као оне плоче у нс и голупцу). интересанти су ови гумени јастуци/виршле јер делују покретно али ме интересуја њихова пловност. шта њих потапа?
* јер свакако неће све имати исто решење (осим ако добављач не реши баш тако :))
angie01 angie01 08:27 22.05.2014

Re: 7

maksa83
Ne znam kakav si ti, al ja ni cipele ne idem da kupim pre nego smislim šta mi tačno treba.

Sad ću da ti protraćim (bar jedan) sat života koji nikad nećeš dobiti nazad:

to sa cipelama problem?

'alo bre, prodjes, uocis, prepoznas(te se),... and they lived happily ever after.
tadejus tadejus 08:33 22.05.2014

Re: 7

angie01

to sa cipelama problem?'alo bre, prodjes, uocis, prepoznas(te se),... and they lived happily ever after.


to
a kad se poderu (na šta ti ukaže sablažnjeni muž) ti opet kupiš iste takve.. ili bar novu verziju tih istih takvih..
pa nastavite živjeti u sreći
zilikaka zilikaka 08:38 22.05.2014

Re: 7

Sad ću da ti protraćim (bar jedan) sat života koji nikad nećeš dobiti nazad:

priznajem da me povuklo. Pogledala al kad sam došla dovde i videla da su opcije vrlo ogrničana i da mi ni jedna ne odgovara, odustala.

to sa cipelama problem?

'alo bre, prodjes, uocis, prepoznas(te se),... and they lived happily ever after.


Ne kažem, dešava se, al sve ređe. Problem je što sve ređe imam priliku da prolazim. Zato i u pazar krećem sa dobro definisanim ciljem.

...i bude da se vratim praznih ruku, jer tako nešto, sa svim osobinama i još do limita cene koju sam postavila.... jednostavno ne postoji.
zilikaka zilikaka 08:42 22.05.2014

Re: 7

a kad se poderu (na šta ti ukaže sablažnjeni muž) ti opet kupiš iste takve.. ili bar novu verziju tih istih takvih..
pa nastavite živjeti u sreći


E, da izvine domaćin zbog skretanja s teme, al samo da dodam da ove godine treba da pazarim Grubin sandale.
Ne znam, nisam još obišla radnje, al osnovano pretpostavljam da ću kupiti četvrti put iste.
Oni slabo uvode nove modele, tako da ti stvarno maksimalno olakšaju izbor.
tadejus tadejus 08:45 22.05.2014

Re: 7

zilikaka
da izvine domaćin zbog skretanja s teme, al samo da dodam da ove godine treba da pazarim Grubin sandale. Ne znam, nisam još obišla radnje, al osnovano pretpostavljam da ću kupiti četvrti put iste.Oni slabo uvode nove modele, tako da ti stvarno maksimalno olakšaju izbor.


domaćine ja samo još ovo i onda neću više
otkrij birkenstock, kao idejnog vođu grubina, i tvoja ljubav trajaće još i mnogo duže
zilikaka zilikaka 08:48 22.05.2014

Re: 7

i tvoja ljubav trajaće još i mnogo duže


Hvala, al samo ako se uklapaju i u cenu.
8c_competizione 8c_competizione 08:48 22.05.2014

Re: 7

интересанти су ови гумени јастуци/виршле јер делују покретно али ме интересуја њихова пловност. шта њих потапа?


tu je glavna caka: VODA! plavna voda! "virsle" se napune vodom, recimo do visine 2 m da bi se branilo od vode do 1.5 m (pogledaj tabelu u dnu stranice).

u tome je genijalnost ovog sistema!
krkar krkar 08:50 22.05.2014

Re: 7

otkrij birkenstock, kao idejnog vođu grubina


Sreća da ste udate, nema sigurnije kontracepcije od te nakazne obuće koja izgleda kao letnja verzija Borosana proizvedenih u DDR-u!
antioksidant antioksidant 08:50 22.05.2014

Re: 7

virsle" se napune vodom, recimo do visine 2 m da bi se branilo od vode do 1.5 m


изгледа да имам неко пироћанско порекло. био сам у фазону - купио сам 2 метра висине, мора да ме брани од воде 2 метра дубине :)
antioksidant antioksidant 08:51 22.05.2014

Re: 7

Sreća da ste udate, nema sigurnije kontracepcije od te nakazne obuće koja izgleda kao letnja verzija Borosana proizvedenih u DDR-u!

ја мислим да је то рецидив хипи моде кад су хаљине ишле до пода (а и звонцаре) па се у суштини обућа није ни видела
8c_competizione 8c_competizione 08:52 22.05.2014

Re: 7

Kako da radim kad ne znam kako glasi projektni zadatak?!


mislim da ovo Tesli i Stiv Jobs-u nikada nije bio problem?

kad ti dođe voda s leđa, kroz atar, što se u Banatu više puta dešavalo.


za ovo sluzi mreza kanala, ustava i pumpi, ne? koje kanda imamo, samo ne odrzavamo

ložićeš se da je skroz druga priča kad ti se sjuri odjedared velika količina, pa još sa planine (što je bio slučaj sa Kolubarom)


ja u ovome vidim izvor velike kolicine energije koja se da pravilnim kanalisanjem ili akumulacijom pretvoriti u elektricnu energiju
AlexDunja AlexDunja 08:53 22.05.2014

Re: 7


Sreća da ste udate, nema sigurnije kontracepcije od te nakazne obuće koja izgleda kao letnja verzija Borosana proizvedenih u DDR-u!

od vra tne
krkar krkar 08:59 22.05.2014

Re: 7

od vra tne


Birkenstock bio značajan činilac u jednom mom raskidu
Sepulturero Sepulturero 09:02 22.05.2014

Re: 7

zilikaka
i tvoja ljubav trajaće još i mnogo duže


Hvala, al samo ako se uklapaju i u cenu.


Значи не, јер Б. су бар 2x скупље.
zilikaka zilikaka 09:04 22.05.2014

Re: 7

AlexDunja
Sreća da ste udate, nema sigurnije kontracepcije od te nakazne obuće koja izgleda kao letnja verzija Borosana proizvedenih u DDR-u!

od vra tne

Bojim se da vas ništa nismo pitale.

Ja u ovome leti hodam kad znam da će hodanje trajati dugo, i...to je to.
Mnogo mi je važnije da ne dobijem žuljeve nego da se nekom dopadnu/em.
8c_competizione 8c_competizione 09:04 22.05.2014

Re: 7

изгледа да имам неко пироћанско порекло. био сам у фазону - купио сам 2 метра висине, мора да ме брани од воде 2 метра дубине :)


na zalost ne funkcionira po Pirotjanski!
tadejus tadejus 09:11 22.05.2014

Re: 7

krkar
od vra tneBirkenstock bio značajan činilac u jednom mom raskidu


ah pa to kad jadnica nije pila džirlo čaj za povećanje sveukupne fizičke ljepote..
a da je pila..
8c_competizione 8c_competizione 09:16 22.05.2014

Re: 7

narode, zamolio bih da smanjite dozivljaj sa cipelama i da probamo da odrzimo raspravu na tehnickom i kreativnom nivou!

molim vas!

maksa83 maksa83 09:21 22.05.2014

Re: 7

krkar
od vra tne


Birkenstock bio značajan činilac u jednom mom raskidu

Rasna bliskoistočna cica te - povodom tvog nepristojnog predloga - izudarala papučom?

To je tamo opak hjumilijejšn...


P.S. Neću više!
angie01 angie01 09:22 22.05.2014

Re: 7

(na šta ti ukaže sablažnjeni muž)



:)), e a moram samo ovo i necu vise da ometam,

jednom, stigle neke gilje i mi se je l te prepoznali, a ja ni kinte, a ima samo jedne, vratim se ja skrhana u redakciju i pozalim se kolegama, ono objasnim dramu, ono, da resimo problem-kaze jedan, evo ti cekovi, pa mi posle vrati kes, meni zacaklile okice, na sta ce drugi- e, samo uzmi, sacu ti zovem muza da mu kazem da (besporebno) ulazis u stetu, kazem mu pa, sad cu morati i tasnu, na sta ce onaj sa cekovima-valjda mu odgovaralo da mu ukesiram uskoro, ne mogu da kazem, pazili su me kao jedini zemski primerak,- kaze, pa normalno da ces morati i torbu, neces valjda da brukas familju sa rasparenim asesoarima.
krkar krkar 09:46 22.05.2014

Re: 7

Mnogo mi je važnije da ne dobijem žuljeve nego da se nekom dopadnu/em.


E onda uzmi i ovo u obzir:

zilikaka zilikaka 10:25 22.05.2014

Re: 7

Kako da radim kad ne znam kako glasi projektni zadatak?!

mislim da ovo Tesli i Stiv Jobs-u nikada nije bio problem?


Bingo!

Ja znam da nisam ni Tesla ni Jobs i nemam s tim problema.

Ne znam šta su tebi govorili tamo gde smo oboje (pretpostavljam) učili, al meni su na vreme rekli da smo mi samo malo školovanije zanatlije.
I hvala im.

zilikaka zilikaka 10:26 22.05.2014

Re: 7

E onda uzmi i ovo u obzir:


E jesi magarac...
milojep milojep 10:34 22.05.2014

Re: 7

zilikaka
Kako da radim kad ne znam kako glasi projektni zadatak?!

mislim da ovo Tesli i Stiv Jobs-u nikada nije bio problem?


Bingo!

Ja znam da nisam ni Tesla ni Jobs i nemam s tim problema.

Ne znam šta su tebi govorili tamo gde smo oboje (pretpostavljam) učili, al meni su na vreme rekli da smo mi samo malo školovanije zanatlije.
I hvala im.



Dok sam se ja bavio projektovanjem, sam sam sebi pisao projektni zadatak jer investitori to nisu bili u stanju. A kako ne bi pisao dva puta istu stvar kod zadatka u futuru a tehničkog opisa u prošlom vremenu, projektni zadatak je sadržao samo jednu rečenicu u kojoj se pozivalo na propise.
Elem, Tesla i Jobs su projektne zadatke zadavali(ne pisali) samima sebi.
zilikaka zilikaka 10:45 22.05.2014

Re: 7

Dok sam se ja bavio projektovanjem, sam sam sebi pisao projektni zadatak jer investitori to nisu bili u stanju.


E..el smem malo (opet) da prošaram?

Najmorbidniji u životu mi je bio u neposredno posle rata u Bosni. (il je još bio rat, bemliga).
Ja još taze, mala privatna firma, industrijsko hlađenje, mušterije razne.

Jednom dolazi čovek sa idejom da prevozi mrtve iz jednog entiteta u drugi, da se pristojno sa'rane.
E, al hteo hladnjaču sa boksovima, 6 ili 8 tela, ne sećam se.

...i aj projektni tadatak i tako-tako (mislim da ne sme da ide preko 5 i ispod 2 celzijusa, tako nekako, al čikam te da nađeš tehničke parametre iz (tada) dostupnih tablica...
milojep milojep 10:50 22.05.2014

Re: 7

...i aj projektni tadatak i tako-tako (mislim da ne sme da ide preko 5 i ispod 2 celzijusa, tako nekako, al čikam te da nađeš tehničke parametre iz (tada) dostupnih tablica...


Pazi, elektroinzenjer sam, automatičar, nije nikakav problem automatikom odraditi to! Ono što tebi treba je proračun gubitaka za najgore spoljne uslove zidova hladnjače, i prema tome odabrana rashladna jedinica.
zilikaka zilikaka 10:54 22.05.2014

Re: 7

Ono što tebi treba je proračun gubitaka za najgore spoljne uslove zidova hladnjače, i prema tome odabrana rashladna jedinica.


Znaam, prijatelju, a da ne idem baš u detalje, kad treba da tražiš tehničke parametre za hladnjače, a imaš podatke za ribu, piletinu....
Nemoj me terati da idem u detalje. Jako je morbidno.
milojep milojep 11:10 22.05.2014

Re: 7

zilikaka
Ono što tebi treba je proračun gubitaka za najgore spoljne uslove zidova hladnjače, i prema tome odabrana rashladna jedinica.


Znaam, prijatelju, a da ne idem baš u detalje, kad treba da tražiš tehničke parametre za hladnjače, a imaš podatke za ribu, piletinu....
Nemoj me terati da idem u detalje. Jako je morbidno.


Jeb'ga što bi rekla braća Crnogorci: Ako nema u vugla ima u gugla.(naravno to je za danas) a tada jedino da se okrene patologija u nekom KC.

p.s. naravno ukoliko je pitanje optimalne temperature.
antioksidant antioksidant 11:29 22.05.2014

Re: 7

a imaš podatke za ribu, piletinu....

svinjetinu...
jbga, ali tako je
zilikaka zilikaka 12:26 22.05.2014

Re: 7

svinjetinu...

Daaa, TO je ono što sam htela da preskočim, al ne moš s vama.

Tad sam saznala da po tehničkim osobinama svinjetina paše neverovatno.
Ne ni govedina nego baš svinjetina.
Valjda udeo vode, udeo masti...

Ima tu onda koliko će se često otvrati vrata i još nekoliko stvari...ma lepota.
gedza.73 gedza.73 13:00 22.05.2014

Re: 7

Mnogo mi je važnije da ne dobijem žuljeve nego da se nekom dopadnu/em.
E onda uzmi i ovo u obzir:

Pusti ti Krkara. Popke (curule) 'ubijaju' stopala.

Ekstremno udobne. Otporne na kiseline, antiklizajuće, ojačane.



Ove su malo teže, ali vrlo jake.

I pripadajuće pantalone (doživotna garancija na šavove)
golubica.bg golubica.bg 23:16 22.05.2014

Re: 7

maksa83

Sad ću da ti protraćim (bar jedan) sat života koji nikad nećeš dobiti nazad:

Shoes of Pray



Ovaj Makso, kako bih ti rekla, mrzim te
8c_competizione 8c_competizione 23:35 22.05.2014

Re: 7

Ne znam šta su tebi govorili tamo gde smo oboje (pretpostavljam) učili, al meni su na vreme rekli da smo mi samo malo školovanije zanatlije.


ne znam sta su tebi govorili tamo gde smo oboje (pretpostavljam) ucili, ali j asam neke savete poslusao i radio dalje na sebi. tako da onako intimno osecam da sam od "skolovanijeg zanatlije" malko uznapredovao. nemoj pogresno da shvatis, zavrsio ja i jednu specificnu zanatsku skolu usput! da ne bude da sam odmah u bele rukavice.
krkar krkar 08:58 22.05.2014

Seljak proof

Dobri su ti svi ovi predlozi samo imaju jednu manu: u zemljici Srbiji uz svako od ovih ćeresla morao bi da postaviš po dva naoružana vojnika na svakih 50 metara da ti seljaci ne ukradu i raznesu sve prvu noć (nema veze činjenica da znaju da će da im potopi kuće ako ukradu - to je jednostavno jače od njih!).

Šta sve seljak može, hoće i ume da ukrade ne mogu ni 3 Markesa da smisle!

Samo jedan primer: negde 1990. jedrilica imala vanaerodromsko sletanje (nije imala uzgona ni visine da stigne do nekog aerodroma pa sletela u livadu). Redovno se dešava, u takvom slučaju pilot pozove klub, oni dođu sa prikolicom, rastave krila od trupa (relativno jednostavna procedura ali valja ipak znati), stave na prikolicu i odvezu.

E ovo bilo predveče, pilot ušo kod prvog domaćina u kuću, javio, oni rekli dolaze sutra, pilot prenoćio negde u blizini, ujutru došla prikolica - nema nigde jedrilice. Nova, ni punu godinu stara jedrilica, razmah krila 15 metara, nije baš lako ni odvesti ni sakriti.

Tražili, zvali miliciju, pretraživali selo, pretili... nikad nije nađena.

15-16 godina kasnije, ne sećam se više kako, zašto ni kojim povodom, pronađu jedrilicu u nekom ambaru prekrivenu senom, uredno rastavljenu. Naravno, bila neupotrebljiva tj. niko nije smeo da potpiše plovidbenost posle 15 godina ležanja neuslovnog. Ni seljak od nje 15 godina ama baš nikakve koristi nije mogao da ima. Ali eto - dovuko da mu se nađe!
8c_competizione 8c_competizione 09:02 22.05.2014

Re: Seljak proof

Šta sve seljak može, hoće i ume da ukrade ne mogu ni 3 Markesa da smisle!


ovo ce biti jos jedan od delova "projektnog zadatka"!

sto inzinjerima, sto policiji
zilikaka zilikaka 09:09 22.05.2014

Re: Seljak proof

Šta sve seljak može, hoće i ume da ukrade ne mogu ni 3 Markesa da smisle!


Ovo stoji.
Jako.
nikvet pn nikvet pn 17:03 22.05.2014

Re: Seljak proof

krkar
Šta sve seljak može, hoće i ume da ukrade ne mogu ni 3 Markesa da smisle!


Али глупи Шваба то навата.

После априлског рата '41 од наше војске сељаци покрали опреме богаоца. И посакривали. Дође Шваба у село са добошарем и објави да се све то донесе до сутра у подне.

Сутра у подне чекају они - нигде никог. Добро. Из камиона истоваре неку скаламерију; копај, куцкај; шта бре ови раде, кад оно - вешала ! И оду.

Сутрадан ујутро вешала се не виде, затрпана војном опремом.
zilikaka zilikaka 17:59 22.05.2014

Re: Seljak proof

Али глупи Шваба то навата.


Ste primetili nekad pored puta neki stub, visine oko 2m i na njemu pločica, recimo 15 sa 10 cm?

To su nekakvi brojači saobraćaja. Napajaju se solarno, i šalju signal u centralu na očitavanje.

E, to se krade, nije normalno.
Što je najgore, svaki taj uređaj u kutijici ima i GPS i oni tačno mogu da odrede gde je sve to odneto kad se ukrade (dok ga skroz ne razmontiraju), al policija po pravilu ne odlazi da to traži.

Što da se pačka bezveze, kad ne mora.
8c_competizione 8c_competizione 09:00 22.05.2014

glede TRIZa

zasto pomenuh TRIZ?

da vam dam kratku istoriju kako je nastao. Rusi su u 2. Sv. ratu odradili obimnu studiju oko 6 miliona patenata da vide ima li ikakve logike ili strukture u nacinu kako nastaju inovacije. I pronasli da postoji svega 40ak principa! za sve sto je otkriveno od strane covecanstva!

onda su poceli da razvijaju metode kako da stimulisu kreativno razmisljanje. naravno, u pocetku je sve bilo namenjeno vojnim primenama (odlican primer jesu lanci za podvodne mine koje su otporne na "ciscenje" kablom koji je razapet izmedju dva broda).

jednu od najgenijalnijih primena koristite bar jednom nedeljno: bankomat (ATM masinu).

prica je krenula od toga kada je jedna Americka banka raspravljala kako da poveca mogucnost pruzanja usluga klijentima cak i onda kada nije vise radno vreme banke. na jednoj od TRIZ brain-storming sastanaka, neki lik je predlozio: "zasto ne bi smo napravili rupu u zidu banke i tamo ostavili novac!" mos' misliti kakve su bile face ostalih u prostoriji! naprosto, ideja je bila genijalna, samo je trebalo razraditi detalje (dakle postaviti masinu koja bi kontrolisala protok novca). sve ostalo je istorija!

nemojte ogranicavati svoju kreativnost pricama o "krpljenju dupeta", jos manje verovanjem u gluposti koje vam namecu na veronauci!

mislite svojom glavom! ova zemlja je puna kreativnog sveta. neko ce reci: "pa oni ne mogu nikako da dodju do izrazaja od ovih politikanata!". Pa ko im je kriv, neka se izbore! Life motiv: Tesla vs Edison, Jobs vs ranog menadzhmenta u Apple-u!
princi princi 09:08 22.05.2014

Burazeru, ovakvih stvari ima

koliko hoces, nema ga ko se nije oprobao sa odbranom od poplava, i Thysen Krupp, i Arcelor Mittal, i US Steel, i Alcoa, da ne pominjem sad gomile proizvodjaca geoplastike, gumenih membrana, i svakojakih drugih cuda. Ali... veliko ALI, sve ti je u organizovanosti drustva, svesti o potrebi zajednickog delovanja, zelji da se nesto ocuva, spasi, prosiri. Mnogo bitnije od toga cime ces braniti je response time i jasne procedure sta ko radi- koliko vremena ti je potrebno da mobilises odbranu od polava od trenutka kad se uoci poplavni talas. Za tu mobilizaciju i te procedure je potrebna lova, a lovu mozes namaci na tri nacina: 1) osiguranje, 2) porez, 3) kombinaciju 1) i 2) (u razlicitim odnosima).

Holandija od 13. veka ima water boardove koji, evo vec 8 vekova sprovode water managementu, i taj sistem je tako efikasan da danas 55% teritorije Holandije manje vise bezbedno lezi ispod vode (i pored Rajne i Severnog mora i tamosnjih oluja i plima i oseka koje pominjes u tekstu). Ti water boardovi upravljaju izuzetno razvijenim i slozenim sistemom kanala, ustava, pumpnih stanica (jedna od glavnih funkcija vetrenjaca je bilo prepumpavanje vode izmedju kanala i malih akumulacija), retenzija i eno ti Holandija je danas ekonomska i poljoprivredna velesila na 50m ispod mora.

S druge strane, imas New Orleans, koji ti je slicna prica kao i Srbija: prelep grad, mozda i najlepsi na severnoamerickom kontinentu, ali levacima 3 puta plavljen za 100 godina (i to sa svim onim FEMAma i tehnickim cudima i zezalicama kojima raspolaze ubedljivo najveca i najjaca ekonomija na svetu). Slicna stvar vazi i za Engleze: u 17. veku Holandjani dosli i Englezima u delu Engleske koji se zove The Wash (preciznije Fenlands u samom Washu) isusili mocvare oko Elyja (katedrala u Elyju je do tog vremena lezala na Isle of Ely). Dok su Holandjani bili tu, sve je funkcionisalo. Kad su otisli, u roku od 5 godina Fenlands su se vratili nazad na stanje o kojima im ime govori: Wetlands.

Sad ce fasisticki fantomi pricati i padati u trans kako su Holandjani neki nad- i superljudi, superiorni geni, plave oci, svetlost sa severa, Nibelunzi, Valkire, tevtonci, sto je, naravno, cista glupost i idiotarija. Holandska strategija je upravo trijumg nudge efekta i pune svesti o ljudskim slabostima, trijumf konzistentne politike gde konstantno podsecanje na opasnost i puna svesta gradjanstva o istoj pomazu da se drustvo adekvatno organizuje i spreci katastrofe. Drustva u kojima je napijanje, veselje i orgijanje glavna preokupacija (bilo da se isto odrzava u kafani ili pabu), tesko, odnosno nikako ne mogu postici iste nivoe zastite od prirodnih katastrofa i opasnosti.

Tako da, hteo, ne hteo, moras pricati o politici- ona je u svemu kljucna stvar...
8c_competizione 8c_competizione 09:12 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

Holandska strategija je upravo trijumg nudge efekta i pune svesti o ljudskim slabostima, trijumf konzistentne politike gde konstantno podsecanje na opasnost i puna svesta gradjanstva o istoj pomazu da se drustvo adekvatno organizuje i spreci katastrofe. Drustva u kojima je napijanje, veselje i orgijanje glavna preokupacija (bilo da se isto odrzava u kafani ili pabu), tesko, odnosno nikako ne mogu postici iste nivoe zastite od prirodnih katastrofa i opasnosti.

Tako da, hteo, ne hteo, moras pricati o politici- ona je u svemu kljucna stvar...


voleo bih da imam neki kontraargument, nazalost ne!

ali to ne znaci da se treba predati bujici! naprotiv! ako sada nismo naucili (bar za par sledecih generacija) cini se da nikada necemo!
krkar krkar 09:35 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

Holandija od 13. veka ima water boardove koji, evo vec 8 vekova sprovode water managementu, i taj sistem je tako efikasan da danas 55% teritorije Holandije manje vise bezbedno lezi ispod vode (i pored Rajne i Severnog mora i tamosnjih oluja i plima i oseka koje pominjes u tekstu). Ti water boardovi upravljaju izuzetno razvijenim i slozenim sistemom kanala, ustava, pumpnih stanica


Na potpuno istom principu - i još duže, bar od 10. veka - funkcionišu i seoski water boardovi na Baliju. Tamo se to zove subak i iako je formalno na čelu water boarda pop, zbog magijskog i ritualnog značaja vode, odluke donose iskusni zemljoposednici odnosno njihovi predstavnici. Sistem je razvijen prvenstveno kako bi se postigla pravedna raspodela vode u sva pirinčana polja u po vegetaciju optimalnom trenutku, tj. kako neko ne bi dobio prerano a drugi prekasno, jedan premalo a drugi previše. Sekundarna (funkcionalno sekundarna ali svakako ne manje važna) uloga subaka je i sprečavanje bujica i poplava. Subak odlučuje koji će se kanali i koje ustave otvoriti, koja će se polja poplaviti i kad nije potrebno pirinču, radi rasterećenja, itd.


rustva u kojima je napijanje, veselje i orgijanje glavna preokupacija (bilo da se isto odrzava u kafani ili pabu), tesko, odnosno nikako ne mogu postici iste nivoe zastite od prirodnih katastrofa i opasnosti.


Iako se sa ovim u principu slažem - Bali je apsolutni izuzetak od ovoga pravila. Tamošnje druđtvo bar naizgled počiva na veri koja prožima ama baš sve i to u ogromnoj meri pa tako imaju nešto oko 160 neradnih dana u godini (ajde neka imaju 52 nedelje, ostalo su razni sveci). Megjutoa, čak i narod i društvo koje toliko dana planduje tj. ostavlja sve da bi mantralo i bajalo mnogobrojnim bogovima - ne žrtvuje im svoj osnovni princip zahvaljujući kojem postoje i uživaju zaista održiv razvoj.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:39 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

princi

... Dok su Holandjani bili tu, sve je funkcionisalo...

Sad ce fasisticki fantomi pricati i padati u trans kako su Holandjani neki nad- i superljudi, superiorni geni, plave oci, svetlost sa severa, Nibelunzi, Valkire, tevtonci, sto je, naravno, cista glupost i idiotarija. Holandska strategija je upravo trijumg nudge efekta i pune svesti o ljudskim slabostima, trijumf konzistentne politike gde konstantno podsecanje na opasnost i puna svesta gradjanstva o istoj pomazu da se drustvo adekvatno organizuje i spreci katastrofe. Drustva u kojima je napijanje, veselje i orgijanje glavna preokupacija (bilo da se isto odrzava u kafani ili pabu), tesko, odnosno nikako ne mogu postici iste nivoe zastite od prirodnih katastrofa i opasnosti.

Tako da, hteo, ne hteo, moras pricati o politici- ona je u svemu kljucna stvar...

Па очигледно да су Холанђани у тој nudge стратегији спретнији, паметнији, вештији, истрајнији, јер иначе би тријумф nudge ефекта био другде могућ, са слабијим људским материјалом (кад већ говоримо у инжињерским категоријама, што ово твоје размишљање јесте)? Дакле, сам себи противречиш.

Очигледно је да људи мењају људе, а не голи принципи: Dok su Holandjani bili tu, sve je funkcionisalo...
princi princi 09:42 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

Da, mozda nije los primer: iako se jedno drustvo (Holandija) oslanja na racionalnosti i tehnologijama, a drugo (Bali) na magiju, religiju i vudu vradzbine, cini se da je svest kljucna i presudna. Moram priznati da bih, kad mogu da biram, uvek mnogo radije ziveo u drustvu koje svoj opstanak zasniva na raciju i tehnologijama nego na tumacenju bozje volje (sto implicira i razlicite kvalitete svesti, ali dobro, to je sad za neke druge price).
princi princi 09:52 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

Па очигледно да су Холанђани у тој nudge стратегији спретнији, паметнији, вештији, истрајнији, јер иначе би тријумф nudge ефекта био другде могућ, са слабијим људским материјалом (кад већ говоримо у инжињерским категоријама, што ово твоје размишљање јесте)?

Najverovatnij je da ga nisu ni bili svesni. Nudge je relativno skoro otkriven koncept, i to pre svega u kontekstu doniranja organa (Nemacka, na primer, ima jako mali % donacija organa preminulih pacijenata, dok Austrija ima nekih 92%). Libertarijanski paternalizam se, koliko je meni poznato, mada sigurno gresim, :), tek od skora koristi kao doktrina (Cass Sunstein je, ako se ne varam, tvorac kovanice), tako da ljudi toga nisu bili ni svesni u 17. veku. To je kao sa svetlom: ljudi su oduvek videli svetlo, ali tek od Faradeja i Maksvela im je postalo jasno da je ono izmedju ostalih stvari i EM zracenje. Holandjani su mislili da ce engleski problem resiti isusivanjem bara, a Englezima je zapravo trebalo drugo drustveno uredjenje (cinjenica da su Fenlands u visini mora, a Holandija, ipak, u proseku nekih 30m ispod mora je mozda u tome igrala ulogu).
Дакле, сам себи противречиш.

Naravno, :).
zilikaka zilikaka 09:53 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

trijumf konzistentne politike gde konstantno podsecanje na opasnost i puna svesta gradjanstva o istoj pomazu da se drustvo adekvatno organizuje i spreci katastrofe. Drustva u kojima je napijanje, veselje i orgijanje glavna preokupacija (bilo da se isto odrzava u kafani ili pabu), tesko, odnosno nikako ne mogu postici iste nivoe zastite od prirodnih katastrofa i opasnosti.

Tako da, hteo, ne hteo, moras pricati o politici- ona je u svemu kljucna stvar...


Čekaj, ne mora se čak do Holandije. Pa šta ćeš boljeg (kroz istoriju) primera da se reke (i uopšte vode) mogu regulisati, nego u Vojvodini.

Pa ranije je, između ostalog, svako selo pored reke imalo "dolmara". Njegov glavni i jedini zadatak je bio da obilazi i čuva dolmu. I vrši male intervencije ili javi za veće.

Ljudi, pogledajte kartu pa ćete videti da recimo reka Begej ima duplo korito u jednom svom delu. Ovo drugo je kopano.

Dakle, rešenja su odavno poznata al, ko što rekoše gore, to mora da radi ozbiljna država kakvu mi odavno nemamo.
princi princi 09:59 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

Čekaj, ne mora se čak do Holandije. Pa šta ćeš boljeg (kroz istoriju) primera da se reke (i uopšte vode) mogu regulisati, nego u Vojvodini.

Dobro, nije ni V. idealna. Seti se onih poplava Tise i Tamisa, neociscenih kanala i sl.
reanimator reanimator 10:32 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

Drustva u kojima je napijanje, veselje i orgijanje glavna preokupacija (bilo da se isto odrzava u kafani ili pabu), tesko, odnosno nikako ne mogu postici iste nivoe zastite od prirodnih katastrofa i opasnosti.

Nek ide život. Jednom godišnje rokne poplava, pa ko pretekne :) Boli me uvo što ću sedim bezbedan u Amsterdamu i svaki drugi dan imam vežbu civilne zaštite :)
antioksidant antioksidant 10:38 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

reanimator
Drustva u kojima je napijanje, veselje i orgijanje glavna preokupacija (bilo da se isto odrzava u kafani ili pabu), tesko, odnosno nikako ne mogu postici iste nivoe zastite od prirodnih katastrofa i opasnosti.

Nek ide život. Jednom godišnje rokne poplava, pa ko pretekne :) Boli me uvo što ću sedim bezbedan u Amsterdamu i svaki drugi dan imam vežbu civilne zaštite :)

bezbedan i stondiran
krkar krkar 10:44 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

cini se da je svest kljucna i presudna


Svest jeste apsolutno ključna i presudna. Imam za to i Balinežane dobar primer.

Gledao svako jutro male ribare kako u pirogama, tek malo bolje izdubljenim deblima sa 2 stabilizatora, izlaze na more. Odmah u svitanje idu u ribolov, po dvojica ili trojica u čamcu. Kad ima imalo vetra (a to je skoro uvek) jedre. (A motori nisu fensi marine vanbrodski motori nego motori od pumpi i motokultivatora. Isti prime mover ali ne plaćaš kućište, ime i imidž).

Tih maloh ribara ima jako puno, sela na moru su pretežno ribarska, uglavnom imaju samo male okućnice za neko povrće. Tipično selo napravljeno je oko plaže na koju se navlače piroge i njih bude po nekoliko stotina. Izađu ujutru oko 6, vrate se najkasnije do podne.

Danima sam gledao na raznim delovima kako piroge love u priobalnom pojasu širine jedva nešto preko milje, max. 2 NM. Na većim udaljenostima i dubinama vide se komercijalni ribari koji love ozbiljnijim profesionalnim alatima.

I onda ispadnem glup i pitam u društvu ribara (velikih ribara) kako se postiže to odvajanje, da mali love uz obalu a da im veliki ne zalaze u njihovo područje. Zakon li je, kazne li su?

Nikako nisu shvatali šta pitam, ponovio sam nekoliko puta.

Na kraju mi jedan vlasnik 4 ribarska broda kaže: "Sa svojim brodovima i svojim pridnenim mrežama potegačama mogao bih ribolovno područje jednog sela (recimo 5 milja uz obalu x 2 milje od obale) da očistim od ribe za možda 20-30 dana, i da se na to područje vratim po jednom svake godine na po 20-30 dana da polovim koliko se obnovilo.

Ali kad bih ja to uradio - selo više ne bi imalo šta da lovi i od čega da živi i ribari bi morali da se rasele po gradovima da budu proleteri ili fizikalci i selo bi ili opustelo ili bi deca rasla bez očeva...
"

Svest! Usađena svest koja proizvodi potpuno prirodno usvojen koncept održivog razvoja!!!
princi princi 11:14 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

reanimator
Drustva u kojima je napijanje, veselje i orgijanje glavna preokupacija (bilo da se isto odrzava u kafani ili pabu), tesko, odnosno nikako ne mogu postici iste nivoe zastite od prirodnih katastrofa i opasnosti.

Nek ide život. Jednom godišnje rokne poplava, pa ko pretekne :) Boli me uvo što ću sedim bezbedan u Amsterdamu i svaki drugi dan imam vežbu civilne zaštite :)

Pa da, to tako nekako i funkcionise: nikako dirati slobodu izbora. Ostaviti ljudima da biraju, samo sto se neki izbori postavljaju na police blize ocima, :). To, kao i da ljudi treba sami da snose posledice svojih izbora. Na zalost, decenije suspendovane realnosti pod Titom su u Srbiji, a rekao bih i drugde na Balkanu (svuda osim u Sloveniji) proizvele neko vudu drustvo u kome ljudi veruju u magije, vodje, samane, genetske predodredjenosti, HAARPove i slicna sranja i gde se slabo kapira da svaka posledica mora imati i svoj uzrok.
princi princi 11:16 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

Ali kad bih ja to uradio - selo više ne bi imalo šta da lovi i od čega da živi i ribari bi morali da se rasele po gradovima da budu proleteri ili fizikalci i selo bi ili opustelo ili bi deca rasla bez očeva...

Ko im je kriv kad nisu imali Tita.
krkar krkar 11:20 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

Ko im je kriv kad nisu imali Tita.


Imali... pa se predomislili. Krvavo ali kratko i efikasno i jednom zauvek to rešili.
alselone alselone 11:28 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

.
zilikaka zilikaka 13:17 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

Dobro, nije ni V. idealna. Seti se onih poplava Tise i Tamisa, neociscenih kanala i sl.


Daleko da je idealna.
Opet, da se samo zadržalo u ispravnom stanju ono što se nasledilo, tehnička rešenja od pre stotinak i više godina, bilo bi daleko bolje.
Ovako, upravo ti neočišćeni kanali, loše dolme i slično su i takav sistem gadno urušile.

Na prethodnom blogu sam pomenula primer iz bašte mi.
Ljudi, banalna stvar, održavati prirodan kanal čistim, pa to je elementarno, a ni to se ne radi.

Iskreno, ovde ni jedan seljak sa malo soli u glavi neće na nekadašnjem toku reke uvatiti da gradi kuću, jer se zna da je nestabilan teren, al za one nedosoljene to mora država.
I opet se vraćamo na tu priču.

...mada, dopalo mi se nešto što sam čula pre par dana. Priča iz jednog sela ovde.

Kako su krenule ove vode, meštani uzeli da srede kanale po ulici. Onima koji su napravili ćupriju tako da zazidaju kanal dali po pola dana da je sami sklone, il će biti sklonjena.

I posklanjali. Mnogima.
Jbe im se da li je u dvorišto ostao auto il traktor.
Kad nije uradio kako se radi, sad nek se snalazi.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:32 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

princi
Nudge je relativno skoro otkriven koncept, i to pre svega u kontekstu doniranja organa (Nemacka, na primer, ima jako mali % donacija organa preminulih pacijenata, dok Austrija ima nekih 92%).

Не знам колико је стратегија из тог поља применљива на друга, но тај пример је забаван:



На слици су приказани проценти добровољних давалаца органа у односу на целокупно становништво. Није баш да су ове земље лево на скали мање хумане него оне на десном крају скале, него је концепт тражења сагласности у овим двема групацијама различит. У првој, "нехуманој" групи, тражи се од грађана да се конкретно изјасне ЗА ако желе да донирају органе (принцип као и код нас), док у другој, "хуманој" групи земаља ствар је законски тако постављена да се подразумева да си донор органа осим ако се изричито не изјасниш ПРОТИВ. Тај један мали психолошки трик изазвао је праву позитивну револуцију, и такав закон, који се примењује и у Хрватској, европском шампиону у ефикасности донирања (на табели Хрватске нема, јер је табела из 2008), водио је до тога да моја пријатељица, бивајући на листи чекања тек 25 дана, у Загребу одмах добије тражени бубрег и панкреас. (Донор: мотоциклиста са мора, дакле -- сви мотористи обавезно да се пријаве за доноре.) Дакле, тамо где је ствар била препуштена појединачном изјашњавању по савести и свести и карактеру, значи најдемократскије могуће, донорски учинак био је мизеран. Тамо где су неки мангупи узели себи за право да "обману" јавност, "утерају је", некако, у хуманост (на силу? :), систем добро функционише. "Укинувши" слободну вољу, то јест -- манипулишући њоме користећи се људским слабостима, друштво се показало далеко хуманијим и одговорнијим. Парадокс? Не, него најчешћи начин позитивних помака у друштву: мањина паметно наметне већини нову, бољу норму.

И тако...
Није ни фашистима и нацистима лако да свет чине бољим. ;-)
princi princi 13:48 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

"Укинувши" слободну вољу, то јест -- манипулишући њоме користећи се људским слабостима, друштво се показало далеко хуманијим и одговорнијим.

Naprotiv, i rekao bih bas da je u tome sustina libertarijanskog paternalizma: niko nikome nije ukinuo slobodnu volju, odnosno slobodu izbora. Samo su, po necijem misljenju, kvalitetnija resenja gurnuta pod nos (odatle paternalizam). Sustina je, medjutim, u tome da sloboda izbora mora postojati (odatle libertarijanski).

Inace, razlike u % izmedju zemalja poput Nemacke i Austrije koje citav svet percepira kao dosta slicne (i slicnosti izmedju naizgled potpuno razlicitih zemalja poput Portugala i Svedske, na primer) jasno govore da su price o civilizacijskim, kulturnim, religijskim, rasnim, genetskim razlikama, tevtoncima i tevtonkama te nibelunskim prstenovima obican bulshit.
tadejus tadejus 13:59 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

Predrag Brajovic

Nudge je relativno skoro otkriven koncept, i to pre svega u kontekstu doniranja organa (Nemacka, na primer, ima jako mali % donacija organa preminulih pacijenata, dok Austrija ima nekih 92%).

Не знам колико је стратегија из тог поља применљива на друга, но тај пример је забаван: На слици су приказани проценти добровољних давалаца органа у односу на целокупно становништво. Није баш да су ове земље лево на скали мање хумане него оне на десном крају скале, него је концепт тражења сагласности у овим двема групацијама различит. У првој, "нехуманој" групи, тражи се од грађана да се конкретно изјасне ЗА ако желе да донирају органе (принцип као и код нас), док у другој, "хуманој" групи земаља ствар је законски тако постављена да се подразумева да си донор органа осим ако се изричито не изјасниш ПРОТИВ. Тај један мали психолошки трик изазвао је праву позитивну револуцију, и такав закон, који се примењује и у Хрватској, европском шампиону у ефикасности донирања (на табели Хрватске нема, јер је табела из 2008), водио је до тога да моја пријатељица, бивајући на листи чекања тек 25 дана, у Загребу одмах добије тражени бубрег и панкреас. (Донор: мотоциклиста са мора, дакле -- сви мотористи обавезно да се пријаве за доноре.) Дакле, тамо где је ствар била препуштена појединачном изјашњавању по савести и свести и карактеру, дакле најдемократскије могуће, донорски учинак био је мизеран. Тамо где су неки мангупи узели себи за право да "обману" јавност, "утерају је", некако, у хуманост (на силу? :), систем добро функционише. "Укинувши" слободну вољу, то јест -- манипулишући њоме користећи се људским слабостима, друштво се показало далеко хуманијим и одговорнијим. Парадокс? Не, него најчешћи начин позитивних помака у друштву: мањина паметно наметне већини нову, бољу норму. И тако...Није ни фашистима и нацистима лако да свет чине бољим. ;-)


pa nije to novo, staro je, poznato kao opt in vs opt out strategija..
ali primjenjivo samo kad 1. za korinika ne postoji velika razlika u koristi između dve opcije, 2. možeš da priuštiš da neko i opt out..
a što kod poreza, propisivanja obaveznog osiguranja, standarda gradnje, itd... ne stoji
ili su razlike korisnosti opcija ogromne (ko bi opt in za porez ako može da opt out)
ili ti ne možeš da priuštiš da neko ipak opt out (osiguranje), jer onda narušavaš princip jednakosti ako ćeš tome koji opts out da kompenziraš štetu na teret svih poreskih obveznika, a osiguranima nećeš..
ili važi oboje, nit im je skoro pa svejedno, nit ti možeš da priuštiš da ih pustiš da biraju (hoće li graditi kuću kako treba, održavati kanale, plažati poreze, itd.)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 15:34 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

princi
... Naprotiv, niko nikome nije ukinuo slobodnu volju, odnosno slobodu izbora. Samo su, po necijem misljenju, kvalitetnija resenja gurnuta pod nos (odatle paternalizam). Sustina je, medjutim, u tome da sloboda izbora mora postojati (odatle libertarijanski).

:)))))
Наравно да слободна воља није укинута. Њоме се само манипулише. :) И неко је себи приписао то право, да манипулише слободном вољом. Хех...

За оно друго, оцењивање земања поводом овако специфичне ствари -- razlike u % izmedju zemalja poput Nemacke i Austrije -- ниси у праву, јер су овде у питању поставке веома подложне менама јавног мњења и другим, непредвидивим факторима: традицијом, дужином институционалног постојање система донорства, инцидентима, медијским ставом... Писао сам о томе: када је код нас избила афера Жута кућа, прилив нових донора страшно је опао. Цео регион је трпео и тек се недавно опоравио од тог негативног публицитета.
tadejus
pa nije to novo, staro je, poznato kao opt in vs opt out strategija.

Мислим да није исто, у овом мом конкретном случају. Специфична ствар је у питању, мало удаљена од "општег добра" -- пореза, социјалног осигурања, изградње инфраструктуре...
princi princi 16:02 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

Da, ove stvari su (rekao bih) varljivo jasne (jer i inace, everything is obvious once you know the answer), pogotovu onim ljudima koji ne citaju da saznaju i spoznaju nesto novo, nego samo da provere i overe ono-sto-vec-odavno-znaju-i-sto-su-oduvek-svima-pricali. Naravno, gore napisano je namenjeno onim drugima, koji su kao i ja srecni i ne stide da podele zajednicke zablude i glupost.
martin_krpan martin_krpan 16:06 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

To, kao i da ljudi treba sami da snose posledice svojih izbora.


Odličan blog i sjajni komentari.

Ja mislim da je Srbija tipična zemlja u razvoju, čak mislim da je Srbija nevjerovatan fenomen, u smislu, da se ona nesvjesno ni kriva ni dužna sama pozicionirala u krug nerazvijenih zemalja. To mislim zbog toga, što imam osjećaj da u Srbiji preovladava mišljenje (osjećaj) da su uzroci nerazvijenosti u Srbiji eksterne prirode, a to su: NATO-bombardovanje, Tito, neoliberalizam, "Švabe", EU-uslovljavanje, imperijalizam, itd... Eksterni uzroci nerazvijenosti se ne mogu promijeniti a svaka kritika upućena zemljama u razvoju, pa samim tim i Srbiji, može se nekritički odbaciti. I mislim da Srbija obilježavajući godišnjice (na državnom nivou) kojekakvih bombardovanja, stradanja, atentata, genocida sve više tone u blato i udaljava se od realnih "struja-voda-kanalizacija" problema, vodeći građane (koji treba da su radosni konzumenti) ka stanju kolektivnog samosažaljenja.

O tome je pisao Dominik Mojsi u knjizi: Geopolitika emocija.
tadejus tadejus 16:40 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

princi
Da, ove stvari su (rekao bih) varljivo jasne (jer i inace, everything is obvious once you know the answer), pogotovu onim ljudima koji ne citaju da saznaju i spoznaju nesto novo, nego samo da provere i overe ono-sto-vec-odavno-znaju-i-sto-su-oduvek-svima-pricali. Naravno, gore napisano je namenjeno onim drugima, koji su kao i ja srecni i ne stide da podele zajednicke zablude i glupost.


čekaj, jesmo se dobro razumjeli?
ti si sebe svrstao u kategoriju ovih što ne ovjeravaju znanje nego bi da uče...
ali kad ti se ukaže da
Nudge je relativno skoro otkriven koncept, i to pre svega u kontekstu doniranja organa
ne stoji, jer nit je koncept skoro otkriven a nit je otkriven u domenu medicine (pogotovo ne doniranja organa) nego je odavno primjenjivan u recimo oblati osiguranja (posebno dobrovoljnog penzionog) a inače termin dobro proučen u oblasti socijalne psihologije..
e ti dakle zaključiš kako to nema veze..

ne znam, šta bih kazala
stvar je odavno poznata pod terminom koji pomenuh opt in vs. opt out, a dobro su ispitana i ograničenja primjene
pa se našlo i da ovaj naš slučaj, preveniranja i nadoknade štete u slučaju poplave, baš i nije primjer za primjenu ovog rješenja..
tadejus tadejus 16:43 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

Predrag Brajovic

Мислим да није исто, у овом мом конкретном случају. Специфична ствар је у питању, мало удаљена од "општег добра" -- пореза, социјалног осигурања, изградње инфраструктуре...


isto je
dakle ljudima možeš ponuditi opciju da zaokruže da žele donirati organ, a ako to ne urade podrazumijevaće se da ne žele..
nasuprot opcije da zaokruže da ne žele, a ako to ne urade podrazumijevaće se da žele..
i dobiješ dva drastično različita ishoda..
odavno poznato ali ima limite primjene
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:49 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

tadejus
odavno poznato ali ima limite primjene

Нема.
За инжињере душа нема.

Шалим се, наравно.
Све су ово пријатељска подјебавања.
Ти чак ниси ни била мета, веровала или не.

Како год било, лепо је ствари ментално растезати и копати до њихових и наших граница. Мени занимљиво, барем.
tyson tyson 21:52 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

Dakle, rešenja su odavno poznata al, ko što rekoše gore, to mora da radi ozbiljna država kakvu mi odavno nemamo.

Samoj sebi protivurečiš.

Upravo nas tvoj primer iz Vojvodine uči da će na Balkanu sistem funkcionisati dok postoji individualna, i svest mikrozajednice (komšiluk, selo, varošica) o odgovornosti za sopstvenu sudbinu i blagostanje.

Onda kada se to prenese na nekog drugog, na famoznu državu, sve mahom odlazi u materinu, a nusprodukt je već pomenut odnos prema državnoj imovini da se ukrade (ili bar zapusti) jer već će neko to nadoknaditi/popraviti. O mogućoj šteti se uopšte više ne razmišlja, do te mere je isprana i promenjena svest ljudi kod nas o odgovornosti za sopstveni život.

Tek kada postoji svest kod pojedinca, pa onda u zajednici, onda može da se na to nadovežu veliki sistemi uključujući i državne da finansiraju projekte koje lokalna zajednica ili pojedinac ne mogu da si priušte.


milojep milojep 21:55 22.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

O mogućoj šteti se uopšte više ne razmišlja, do te mere je isprana i promenjena svest ljudi kod nas o odgovornosti za sopstveni život.

Tek kada postoji svest kod pojedinca, pa onda u zajednici, onda može da se na to nadovežu veliki sistemi uključujući i državne da finansiraju projekte koje lokalna zajednica ili pojedinac ne mogu da si priušte.


Potpomogao bih ja, ipak, tu svest pojedinaca strogim kaznama!
zilikaka zilikaka 16:36 23.05.2014

Re: Burazeru, ovakvih stvari ima

Potpomogao bih ja, ipak, tu svest pojedinaca strogim kaznama!


Taman zaustih da ti naširoko objašnjavam al evo, kolega je to lepo sažeo.
stopalo stopalo 09:39 22.05.2014

Imam samo jedan predlog


Hitno je potrebno uvesti u krivični zakon i nadriinženjerstvo kao teško delo protiv bezbednosti ljudi i imovine.

Čvrsto sam odlučio da ništa o poplavama ne komentarišem dok se situacija ne smiri ali ovo je previše.

Pogotovo što dolazi od kolege inženjera.

A zna to i domaćin (pogledati postove o seljacima i kućama)

tompinchns tompinchns 10:46 22.05.2014

Re: Imam samo jedan predlog

stopalo

Hitno je potrebno uvesti u krivični zakon i nadriinženjerstvo kao teško delo protiv bezbednosti ljudi i imovine.

Čvrsto sam odlučio da ništa o poplavama ne komentarišem dok se situacija ne smiri ali ovo je previše.

Pogotovo što dolazi od kolege inženjera.

A zna to i domaćin (pogledati postove o seljacima i kućama)


Autor ni o čemu ne odlučuje niti rešava način odbrane od poplava! Ne radi se ni o kakvom nadriinženjerstvu! Samo je dobronamerno izneo nekoliko predloga, kao i svako ko ima želju barem na neki način da pomogne! Ta želja je uvek veća kad nisi u domovini.
stopalo stopalo 11:34 22.05.2014

Re: Imam samo jedan predlog

Autor ni o čemu ne odlučuje niti rešava način odbrane od poplava! Ne radi se ni o kakvom nadriinženjerstvu


Autor je najmanji problem u ovoj priči. Njemu samo zameram jer kao kolega inženjer nije trebao sebi da dopusti da ozbiljnu priču u vezi sa zaštitom od poplava svodi na talpe koje već postoje u NS i Golupcu. I sve to kao poziv za stručnu raspravu nestručnih ljudi. Ali sad kad izmislimo točak neće više biti poplava.

Problem je ove države jer je odavno (ali od Koštunicine druge vlade to je postalo normalno) da najodgovornije poslove rade partijski kadrovi koji to nikada nisu radili ali bi baš voleli da probaju.

E sad, pošto se doktori ne daju, kao ni pravnici, a inženjerske studije su ipak preteške za master menadžment kadrove, onda je najlakše udomiti takve na inženjerska mesta.

Da li bi bilo kome palo na pamet da ministar zdravlja bude recimo mašinski inženjer ili da ministar pravde bude tehnolog?

Dok sa druge strane u ministarstvu telekominikacija (ili kako se već sad zove) kao inspektor može i profesor filozofije

Još bih nekako i mogao da se složim sa domaćinom da oni koji se ozbiljno bave time, treba da razmotre i drugačija rešenja ali opet dolazimo do političke priče.

Nekada su ozbiljne firme pa čak i država slali inženjere na ozbiljne postdiplomske studije. Na Imperial koledž ili u Delft.

I nije da nema para. Sada se šalju sekretarice u Zaječar na menadžment.

Princi je lepo rekao, ovo je ipak (a na blogu i treba da bude) politička priča. A nasipe i zaštitu od poplava neka rade oni koji su za to školovani.
princi princi 11:56 22.05.2014

Re: Imam samo jedan predlog

Na Imperial koledž

Dobro, ruku na srce, ni taj Imperijal odavno nije ono sto je bio (a veliko je pitanje da li je i tada bio to sto su pricali da je bio). Davno su prosla vremena Bishopa, Skemptona, Morgensterna, Burlanda i drugi su sad neki ljudi tamo. Da sam danas Energoprojekt, nikad na to ne bih trosio pare.

Delft je drugi par carapa, tu se potpuno slazem.
stopalo stopalo 12:13 22.05.2014

Re: Imam samo jedan predlog

Dobro, ruku na srce, ni taj Imperijal odavno nije ono sto je bio


Ma daj šta bilo, samo da nije Rektor Mićin doktorat koji pocepaš kad ti uvredi švalerku.


8c_competizione 8c_competizione 23:43 22.05.2014

Re: Imam samo jedan predlog

alpe koje već postoje u NS i Golupcu.


ovo su na zalost samo dva grada, od cele Srbije
little_radojica little_radojica 09:48 22.05.2014

Одлична тема

Ја као архитекта могу само да потврдимо оно што је већ неколико коментатора рекло: ово је јагода на врху торте, а торте нема. Док сам са једне стране за жестоко сасецање свих прописа у грађевинарству (па и сигурносних), а поготово процедура, у исто време сам и за искључиво темељни приступ планирању. Оно, стратегија, план, конкретизација. Дугорочно и никако другачије. Да тога у нас нема још од Аустро-угарске и Тита има безброј примера, а један посебно парадигматичан је онај несретни храст који се указао на траси аутопута. Последица таквог непланирања је то што је ЕУ престала да рачуна на Е-75 као најближи пут до Евроазије. Ја сад замишљам неког инжењера који је морао да нацрта такву једну мапу која се отима свакој логици само због наше неспособности да се као друштво организујемо ефикасније. А не треба нам пуно за то, поготово не пара. Но, ај да не мрачим, да се врнем на поплаве.

Колико год се ми јежили од синтагми типа просторни план, план просторног развоја, регулациони план, план детаљне регулације итд., одсуство озбиљног бављења тиме нас је данас потопило. Насипи су тамо где смо их ми поставили, нигде другде, реке се изливају тамо где смо им ми оставили одушак, нигде другде. А да ли је насип од земље, монтажно-демонтажни или од "виршле" коју је колега Компетиционе приказао је далеко мање битно. Нови Сад је један опасно добар угледни пример, не треба ићи даље. То је као и НБГД простор отет од Тхе реке, вековима насипан да је укорити. Како смо сазнавали за историјске максимуме, тако смо и дорађивали бедеме и планирали. Кад је Дунав опет пре пар година озбиљно запретио, и Новосађани су то озбиљно схватили и опет подигли насипе, овај пут је сам кеј преуређен, издугнут мало и додато је и фенси монтажно-демонтажно решење, злу не требало. Друга је прича о транспарентности трошења тог новца...

Са архитектонске тачке гледишта, проблем је тог споја града и реке. То је једна битна тема, од свега што се у граду планира та је технички најзахтевнија и најдугорочнија. Једном кад ту поставиш концепт, остаје у аманет за наредних неколико генерација.

Рецимо да хоћемо да доведемо град на реку, крилатица која се често чује (кхм, кхм). Морамо да урачунамо да река мења свој ниво драстично, рецимо и по 5-6 метара. Неко ће рећи како може Венеција? Па не може, и тамо плима плави трг светог Марка, али је ипак ниво мора далеко константнија величина од нивоа реке, па још такве реке као што су Дунав и Сава, са гомилом притока у које се слије сав снег са Алпа. Да би добили град на реци, морамо имати уједначен ниво реке, да би то имали морали би да је контролишемо вештачки, да би то урадили морали би да уложимо у озбиљну инфраструктуру. Дакле, то је један вид, релативно мале осцилације река код градова, систем канала и преливних језера за одржавање тог нивоа и онда додатне мере, монтажно-демонтаног типа. Успут предвиђено место за плављење у случају да систем ипак не може да поднесе планиране осцилације. Ако већ жртвујемо, да знамо шта жртвујемо, па да можемо да приоритизујемо људске животе, па привреду, па личну имовину. Искрено не знам да тако нешто постоји на великој реци.

Друга варијанта је мејнстрим (хаха, stream), подразумева заштитне насипе, редовне мере одбране, ванредне мере, џакове с песком, што да не, али и разрађен план деловања у таквим ситуацијама. Да се учи и веџба у школи. Војска да спава са једним отвореним оком, а институције да се повенчавају међусобно. Све то због можда неколико дана годишње или можда неколико дна у року од 10-20-30 година. То оставља одбрамбене насипе у самом граду који морфолошки и често суштински одвајају град од реке. Сад, ко хоће да иде на кеј да буде у контакту са реком, неће га спречити двадесетак степеника, али сам тај контакт са реком ће бити другачији (водостај може да буде и низак). Због насипа би и грађевине и сви градски садржаји морали да буду удаљени бар неких 30 метара и то онда није град на води, него град покрај воде. Нема ништа лоше у томе, али да се онда не залећемо са крилатицама.

Трећа варијанта коју могу да замислим је да донесемо прописе по којима свака нова зграда у граду треба да буде изнад максималног нивоа реке, а дотле да га бранимо као и досад. Па кроз неких 100-300 година да добијемо град који не може ни теоретски бити потопљен, само опет далеко од реке...

Једно је сигурно, ово јесте прилика за јавне радове, креирала се психолошка потреба јер животи су изгубљени, а животи су најскупљи (надајмо се да неће бити инфлације). Економске потребе можда ни нема, јер да је постојао адекватан план за поступање у овој ситуацији и правовремена реакција страдала би само имовина и привреда, што би можда било јефтиније претрпети на сваких 20-30 година него уложити десетине хиљада милијарди еура (да, добро сте чули ) у нешто што се можда више никада неће ни десити. Но тај део је ствар рачунице и рационалне анализе. Онај део о заштити људских живота и односу града и реке је у домену недокучивог, где свако, па и сви ти министри који су имали везе са струком (у неком будућем тексту "Откачена дружина" имају право на своје мишљење.

Од свих ових занимљивих предолога које је гост-домаћин представио најзанимљивији ми је онај покретни који се управо бави тим односом града и реке узимајући у обзир да њен ниво осцилира. И сад није мени жао што ће шеик да гради БГ на води и да га пројектују неки архитекти удаљени пар хиљада километара (добро, јесте мало, има и код нас ко би то умео) него што ће нам од њиховог схватања овог суштинског односа града и реке зависити и наши животи и наш однос са реком.

Зато, ево сад ми је пало на памет, ово је прилика да се стручна јавност побуни и да се затражи нови конкурс за БГ на води. Међународни, нек дођу и Арапи, ће се носимо. Знам, немам три милијарде, али можда неком СМС акцијом да скупимо па да их истресемо Вожду под ноге (све по динар, уинат), па да зиђемо, успут ћемо свашта научити, гарантирам.

tsunade tsunade 20:22 22.05.2014

Re: Одлична тема

little_radojica


prosto te zadovoljstvo čitati and I mean it.

десетине хиљада милијарди еура


mi te pare nemamo, nikad nismo imali i nikada nećemo imati

И сад није мени жао што ће шеик да гради БГ на води


šeik iz pustinje koji je video reku na turističkom putovanju kroz srbiju.
nim_opet nim_opet 22:14 22.05.2014

Re: Одлична тема

Ако већ жртвујемо, да знамо шта жртвујемо, па да можемо да приоритизујемо људске животе, па привреду, па личну имовину. Искрено не знам да тако нешто постоји на великој реци.


Postoji. Svesno, kad se podigne Thames Barrier, svesno se zrtvuje vecinom poljoprivredno zemljiste oko estuara, manje vise, sve istocno odatle na juznoj obali. Ali zato je ostavljeno gomila nerazvijenog zemljista unaokolo da apsorbuje i uspori plimu kad krene naopacke.
little_radojica little_radojica 02:34 23.05.2014

Re: Одлична тема

prosto te zadovoljstvo čitati and I mean it.


Thanks, and I mean it

mi te pare nemamo, nikad nismo imali i nikada nećemo imati

Ај што ми немамо, али нема ни Кина ни САД (да, баш тим редом). То је митска цифра коју само Бачевић и Чак Норис могу да замисле.

šeik iz pustinje koji je video reku na turističkom putovanju kroz srbiju.

Страшно звучи, зар не? Али, ту бих ја ипак ублажио мало, јер неће пројектовати шеик лично, ни Арапи, то тамо раде добро плаћени странци који су вероватно видели реку. Проблем је што је тамо време главни ресурс, а пројектовање му некако дође као највећи потрошач времена (не пара), па се иде на секси решења, која се технички решавају у ходу.
Отуда она ерекција насред Саве. Свакако није производ неког студиозног приступа, него brainstroming-а на тему "шта би могли да нацртамо за недељу дана па да Вучић и мали скину гаће". У таквим сесијама се често гурну под тепих тако неке ситнице као +/- пар метара велике реке на којој се има градити.

Што ја толико причам о БГ на води? Па зато што је то прво што ћемо урадити након свега овога. Ни концепт односа са реком, ни стратегију, ни план одбране од поплава, ни план поступања у случају катастрофе, него баш БГ на води. Прво јагоду, па торту. Као и са тешко болесном децом, ствар ће после да исправљају СМС-ови и прошење по иностранству.
little_radojica little_radojica 03:04 23.05.2014

Re: Одлична тема

nim_opet
Ако већ жртвујемо, да знамо шта жртвујемо, па да можемо да приоритизујемо људске животе, па привреду, па личну имовину. Искрено не знам да тако нешто постоји на великој реци.


Postoji. Svesno, kad se podigne Thames Barrier, svesno se zrtvuje vecinom poljoprivredno zemljiste oko estuara, manje vise, sve istocno odatle na juznoj obali. Ali zato je ostavljeno gomila nerazvijenog zemljista unaokolo da apsorbuje i uspori plimu kad krene naopacke.


Да, сад сам мало прочачкао, Thames Barrier је стварно одличан пример дугорочног планирања.
Кад сам рекао да "не знам да тако нешто постоји на великој реци", мислио сам на систем који држи ниво реке константним (да осцилира у предвиђеном распону) код града омогућавајући тако граду да неометано изађе "на реку", односно да формира садржаје у непосредном контакту са реком. Све флуктуације би се обављале у систему канала и језера изван града, а баш у случају да ни то нема довољан капацитет било би одређено место где би се плански пустила вода да направи најмање штете. Не знам колико може ниво Темзе да осцилира и колико на то утичу притоке и кише, а колико море? Како се то пореди са Дунавом и Савом?
milojep milojep 10:02 22.05.2014

Glina je rešenje

Ima li neki geomehaničar ovde? Sve ovo gore je lepo ali za nas, iz gore već navedenih razloga, najjeftinija i najlogičnija priča su zemljani nasipi. Ali, urađeni kako treba! A to znači da prema vodi ide obavezno glina koja je nepropušta. Pesak i običnu zemlju voda rasturi ko ništa!
One viršle i zabrani od plastike su lepa priča ali to je za grad i u ograničenim dužinama. Ko će to da stavlja i da podiže u dužinama od više stotina kilometara gde nema ni el.napajanja niti ljudi?
maksa83 maksa83 11:45 22.05.2014

Re: Glina je rešenje

Ima li neki geomehaničar ovde?

Nije nemoguće da princi to pomalo nabada...
princi princi 12:07 22.05.2014

Re: Glina je rešenje

A i Maksa, samo bez 83.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 12:31 22.05.2014

Re: Glina je rešenje

One viršle i zabrani od plastike su lepa priča ali to je za grad i u ograničenim dužinama. Ko će to da stavlja i da podiže u dužinama od više stotina kilometara gde nema ni el.napajanja niti ljudi?


"viršle" su odlična stvar, moguće ih je postavljati i na udaljenim terenima i potrebno relativno malo ljudi da ih postavi.
nisu univerzalno rešenje za sve probleme, ali su odlične za odbranu objekata. da smo ih sada imali ne bi bilo ovoliko frke oko odbrane TENT-a i Kolubarskog basena.

koštaju oko 200 evra po dužnom metru (one od 125cm visine, odnosno toliku visinu brane).

dovoljno je preračunati moguće štete od poplavljivanja TENT-a i uporediti sa cenom nabavke dovoljno dugačkih "viršli" koje bi ga štitile, pa izvući neke zaključke.

inače, postoje u Srbiji ljudi koji se razumeju u sve ovo, međutim, nije problem u njima.
princi princi 13:13 22.05.2014

Re: Glina je rešenje

inače, postoje u Srbiji ljudi koji se razumeju u sve ovo, međutim, nije problem u njima.

Da, da, to je i moja osnovna teza. Uopste nije problem u ljudima, ima jako kvalitetnih ljudi u Srbiji i to uvek pricam ovima koji sa nekih svojih umisljenih visina kukaju, lupaju i trabunjaju kako nema ko, kako je sve sto valja otislo, kako je u Srbiji ostao samo skart... To su gluposti i lupetanja. Ima u Srbiji itekako kvalitetnih ljudi (na koncu, i svi mi koji smo se rasejali po svetu i sa manje ili vise uspeha se po njemu snalazimo smo proizvod te i takve Srbije), jedino je pitanje organizacije i pravih incentivea u drustvu. Srbija je nakaradno postavljeno i uredjeno drustvo i to je osnovni problem. Poplave nisu hidroloski i tehnicki neko drustveni problem.
antioksidant antioksidant 13:16 22.05.2014

Re: Glina je rešenje

Poplave nisu hidroloski i tehnicki neko drustveni problem.

amen
milojep milojep 13:58 22.05.2014

Re: Glina je rešenje

"viršle" su odlična stvar, moguće ih je postavljati i na udaljenim terenima i potrebno relativno malo ljudi da ih postavi.
nisu univerzalno rešenje za sve probleme, ali su odlične za odbranu objekata. da smo ih sada imali ne bi bilo ovoliko frke oko odbrane TENT-a i Kolubarskog basena.

koštaju oko 200 evra po dužnom metru (one od 125cm visine, odnosno toliku visinu brane).


Ja i ne rekoh da su viršle loše, ali nisu za velike dužine već za objekte i to kao naklnadno rešenje! Jer ako je dobra cena koju pominješ od 200 evra, mnogo je isplativije napraviti običan zid sa hidroizolacijom . I sa aspekta investicije i sa aspekta tekućeg održavanja. Malo više parica daš za jake diht kapije i pevaš! I pri tome konkurencija ili kreteni nemogu ekserom da ti naprave katastrofu!
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 14:04 22.05.2014

Re: Glina je rešenje

princi
inače, postoje u Srbiji ljudi koji se razumeju u sve ovo, međutim, nije problem u njima.

Da, da, to je i moja osnovna teza. Uopste nije problem u ljudima, ima jako kvalitetnih ljudi u Srbiji i to uvek pricam ovima koji sa nekih svojih umisljenih visina kukaju, lupaju i trabunjaju kako nema ko, kako je sve sto valja otislo, kako je u Srbiji ostao samo skart... To su gluposti i lupetanja. Ima u Srbiji itekako kvalitetnih ljudi (na koncu, i svi mi koji smo se rasejali po svetu i sa manje ili vise uspeha se po njemu snalazimo smo proizvod te i takve Srbije), jedino je pitanje organizacije i pravih incentivea u drustvu. Srbija je nakaradno postavljeno i uredjeno drustvo i to je osnovni problem. Poplave nisu hidroloski i tehnicki neko drustveni problem.



Pazi, nije da se ne oseća nedostatak vas koji ste se rasejali, ali se svakako u tome preteruje.
Usudio bih se da kažem da se taj nedostatak oseća upravo u tom socijalnom smislu. Naime, dobrim procentom su odlazili obrazovani, sposbni i ambiciozni ljudi, a takvi su obično skloni da se bune, traže promene itd. Tako da je smanjen procenat onih koji bi inistirali na postavljanju sistema na noge, da ne bude nakaradan. Ovako si odvrnuo ventil, "višak" takvih ti je otišao i još uvek odlazi, ono što ostaje nema dovoljnu kritičnu masu da pokrene proces normalizacije.
tadejus tadejus 14:14 22.05.2014

Re: Glina je rešenje

vrabac_u_steni

Pazi, nije da se ne oseća nedostatak vas koji ste se rasejali, ali se svakako u tome preteruje. Usudio bih se da kažem da se taj nedostatak oseća upravo u tom socijalnom smislu. Naime, dobrim procentom su odlazili obrazovani, sposbni i ambiciozni ljudi, a takvi su obično skloni da se bune, traže promene itd. Tako da je smanjen procenat onih koji bi inistirali na postavljanju sistema na noge, da ne bude nakaradan. Ovako si odvrnuo ventil, "višak" takvih ti je otišao i još uvek odlazi, ono što ostaje nema dovoljnu kritičnu masu da pokrene proces normalizacije.


pa nisam baš sigurna
bilo bi zanimljivo vidjeti statistiku, ako bi je ko proizveo
iz generacija blizu moje jesu otišli neki najbolji, a jesu se i vraćali, ali na svakog tog dobrog otišao je i buljuk onih "ćaća mi leži u parmi, pa nema muške glave kod kuće itsl."..
dal se tu nešto omjer promjenio.. sumnjam
prosto smo tokom ratova prestali da imamo ikakav obzir za propise (koji su često i preambiciozni) a otada nas (bar u srbiji) niko u njih nije ponovo utjerao..
sad već ima sasvim dovoljno iskustava na temu kako bi to moglo da se uradi..
al vlast bira da uvijek ide onom jeftinijom populističkom rutom..
ajde dobro, ponešto se ipak tu i tamo popravi ali ide jako jako sporo i sva je prilika tako će i nastaviti, pa ćemo za jedno 25 godina zaličiti na polupristojno društvo, kakvo smo nekad bili
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:59 22.05.2014

Re: Glina je rešenje

vrabac_u_steni
princi
inače, postoje u Srbiji ljudi koji se razumeju u sve ovo, međutim, nije problem u njima.

Da, da, to je i moja osnovna teza. Uopste nije problem u ljudima, ima jako kvalitetnih ljudi u Srbiji i to uvek pricam ovima koji sa nekih svojih umisljenih visina kukaju, lupaju i trabunjaju kako nema ko, kako je sve sto valja otislo, kako je u Srbiji ostao samo skart... To su gluposti i lupetanja. Ima u Srbiji itekako kvalitetnih ljudi (na koncu, i svi mi koji smo se rasejali po svetu i sa manje ili vise uspeha se po njemu snalazimo smo proizvod te i takve Srbije), jedino je pitanje organizacije i pravih incentivea u drustvu. Srbija je nakaradno postavljeno i uredjeno drustvo i to je osnovni problem. Poplave nisu hidroloski i tehnicki neko drustveni problem.



Pazi, nije da se ne oseća nedostatak vas koji ste se rasejali, ali se svakako u tome preteruje.
Usudio bih se da kažem da se taj nedostatak oseća upravo u tom socijalnom smislu. Naime, dobrim procentom su odlazili obrazovani, sposbni i ambiciozni ljudi, a takvi su obično skloni da se bune, traže promene itd. Tako da je smanjen procenat onih koji bi inistirali na postavljanju sistema na noge, da ne bude nakaradan. Ovako si odvrnuo ventil, "višak" takvih ti je otišao i još uvek odlazi, ono što ostaje nema dovoljnu kritičnu masu da pokrene proces normalizacije.

Пази, Врапче, ово је у супротности с оним што је princi написао.
А кључно је ово што кажеш:
Tako da je smanjen procenat onih koji bi inistirali na postavljanju sistema na noge, da ne bude nakaradan. Ovako si odvrnuo ventil, "višak" takvih ti je otišao i još uvek odlazi, ono što ostaje nema dovoljnu kritičnu masu da pokrene proces normalizacije.

Ово је, просто, демографска механика. Чак и најнадобуднији инжињер способан је то да разуме. Ако хоће.
:)))
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 19:16 22.05.2014

Re: Glina je rešenje

Predrag Brajovic

Пази, Врапче, ово је у супротности с оним што је princi написао.
А кључно је ово што кажеш:
Tako da je smanjen procenat onih koji bi inistirali na postavljanju sistema na noge, da ne bude nakaradan. Ovako si odvrnuo ventil, "višak" takvih ti je otišao i još uvek odlazi, ono što ostaje nema dovoljnu kritičnu masu da pokrene proces normalizacije.

Ово је, просто, демографска механика. Чак и најнадобуднији инжињер способан је то да разуме. Ако хоће.
:)))


Да, али било је речи о томе да ли има стручних људи да на пример сазидају мост, напишу програм, или пројекзују неки производни процес - ја кажем још увек има, али сам пребацио причу на неке друге аспекте.

А већ сам ти једном рекао, кога нема без њега се може, а и мора, биће теже али мора се. Просто, идеја да сад седимо и плачемо и немоћно ширимо руке ми се никако не свиђа.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:54 22.05.2014

Re: Glina je rešenje

vrabac_u_steni
Да, али било је речи о томе да ли има стручних људи да на пример сазидају мост, напишу програм, или пројекзују неки производни процес - ја кажем још увек има, али сам пребацио причу на неке друге аспекте.

А већ сам ти једном рекао, кога нема без њега се може, а и мора, биће теже али мора се. Просто, идеја да сад седимо и плачемо и немоћно ширимо руке ми се никако не свиђа.

Уф... Има стручних људи, али -- недовољно. Ево, наш вероватно најбољи стручњак-инжињер за геомеханику сада је у иностранству, с њим си малопре комуницирао. Прошле недеље имао сам страшан сусрет: с главним инжињерима из једне наше велике државне установе за контролу квалитета изведених послова. Једна од најбитнијих служби у изради највећих инфраструктурних пројеката. И распитивао сам се за стање појединих радова. Признајем: био ме ухватио страх када сам разумео колико не знају. И питао сам их да ли их шаљу на обуке, рецимо у Немачку или Италију. Кажу -- ваљда ће ићи. По којој случајности и судбини су ти људи ту где јесу, ја не знам, нити знам колико бољих стручњака од њих има. Сигурно има. Но, ово су они за државу најважнији.

Моји су пријатељи професори на архитектонском, грађевинском, филолошком, ПМ факултету... Њихова заједничка оцене јесте да је општи ниво знања страшно пао. И да они, који нешто вреде, беже одмах напоље. То се, зачудо, дешава и у мојој матичној струци -- филологији. (Зачудо -- јер језик везује.) Два најбоља и по мом суду најталентованија млађа момка које знам сада су иностранству -- ево га ПРВИ (пази: Јејл па Кембриџ!) а ево и ДРУГИ (он је у неком Макс Планк инстииту, бемлига :)

Ја нисам од оних који плачу, иначе. (Мада, заплакао сам два или три пута у животу.) Само -- мало ми је досадно да ми се лекције о поправљању Србије држе из иностранства и ex catedra. Дођите, браћо, 'вамо, мајчица Србија зове, па као мисионари -- од неомалтерисане куће до неомалтерисане куће, поред Ибарске, да -- као Јеховини сведоци -- ширите Живу реч о потреби малтерисања. ;-) Такође, неки међу њима предлагали су да се својим српским кадром и науком ослонимо на нанотехнологије и изградњу clean roomova, не разумевајући да се сви стручњаци у Србији који ово покривају могу сместити у један такси, и то -- рикшу, којој ће се поломити точак на првој рупи испред зграде. Речју: ми смо елементарно запуштени, и то зна свако ко овде живи, и не требају нама фантазије, већ свакодневни мали професионални поуздани рад. Било која задраворазумска економска мера и политика овде је недосањани сан, а професионализам у струци -- чудесни изузетак. И тако је свуда: од грађевинарства до кошења траве.

Једноставно: нама ништа мање од добрих правила и концепата привреде, инжињерства и бизниса нису потребни и људи који ће то спроводити.
nim_opet nim_opet 22:15 22.05.2014

Re: Glina je rešenje

Takvi nasipi samo prenose poplavu dalje, do trenutka dok jedan ne popusti.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 23:29 22.05.2014

Re: Glina je rešenje

Predrag Brajovic


Мислиш да ја не знам колико је ситуација са "кадровима" лоша, да не кажем катастрофална?
Човече, када бих ја сада овде кренуо да мрачим и кукам, пола оних који би се зајебали и то прочитали би одмах након тога извршили самоубојство :))

Али, играш са картама које су ти подељене, надајући се да ћеш се изборити за бољу руку у следећам дељењу. Мислим, ти и ја смо о томе већ једном причали, да се не понављамо ни ти ни ја.

P.S.
Та прича о нанотехнологијама уопште није била лоша идеја, рецимо одмах после 5. октобра, међутим, сви наши вајни реформатори и визионари (укључујучи и Ђинћића, у којег се 90% блогера овдашњих куну као у свеца) су све лепо одрадили да униште науку у Србији. Милошевићева Србија ју је запустила, и она је у том, "његовом", периоду постајала све запуштенија и запуштенија. Међутим, постоји разлика између запостављања и уништавања.

P.P.S.
Ја сам плакао више од два-три пута у животу.
Вероватно разлика у карактерима.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 23:36 22.05.2014

Re: Glina je rešenje

milojep
"viršle" su odlična stvar, moguće ih je postavljati i na udaljenim terenima i potrebno relativno malo ljudi da ih postavi.
nisu univerzalno rešenje za sve probleme, ali su odlične za odbranu objekata. da smo ih sada imali ne bi bilo ovoliko frke oko odbrane TENT-a i Kolubarskog basena.

koštaju oko 200 evra po dužnom metru (one od 125cm visine, odnosno toliku visinu brane).


Ja i ne rekoh da su viršle loše, ali nisu za velike dužine već za objekte i to kao naklnadno rešenje! Jer ako je dobra cena koju pominješ od 200 evra, mnogo je isplativije napraviti običan zid sa hidroizolacijom . I sa aspekta investicije i sa aspekta tekućeg održavanja. Malo više parica daš za jake diht kapije i pevaš! I pri tome konkurencija ili kreteni nemogu ekserom da ti naprave katastrofu!


Ама Милоје, зар не мислиш да ти Немци и Американци ипак имају нешто соли у глави па користе те "виршле" а не зидају зидове и постављају "дихт врата"? Мислим, и поред тога што су нам архинепријатељи, мајку им окупаторску?

Ево речи ћу ти само једну врло очигледну предност "виршле". Имаш фрку са поплавама око ТЕНТ-а, ти обмоташ "виршлу" око њега. Следеће године фрка ти код Костолца, ти исту ту "виршлу" обмоташ тамо. Бојим се да са зидом то не би могао.
Ето, то је најбаналнији пример, а и има и много других разлога за "виршле".

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana