GOST AUTOR: 8C Competizione
Probao bih uvodni tekst ovog Bloga uciniti sto kracim. Ideja je da bude inicijalna kapisla strucnoj raspravi, molio bih Vas da zbog toga ostavite sve politicke komentare sa strane ili da to radite na drugom Blogu.
A pisem ga kao inzenjer, doduse masinski. Radeci u struci i resavajuci na dnevnoj bazi cesto vrlo kontradiktorne probleme, stekao sam iskustva kako balansirati i kako praviti kompromise (naravno nikako trule) i kako najbolje koristiti raspolozive resurse. Jos ako pri tom uspete da koristite medijum koji vas muci (npr. u ovom slucaju poplavnu vodu) ili nesto sto Vam je tu, odmah na raspolaganju, nema sladjeg resenja!
Ideju za ovo obracanje sam dobio jednostavnim Google-ovanjem za resenja za odbranu poplava. Par tih resenja mi izgleda tako dobro, jednostavno, koristi resurse koji vec postoje ili koji se unapred pripreme (sluzeci drugoj nameni na tom mestu) ...
Krenimo od prvog resenja koje sam video, koje mi deluje vrlo primenjljivo, kako lokalno (cak i do nivoa jedne jedine kuce) pa sve do odbrane gradova. Njena najveca lepota jeste sto je potpuno mobilna, skalabilna (ne zamerite gastarbajteru koji polako zaboravlja maternji jezik), koristi kao glavni medijum upravo poplavnu vodu.
Sistem je vrlo jednostavan. Gumeni/celofanski/... rezervoari ("virsle") se postavljaju ili oko objekata kojis ezele zastititi, ili se njima organizuje linija odbrane. Ukoliko se na vreme pocne upumpavati voda koja prilazi, napunjeni rezervoari pocinju da se "samo-ucvrscuju" i tako predstavljaju prepreku nadolazecoj vodi. Ukoliko se pocne kasnije, i dalje nije kasno, posto se moze koristiti voda koju inace ispumpavamo iz poplavljenog podrucja. Preko ovog linka (http://www.hydroresponse.com/wipp.htm) mozete pogledati dalje detalje o tome sta npr. nudi ova firma. Ovo je samo jedan primer. Trazite dalje.
Slicna verzija (http://www.floodstop.co.nz/flood-defence-solutions.html), koja koristi elemente od duvane plastike (u tome su vam pakovani svi tecni deterdzenti npr.) koji su vrlo laki za transport (doduse kabasti), a mogu se takodje puniti (poplavnom) vodom. Oba sistema ne bi trebalo da budu preterano skupa, ukoliko bude pameti kod nas, neka od nasih firmi ili drzava, na kraju krajeva, bi mogla da otkupi licencu za proizvodnju istih i da ponudi po pristupacnim cenama. Ekonomski aspekt bih ostavio preduzetnicima.
Drugi sistem zahteva vece planiranje i veca ulaganja, ali predstavlja nesto sto bi i gdina Bobica zadvoljilo, sa estetskog aspekta. Mislim da se ne trebati brecati na pominjanje "estetskog", posto ipak treba voditi racuna o izgledu obala, ponarocito u urbanim sredinama. I ovaj sistem je naprosto genijalan, zbog svoje "jednostavnosti" (ok, ovde ce mi kolege inzinjeri skociti u usta, licno mislim da nije neizvodljivo ako se odradi kako treba). Naime, gdin Ho-Hyeok Lee (ZZZZ) se dosetio da napravi setacke/biciklisticke staze koje mogu da se, po potrebi, preklapaju za 90 stepeni i tako formiraju odbrambene zidove od poplava, tamo gde ne postoje nasipi.
Treci sistem ste verovatno (bar na kratko) videli u jednom od komentara na drugim Blogovima (link na zalost uklonjen zbog razloga o kojima necemo sada). Radi se o verziji koja predvidja ili manuelno dodavanje drvenih/metalnih greda izmedju trajno ili privremeno postavljenih stubova, ili koriscenje automatskih ustava (sto mislim da je vecinom nepotrebno, ukoliko se stvari odradjuju na vreme).
Privremeno postavljeni stubovi bi zahtevali da se unapred odradi postavljanje odgovarajucih "ankera" iliti lokalnih temelja (nemojte zameriti ako ne upotrebljavam korektan gradjevinarski naziv), u koji bi ste stubovi vrlo brzo postavljali i fiksirali. Trajno postavljeni stubovi su malko problematicni da se rese sa estetske strane, ali pravom dizajneru nista nije tesko.
Evo kako to izvodi ova firma uspesno
Ima jos firmi kao sto je ova i ova.
Dalje idu resenja koja zahtevaju strateska ulaganja, slicno ovim ustavama na Temzi kod Londona
To bi bio predlog Vladi gde da trosi pare od Arapa!
Ono isto sto sam primetio na postojecim bedemima (uzecu primer Usca na Dorcolskoj strani) jeste da su nekako previse "glatki". Ovo ne sprecava vodu u naletu da gubi energiju osim na rusenje svega pred sobom, pa i samog bedema. Prosle godine sam letovao na Severnom moru i mao priliku da vidim kako se bore protiv poplava i talasa.
Jedno od resenja je i postavljanje ovakvih "razbijaca talasa" koji umanjuju kineticku ("rusilacku") energiju nadolazece ili prolazece poplavne vode. Tamo gde se zeli ostaviti malko "prirodniji" utisak obale, moze se koristiti i krupnije kamenje.
Na kraju, nista ne moze biti bolje od odrzavanja i unapredjivanja postojece strukture. Pogledajte koliko se menjala visina bedema na Severnom moru
Bedemi bi trebalo da sluze jos ponecemu, osim odbrane od poplava! Molim Vas da razmisljate da se radi ipak o strateskim ulaganjima i treba izvuci maksimum iz svega ovoga! Evo kako se bedemi mogu korititii za puteve i pruge:
Sasvim sam siguran da postoji jos jako mnogo resenja. Molim Vas da pisete kako o vecim resenjima, tako i o onim manjim, lokalnim, makar i za zastitu jednog jedinog objekta! Vrlo bitno je da se pokazu primeri kako se odbraniti i prirucnim sredstvima.
Gdin Bobic bi mozda mogao da predlozi i jednostavna arhitektonska resenja kako ili prepraviti ili unapred planirati zastitu kuca i zgrada (da vam zagolicam mastu, npr. potrazite na netu strucno objasnjenje na kom, vrlo genijalnom, principu rade ledolomci!).
Na kraju bih preporucio strucnjacima (bilo koje branse) da se raspitaju i po mogucnosti pocnu primenu tzv TRIZ metoda u resavanju problema (http://en.wikipedia.org/wiki/TRIZ). Siguran sam da ce Rusofili procureti od srece, takodje i oni koji obozavaju Japance.
Razmisljajte svojom glavom i budite kreativni, umesto da slusate popovske dogme!