Gradjanske inicijative

do slobode možemo doći samo magijom

antioksidant RSS / 27.10.2014. u 11:36

ekonomija možda i jeste nauka ali neki ekonomisti sigurno nisu naučnici... ili tako nekako. mislim da sam već pominjao ovu izreku. ovog puta bih o ovom "naučnom delu" više nego o samim "naučnicima". ekonomija je nauka koja se bavi proučavanje zakonitosti u privrednim aktivnostima. na primer ako nemate dovoljno novca za redovno isplaćivanje penzija u određenom iznosu koji je određen nekim pravilima vi te iznose smanjujete. za sad je lako? problem je što uvek postoje neke uzročno posledične veze pa stvari nisu uvek baš toliko jednostavne.

na primer:

želite da smanjite rashode budžeta za milijardu. donesete zakon kojim se neka plaćanja iz budžeta (na primer penzije ili plate) smanje za određeni procenat tako da isplaćujete iz budžeta manje za milijardu. da li je ušteda budžeta milijarda? tj, da li je neto efekat milijarda?

pa nije a evo i zašto:

kad smanjite prihode jednom broju ljudi njima se smanji i kupovna moć (skoro pa logično, zar ne) a time se smanji i promet. ne svim robama i uslugama ali definitivno se smanji. imajući u vidu da kad ima manje prometa onda ima i manje prihoda po pdv-u onda ukupan efekat mere smanjenja rashoda budžeta nije milijarda već manji (jer dolazi i do samnjenja prihoda). ti negativni efekti po prihodnu stranu budžeta mogu biti i dublji, jer ako se nekome smanje prihodi zbog pada prometa onda će se taj neko truditi i da smanji rashode pa će manje dobavljati (i time širiti krug onih kojima se prihodi smanjuju), smanjiće troškove koje ima na zaradama (kroz otpuštanje ili smanjenje plata)...

drugim rečima, na prvi pogled lepa i elegantna mera "štednje" na rashodnoj strani jedne milijarde može izazvati i negativnu spiralu smanjenja prihodne strane za...

za koliko?

e to ne znamo. bar ja nigde nisam video neku analizu koja bi bar delimično razmatrala da li će doći do pada tražnje, u kom obimu i za kojim robama i uslugama? većina metoda bi se i onako svela na pretpostavke tako da i ako postoji ta analiza ne bi bila nikakva garancija za bilo šta osim za to da oni koji su rešili da "štede" bar delimično razumeju šta štednja može da znači.

s druge strane ekonomija nije nauka koja se prvenstveno bavi proučavanjem zakonitosti u privrednim aktivnostima koliko se bavi ljudskim ponašanjem, reagovanjem na podsticaje, donošenjem odluka o korišćenju resursa, o postizanju ciljeva...

tako posmatrjući možemo se pitati šta je cilj predloženih mera? da li će biti postignut? čiji je to cilj prvenstveno?

jer ekonomija je i politika jer "politika u najširem smislu označava aktivnost kroz koju ljudi stvaraju, čuvaju, provode ili mijenjaju pravila po kojima žive".

a promena će zbog ovih zakona biti, svakako će biti...

 

 



Komentari (293)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

qqriq qqriq 12:20 28.10.2014

Re: Austerity

eх, Срке, не капира се то у Србији, превише је то затровано комунизмом, дебеом који контролише све живо, западофобијом, искреним осећајем припадања руском кругу... ала ја душу одморим у Изију, ди се на Маркса гледа као на симпа шашавог зему а на тај кагебе као на еболу, с опрезом и спремним лековима, а Рускињице су само изгледна прилика за уан најт стендове... ех, како је лепо када ти душа барем напола у слободном свијету... a Србија мислим да је лост кејс, то се увлачи јер воли, верује у то, тако да... Пашалукнаја Губернија је з бест кејс синарио.


hoću da verujem da makar ti sebe razumeš, onako odmorne duše.
mi total smoreni ovde, nit dišemo nit mislimo, a kamoli da išta zapamtimo&shvatimo.



inco inco 12:24 28.10.2014

Re: Austerity

predatortz
Svetuješ da ljudi puste roditelje da im isključe struju, grejanje i da pocrkaju bez lekova?

Nije to tako jednostavno...


Ako vole Srbiju više od svojih roditelja - onda definitivno. Štaviše, te 'donacije' ne štete samo Srbiji već na duže staze i tim njihovim roditeljima.

E sad, ako im se jebe za Srbiju onda je to skroz druga priča. Doduše ako voleš toliko svoje roditelje izvuci ih lepo iz Srbije i zaboravi na istu jednom za svagda - biće bolje i tebi, i tvojim roditeljima i Srbiji.

Naravno, znam da nije to tako jednostavno, zato i ne sudim onima koji rade to što rade i svestan sam sentimentalnih razloga zbog kojih ova igranka traje i traje - kao što već napisah gore, ne verujem da dijaspora namerno šalje pare u Srbiju da bi je još više uljuljkavala u lažnu sliku koju gaji prema sebi. No šta god da je razlog, rezultat je očigledan.

Ja generalno živim ono što i propovedam tako da u Srbiju ne šaljem ni cvonjka (štaviše, pokušavam da izvučem i ono što mi je ostalo zarobljeno tamo). Rodbina, prijatelji i ostali kojima bih generalno imao poriva da pomažem su dobrodošli da dođu kod mene u goste na koliko god žele/mogu i neću imati problem da ih nahranim, obučem, ugrejem... ali da šaljem živ novac u Srbiju neću jer duboko verujem da je to najveća medveđa usluga koju bih mogao da učinim i njima i Srbiji. Tako ja, a ostali kako žele...
princi princi 12:56 28.10.2014

Re: Austerity

Power, bez s, i nije to slučajno).

Ma, jebes joj mater i sa i bez s. Kucka intervencionisticka.
hajkula1 hajkula1 13:14 28.10.2014

Re: Austerity

princi
Ne možeš da uzmeš stvar u svoje ruke ako ti godišnje fali dve milijarde u valuti koju štampa neko drugi. Ili ćeš da slušaš tog nekog, ili ćeš da stegneš kaiš pa da preživiš bez te dve milijarde. Ovo drugo je možda i moguće, ali nije politički oportuno.

Ili ce ti kintu dati neko drugi (Zunje, Rusi, ili neko treci van EU). Znam da zvuci neverovatno & sokantno, ali zive ljudi i van EU.



Kinta se ne uzima (ili pozajmljuje, sve jedno) od svakoga.
princi princi 13:24 28.10.2014

Re: Austerity

Puno puta sam do sad rekao i ponoviću - dijaspora je najveći neprijatelj Srbije. Ratovi, zemljotresi, poplave, glupavi političari... ma to su mala deca u odnosu na štetu kakvu dijaspora pravi. Naravno, ne namerno, već iz sentimentalnih razloga ali to ne menja rezultat jer, što se kaže, i put do pakla je popločan najboljim namerama.

Ima dosta istine u ovome sto si napisao.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 16:49 28.10.2014

Re: Austerity

qqriq


hoću da verujem da makar ti sebe razumeš, onako odmorne duše.
mi total smoreni ovde, nit dišemo nit mislimo, a kamoli da išta zapamtimo&shvatimo.


absolutely, my friend, snažne veze s južnoslovenskim narodima, velikim Zapadnim Silama, jevrejskim lobijem, i ekonomska Jugoslavija. Rusija može na ćepi, ako želi. otkupljenje sebe iz dužničkog ropstva.
qqriq qqriq 20:37 28.10.2014

Re: Austerity

absolutely, my friend

michiganac michiganac 21:08 28.10.2014

Re: Austerity

princi
Cilj predloženih mera je da se zadovolji MMF od koga očekujemo milijardu USD sledeće godine.

Ima li negde podataka koliko je zemalja u svetu uspelo da uspostavi odrzivi razvoj zadovoljavajuci IMF ili WB zahteve?


>>>
Belgijski stručnjak baca svetlost i na politiku pomoći MMF-a u Latinskoj Americi, Aziji i Istočnoj Evropi 1980-ih i 1990-ih godina, koju sada u saradnji sa EU nameće i Grčkoj, dok u redu čekaju Portugalci, Irci i Španci.

Ono što sada rade u Grčkoj već je primenivano pre 20 ili 30 godina u Latinskoj Americi, Aziji, Africi i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza. To je propalo jer nije stvoren rast i zaposlenost. Ali prava motivacija i nije ekonomski rast. Prava motivacija MMF-a i drugih članova Trojke je da ne obezbede rast. Oni znaju savršeno da se sa takvom vrstom ekonomske politike Grčka neće ekonomski oporaviti. Oni nisu glupi, veoma su pametni. Koriste krizu strateški, da smanje plate i životni standard stanovništva zato što žele zemlju i svet večno rastućih profita za velike korporacije. To je prava motivacija. Oni žele da pomognu i ojačaju velike finansijske korporacije kao što su Goldman Saks, Dojče banku, JP Morgan i ostale velike privatne banke iz Evrope i SAD, precizno objašnjava namere međunarodne finansijske pomoći Tusen.
<<<

LINK
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 04:45 29.10.2014

Re: Austerity

predatortz


Da, tako se to predstavlja u nekim krugovima. Moje mišljenje je da su ljudi samo sabrali dva i dva, te se okrenuli sebi.


sabrali su dva sa dva tako što ih predvodi mala naci-slina, viktator.
bene_geserit bene_geserit 06:25 29.10.2014

Re: Austerity

inco
Ako vole Srbiju više od svojih roditelja - onda definitivno. Štaviše, te 'donacije' ne štete samo Srbiji već na duže staze i tim njihovim roditeljima.

E sad, ako im se jebe za Srbiju onda je to skroz druga priča. ...ne verujem da dijaspora namerno šalje pare u Srbiju da bi je još više uljuljkavala u lažnu sliku koju gaji prema sebi. No šta god da je razlog, rezultat je očigledan.

Ja generalno živim ono što i propovedam tako da u Srbiju ne šaljem ni cvonjka

Ovo me podseca kod mene u kuci zena non stop kupuje Nutelu ("za decu" ) a ja ne mogu da izdrzim nego jedem kada ima i nikako da smrsam. Onda lepo kazem zeni da je ona kriva sto imam visam kila i da mi ne zeli dobro.
Suma sumarum - kreten bez dovoljno samokontrole da ne jede Nutelu, pa jos optuzuje druge da su mu krivi.

A tebi sve pohvale sto u Srbiju ne saljes ni cvonjka, oces medalju za to?
Evo idem da objasnim mojoj majci od 80 godina da jos na dugi rok u stvari steti sto joj placam kucnu negu jer posle operacije ne moze da vodi racuna o sebi, i da je to znak da se meni jebe za Srbiju.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:57 29.10.2014

Re: Austerity

ја дијаспоричне паре трошим на мале привреднике, обичне мале бизнисе у улици, водоинсталатера, берберина, постављаче пвц оквира и окана, пијачне продавце, има нека стара бака од својих 80-ак и кусур година што целог века продаје јаја и лук, па на неку малу млекару, па човек на чијим рукама је скорела земља а има увек укусног поврћа, па на мале трговце робом из Мађарске, тако, радујем се да видим да ти људи нешто зараде. helping out local economy, што би рекли дебелоамери.
hajkula1 hajkula1 15:35 29.10.2014

Re: Austerity

predatortz
Doduse, i ovaj njihov fasista ...


Ja mislim da se on samo opire američkom nacizmu, al' ajde...





Citiram deo teksta



http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/ekonomija/aktuelno.239.html:516442-Mladjen-Kovacevic-U-duznicko-ropstvo-gurnuli-su-nas-nazovi-eksperti

...Nakon drastičnog pada BDP-a i izvoza, kao i izraženog rasta spoljnog duga po osnovu redovnih i zateznih kamata, zemlja je u 2000. imala spoljni dug od čak 10,8 milijardi evra. Iako su dva najveća poverioca, Pariski i Londonski klub, otpisali knjiženje kamate u periodu 1992-2000, od 2001. spoljni dug raste i Srbija se već 2008. našla u dužničkom ropstvu. Glavnica je krajem te godine dostigla 21,1 milijardi evra i bila je za 2,25 puta veća nego 2002. Tome su najviše doprineli političari, posebno samozvani "vizionari ekonomskih reformi", ali je neosporna i velika odgovornost stranih faktora.

* Kako sada stvari stoje?

- Spoljni dug je krajem avgusta prešao 26 milijardi evra, ali to se odnosi samo na glavnicu. Ako pretpostavimo da ukupan spoljni dug u jednakim godišnjim iznosima stranim kreditorima isplatimo u narednih sedam godina, a da je prosečna kamatna stopa 4 odsto, ukupna suma kamata koje u tom periodu dospevaju za naplatu iznosi 3,9 milijardi evra. Ili, ako pretpostavimo da se u narednih 13 godina isplaćuje samo po dve milijarde evra uz istu prosečnu kamatnu stopu, ukupna suma kamata koju u tom slučaju moramo isplatiti iznosi čak 7,28 milijardi evra. Dakle, ako se ostvari prva varijanta, suma koju Srbija mora isplatiti u narednih sedam godina je gotovo 30 milijardi evra. Ako se raznim reprogramiranjem period otplate produži na 13 godina, moramo isplatiti više od 33 milijarde evra.

* To nije sve?

- Javni dug je krajem septembra prešao 22,56 milijardi evra. U toj sumi je, pored dominantnog dela koji čini spoljni dug, čak 78 odsto, i 4,85 milijardi evra unutrašnji dug, ali opet samo njegova glavnica. Ako predstavimo da prosečna kamatna stopa za taj dug 5 odsto i da se on mora isplatiti u periodu od naredne tri godine, suma kamata koje moraju biti isplaćene je nešto veća od 480 miliona evra. Dug države po osnovu stare devizne štednje koji se mora isplatiti u naredne dve godine iznosi oko 1,3 milijarde evra. Kada sve to saberemo, proizilazi da Srbija samo po tim osnovama duguje preko 36 milijardi evra. Država duguje i ogroman iznos po osnovu Zakona o restituciji. Srbija je garant i za svaki devizni štedni ulog do 50.000 evra i ona će biti dužna da tu sumu izmiri, istina u dinarima, ako neka posebna banka bankrotira.

* Kako stranci izvlače novac?

- Od kraja 2008. pa zaključno sa krajem 2013. spoljni dug Srbije je povećan za 4,7 milijardi evra i dostigao je 25,8 milijardi evra. S druge strane, BDP nije imao rast, pa su odnos spoljnog duga i iznos otplata po osnovu njegovog servisiranja osetno povećani. Po podacima MMF, Srbija je u 2013. imala iznos spoljnog duga prema statistički naduvanom BDP čak 87,4 odsto, a iznos otplata po osnovu njegovog servisiranja je dostigao 14 odsto BDP. Sve veći deo izvoza obavljaju kompanije u potpunom ili većinskom učešću stranih matičnih kompanija. One imaju skromnu spoljnu zaduženost, pa se zbog toga ne može očekivati da mogu ostvarenim izvozom u većoj meri pomoći pri servisiranju sve većih obaveza po osnovu spoljnog duga.

- Inostrani faktori, naročito međunarodne finansijske institucije i SAD, su u velikoj meri doprinele usvajanju koncepta reformi sa vrlo ozbiljnom konstrukcionom greškom. Pogrešan je bio i izbor "vizionara" ekonomskih reformi. To je moralo dovesti do velike spoljne zaduženosti, bolesne privrede, ogromne nezaposlenosti i niza drugih deformacija i negativnih privrednih pokazatelja. Visoko kotirani američki političar, glavni pregovarač sa Slobodanom Miloševićem, Stroub Talbot napisao je da bombardovanje SRJ, odnosno Srbije, nije bilo posledica onoga što se dešavalo na KiM, već zato što nikako nisu uspeli da ga ubede da prihvati liberalni model reformi koji su prihvatile sve susedne zemlje!...



(kaže, segedinske kursadžije )

hajkula1 hajkula1 16:13 29.10.2014

Re: Austerity

ukoliko smatrate da je nekulturno sto to pominjem (slazem se da jeste u principu), izvinjavam se.



Jeste, ali šta im bi, porez na internet.
emsiemsi emsiemsi 21:44 29.10.2014

Re: Austerity

bene_geserit
inco
Ako vole Srbiju više od svojih roditelja - onda definitivno. Štaviše, te 'donacije' ne štete samo Srbiji već na duže staze i tim njihovim roditeljima.

E sad, ako im se jebe za Srbiju onda je to skroz druga priča. ...ne verujem da dijaspora namerno šalje pare u Srbiju da bi je još više uljuljkavala u lažnu sliku koju gaji prema sebi. No šta god da je razlog, rezultat je očigledan.

Ja generalno živim ono što i propovedam tako da u Srbiju ne šaljem ni cvonjka

Ovo me podseca kod mene u kuci zena non stop kupuje Nutelu ("za decu" ) a ja ne mogu da izdrzim nego jedem kada ima i nikako da smrsam. Onda lepo kazem zeni da je ona kriva sto imam visam kila i da mi ne zeli dobro.
Suma sumarum - kreten bez dovoljno samokontrole da ne jede Nutelu, pa jos optuzuje druge da su mu krivi.

A tebi sve pohvale sto u Srbiju ne saljes ni cvonjka, oces medalju za to?
Evo idem da objasnim mojoj majci od 80 godina da jos na dugi rok u stvari steti sto joj placam kucnu negu jer posle operacije ne moze da vodi racuna o sebi, i da je to znak da se meni jebe za Srbiju.

Мислим да ти је боље да пређеш на Еурокрем !
karabasbarabas karabasbarabas 19:28 27.10.2014

tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

tako posmatrjući možemo se pitati šta je cilj predloženih mera? da li će biti postignut?

Vrlo prosto, da se ljudi zabave o svom jadu i gledaju da prezive i da niko ne misli kako se lopovi vade na kradju identiteta i slicne nebuloze.
Gladan vojnik je najposlusniji.
antioksidant antioksidant 19:31 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

"gladan vojnik je najposlusniji"

vojnik mora da je sit i da ima gde da obavi nuzdu. posle toga mora da je neispavan i onda s njim mozes sta hoces. gladni ljudi su najopasniji za svoje vodje.
antioksidant antioksidant 19:33 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

ma desnica u smislu plemenske homogenizacije. nije bitna redistribucija
princi princi 19:50 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

ma desnica u smislu plemenske homogenizacije.

Pa po cemu je to desnica? Po meni, tacka deljenja je odnos prema individualnim slobodama. Levica u prvi plan stavlja socijalnu jednakost na stetu individualnih prava. Desnica obratno.
antioksidant antioksidant 20:00 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

desnica preferira kolektiv, pleme a levica individuu
princi princi 20:05 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

desnica preferira kolektiv, pleme a levica individuu

:). ok, crno je belo, a zuto je zeleno.
predatortz predatortz 20:05 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

antioksidant
desnica preferira kolektiv, pleme a levica individuu


Desnica preferira slobodu pojedinca, preduzetnika. Njegovo pravo da stiče i množi. Levica preferira socijalnu pravdu u kojoj su sve životinje jednake, ali su neke jednakije od drugih.

Pleme? Proleteri svih zemalja ujedinite se nije plemenska parola - ona je namenjena čoporu.
antioksidant antioksidant 20:22 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

kazem ti da ne pricam o distribuciji. za potrebe ove rasprave desnica preferira pojedinca iste nacionalnosti a levica copor raznolikih
docsumann docsumann 20:22 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Desnica preferira slobodu pojedinca, preduzetnika


da, sloboda za biznis, ali je često vrlo konzervativna u smislu individualnih sloboda i ljudskih prava.
predatortz predatortz 20:26 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

docsumann
Desnica preferira slobodu pojedinca, preduzetnika


da, sloboda za biznis, ali je često vrlo konzervativna u smislu individualnih sloboda i ljudskih prava.


Meni se često čini da na jednu slobodu koju proklamuje moderna levica, ide deset zabrana da bi se ta sloboda 'poduprla'...
princi princi 20:28 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Levica preferira socijalnu pravdu u kojoj su sve životinje jednake, ali su neke jednakije od drugih.

Pleme? Proleteri svih zemalja ujedinite se nije plemenska parola - ona je namenjena čoporu

Ne treba biti nepravedan. Po meni, Marksova kritika kapitalizma je imala mnogo smisla. On je covek video ovu krizu kapitalizma koju sad zivimo pre 150 godina (to mu priznaje i jedan Rubini). Socijalizam je bio njegov odgovor na taj izazov. Osnovni problem, medjutim, marksizma kao ideje je planning fallacy, ideja da je moguce centralno planirati i upravljati slozenim ekonomskim sistemima. Ali, kao sto vidim na Alamunjinom primeru, daleko da je jedini u tome.
docsumann docsumann 20:30 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

ovaj svijet je dominantno izgrađen na temelju desnih vrijednosti. što u samom nastajanju civilizacije (patrijarhat, religije, vladarske dinastije...) što u kasnijem periodu akumulacije kapitala, imperijalističkih težnji i današnje vladavine krupnog kapitala.

ovaj svijet je surov prema ekonomsko slabijim i fizički nejakim, militantan, beskrupulozan, nezajažljiv u svojoj jurnjavi za profitom.

ovaj svijet se klacka nad ponorom svih mogućih katastrofičnih scenarija.

još desno?

docsumann docsumann 20:31 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

predatortz
docsumann
Desnica preferira slobodu pojedinca, preduzetnika


da, sloboda za biznis, ali je često vrlo konzervativna u smislu individualnih sloboda i ljudskih prava.


Meni se često čini da na jednu slobodu koju proklamuje moderna levica, ide deset zabrana da bi se ta sloboda 'poduprla'...



može primjer?
princi princi 20:33 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

ali je često vrlo konzervativna u smislu individualnih sloboda i ljudskih prava.

To je zato sto mi desnicu poistovecujemo sa americkim bible beltom. Ali middle Amerika ima previse elemenata populistickog nacionalizma i religijske isljucivosti da bi se kvalifikovala za desnicu. Na nekom globalnom nivou, medjutim, ti u Americi mozes potpuno slobodno birati lifestyle koji hoces, i u tom smislu je ta zemlja raj za individualne slbode i pogubna za socijalnu jednakost (dakle, autenticno desnicarska). Naravno, kako se Amerika polako evropeizira (neko bi rekao uljudjuje), i ona postaje sve levlja.
docsumann docsumann 20:34 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Osnovni problem, medjutim, marksizma kao ideje


je što je ona bila prevashodno filozofsko učenje na pogrešnim premisama.

npr. i pored sveg zaklanjanja za naučne istine Engels nije mogao da prihvati drugi zakon termodinamike, jer je on direktno prkosio progresivnom karakteru dijalektičkog principa.
predatortz predatortz 20:35 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c


može primjer?


Banalan, ali slikovit:

Uvedeš u široku upotrebu jedan termin koji označava neku grupaciju, zabraniš deset drugih.
docsumann docsumann 20:36 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Naravno, kako se Amerika polako evropeizira (neko bi rekao uljudjuje), i ona postaje sve levlja.


te slobode u USA su upravo produkt lijevih "stremljenja".
princi princi 20:37 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

npr. i pored sveg zaklanjanja za naučnim istinama Engels niej mogao da prihvati drugi zakon termodinamike, jer je on direktno prkosio progresivnom karakteru dijalektičkog principa.

Komunisti, bre, nisu mogli da shvate da ljudi pisaju i seru. Zato danas u Beogradu nigde nemas javnog WCa i svuda su zapisani parkovi.
docsumann docsumann 20:37 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Uvedeš u široku upotrebu jedan termin koji označava neku grupaciju, zabraniš deset drugih.


čekam ...
predatortz predatortz 20:38 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

docsumann
Uvedeš u široku upotrebu jedan termin koji označava neku grupaciju, zabraniš deset drugih.


čekam ...


Čekaj
docsumann docsumann 20:40 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Komunisti, bre, nisu mogli da shvate da ljudi pisaju i seru. Zato danas u Beogradu nigde nemas javnog WCa i svuda su zapisani parkovi.


a u Moskvi (rusi inače mnogo vole pse) niko ne skuplja pseće kake, pa kad se na proljeće otopi snije u parkovima, sa svim onim zamrznutim govancetima koja su preživjela zimu, pomenuti parkovi se pretvore u fekalna minska polja.
princi princi 20:41 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

a u Moskvi (rusi inače mnogo vole pse) niko ne skuplja pseće kake, pa kad se na proljeće otopi snije u parkovima, sa svim onim zamrznutim govancetima koja su preživjela zimu, pomenuti parkovi se pretvore u fekalna minska polja.

Komunizam je cudo! Ja, na primer, u zivotu nisam video surovije ljude od Kineza.
docsumann docsumann 20:42 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

princi
a u Moskvi (rusi inače mnogo vole pse) niko ne skuplja pseće kake, pa kad se na proljeće otopi snije u parkovima, sa svim onim zamrznutim govancetima koja su preživjela zimu, pomenuti parkovi se pretvore u fekalna minska polja.

Komunizam je cudo! Ja, na primer, u zivotu nisam video surovije ljude od Kineza.


i oni vole pse
princi princi 20:43 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Sine, niko k'o Vijetnamci. kad jedes pho soup, 4 puta proveri od cega je.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:43 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

docsumann
Komunisti, bre, nisu mogli da shvate da ljudi pisaju i seru. Zato danas u Beogradu nigde nemas javnog WCa i svuda su zapisani parkovi.


a u Moskvi (rusi inače mnogo vole pse) niko ne skuplja pseće kake, pa kad se na proljeće otopi snije u parkovima, sa svim onim zamrznutim govancetima koja su preživjela zimu, pomenuti parkovi se pretvore u fekalna minska polja.


Ovako je bilo i Budimpešti (dok još nisu bili EU), i u Bukureštu. Mada je tu možda u pitanju i sistem za prirodno djubrenje zelenih gradskih površina, doduše nedovoljno usavršen, pa su i sive betonske površine bivale nadjubrene, kao kolateralna šteta.
docsumann docsumann 20:43 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Komunizam je cudo!


kvazireligija što reče Berđajev.

princi princi 20:46 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

kvazireligija što reče Berđajev.

Bez obzira, mene odusevilo kad sam procitao sta je Marks jos sredinom 19. veka prisao o drustvima sa ogranicenom odgovornoscu. Potpuno covek video sve, mislim da niko tako dobro nije razumeo kapitalizam.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:46 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

princi
Sine, niko k'o Vijetnamci.




Pričao sam možda, žalio se ja nešto ovom mom mašincu, Vijetnamcu, kako mi mačke malo malo pa zalepe povraćku na tepih, spopalo ih nešto, u smislu štastopojo. A on pažljivo sluša, sa velikim strpljenjem, i onda mrtav ozbiljan kaže, brate, oćeš da ti ja spremim te mačke za večeru?
docsumann docsumann 20:49 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

princi
kvazireligija što reče Berđajev.

Bez obzira, mene odusevilo kad sam procitao sta je Marks jos sredinom 19. veka prisao o drustvima sa ogranicenom odgovornoscu. Potpuno covek video sve, mislim da niko tako dobro nije razumeo kapitalizam.


tu se slažemo, kao što se zalagao i za ženska prava, ali je falično to što je svoja učenja htio da uvali kao naučnu neminovnost.

malo ljevičarske muzike

milisav68 milisav68 20:55 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

srdjan.pajic
Pričao sam možda, žalio se ja nešto ovom mom mašincu, Vijetnamcu, kako mi mačke malo malo pa zalepe povraćku na tepih, spopalo ih nešto, u smislu štastopojo. A on pažljivo sluša, sa velikim strpljenjem, i onda mrtav ozbiljan kaže, brate, oćeš da ti ja spremim te mačke za večeru?


princi princi 20:55 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

ali je falično to što je svoja učenja htio da uvali kao naučnu neminovnost.

Napisao gore sta je bila osnovna falicnost. To centralno planiranje, veliki kiks. Prosto neverovatno za tako pametnog coveka da nije shvatao znacaj uncertaintyja, volatilityja, kompleksnosti. Mada, kad vidis da i mnogi danasnji fizicar ne shvata koliko su i najednostvaniji drustveni sistemi neuporedivo kompleksniji od najslozenijih fizickih, mozda i ne cudi. Nije imao Duncana Wattsa da mu otvori oci, :).

Mislim, svaka dileja danas sebe smatra antimarksistom, ali treba biti mudar i prosejati ono sto je valjalo od djubreta.
hajkula1 hajkula1 20:57 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

predatortz
docsumann
Desnica preferira slobodu pojedinca, preduzetnika


da, sloboda za biznis, ali je često vrlo konzervativna u smislu individualnih sloboda i ljudskih prava.


Meni se često čini da na jednu slobodu koju proklamuje moderna levica, ide deset zabrana da bi se ta sloboda 'poduprla'...



Ali zato jasno vidiš, da je sloboda koju preferira desnica, uslovljena novcem - koliko para, toliko slobode. A para na paru ide... mnoštvo zabrana da pare zaradi pojedinac poštenim radom. Jer se pare ne zarađuju tako. Na dobitku je onaj ko ih emituje i ekipa koja ih distribuira. Ostali se otimaju za mrvice ispod stola.


predatortz predatortz 20:57 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Prosto neverovatno za tako pametnog coveka


Njegova teoretisanja bi bila vredna izučavanja i ne bi predstavljala nikakav problem, da nije bilo njegovih učenika koji su tu teoriju, na veoma specifičan način, krenuli da sprovode u praksi.
docsumann docsumann 20:58 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Mada, kad vidis da i mnogi danasnji fizicar ne shvata koliko su i najednostvaniji drustveni sistemi neuporedivo kompleksniji od najslozenijih fizickih, mozda i ne cudi. Nije imao Duncana Wattsa da mu otvori oci, :).


uopšte ne moraš da imaš složen sistem da bi imao kompleksno ponašanje. sjeti se samo teorije haosa i/il Mandelbrotovog skupa.
princi princi 21:01 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

uopšte ne moraš da imaš složen sistem da bi imao kompleksno ponašanje. sjeti se samo teorije haosa i/il Mandelbrotovog skupa.

Ma ovo je mnogo slozenije. Tamo imas neke atraktore, cuda. Kod drustvenih sistema je sve mnogo gore i slozenije. Kauzalnosti, ako i ima, skrivena je u milijardu nekih povratnih sprega.
docsumann docsumann 21:06 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

princi
uopšte ne moraš da imaš složen sistem da bi imao kompleksno ponašanje. sjeti se samo teorije haosa i/il Mandelbrotovog skupa.

Ma ovo je mnogo slozenije. Tamo imas neke atraktore, cuda. Kod drustvenih sistema je sve mnogo gore i slozenije. Kauzalnosti, ako i ima, skrivena je u milijardu nekih povratnih sprega.


naizgled složenije i to zbog broja ulaznih veličina. iste zakonitosti vladaju na tržištu i recimo u fluktuacijama populacionih stopa pojedinih životinjskih vrsta.

to je upravo Mandelbrot uočio kao slobodni IBM-ov istraživač.
princi princi 21:12 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

iste zakonitosti vladaju na tržištu i recimo u fluktuacijama populacionih stopa pojedinih životinjskih vrsta.

Da. Meni je fascinantno koliko je evolucija jedna, zapravo, vrlo slozena ideja. Mnogi ljudi misle da razumeju evoluciju, a zapravo veruju u intelligent design. A evolucija je nesto sasvim drugo... i jos fascinantnije mi je kako je Darwin to, sa ondasnjim znanjem, to video. Koliko je bio pronicljiv. Kazu da mu je najvise glavobolje zadavala starost Sunca. Kelvin ga je ubedjivao da je nemoguce da je Sunce starije od milion godina (tad jos nisu znali ni za elektron, a kamoli za fuziju). Genije, Darwin.

Sine, gde odosmo... daj nesto za spustanje.
docsumann docsumann 21:16 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Meni je fascinantno koliko je evolucija jedna, zapravo, vrlo slozena ideja


ustvari koliko nam je bila neočigledna kao prirodna pojava.

preporučujem za pogledati


docsumann docsumann 21:19 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Sine, gde odosmo... daj nesto za spustanje.



princi princi 21:22 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Mene totalno odusevljava koliko je sam Darwin bio kritican prema ideji, koliko je preispitivao, koliko je samo intelektualnog postenja imao. On se borio i sa, ne toliko svojom, koliko religioznoscu svoje zene (koju je jako voleo). Strasna faca. Tako nesto se jako retko srece, pogotovu u ovo danasnje vreme samoreklamerstva i sveopsteg folerstva.
docsumann docsumann 21:24 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Kelvin ga je ubedjivao da je nemoguce da je Sunce starije od milion godina (tad jos nisu znali ni za elektron, a kamoli za fuziju). Genije, Darwin.


e, sad se sjetih, Kelvin ga je zajebo oko starosti Zemlje. u smislu da je straija već bi se ohladila.

obljt, taj Kelvin se isprovaljivavao samo tako u više navrata.
docsumann docsumann 21:28 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

nego da ne trolujemo na suvo ...

princi princi 21:28 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

obljt, taj Kelvin se isprovaljivavao samo tako u više navrata.

:))))), totalno. Mogu da zamislim koja je dileja bio.

Proracun mu je bio OK. Jedino sto mu je model bio skroz pogresan, :). Mada, objektivno, kome je pre Kirijevih mogla uopste da padne na pamet fuzija? Inace, taj Keler, Openhajmerov nemezis, je bio zesci kreten.
docsumann docsumann 21:32 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

pa, čuvena je i ona njegova izjava, data na smiraju XIX vijeka, da u fizici više nema šta da se otkrije, da je ostalo samo da se preciziraju pojedine konstante i paramtri i to je to ... a ono - BUM!
emsiemsi emsiemsi 21:32 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

princi
npr. i pored sveg zaklanjanja za naučnim istinama Engels niej mogao da prihvati drugi zakon termodinamike, jer je on direktno prkosio progresivnom karakteru dijalektičkog principa.

Komunisti, bre, nisu mogli da shvate da ljudi pisaju i seru. Zato danas u Beogradu nigde nemas javnog WCa i svuda su zapisani parkovi.

Ниси у праву !
У Београду има чак неколико јавних WC-ова.
princi princi 21:34 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Da, ili ona da je masini tezoj od vazduha nemoguce da leti (tu je bas ispao totalni dileja, definitivno bio out of touch sa state of artom, teorema Zukovskog bila poznata bar 50 godina u trenutku izjave).

Inace, sto se tice suvoce, sine, poslednjih dana samo nalecem na neki Clash.
docsumann docsumann 21:37 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Inace, sto se tice suvoce, sine, poslednjih dana samo nalecem na neki Clash.


a pošto sam ja u zadnje na regeu i inim derivatima, evo ti ovi švajcarci (genijalnog imena) koji dabuju kleš ...

emsiemsi emsiemsi 21:41 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

princi
iste zakonitosti vladaju na tržištu i recimo u fluktuacijama populacionih stopa pojedinih životinjskih vrsta.

Da. Meni je fascinantno koliko je evolucija jedna, zapravo, vrlo slozena ideja. Mnogi ljudi misle da razumeju evoluciju, a zapravo veruju u intelligent design. A evolucija je nesto sasvim drugo... i jos fascinantnije mi je kako je Darwin to, sa ondasnjim znanjem, to video. Koliko je bio pronicljiv. Kazu da mu je najvise glavobolje zadavala starost Sunca. Kelvin ga je ubedjivao da je nemoguce da je Sunce starije od milion godina (tad jos nisu znali ni za elektron, a kamoli za fuziju). Genije, Darwin.

Sine, gde odosmo... daj nesto za spustanje.

Сувише мистификација !
Сва та друштвена (несумљива) комплексност се може успешно редуковати са неколико добро дефинисаних сидра, а то су --- вредноћа, непрестани рад, усавршавање, поштење.
Са ових неколико друштвених параметара (и квантификатора и квалификатора), да се детерминисати све у друштвима и постићи позитивни, трендови, као и "стабилна друштвена стабилност".
Постоји мноштво друштава који ово поприлично пластично доказују - из различитих културолошких сфера.
princi princi 21:46 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Сва та друштвена (несумљива) комплексност се може успешно редуковати са неколико добро дефинисаних сидра, а то су --- вредноћа, непрестани рад, усавршавање, поштење.
Са ових неколико друштвених параметара (и квантификатора и квалификатора), да се детерминисати све у друштвима и постићи позитивни, трендови, као и "стабилна друштвена стабилност".
Постоји мноштво друштава који ово поприлично пластично доказују - из различитих културолошких сфера.

To sam i ja isto mislio, ali nije tako. Cak ni ta istorija nije jednoznacna. Ne postoji jedna istorijska istina (omiljena greska Srba). Istorija dobija smisao tek u odmotavanju buducnosti. Ono sto se danas cini efemernim dogadjajem za nesto sto ce biti vazno i bitno sutra moze biti presudno. Zbog toga je neophodno stalno preispitivati i revalidirati istoriju. Istorija se, u tom smislu, odmotava na slican nacin kao i buducnost. Ne postoji fiksna istorijska istina. Bar kod naroda koji ne umiru i koji ne pate od mrtvacke ukocenosti.
disident79 disident79 21:47 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Napisao gore sta je bila osnovna falicnost.


Privatna svojina?

Kod drustvenih sistema je sve mnogo gore i slozenije. Kauzalnosti, ako i ima, skrivena je u milijardu nekih povratnih sprega.


Nezgodan je to integral.


Potpuno covek video sve, mislim da niko tako dobro nije razumeo kapitalizam.


Bio bi odličan kontrolor sistema, da ne kažem đavolji advokat.
emsiemsi emsiemsi 21:53 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

princi
Сва та друштвена (несумљива) комплексност се може успешно редуковати са неколико добро дефинисаних сидра, а то су --- вредноћа, непрестани рад, усавршавање, поштење.
Са ових неколико друштвених параметара (и квантификатора и квалификатора), да се детерминисати све у друштвима и постићи позитивни, трендови, као и "стабилна друштвена стабилност".
Постоји мноштво друштава који ово поприлично пластично доказују - из различитих културолошких сфера.

To sam i ja isto mislio, ali nije tako. Cak ni ta istorija nije jednoznacna. Ne postoji jedna istorijska istina (omiljena greska Srba). Istorija dobija smisao tek u odmotavanju buducnosti. Ono sto se danas cini efemernim dogadjajem za nesto sto ce biti vazno i bitno sutra moze biti presudno. Zbog toga je neophodno stalno preispitivati i revalidirati istoriju. Istorija se, u tom smislu, odmotava na slican nacin kao i buducnost. Ne postoji fiksna istorijska istina. Bar kod naroda koji ne umiru i koji ne pate od mrtvacke ukocenosti.

Наравно !
Динамизам свега, па и стална преиспитивања дефинисанога. Но, како год радили, треба да водимо рачуна да нам, пре свега, бољитак може донети само наш рад и посвећеност, уз коришћење мозга (свога и туђега).
ПС. Поред тога ... Недавно сам био у друштву 50-годишњака и већина прича се сводила на могућност пензионисања. Ужас - људи који су у најјачој "снази" само причају о пензији.
princi princi 23:18 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Bio bi odličan kontrolor sistema, da ne kažem đavolji advokat.

Da, da, upravo to! Gledam ovog Radulovica, na primer, umesto da svoje ideje stavlja na probu, da poziva ljude da ih sto zesce napadaju i kritikuju, on gusi svaku diskusiju u korenu, bezobrazno, u principu kulovski, odgovara ljudima, u stvari, samo pokazuje koliko je slab, prosto je sevap zajebavati ga. Nedojeban i kilav karakter.
karabasbarabas karabasbarabas 23:29 27.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

antioksidant
"gladan vojnik je najposlusniji"

vojnik mora da je sit i da ima gde da obavi nuzdu. posle toga mora da je neispavan i onda s njim mozes sta hoces. gladni ljudi su najopasniji za svoje vodje.

Jok more, ne znam de si ti sluzio vojsku. Kad se vojnik najede i obavi nuzdu, naspava, onda mu tako sitom i poprdljivom pada svasta napamet, pa bi mog'o da izudara oficira i da mu rokne zenu.
Nije da sve bas iz licnog iskustva pricam...
bene_geserit bene_geserit 06:50 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

da ti nije ova, naravno tacna izjava
princi
Osnovni problem, medjutim, marksizma kao ideje je planning fallacy, ideja da je moguce centralno planirati i upravljati slozenim ekonomskim sistemima.

malo kontradiktorna u odnosu na ovu?
princi
To su odluke koje se moraju doneti na nekom visem nivou. Divljacko slobodno trziste sigurno nece napraviti optimalan izbor. Treba prokonsultovati ljude, kriticki preispitati svaku mogucu opciju, decision making nije lak proces, potrebno je savladati narrow framing, izbeci ILI odluke i kretati sa ka I resenjima, potrebno je savladati i confirmation bias.


bene_geserit bene_geserit 07:04 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

docsumann
Naravno, kako se Amerika polako evropeizira (neko bi rekao uljudjuje), i ona postaje sve levlja.


te slobode u USA su upravo produkt lijevih "stremljenja".

Naprotiv, slobode u USA su iskljucivo produkt desno-liberalnih stremljenja.

Od levih stremljenja imas sindikate (manje vise mafiju), bankrotirane gradove (interesantno u svim gradovima koji su bankrotirali na vlasti je bila levica), nenormalne drzavne deficite, podgojenu birokratiju i sl.

Evropeiziranje USA, koje se na zalost desava, nicemu dobrom ne vodi.
Od najuspesnije ekonomije u svetu oduzimaju kompetitivnu ostricu i pokusavaju da naprave nesto slicno evropskim socijal-demokratskim drzavama.
bene_geserit bene_geserit 07:15 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

docsumann
ovaj svijet je dominantno izgrađen na temelju desnih vrijednosti. što u samom nastajanju civilizacije (patrijarhat, religije, vladarske dinastije...) što u kasnijem periodu akumulacije kapitala, imperijalističkih težnji i današnje vladavine krupnog kapitala.

ovaj svijet je surov prema ekonomsko slabijim i fizički nejakim, militantan, beskrupulozan, nezajažljiv u svojoj jurnjavi za profitom.

ovaj svijet se klacka nad ponorom svih mogućih katastrofičnih scenarija.

još desno?

Ovaj svet je upravo takav kakvim si ga opisao ali ne zbog desnih ili levih vrednosti vec zbog ljudske prirode.
Slicno (u nekim aspektima gore u nekim bolje) smo imali prilike da gledamo i u komunistickim sistemima gde su dominirale leve vrednosti.
A proglasavati patrijarhat, religije, vladarske dinastije u nastajanju civilizacije za desne vrednosti - ne budi smesan. Leve ili desne vrednosti ne mogu da se vade iz istorijskog konkeksta.
bene_geserit bene_geserit 07:23 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

princi
a u Moskvi (rusi inače mnogo vole pse) niko ne skuplja pseće kake, pa kad se na proljeće otopi snije u parkovima, sa svim onim zamrznutim govancetima koja su preživjela zimu, pomenuti parkovi se pretvore u fekalna minska polja.

Komunizam je cudo! Ja, na primer, u zivotu nisam video surovije ljude od Kineza.

U Francuskoj takodje niko ne skuplja psece kake, a imaju WCe cak i za kucice, koji se sudeci po kolicini psece kake po ulici ne koriste ni malo (ceo koncept da utreniras kuce da se ne iskaki kad mu se prohte vec da ide u WC mi je bio sumnjih od pocetka).
Tako da ne znam zbog cega povezujete skupljanje ili neskupljanje psecih govanaca sa komunizmom.
princi princi 09:09 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

bene_geserit
da ti nije ova, naravno tacna izjava
princi
Osnovni problem, medjutim, marksizma kao ideje je planning fallacy, ideja da je moguce centralno planirati i upravljati slozenim ekonomskim sistemima.

malo kontradiktorna u odnosu na ovu?
princi
To su odluke koje se moraju doneti na nekom visem nivou. Divljacko slobodno trziste sigurno nece napraviti optimalan izbor. Treba prokonsultovati ljude, kriticki preispitati svaku mogucu opciju, decision making nije lak proces, potrebno je savladati narrow framing, izbeci ILI odluke i kretati sa ka I resenjima, potrebno je savladati i confirmation bias.



Nije. Vidi pod wisdom of the crowds. Previse suptilno za cekic i ekser.
princi princi 09:13 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

bene_geserit

Tako da ne znam zbog cega povezujete skupljanje ili neskupljanje psecih govanaca sa komunizmom.

Budalastina, pa ko je to napisao?
antioksidant antioksidant 09:58 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

cekic i ekser.

Само да додам да између дивљег слободног тржишта (са нагласком на дивље) и "чекића и ексера" или месије (ма ко то био) постоји једно широко поље опција.
emsiemsi emsiemsi 10:51 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

antioksidant
cekic i ekser.

Само да додам да између дивљег слободног тржишта (са нагласком на дивље) и "чекића и ексера" или месије (ма ко то био) постоји једно широко поље опција.

Код нас су, тренутно, колико год то било невероватно, обе наведене, крајње, опције актуелне.
Ми смо светско чудо, не број 8, него број 1.
princi princi 11:21 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

antioksidant
cekic i ekser.

Само да додам да између дивљег слободног тржишта (са нагласком на дивље) и "чекића и ексера" или месије (ма ко то био) постоји једно широко поље опција.

Naravno.
antioksidant antioksidant 11:32 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

princi

Naravno.

ма с тобом се слажем, коментар је био упућен оној страни стола која као да занемарује то већ сваку сумњу у потпуну исправност једног приступа етикетира као потпуну подршку другом.
princi princi 11:41 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Da, naravno. Ali to je uobicajeno da cim malo pocnes da kritikujes i ukazujes na manjkavosti nekog koncepta, strana koja brani taj koncepta odmah pocne da te etiketira (nacos, komunjara, Marsovac, idi tamo odakle si dosao...). A takva reakcija je, u stvari, odraz njihove sumnje i neuverenosti u potpunu valjanost samog koncepta.

Wisdom of the crowds i generalno preispitivanje svakog stava 'eksperata' je, na primer, autenticno trzisni i slobodarski pristup resavanju drustvenih problema. Ali ajde sad objasni ti to nekoj beni, nekom Radulovicu ili, ne daj boze, Krsticu.
antioksidant antioksidant 11:49 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

generalno preispitivanje svakog stava

jedan od tačnijih opisa koji sam čuo je kako se kod nas doživljava "slobodno tržište". za skoro sve ekonomiste i političare (može i "ekonomiste" i "političare" slobodno tržište je ono tržište koje je slobodno od bilo čijeg uticaja osim njihovog :).
svarog svarog 12:04 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

The wisdom of the crowd is the process of taking into account the collective opinion of a group of individuals rather than a single expert to answer a question


Upravo to je "divljačko slobodno tržište" gde u masi individualnih odluka na vrh isplivavaju najbolje koje onda ostali primenjuju. Nasuprot toga je centralno planiranje gde se pojavljuju eksperti i "eksperti" i nameću svoje učene odluke koje uvek prate nenameravane posledice. Razlika je što prvi snose posledice svojih odluka, drugi ne.
Ova dva koncepta su prilično isključiva. Ili odluluješ sam za sebe ili neko drugi odlučuje za tebe. Ne vidim tu neki middle ground.
princi princi 12:08 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

slobodno tržište je ono tržište koje je slobodno od bilo čijeg uticaja osim njihovog :).

Da, imas tu citavu struju u DSu, da ne pominjem sad imena, ima ih dosta i medju blogerima, koja deklarativno veruje u tu neku samoregulisucu ulogu slobodnog (ili 'slobodnog') trzista. Njih ja vidim kao nesto sto bi bilo najblize autenticnoj desnici, oni su uglavnom predstavnici te neke srpske srednje klase, srecno uhlebljeni univerzitetski profesori i asistenti, svi mahom drzavni sluzbenici. Ali kad malo zagrebes ispod povrsine otkrices da je takav stav najcesce posledica ciste lenjosti a mozda i svesti o nesposobnosti da se uhvati u kostac sa pravim problemima ekonomije i drustva. Tako da ni njima nije smetalo da deklarativno budu za free markets a sede u partiji coveka koji je DS proglasavo za socijaldemokratsku partiju, isao po raznoraznim internacionalama i cudima (mada tu nikad ne treba zanemarivati ni motiv uhlebljenja po raznoraznim medjunarodnim organizacijama koji je uvek bio snazan motivator kod DS kadra; ta socijalisticka internacionala mu je bila ono 'daj sta das' sistem).
predatortz predatortz 12:09 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Ova dva koncepta su prilično isključiva. Ili odluluješ sam za sebe ili neko drugi odlučuje za tebe. Ne vidim tu neki middle ground.


Možda zaboravljeni koncept 'državnog kapitalizma'?
princi princi 12:10 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Nasuprot toga je centralno planiranje gde se pojavljuju eksperti i "eksperti" i nameću svoje učene odluke koje uvek prate nenameravane posledice. Razlika je što prvi snose posledice svojih odluka, drugi ne.

Postoji i decentralizovano planiranje. Postoji i indicative planning, postoji sectorial industry policy (to praktikuju drzave poput Japana, Nemacke, Koreje, Austrije). Koji biznis danas radi bez biznis plana? Jel nije i to neki deo planiranja? Koja drzava na svetu, ukljucujuci tu i Singapur i USA i koju god hoces drugu drzavu nema neki plan ulaganja? Koja korporacija radi bez plana? Zamisli CEOa koji izadje pred board i kaze: 'E, ja u stvari nemam nikakav plan kako da povecam profite.' Sta mislis, koliko bi trajao taj CEO?

Pokusah gore da objasnim da je bas centralno planiranje osnovni razlog zasto je marksizam propao kao doktrina. Uopste, odnos prema iracionalnom, prema slucajnosti, istoricizam, mehanicizam, ideja da je moguce predvideti istoriju, to je veliki flaw u ideji, uzrok propasti.
alselone alselone 12:11 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

(mada tu nikad ne treba zanemarivati ni motiv uhlebljenja po raznoraznim medjunarodnim organizacijama koji je uvek bio snazan motivator kod DS kadra; ta socijalisticka internacionala mu je bila ono 'daj sta das' sistem).


Ja mislim da ima i onoga - nismo komunisti al' nismo ni daleko. S' obzirom sta puk kod nas voli.
princi princi 12:18 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Ja mislim da ima i onoga - nismo komunisti al' nismo ni daleko. S' obzirom sta puk kod nas voli.

Da, moguce je da se i to motalo po necijoj (marketinskoj) glavi, :).
angie01 angie01 12:20 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Pleme? Proleteri svih zemalja ujedinite se nije plemenska parola - ona je namenjena čoporu.


pa nije- nego onima u istom cabru, sa istim problemom.
antioksidant antioksidant 12:24 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Uopste, odnos prema iracionalnom, prema slucajnosti, istoricizam, mehanicizam, ideja da je moguce predvideti istoriju, to je veliki flaw u ideji, uzrok propasti.

Нису читали Задужбину Исака Асимова :)
svarog svarog 12:27 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Postoji i decentralizovano planiranje. Postoji i indicative planning, postoji sectorial industry policy (to praktikuju drzave poput Japana, Nemacke, Koreje, Austrije). Koji biznis danas radi bez biznis plana? Jel nije i to neki deo planiranja? Koja drzava na svetu, ukljucujuci tu i Singapur i USA i koju god hoces drugu drzavu nema neki plan ulaganja? Koja korporacija radi bez plana? Zamisli CEOa koji izadje pred board i kaze: 'E, ja u stvari nemam nikakav plan kako da povecam profite.' Sta mislis, koliko bi trajao taj CEO?



Ček bre, pa nemoj da mešaš društvo i korporaciju. Kao što je demokratija najbolje (bar po meni) društveno uređenje ona apsolutno ne može da funkcioniše na manjim jedinicama tipa firme, porodice...
Naravno da svaka ozbiljna firma mora da ima petoletku.
Takođe, ja imam uvek na umu Srbiju kad pričam, a ti očigledno te razvijene tržišne zemlje. Tamo postoje ekonomske slobode i vladavina prava o kojima mi možemo da sanjamo. I odnos između javnog i privatnog sektora je neshvatljiv za nas. Skoro sam bio u Francuskoj (zemlji koja važi za izuzetno socijalnu i pirlično socijalističku) tema bila javno privatna partnerstva. Tamo nije nikakav problem da privatna firma upravlja vodovodom ili gradskim prevozom. U Srbiji?
Poenta je da npr američki levičari su mnogo desnije od srpskih desničara, bar kada se radi o ekonomskim slobodama i uplivu države u ekonomiju. Pretpostavljam da odatle dolazi i mnogo nerazumevanja
qqriq qqriq 12:30 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

angie01
12:20 28.10.2014
Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c
Pleme? Proleteri svih zemalja ujedinite se nije plemenska parola - ona je namenjena čoporu.


pa nije- nego onima u istom cabru, sa istim problemom


baš tako.
ali je lakše lupetati. hebeš marksa.
predatortz predatortz 12:35 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

qqriq
angie01
12:20 28.10.2014
Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c
Pleme? Proleteri svih zemalja ujedinite se nije plemenska parola - ona je namenjena čoporu.


pa nije- nego onima u istom cabru, sa istim problemom


baš tako.
ali je lakše lupetati. hebeš marksa.


Za vas što ne lupetate, jedno pitanjce:

Da li bi ste rado živeli pod vlašću 'ujedinjenih proletera'? Mislim, ima još država sa tim idealnim uređenjem, ja na vašem mestu ne bih časio časa ovde.
stefan.hauzer stefan.hauzer 12:49 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Da li bi ste rado živeli pod vlašću 'ujedinjenih proletera'? Mislim, ima još država sa tim idealnim uređenjem, ja na vašem mestu ne bih časio časa ovde.

da.

ali bih i skakao iz padobrana,da se ne bojim visine :) a ima i ona izreka koja se prepisuje bizmarku,preformulisano otprilike zvuuči ovako; ko nije u devetnaestoj socijalista,taj nije čovek' ko je u tridesetoj i dalje socijalista taj je dalabu'
qqriq qqriq 12:58 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

moj komentar ticao se "plemenske parole" i "čopora", odnosno uzgrednog pljuvanja marksa.
ne kapiram ono "ovde". mislite na jake levičarske ideje koje upravo sprovode vulin&dačić?

predatortz predatortz 13:03 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

moj komentar ticao se "plemenske parole" i "čopora", odnosno uzgrednog pljuvanja marksa.


Da pojasnimo jednu stvar:

Ja ne znam šta je tačno Marks imao u vidu dok je razvijao svoje teorije. No, svi znamo u šta se izrodila razrada tih teorija od strane njegovih sledbenika. Ne vidim neke velike razlike u funkcionisanju nacizma i komunističkih diktatura. Podudaranja je mnogo.

mislite na jake levičarske ideje koje upravo sprovode vulin&dačić?


Mislim da pomenuti, kao ni trenutni nam premijer, nemaju nikakvu ideologiju. Da je demagogija ideologija, bilo bi ih lakše svrstati.
princi princi 13:05 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Poenta je da npr američki levičari su mnogo desnije od srpskih desničara, bar kada se radi o ekonomskim slobodama i uplivu države u ekonomiju. Pretpostavljam da odatle dolazi i mnogo nerazumevanja

Jos jednom: ne postoje srpski desnicari.

Ovo drugo je mozda tacno. Nije toliko u pitanju razvijenost, koliko pravila igre, svest i odgovornost. Srpska populacija zivi, otprilike, na nivou americkog white trasha. Oni bi stalno da drzava resava njihove licne probleme ali tako da to nista ne kosta i da nema nikakvog rizika. U Srbiji se radi o potrebi za menjanjem pravila igre.
Ček bre, pa nemoj da mešaš društvo i korporaciju.

Pa koja je sustinska razlika u funkcionisanju neke multinacionalke sa hiljadama i milionima shareholdera i drzave?

Mislim, citava poruka gornjeg komentara je da i u trzisnom kapitalizmu itekako ima planiranja i da centralno planiranje nije jedina alternativa 'slobodnim' trzistima.
antioksidant antioksidant 13:08 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Pa koja je sustinska razlika izmedju neke multinacionalke sa hiljadama i milionima shareholdera i drzave?

multinacionalka nikad ne bi zaposlila vucica osim u gvozdjari za 2 funte na dan?
princi princi 13:11 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

antioksidant
Pa koja je sustinska razlika izmedju neke multinacionalke sa hiljadama i milionima shareholdera i drzave?

multinacionalka nikad ne bi zaposlila vucica osim u gvozdjari za 2 funte na dan?

Verovao ili ne, ali bas protuve poput Vucica ili Radulovica su najbolji materijal za CEO-ove. Tadic je vec druga prica.
svarog svarog 13:21 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Jos jednom: ne postoje srpski desnicari.



Slažem se nego sam morao da ilustrujem tu distancu i nerazumevanje

Pa koja je sustinska razlika u funkcionisanju neke multinacionalke sa hiljadama i milionima shareholdera i drzave?


U agency-principal problemu. Multinacionalka ima menadžment koji odgovara gazdama (mada se i ta veza sve više zamagljuje), a još važnije ima i konkurenciju
Država, odnosno vlast koja upravlja državom ne odgovara gazdama (osim čuvene političke odgovornosti na izborima), a nema ni konkurenciju. Osim toga ovako nestabilno društvo + demokratija ne dozvoljava planiranje ni 3 meseca unapred a kamoli 5 godina (mislim vidi samo šta se dešava sa budžetom ili stotinama strategija)

Mislim, citava poruka gornjeg komentara je da i u trzisnom kapitalizmu itekako ima planiranja i da centralno planiranje nije jedina alternativa 'slobodnim' trzistima.


Ok, to je činjenica jer nigde ni nema čisto slobodnog tržišta. Moja poruka je da (što slobodnije) tržište mnogo efikasnije alocira oskudne resurse (što je esencija ekonomije) od državno upravljanog
princi princi 13:25 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Ok, to je činjenica jer nigde ni nema čisto slobodnog tržišta. Moja poruka je da (što slobodnije) tržište mnogo efikasnije alocira oskudne resurse (što je esencija ekonomije) od državno upravljanog

I ja sam slicno mislio do 2008. Onda vidis da su svi ti hedge fondovi, investicione banke legla hohstaplera koji samo rade za svoj fee (cesto ga i multipliciraju), ciji je osnovni princip poslovanja trazenja loopholea u proposima kako bi se kinta sto brze zavrtela. Mislim, taj novac kad se zaspinuje, nemoguce je da ikakva realna ekonomija da stvori nesto takvom brzinom. Nema tog Applea, Googlea, Tesle, Amazona koji moze da vrati taj ROI koji omogucavaju neki derivati. Kad vidis tu finansijsku kulu od karata, u kojoj realna ekonomija (robe i usluge koje zaista stvaraju neku novu vrednost za citavu populacija a ne za par desetina tradera) sluzi samo kao chip u partiji pokera, onda ta prica o efikasnoj alokaciji resursa manje pije vodu. Video sam na gomile i gomile pametnih fizicara, biologa, biohemicara, cak i muzikologa koji su zavrsili kao traderi ili biznis konsultanti po Mekinziju. Kakve koristi ima drustvo od njih? To sto su okrenuli neku stotinu miliona dolara i zaradili fee od par % za svoju banku ili fond? Koja je i cija korist od toga? Kako je svet od toga postao bolji? Zar ne bi bilo bolje za drustvo i svet da su svu tu energiju ulozili u geneticka istrazivanja, u istrazivanje fuzije, ili neke nove antibiotike ili neke environmental stvari koje bi sacuvalo ovo malo planete sto je ostalo nesjebano?
qqriq qqriq 13:31 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Mislim da pomenuti, kao ni trenutni nam premijer, nemaju nikakvu ideologiju.


a ja kao mislim! jezivo bre pa da relaksiram :)))

svarog svarog 13:33 28.10.2014

Re: tako posmatrjući možemo se pitati šta je c

Možda zaboravljeni koncept 'državnog kapitalizma'?



kako misliš "zaboravljeni"? Ko ga je zaboravio? U Srbiji fercera samo tako, a nažalost i u slobodnom svetu sve više maha uzima

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana