Gost autor

Kako se nositi sa poplavama - tehnička pitanja

krkar RSS / 22.05.2014. u 05:58

GOST AUTOR: 8C Competizione

Probao bih uvodni tekst ovog Bloga uciniti sto kracim. Ideja je da bude inicijalna kapisla strucnoj raspravi, molio bih Vas da zbog toga ostavite sve politicke komentare sa strane ili da to radite na drugom Blogu.

A pisem ga kao inzenjer, doduse masinski. Radeci u struci i resavajuci  na dnevnoj bazi cesto vrlo kontradiktorne probleme, stekao sam iskustva kako balansirati i kako praviti kompromise (naravno nikako trule) i kako najbolje koristiti raspolozive resurse. Jos ako pri tom uspete da koristite medijum koji vas muci (npr. u ovom slucaju poplavnu vodu) ili nesto sto Vam je tu, odmah na raspolaganju, nema sladjeg resenja!

Ideju za ovo obracanje sam dobio jednostavnim Google-ovanjem za resenja za odbranu poplava. Par tih resenja mi izgleda tako dobro, jednostavno, koristi resurse koji vec postoje ili koji se unapred pripreme (sluzeci drugoj nameni na tom mestu) ...

Krenimo od prvog resenja koje sam video, koje mi deluje vrlo primenjljivo, kako lokalno (cak i do nivoa jedne jedine kuce) pa sve do odbrane gradova. Njena najveca lepota jeste sto je potpuno mobilna, skalabilna (ne zamerite gastarbajteru koji polako zaboravlja maternji jezik), koristi kao glavni medijum upravo poplavnu vodu.

wipp09.jpg

wipp32lg.jpg

wipp20lg.jpg

Sistem je vrlo jednostavan. Gumeni/celofanski/... rezervoari ("virsle") se postavljaju ili oko objekata kojis ezele zastititi, ili se njima organizuje linija odbrane. Ukoliko se na vreme pocne upumpavati voda koja prilazi, napunjeni rezervoari pocinju da se "samo-ucvrscuju" i tako predstavljaju prepreku nadolazecoj vodi. Ukoliko se pocne kasnije, i dalje nije kasno, posto se moze koristiti voda koju inace ispumpavamo iz poplavljenog podrucja. Preko ovog linka (http://www.hydroresponse.com/wipp.htm) mozete pogledati dalje detalje o tome sta npr. nudi ova firma. Ovo je samo jedan primer. Trazite dalje.

 

floodstop-barrier.jpg

Floodstop-CAD-Plans.jpg

Slicna verzija (http://www.floodstop.co.nz/flood-defence-solutions.html), koja koristi elemente od duvane plastike (u tome su vam pakovani svi tecni deterdzenti npr.) koji su vrlo laki za transport (doduse kabasti), a mogu se takodje puniti (poplavnom) vodom. Oba sistema ne bi trebalo da budu preterano skupa, ukoliko bude pameti kod nas, neka od nasih firmi ili drzava, na kraju krajeva, bi mogla da otkupi licencu za proizvodnju istih i da ponudi po pristupacnim cenama. Ekonomski aspekt bih ostavio preduzetnicima.

Drugi sistem zahteva vece planiranje i veca ulaganja, ali predstavlja nesto sto bi i gdina Bobica zadvoljilo, sa estetskog aspekta. Mislim da se ne trebati brecati na pominjanje "estetskog", posto ipak treba voditi racuna o izgledu obala, ponarocito u urbanim sredinama. I ovaj sistem je naprosto genijalan, zbog svoje "jednostavnosti" (ok, ovde ce mi kolege inzinjeri skociti u usta, licno mislim da nije neizvodljivo ako se odradi kako treba). Naime, gdin Ho-Hyeok Lee (ZZZZ) se dosetio da napravi setacke/biciklisticke staze koje mogu da se, po potrebi, preklapaju za 90 stepeni i tako formiraju odbrambene zidove od poplava, tamo gde ne postoje nasipi.

flood_control2.jpg

flood_control3.jpg

flood_control7.jpg

Treci sistem ste verovatno (bar na kratko) videli u jednom od komentara na drugim Blogovima (link na zalost uklonjen zbog razloga o kojima necemo sada). Radi se o verziji koja predvidja ili manuelno dodavanje drvenih/metalnih greda izmedju trajno ili privremeno postavljenih stubova, ili koriscenje automatskih ustava (sto mislim da je vecinom nepotrebno, ukoliko se stvari odradjuju na vreme).

Privremeno postavljeni stubovi bi zahtevali da se unapred odradi postavljanje odgovarajucih "ankera" iliti lokalnih temelja (nemojte zameriti ako ne upotrebljavam korektan gradjevinarski naziv), u koji bi ste stubovi vrlo brzo postavljali i fiksirali. Trajno postavljeni stubovi su malko problematicni da se rese sa estetske strane, ali pravom dizajneru nista nije tesko.

Evo kako to izvodi ova firma uspesno

5084.jpg

 

Ima jos firmi kao sto je ova i ova.

CFDS%20WaterDoor1.JPG

hochwasser2.gif

wwall1.JPG

FAG_4.1.gif

Dalje idu resenja koja zahtevaju strateska ulaganja, slicno ovim ustavama na Temzi kod Londona

Thames-BarrieriStock.jpg

To bi bio predlog Vladi gde da trosi pare od Arapa!

Ono isto sto sam primetio na postojecim bedemima (uzecu primer Usca na Dorcolskoj strani) jeste da su nekako previse "glatki". Ovo ne sprecava vodu u naletu da gubi energiju osim na rusenje svega pred sobom, pa i samog bedema. Prosle godine sam letovao na Severnom moru i mao priliku da vidim kako se bore protiv poplava i talasa.

Wellenbrecher%20%20DSC0491.JPG

LQ+wir-testen-und-berichten.de+LZ+expedia.de_06.jpg 

Jedno od resenja je i postavljanje ovakvih "razbijaca talasa" koji umanjuju kineticku ("rusilacku") energiju nadolazece ili prolazece poplavne vode. Tamo gde se zeli ostaviti malko "prirodniji" utisak obale, moze se koristiti i krupnije kamenje.

Na kraju, nista ne moze biti bolje od odrzavanja i unapredjivanja postojece strukture. Pogledajte koliko se menjala visina bedema na Severnom moru

Deichinfo2008.JPG

deich219_v-contentgross.jpg

Bedemi bi trebalo da sluze jos ponecemu, osim odbrane od poplava! Molim Vas da razmisljate da se radi ipak o strateskim ulaganjima i treba izvuci maksimum iz svega ovoga! Evo kako se bedemi mogu korititii za puteve i pruge:

1168151628.jpg

Sasvim sam siguran da postoji jos jako mnogo resenja. Molim Vas da pisete kako o vecim resenjima, tako i o onim manjim, lokalnim, makar i za zastitu jednog jedinog objekta! Vrlo bitno je da se pokazu primeri kako se odbraniti i prirucnim sredstvima.

Gdin Bobic bi mozda mogao da predlozi i jednostavna arhitektonska resenja kako ili prepraviti ili unapred planirati zastitu kuca i zgrada (da vam zagolicam mastu, npr. potrazite na netu strucno objasnjenje na kom, vrlo genijalnom, principu rade ledolomci!).

Na kraju bih preporucio strucnjacima (bilo koje branse) da se raspitaju i po mogucnosti pocnu primenu tzv TRIZ metoda u resavanju problema (http://en.wikipedia.org/wiki/TRIZ). Siguran sam da ce Rusofili procureti od srece, takodje i oni koji obozavaju Japance.

Razmisljajte svojom glavom i budite kreativni, umesto da slusate popovske dogme!



Komentari (312)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

princi princi 16:15 22.05.2014

Re: Naša posla

Pešački most preko Save ukida plovni put jer nema 120 metara raspona između stubova i visinu od 12 metara nad velikom vodom. Kula od 210 metara uvedena je 50metara u reku. Tu je Sava široka oko 200 metara i to će izazvati poremećaj u toku reke – usporavanje protoka uzvodno od kule i ubrzanje u profilu kule, što će otežavati manevre plovila.

Ja se iskreno nadam da je neki urbanista proverio neko koliki su rasponi na "kineskom mostu" Borca-Zemun i da njegov zavrsetak nece imati vece posledice po plovnost i plavnost Dunava?

Neki od inzenjerskih blunders, :).
highshalfbooze highshalfbooze 18:53 22.05.2014

Re: Naša posla

Kula od 210 metara uvedena je 50metara u reku.

Čija će obaveza da bude redovno uklanjanje mulja koji će biti nanet ispred te kule?
49 41 49 41 19:47 22.05.2014

Jesen 97.

Bilo je poplavljeno pola C(h)eske, Poljske, bivseg DDR i dobar deo Nemacke u regionu.

Bilo je grozno gledati toliki region - sve pod vodom.
freehand freehand 08:32 23.05.2014

Banat i istorija

... a za Krkara ne sumnjam da će mu se dopasti:

Status mog druga Nikole Petkova:

POPLAVE U CREPAJI
1942
Dok pratimo dešavanja u vezi sa poplavama u Srbiji i regionu, treba se podsetiti na slične situacije u prošlosti. Svakome je sopstvena nevolja najveća i mi možemo samo pretpostaviti kako se osećaju ljudi u Obrenovcu, Šapcu, Krupnju i drugim mestima i pokušati da im, u granicama mogućnosti, pomognemo.
Takođe je od velike važnosti detaljna i ozbiljna analiza situacije da bi mogla pomoći da se u budućnosti slične nevolje spreče.
Crepaja nema reku u blizini, ali je imala ozbiljne poplave u svojoj prošlosti. Najstrašnija se desila ratne 1942. Obilne padavine kao i nadošle podzemne vode, primorale su meštane da se u centru sela prevoze čamcima. Selo je tonulo u gusto, lepljivo banatsko blato, a mnoge kuće su se urušile. I kao i sada, ugroženima je pomogla Evropa. Iako su bili okupatori, osvajačka vojska u nadiranju, nemačke inžinjerijske jedinice u prolasku kroz Crepaju pomogle su Crepajcima u nevolji. Isplanirali su i iskopali kanale koji su odvukli vodu iz sela u kanal udaljen nekoliko kiklometara. Ti kanali su služili sve do sedamdesetih kada su Crepajci počeli da ih bahato zatrpavaju otpadom, pa poravnavaju da bi napravili parking za kamione i sl.
To je doprinelo da se situacija iz 1942. ponovi 1999. Niži delovi sela su ponovo poplavljeni. Podrumi, dvorišta i bašte bili su skoro mesec dana pod vodom. Tada su kanali koje su nemački inžinjerci prokopali, očišćeni i prošireni da bi primili svu vodu.
Kanali se i dalje ne održavaju pa je izvesno da će se problem ponoviti.






freehand freehand 11:05 23.05.2014

Podsećanje: Obrenovac u pravim rukama

grmfrm grmfrm 12:12 23.05.2014

Dezinfekcija

E znam da negaseni krec ubija sve ali za posle Domestos je keva za kucnu upotrebu.
Znam da svako koristi nesto drugo ali ovo cudo ima toliko hlora da ce sve bacile i klice da pokoka garant a to je sada vazno za ocuvanje zdravlja.

Ovo govorim iz najbolje namere pa nemoj neko da komentarise se izmisljanjem tople vode.
Lionsgate Lionsgate 01:16 24.05.2014

Debatni kafanski klub

Oni sa duzim zivotnim stazom u Beogradu se mozda secaju kako je podivljala Topciderka svako prolece pravila pomor duz Rakovickog druma, uneredi 21.maj, potopi IMR i Rekord, odnese drum i prugu cak do Kosutnjaka... godinama sam slusao to i zamisljao da je tamo neka voda u rangu Misisipija. A onda sam je prvi put video i doziveo razocarenje, zar je to ta cudovisna reka? Ovo je ozbiljno, Topciderka je ukrocena 70-tih i od bujicne reke je postala ukrocena i kanalisana recica.

Vidim da su ljudi ovde kacili razna resenja, od kobasica do mobilnih barijera ali ovo sto se desilo u Srbiji u maju 2014-te se resava na drugi nacin, sistemskom odbranom od poplava ane nekim privremenim resenjima. Kod brzih vodotokova s to radi na jedan nacin (svodjenjem vodotokova u kanalisana korita, protivbujicnim preprekama...) a kod ravnicarskih reka na drugi ( zemljanim nasipima, vegetacijskim pojasevima, akumulacijama...). Nesto kao stategijski i takticki nacin ratovanja protiv polava.

Uzgred, od 100-tinak ljudi koji su u generaciji studirali hidrotehniku (tu je i Brajoviceva drugarica koja voli Danila Kisa), koliko je meni poznato, samo njih 2-3 radi u Srbija ili Vojvodinavodama.
8c_competizione 8c_competizione 10:28 24.05.2014

Re: Debatni kafanski klub

Uzgred, od 100-tinak ljudi koji su u generaciji studirali hidrotehniku (tu je i Brajoviceva drugarica koja voli Danila Kisa), koliko je meni poznato, samo njih 2-3 radi u Srbija ili Vojvodinavodama.


ali se u ovakvim situacijama daju mobilisati, ne?

problem je sto drzavi nije palo na pamet da popise ljude od posebnih vrednosti za ovakve i slicne situacije, radije popisuje ko za koga glasa

Nesto kao stategijski i takticki nacin ratovanja protiv polava.


meni se cini da su "virsle" jedno od dobrih resenja na taktickom nivou i za brze intervencije. nasipi i ostali metodi uredjenja kako obala malih recica i potoka, tako i velikih reka su pitanja strategije.

drzava i drustvo moraju da shvate da su ljudi sa specijalnim znanjima takodje strateski resurs (normalne) zemlje. i na mnogo nizem nivou, odgovorne gazde i direktori znaju da su u stvari u firmi najvece bogatstvo upravo strucni ljudi, a ne kompjuteri, stolice, sluzbena auta i kanabe-i za sastancenje! secam se odlicno jednog primera jedne velike firme u Srbiji, posle bombardovanja. imali su sposobnog direktora, na zalost zateceno stanje posle stihije zvane SPS-JUL je bilo porazavajuce. nebitno, firma imala iskustva i probala da dobije posao sa ozbiljnim nemackim firmama. ovidosli i izvrsili kontrolu i rekli da na zalost nemaju najmodernije masine niti dovoljno visoko strucnih radnika. izgube posao. direktor nije sedeo skrstenih ruku, vec rasproda sta se rasprodati moglo (ukljucujuci i par sluzbenih auta), pozajmi jos od drzave i kupi par novih CNC masina, te plati skolovanje radnicima. an kraju su dobili posao, ali kao podizvodjaci drugoj firmi, koja samo skida kajmak! ali sam siguran da su bili spremniji za sledeci konkurs. koliko znam, ta drzavna firma jos uvek dobro radi.
freehand freehand 14:38 24.05.2014

Mašala, Predsedniče


Jaril Jaril 17:09 24.05.2014

Можда је качено

8c_competizione 8c_competizione 17:20 24.05.2014

Re: Можда је качено

Можда је качено


video nije, ali hvala ti sto si nasao ovo

ako ljudi misle da je kod nas uvek sve najgore (pa tako i ove nedace), pogledajte sledeci primer sa cime druge drzave zive



dakle, stvar je samo u dobroj pripremljenosti i, kao sto smo vec elabolirali u ovom blogu, ne zavisi cak ni od nekih sumanutih suma novca uvek!

nadam se da neko od nadleznih barem cita ove blogove!
Jaril Jaril 23:16 24.05.2014

Re: Можда је качено

video nije, ali hvala ti sto si nasao ovo

Нашао мој друг па ми проследио на мејл. Заслуге иду њему. (Није блогер.)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana