Društvo| Planeta

Ruby Bridges ide u školu

gordanac RSS / 14.11.2014. u 15:54

10806226_10203926556656606_7201294414150452855_n.jpg?oh=eb30c3e61638d00c7e021995da5bcbec&oe=54E9CE88 

14.11.1960, odlukom suda, Ruby Bridges je jedna od šestoro dece koja su krenula u američke škole, do tog trenutka rezervisane samo za belu decu, a u školu je išla u pratnji US maršala (šerifa) zbog ogromnog protivljenja stanovništva i protesta roditelja bele dece u Nju Orleansu gde je počeo program "integrisanih škola" zamišljenih da u njih idu sva deca, bez obzira na boju kože ... roditelji bele dece su pretili ispisivanjem svoje dece, a nastavnici i učitelji odbijali su da rade u nastavi u učionicama sa crnom decom, svi osim Barbare Henri iz Bostona koja je Ruby učila sve predmete ...
Pre samo 50 godina ... jer ništa ne može zaustaviti ideje čije je vreme došlo..

Procene kažu da generacija Homo sapiensa od nastanka do danas ima ukupno oko 5300 (jedna generacija je oko 30 godina), a od nastanka genusa Homo oko 83 000 generacije.

I pre oko dve generacije ta sjajna, razumna, umna, intieligencijom obdarena vrsta je ukapirala da je prilično prirodno da postoje - ljudska prava.  5298 prethodnih generacija je smislilo svaša & koješta drugo, ali se nikako  nisu setili da je sasvim prirodno da su ljudi - jednaki, rođenjem.

Prve najave da bi to ipak moglo tako biti dala je generacija francuske revolucije, ali trebalo je da prođe još 150 godina da bi polovinom XX veka to prihvatila cela generacija i da bi onda, Ruby Bridges smela da ide u školu zajedno sa belom decom.

Uz zaštitu US maršala kojima je posao da propise koje je država donela primeni u praksi. I da pri tome, zajedno s njom prolaze kroz špalire gnevnih belaca koji su pretili, psovali, vređali, bacali razne predmete na njih, pretili da će je otrovati, borili se svojim gnevom i rasom protiv države koja se usudila propisati takvo šta kao - integrisane škole u koje deca idu zajedno, bez obzira na rasu ili etničko poreklo.

Tako to ide s ljudima, mržnja je uvek slobodan izbor, a uklanjanje (smanjenje, delegitimisanje, zabrana) mržnje mora teći propisima kojima se zabranjuje i kažnjava ponašanje zasnovano na mržnji, na predrasudi, na volji za netrpeljivošću, na izboru da se kroz narcizam vrlo malih razlika negativno (uz netrepljivost i mržnju) definiše svako različit od nas samih samo zato da bi sami sebi izgledali bolji.

Jes' pajz da nismo.

Volja za mržnjom, volja za nasiljem je nekako "prirodna", a svaka zabrana mržnje, nasilja, netrpeljivosti mora se smanjivati donošenjem propisa, uz brigu i rad svih onih koji su za primenu propisa plaćeni od države koja ih donosi.

Zašto je važno setiti se dana kad je Ruby Bridges krenula u školu?

Zato što je važno setiti se da deca koja pripadaju generaciji koja se danas rađa stiču svoje mržnje učenjem, uče ih tome roditelji, društvo, vršnjaci, javno obrazovanje, mediji, sve ono što čini društvo u koje je dete rođenjem stupilo.

To društvo nosi i neguje svoj narativ, svoje kulturne obrasce koji će takođe preneti detetu.

I uvek se ima izbor o tome koliki će obuhvat u tom narativu zauzimati mržnja prema različitom od nas samih.

Sve dok se 5298 generacija Homo sapiensa nije setila ljudskih prava nije bilo skoro ničega čime bi narativ mržnje prema drugačijima smatran neprihvatljivim, Nije bilo ničeg što bi narativ straha od nepoznatog i odbijanje učenja o nečemu što ne poznajemo unapred spremljenom netrpeljivošću, ničega što bi takav narativ smatralo neprihvatljivim.

Ali - sada postoji i zato su generacije  rođene posle Ruby Bridges prestale da budu učene da su "crna deca nedostojna da idu u školu sa belom decom", zato su razna deca širom sveta učena da je neprihvaltjivo učenje mržnje prema različitom od sebe, samo zato što je različito.

Na nama, koji decu rađamo, na nama kojima je prenet neki narativ naših kulturoloških obrazaca, na nama koji smo svedočili prenosu gneva i prenosu mržnji, raznih, na nama je odluka hoćemo li tu danas ili sutra rođenu decu - učiti mržnji uprkos propisa koji mržnju zabranjuju.

Ako nam odluka bude da  hoćemo da ih učimo mržnji, ta deca će živeti isto kao mi (ili gore), a ako nam je odluka da nećemo, u skladu s propisima koji su na snazi, ta deca imaju šansu da svoju decu nauče još nešto bolje nego što smo mi njih ili naši roditelji nas.

Volja za mržnjom je slobodan izbor, ali ponašanje zasnovano na mržnji - nije.

Ruby Bridges svedoči o tome, rečito i slikovito.

 

 



Komentari (270)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

princi princi 00:07 15.11.2014

Re: Khm...

Nejednakost, ekonomske nepravde i iscrpivost jednih nad drugima, koliko god strašne, ne mogu se porediti sa nejednakostima pre 1789.

Mnogi se sa ovim ne bi slozili: Piketty napisao onoliku knjizurinu o porastu neravnomernosti raspodele bogatstva i kroz r>g egzaktno pokazao i dokazao mehanizam porasta ove neravnomernosti.

A za ovo overavanje stanja ljudskih prava prebrojavanjem dokumenata postoji i naziv: Campbellov zakon iliti opsesija metrikom (moglo bi se nazvati i metrics fallacy). Zaista, ako se stanje ljudskih prava meri brojem deklaracija, proklamacija, dokumenata, odstampanih i izgovorenih reci, komiteta, komisija i sl situacija nikad nije bila bolja. Pre 100 godina, na primer, nismo imali ni avione ni antibiotike ni internet ni smartphones, jos manje smo mogli da letimo na Mesec ili pogodimo kometu u letu (eto stiha). Kakve sve ovo veze ima sa ljudskim pravima? Nikakve, ali nije zgoreg reci ili napisati.
emsiemsi emsiemsi 00:08 15.11.2014

Re: Khm...

larisa_bg
gordanac

To je lako - rugati se promenama koje su se, ipak, zato što smo usvojili taj krhak, nesavršen, neujednačeno primenjen sistem ljudskih prava, dogodile.


Gordana, ja se svakako ne rugam. Pre bi se moglo reći da strepim.
A Vas pozivam da primenjujete ono o čemu ovde pišete: dakle dijalog, a ne netrpeljivost prema sagovorniku.

Sada je već kasno, želim Vam laku noć. Nastavićemo, možda...

Шта има везе ако јој се мало и наругаш --- наши смо !
emsiemsi emsiemsi 00:08 15.11.2014

Re: Khm...

larisa_bg
gordanac

To je lako - rugati se promenama koje su se, ipak, zato što smo usvojili taj krhak, nesavršen, neujednačeno primenjen sistem ljudskih prava, dogodile.


Gordana, ja se svakako ne rugam. Pre bi se moglo reći da strepim.
A Vas pozivam da primenjujete ono o čemu ovde pišete: dakle dijalog, a ne netrpeljivost prema sagovorniku.

Sada je već kasno, želim Vam laku noć. Nastavićemo, možda...

Twice !
gordanac gordanac 00:15 15.11.2014

Re: Khm...

larisa_bg
gordanac

To je lako - rugati se promenama koje su se, ipak, zato što smo usvojili taj krhak, nesavršen, neujednačeno primenjen sistem ljudskih prava, dogodile.


Gordana, ja se svakako ne rugam. Pre bi se moglo reći da strepim.
A Vas pozivam da primenjujete ono o čemu ovde pišete: dakle dijalog, a ne netrpeljivost prema sagovorniku.

Sada je već kasno, želim Vam laku noć. Nastavićemo, možda...

Od čega strepite?

Lepo je želeti da svi ljudi budu jednaki rođenjem, da svi imaju ista prava i iste šanse za razvoj. Ali to nije tako, ni približno.
Lepo je nadati se da će to uskoro biti, to jest da pripadamo generaciji koja će to da realizuje. Ali ni to nije tačno, nažalost.

Ja čak uopšte nisam sigurna da ovaj princip ("svi ljudi su jednako vredni kao ja" ) postoji autentično (i bez dodatne obuke) u mozgu čoveka 21. veka ili će za to biti potreban malo duži evolutivni razvoj. Ako se ikada i ostvari. Možda to nije predviđeno našim kodom, našim DNK. Možda je borba za prevlast stvarniji deo našeg bića od toga o čemu ovaj blog govori.

Ne znam. Po cenu da me proglasite veoma primitivnom, glumiću đavoljeg advokata na ovoj temi, jer nisam pretarno oduševljena ljudskim rodom, kao takvim i češće oko sebe gledam nesreću i nepravdu, nego pravdu i ravnopravnost


Ovde nema strepnje, ima samo tvrdnji i uverenja, nema strepnji.
Možda potisnutih, to sam razumela - i zato sam rekla da je taj stav raširen i da je to lako.
Potisnuta strepnja da će se i to malo krhkog što smo postigli rasprsnuti kao mehur od sapunice i da ćemo se vratiti u vreme pre 1789?
Postoje "ćoškovi" planete u kojima je mržnja i nepravda daleko jača od bilo kakvog sistema ljudskih prava, posotje i oni "ćoškovi" gde ima kakvog-takvog balansa, ali ta neujednačenost nimalo ne umanjuje značaj onoga što je ipak postignuto za samo dve generacije, koliko god se verovatno slagali da bi bilo sjajno da je bilo više. Ali nije.
Vi u tome vidite razlog za strepnju, ja za procenu da je proces nepovratan, ipak. Čak i sa periodima prekida na raznim mestima - ipak nepovratan.
A naš dijalog teče, različito mislimo i različite stavove imamo, različite procene, da nije tako - ćaskale bi, ovako jeste dijalog.
gordanac gordanac 00:24 15.11.2014

Re: Khm...

princi
Nejednakost, ekonomske nepravde i iscrpivost jednih nad drugima, koliko god strašne, ne mogu se porediti sa nejednakostima pre 1789.

Mnogi se sa ovim ne bi slozili: Piketty napisao onoliku knjizurinu o porastu neravnomernosti raspodele bogatstva i kroz r>g egzaktno pokazao i dokazao mehanizam porasta ove neravnomernosti.

A za ovo overavanje stanja ljudskih prava prebrojavanjem dokumenata postoji i naziv: Campbellov zakon iliti opsesija metrikom (moglo bi se nazvati i metrics fallacy). Zaista, ako se stanje ljudskih prava meri brojem deklaracija, proklamacija, dokumenata, odstampanih i izgovorenih reci, komiteta, komisija i sl situacija nikad nije bila bolja. Pre 100 godina, na primer, nismo imali ni avione ni antibiotike ni internet ni smartphones, jos manje smo mogli da letimo na Mesec ili pogodimo kometu u letu (eto stiha). Kakve sve ovo veze ima sa ljudskim pravima? Nikakve, ali nije zgoreg reci ili napisati.

I ti i on govorite o razmeri nejdnakosti koja je danas bliska sa indeksom iz 1820, i o tome se može pričati.
On ne govori o nejednakosti u ljudskim i građanskim pravima koji se mogu porediti sa 1820.
On govori o jazu globalne finansijske moži i lokalne političke moći i razmere nejednaksoti na nivou pojedinca i društava i to je kontekst u kom se može govoriti i delu ljudskih prava koje se tiču ekonomskih prava, prava na dostupnost resursa i prava na institiucije koje o otme brinu na globlanom nivou, a koje su de facto marginalizovane.
Nema to nikakve veze sa dokumentima koja su usvajana, ona su na snazi pa su na snazi.
I malo koji od njih garantuje - blagostanje.
A ne postoji nijedan kojim bi se porekla.
Ekonomski jaz, evidentan i postojeći još uvek čeka na regulaciju, u obrisima je još uvek.
qqriq qqriq 00:41 15.11.2014

Re: Khm...

Razumem udaranje glavom o zid - tako uvek izgleda ponos na predrasudu kojom se ima čvrst stav o temama o kojima se očito malo zna, ali ima puno volje za ruganjem.


hahahah
rugam se, da rugam se, al SEMINARIMA o ljudskim pravima koje ste vi pomenuli u ovoj priči o devojčici ruby, tim praznim a tako zgodnim mlaćenjem prazne slame u, zar već (?) 2015, a na kojima se jedino mlati kinta i super su izleti u kombinaciji sa švalericijom i tutkanjem u cv, zato što se odmah setim:

Rosa Louise McCauley Parks (February 4, 1913 – October 24, 2005) koja je bila an African-American civil rights activist, whom the United States Congress called "the first lady of civil rights" and "the mother of the freedom movement".
gordanac gordanac 00:49 15.11.2014

Re: Khm...

qqriq
Razumem udaranje glavom o zid - tako uvek izgleda ponos na predrasudu kojom se ima čvrst stav o temama o kojima se očito malo zna, ali ima puno volje za ruganjem.


hahahah
rugam se, da rugam se, al SEMINARIMA o ljudskim pravima koje ste vi pomenuli u ovoj priči o devojčici ruby, tim praznim a tako zgodnim mlaćenjem prazne slame u, zar već (?) 2015, a na kojima se jedino mlati kinta i super su izleti u kombinaciji sa švalericijom i tutkanjem u cv, zato što se odmah setim:

Rosa Louise McCauley Parks (February 4, 1913 – October 24, 2005) koja je bila an African-American civil rights activist, whom the United States Congress called "the first lady of civil rights" and "the mother of the freedom movement".

Nigde nisam spomenula nikakve seminare, druga sagovornica je, a ja sam odgovorila.
A rugati se Rosi Parks je stvarno poduhvat ponosa na neznanje i o njoj i o bilo čemu.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 03:22 15.11.2014

Re: Khm...

Свет не би постојао да у њему нема силне доброте и љубави.

Пошто надрндани људи на овакве изливе обично реагују сматрајући их лупетањима, ево га један eye opener чланак: МОГУ ЛИ ПАРЕ ДА КУПЕ СРЕЋУ? Овај чланак је must read и mental breaker текст, најпре због једне неочекиваног а доказаног увида: дајући новац другима чинимо себе више срећним него трошећи га на властите потребе и жеље.

Prof. Dunn has since repeated the experiment in other countries across the world, and has extended it to look at whether people were still happy when giving away their own money rather than free money handed to them by a professor. She found that in countries as diverse as Canada, South Africa and Uganda, giving away money consistently made people happier. This was even true when people were giving away their own money, and even when they themselves were relatively poor.

Обавезно прочитати текст, jer је прави brain changer.

П.Н.
Суверено владам овим енглеским модерним изразима!
princi princi 03:28 15.11.2014

Re: Khm...

I ti i on govorite o razmeri nejdnakosti koja je danas bliska sa indeksom iz 1820, i o tome se može pričati.
On ne govori o nejednakosti u ljudskim i građanskim pravima koji se mogu porediti sa 1820.
On govori o jazu globalne finansijske moži i lokalne političke moći i razmere nejednaksoti na nivou pojedinca i društava i to je kontekst u kom se može govoriti i delu ljudskih prava koje se tiču ekonomskih prava, prava na dostupnost resursa i prava na institiucije koje o otme brinu na globlanom nivou, a koje su de facto marginalizovane.
Nema to nikakve veze sa dokumentima koja su usvajana, ona su na snazi pa su na snazi.
I malo koji od njih garantuje - blagostanje.
A ne postoji nijedan kojim bi se porekla.
Ekonomski jaz, evidentan i postojeći još uvek čeka na regulaciju, u obrisima je još uvek.

Ma, kakvo crno blagostanje, ko je to uopste pominjao? Price o ljudskim pravima nema bez fer drustva, bez drustva u kome svi pojedinci imaju jednake mogucnosti (a svi znamo kolika je socijalna mobilnost u drustvima koja se danas najvise dice postovanjem ljudskih prava i koliko ta imobilnost pociva upravo na sustinski nejednakim mogucnostima i pristupa resursima koji su samo nominalno svima na raspolaganju). I to je tek pocetak fer drustva jer kakvog smisla ima deklarativan slobodan pristup skolama ako, na primer, siromasno dete u tu skolu dolazi izgladnelo, bolesno ili isprebijano. Svako fer drustvo, nadalje, ne treba da se zasniva samo na equal opportunities, nego mora sadrzati i elemente equality of outcomes, a sve su to politicke (dakle i ideoloske) odluke par ekselans.

Ma, dobro, na kraju nije sve to ni bitno previse, :).
bene_geserit bene_geserit 06:57 15.11.2014

Re: Khm...

princi
...On govori o jazu globalne finansijske moži i lokalne političke moći i razmere nejednaksoti na nivou pojedinca i društava i to je kontekst u kom se može govoriti i delu ljudskih prava koje se tiču ekonomskih prava ...
Ekonomski jaz, evidentan i postojeći još uvek čeka na regulaciju, u obrisima je još uvek.

... Price o ljudskim pravima nema bez fer drustva, bez drustva u kome svi pojedinci imaju jednake mogucnosti (a svi znamo kolika je socijalna mobilnost u drustvima koja se danas najvise dice postovanjem ljudskih prava i koliko ta imobilnost pociva upravo na sustinski nejednakim mogucnostima i pristupa resursima koji su samo nominalno svima na raspolaganju). I to je tek pocetak fer drustva jer kakvog smisla ima deklarativan slobodan pristup skolama ako, na primer, siromasno dete u tu skolu dolazi izgladnelo, bolesno ili isprebijano. Svako fer drustvo, nadalje, ne treba da se zasniva samo na equal opportunities, nego mora sadrzati i elemente equality of outcomes, a sve su to politicke (dakle i ideoloske) odluke par ekselans.

Jos samo da uskoci Brajovic sa onim njegovim "inequality specialist"-om sto hoce da uvede porez na emigrante i super.
"Pravo na ekonomsku jednakost" ne pripada ljudskim pravima osim u komunizmu.
Ekonomska nejednakost i prenosenje iste nasledjivanjem sa generacije na generaciju je dobra za ljudksu vrstu i to je ono sto vuce covecanstvo napred.
"Regulacija ekonosmkog jaza izmedju pojedinaca i drustava" - koja je u "obrisima" nece da se desi u skoroj buducnosti, na srecu.
Kakav bre "equality of outcomes" i "equal opportunities" nije dovoljan - vi levicari ste stvarno neverovatni. Ono sto vi proglasavate za ljudksa prava nema veze sa zivotom. Ljudsko pravo na "equality of outcomes", cuj.

U ljudskoj istoriji stvar je krenula pogresnim tokom kada je pravo glasa dato onima koji ne placaju porez. Americka revolucija je krenula sa jednim od slogana "taxation without representation", sto je naravno potpuno pogresno, ali danas se otislo u suprotnu krajnost pa imamo "representation without taxation". Kako je logicno da oni koji ne doprinose punjenju drzavnog budzeta odlucuju kako ce prikupljene pare da se potrose? Naravno, jedan covek - jedan glas je pozitivna tekovina ako je u pitanju koristan clan drustva koji doprinosi istom. Onog trenutka kada % onih koji ne placaju porez predje neku cifru nema povratka nazad - napred je samo komunizam.
emsiemsi emsiemsi 08:13 15.11.2014

Re: Khm...

bene_geserit
princi
...On govori o jazu globalne finansijske moži i lokalne političke moći i razmere nejednaksoti na nivou pojedinca i društava i to je kontekst u kom se može govoriti i delu ljudskih prava koje se tiču ekonomskih prava ...
Ekonomski jaz, evidentan i postojeći još uvek čeka na regulaciju, u obrisima je još uvek.

... Price o ljudskim pravima nema bez fer drustva, bez drustva u kome svi pojedinci imaju jednake mogucnosti (a svi znamo kolika je socijalna mobilnost u drustvima koja se danas najvise dice postovanjem ljudskih prava i koliko ta imobilnost pociva upravo na sustinski nejednakim mogucnostima i pristupa resursima koji su samo nominalno svima na raspolaganju). I to je tek pocetak fer drustva jer kakvog smisla ima deklarativan slobodan pristup skolama ako, na primer, siromasno dete u tu skolu dolazi izgladnelo, bolesno ili isprebijano. Svako fer drustvo, nadalje, ne treba da se zasniva samo na equal opportunities, nego mora sadrzati i elemente equality of outcomes, a sve su to politicke (dakle i ideoloske) odluke par ekselans.

Jos samo da uskoci Brajovic sa onim njegovim "inequality specialist"-om sto hoce da uvede porez na emigrante i super.
"Pravo na ekonomsku jednakost" ne pripada ljudskim pravima osim u komunizmu.
Ekonomska nejednakost i prenosenje iste nasledjivanjem sa generacije na generaciju je dobra za ljudksu vrstu i to je ono sto vuce covecanstvo napred.
"Regulacija ekonosmkog jaza izmedju pojedinaca i drustava" - koja je u "obrisima" nece da se desi u skoroj buducnosti, na srecu.
Kakav bre "equality of outcomes" i "equal opportunities" nije dovoljan - vi levicari ste stvarno neverovatni. Ono sto vi proglasavate za ljudksa prava nema veze sa zivotom. Ljudsko pravo na "equality of outcomes", cuj.

U ljudskoj istoriji stvar je krenula pogresnim tokom kada je pravo glasa dato onima koji ne placaju porez. Americka revolucija je krenula sa jednim od slogana "taxation without representation", sto je naravno potpuno pogresno, ali danas se otislo u suprotnu krajnost pa imamo "representation without taxation". Kako je logicno da oni koji ne doprinose punjenju drzavnog budzeta odlucuju kako ce prikupljene pare da se potrose? Naravno, jedan covek - jedan glas je pozitivna tekovina ako je u pitanju koristan clan drustva koji doprinosi istom. Onog trenutka kada % onih koji ne placaju porez predje neku cifru nema povratka nazad - napred je samo komunizam.

Аууууу, брате слатки --- зашто се ти залажеш !?
Друштво (друштва) своју генезу заснивају на самој чињеници удруживања. То удруживање је, у основи, одбрамбеног карактера --- слабији чланови су се удруживали како би се одбранили од силеџија и бараба заједничком акцијом.
Сама суштина друштва је солидарност.
Идиотска подела на десницу и левицу само стварају маглу пред елементарном чињеницом - сврхом друштва --- да се слабији заштите од бараба.
qqriq qqriq 09:11 15.11.2014

Re: Khm...

A rugati se Rosi Parks je stvarno poduhvat ponosa na neznanje i o njoj i o bilo čemu


Vi ne znate sta pisete, ili ne umete da citate komentare!
Rosu Parks sam navela kao jedan od najblistavijih primera borbe za ljudska prava, a namerno bas nju jer je sedela i sedela u busu, sama i neustrasiva, krenula u akciju sto bi se danas reklo a bez da je pohadjala bilo koji bljutavo/grebatorsko/folirantski seminar o ljudskim pravima.
Bila je samosvesno ljudsko bice.
I nemojte Rosu Parks da mi poturate.
Pazite sta pisete, bilo to i na sopstvenom blogu.
bene_geserit bene_geserit 10:06 15.11.2014

Re: Khm...

emsiemsi
Аууууу, брате слатки --- зашто се ти залажеш !?
Друштво (друштва) своју генезу заснивају на самој чињеници удруживања. То удруживање је, у основи, одбрамбеног карактера --- слабији чланови су се удруживали како би се одбранили од силеџија и бараба заједничком акцијом.
Сама суштина друштва је солидарност.
Идиотске подела на десницу и левицу само стварају маглу пред елементарном чињеницом - сврхом друштва --- да се слабији заштите од бараба.

Sustina drustva je i kompetitivnost a da bi drustvo bilo uspesno, potrebno je da maximizuje potencijale pojedinaca da bi "ukupna suma" bila maximalna.
Otkad je sveta i veka ljudska drustva balansiraju izmedju toga dvoga.
Spartanci su ubijali invalide i deformisane zato sto je za opstanak njihovog drustva u to vreme to bio optimalan izbor - nisu trosili oskudne resurse na pojedince koji slabo mogu da doprinesu zajednici.
Kada ukljucimo decu sa posebnim potrebama u redovnu skolu, trade-off koji pravimo (obzirom na ogranicene resurse kojima Srbija raspolaze i ulaze u obrazovanje) je solidarniji ali nekompetitivniji. Deca koja idu u odeljenje sa detetom posebnih potreba ce da dobiju manju paznju ucitelja i to ce da utice na to koliko ce da ostvare svoje potencijale. Ono sto drustvo gubi time sto ta deca nece da ostvare je vece od toga sto drustvu moze da doprinese osoba sa posebnim potrebama (u proseku). I to je cinjenica. Dakle ta odluka (kao i vecina ostalih levicarskih, tipicno) pravi drustvo manje uspesnim.
Mozes ti da mislis da je pametnije pomeriti tas na jednu ili na drugu stranu ali hajde prvo da definisemo o cemu pricamo.
I usput, u ljudska prava ne spada da dete sa posebnim potrebama ide u redovne skole. To spada u onaj deo - kakav trade-off cemo da napravimo da rasporedimo ogranicene resurse.

A sto se tice tvog komentara - jel ti to dovodis u korelaciju da li je neko slab ili jak i da li placa porez? Da li je neko baraba i siledzija ili nije sa time da li je uspesan i placa porez?
Otprilike kako si srocio, barabe i siledzije su oni koji placaju porez a slabi su oni koji ga ne placaju pa jadni moraju da se udruze u drzavu da se zastite od istih tako sto ce da odluce kako ce da se potrose pare ovih koji porez placaju.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:11 15.11.2014

Re: Khm...

bene_geserit
Jos samo da uskoci Brajovic sa onim njegovim "inequality specialist"-om sto hoce da uvede porez na emigrante i super.

Чекај, не разумем: да ли сам ја тешки левичар или тешки десничар, мишљења су, изгледа, подељена?!

Иначе, када се прича о потпуној слободи кретања људи, њој мора да претходи слобода кретања робе. Једно је мање проблематично него друго: ова прва слобода већ је својом природом ограничена будући да су људи инертни и добрим делом нису склони да ову слободу упражњавају, тако да су последице ове слободе manageable; ова друга слобода је опасна јер економски сатире привредно немоћније заједнице (ево, узмимо наш пример) и ова слобода нема свог инхерентног лимитатора, као што је инертност људи у првом случају.
bene_geserit bene_geserit 10:16 15.11.2014

Re: Khm...

I da dodam, levicari bi kompetitivnost i ekonomsku nejednakost izmedju razlicitih drustava resavali porezima na globalnom nivou. Sto je logicno - mozgovi formirani u komunizmu i u komunistickim porodicama jedino tako i mogu da razmisljaju.
Tako nesto bi evidentno covecanstvu donelo dugotrajnu stagnaciju.
I uvek su tu opravdanja i objasnjenja, crnce koje bere kakao i sklapa iphone negde umesto da ide u skolu, mulitmilijarderi koji arce pare i resurse, srednja klasa koja jadna izumire.
A kada se prasina slegne, crnce i dalje bere kakao, multimilijarderi isti kao pre, novi porezi nabaceni na visu srednju klasu koja zivi od labour income-a i pare potrosene na jos birokratije (naravno to je ono sto nam treba).
To na indivudualnom nivou.
Na nivou drustava bi da oporezuju ona uspesna i da daju onim neuspesnima.
Logicno.
Tako ce valjda da motivisu ona neuspesna drustva da budu kompetitivnija ili sta li. U sustini ce da stvore drustva primaoce socijalne pomoci.
princi princi 10:30 15.11.2014

Re: Khm...

bene_geserit
...

Bate, iz svega sto si napisao vidim da si ti Ameriku video samo na nekom crtanom filmu, tj na nekom od tih seminara gde ti pune glavu tim libertarijanskim glupostima. Ozbiljne su ovo stvari i razgovori, lepo je sto imas lopaticu i kanticu, ali to je za pesak.

Nego, neuporedivo interesantnije stvari: zasto je zivotni prostor mnogo skuplji u liberalnim gradovima, tj zasto (americka) srednja klasa unistava samu sebe, iliti good intentions gone bad.

Grafik iz clanka


Treba imati u vidu da cena asking price u Americi nije nuzno povezana sa tim koliko su homeowners well off, pa, na primer, iz ovog grafika ne moze da se kaze da je sirotinja za vise nejednakosti, a bogati obratno (tj da grafik ilustruje neku verziju reversion to mean).
emsiemsi emsiemsi 15:15 15.11.2014

Re: Khm...

bene_geserit
emsiemsi
Аууууу, брате слатки --- зашто се ти залажеш !?
Друштво (друштва) своју генезу заснивају на самој чињеници удруживања. То удруживање је, у основи, одбрамбеног карактера --- слабији чланови су се удруживали како би се одбранили од силеџија и бараба заједничком акцијом.
Сама суштина друштва је солидарност.
Идиотске подела на десницу и левицу само стварају маглу пред елементарном чињеницом - сврхом друштва --- да се слабији заштите од бараба.

Sustina drustva je i kompetitivnost a da bi drustvo bilo uspesno, potrebno je da maximizuje potencijale pojedinaca da bi "ukupna suma" bila maximalna.
Otkad je sveta i veka ljudska drustva balansiraju izmedju toga dvoga.
Spartanci su ubijali invalide i deformisane zato sto je za opstanak njihovog drustva u to vreme to bio optimalan izbor - nisu trosili oskudne resurse na pojedince koji slabo mogu da doprinesu zajednici.
Kada ukljucimo decu sa posebnim potrebama u redovnu skolu, trade-off koji pravimo (obzirom na ogranicene resurse kojima Srbija raspolaze i ulaze u obrazovanje) je solidarniji ali nekompetitivniji. Deca koja idu u odeljenje sa detetom posebnih potreba ce da dobiju manju paznju ucitelja i to ce da utice na to koliko ce da ostvare svoje potencijale. Ono sto drustvo gubi time sto ta deca nece da ostvare je vece od toga sto drustvu moze da doprinese osoba sa posebnim potrebama (u proseku). I to je cinjenica. Dakle ta odluka (kao i vecina ostalih levicarskih, tipicno) pravi drustvo manje uspesnim.
Mozes ti da mislis da je pametnije pomeriti tas na jednu ili na drugu stranu ali hajde prvo da definisemo o cemu pricamo.
I usput, u ljudska prava ne spada da dete sa posebnim potrebama ide u redovne skole. To spada u onaj deo - kakav trade-off cemo da napravimo da rasporedimo ogranicene resurse.

A sto se tice tvog komentara - jel ti to dovodis u korelaciju da li je neko slab ili jak i da li placa porez? Da li je neko baraba i siledzija ili nije sa time da li je uspesan i placa porez?
Otprilike kako si srocio, barabe i siledzije su oni koji placaju porez a slabi su oni koji ga ne placaju pa jadni moraju da se udruze u drzavu da se zastite od istih tako sto ce da odluce kako ce da se potrose pare ovih koji porez placaju.

Глупости (да извинеш) !
bene_geserit bene_geserit 19:41 15.11.2014

Re: Khm...

princi
Bate, iz svega sto si napisao vidim da si ti Ameriku video samo na nekom crtanom filmu, tj na nekom od tih seminara gde ti pune glavu tim libertarijanskim glupostima.

Vidim neki su se prepoznali u onome "mozgovi formirani u komunizmu, iz komunistickih porodica" pa su nervozni.
Ja ovde nisam tema, a zivim u usa vec puno godina, ali ne vidim da me to cini ni boljim ni gorim sagovornikom o ovoj temi.
princi
Nego, neuporedivo interesantnije stvari: zasto je zivotni prostor mnogo skuplji u liberalnim gradovima, tj zasto (americka) srednja klasa unistava samu sebe, iliti good intentions gone bad.

Treba imati u vidu da cena asking price u Americi nije nuzno povezana sa tim koliko su homeowners well off, pa, na primer, iz ovog grafika ne moze da se kaze da je sirotinja za vise nejednakosti, a bogati obratno (tj da grafik ilustruje neku verziju reversion to mean).

Kakvo je ovo izvrtanje cinjenica i nepoznavanje usa real estate marketa.
Pa cene kuca u Kaliforniji su visoke zato sto je klima super i svi bi tu da zive, a ne zato sto demokrate dobijaju izbore (a to je naravno zato sto hispano cine vecinu populacije). Cene kuca u Ajovi su niske ne zato sto republikanci dobijaju izbore (a to je zato sto beli cine veliku vecinu populcije) nego zato sto je u pitanju Ajova. Cene u velikim gradovima su tipicno visoke, a crnci zive opet gotovo iskljucivo u velikim gradovima i glasaju 90% za demokrate. Osim naravno u bankrotiranim gradovim kao Detroit - interesantno da su u SVIM bankrotiranim gradovima na vlasti bile i ostale demokrate.
Stavljanje na isti graf cena kuca u San Francisku i u Ajovi mogu da urade samo, da izvines, moroni.

Gradovi se sastoje od razlicitih zip codova, koji imaju vrlo razlicite prosecne cene po kvadratu. Cene uglavnom zavise od kvaliteta skola i stope kriminala u tom kraju (a te dve stvari najcesce idu ruku pod ruku). Nema nikakvog smisla reci da je neki grad liberalan i da ima 400$/sf prosecnu cenu kuca - taj grad se sastoji od 20 zip kodova od kojih neki imaju prosecnu cenu 600$/sf, neki 100$/sf, u nekima ljdi vecinom glasaju za demokrate u drugim opet za republikance.
Ovakva analiza bi imala nesto vise smisla kada bi se uradila unutar jednog grada po razlicitim zip kodovima.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:04 15.11.2014

Re: Khm...

bene_geserit
Vidim neki su se prepoznali u onome "mozgovi formirani u komunizmu, iz komunistickih porodica" pa su nervozni.

Занимљиво.
Но, да не улазим у атрибуцију, друга ствар ми сад паде на ум: враћао сам се улицом Краља Милана и уђох на ову трибину посвећену култури: РЕНТАКУЛТУРА -- Последње уточиште културе


Углавном, креће нарицаљка како држава не финасира културу, како се те паре неправедно деле, како није да пара нема -- ето, Тасовац има, али не да -- и тако све то слично... Једини дисонантан тон док сам ја био јесте онај скрое десно на слици, Јован Јеловац, који је с правом питао: "Је ли, а зашто ти и ти очекујеш сда држава 100% финансира твоје пројекте?!" Заиста -- зашто?

Цела та тирада, све са не тако бесмисленим али ипак нахереним говором Димитрија Војнова, заличила ми је на скуп градског актива уметника и београдског секретара за културу из Титовог доба. Некако ми је, дакле, све то звучало као да су готово сви тамо пали с Марса -- да поновим, задржао сам се пола сата, највише 45 минута, досадило ми па отишао, можда сам се огрешио о нечије излагање? -- јер с Марса паднути нису имали идеју праведне компетиције око пара за културу, него су тражили априорни пристанак властодрштва да их финансира, а посебно ме нервирало што им на ум није пало да та средства нађу негде другде, рецимо тражећи донације од великих и мањих компанија или на неки други начин. (ЕУ је препуна фондова за свакакве ствари.) Оног Јеловца изузимам, да поновим.

Све су то, мање више, била иста лица која гледам двадесет-тридесет година, публика и учесници, а догађање деловало ми је доста блазирано и исфолирано, но ја сам познат као мргуд, не треба ми веровати на реч...
larisa_bg larisa_bg 21:15 15.11.2014

Re: Khm...

Predrag Brajovic
враћао сам се улицом Краља Милана


Ma pusti kulturu, koga to još zanima, nego - odakle si se ti vraćao ulicom Kralja Milana?

Je l' sa mitinga?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:18 15.11.2014

Re: Khm...

larisa_bg
Јe l' sa mitinga?

Не разумем.
bene_geserit bene_geserit 21:19 15.11.2014

Re: Khm...

Btw, clanak je OK, nego tvoja interpretacija istog nije bas.
princi
Nego, neuporedivo interesantnije stvari: zasto je zivotni prostor mnogo skuplji u liberalnim gradovima, tj zasto (americka) srednja klasa unistava samu sebe, iliti good intentions gone bad.

Npr. boldovan deo je tvoja interpretacija koja veze sa zivotom nema.
Americka srednja klasa nije vecinom liberalna, naprotiv.
Sta su ti tu "good intentions" - po tebi je izgleda biti levo-liberalan znaci imati dobre namere.
princi
Treba imati u vidu da cena asking price u Americi nije nuzno povezana sa tim koliko su homeowners well off, pa, na primer, iz ovog grafika ne moze da se kaze da je sirotinja za vise nejednakosti, a bogati obratno (tj da grafik ilustruje neku verziju reversion to mean).

A tek ovo sta li znaci?
Postoji odlicna korelacija izmedju asking price i selling price.
Takodje postoji odlicna korelacija izmedju toga koliko su ljudi "well off" i kolika je cena kuca u kraju gde zive (aksing i selling).

A tek sto mislis da je glasati za Obamu = biti za vise jednakosti, je posebna prica.
Jel mozes da ilustrujes kako je to Obama za sve ove godine na vlasti smanjio nejednakost u USA?
larisa_bg larisa_bg 21:20 15.11.2014

Re: Khm...

Predrag Brajovic
larisa_bg
Јe l' sa mitinga?

Не разумем.


Aj' nasmej se jednom pa makar ti puko rajsferšlus...
Ajde leba ti.


Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:30 15.11.2014

Re: Khm...

larisa_bg
Predrag Brajovic
larisa_bg
Јe l' sa mitinga?

Не разумем.

Aj' nasmej se jednom pa makar ti puko rajsferšlus...
Ajde leba ti.

Па да је духовито, још и бих, него је само глупо.
Отприлике -- ниво Шешељевог данашњег хумора са митинга, да је Вучић примио оног Курца...

Него, ево једног цртаног, који се лепо уклапа у тему: потпуно расистички?


Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:30 15.11.2014

Re: Khm...

Иначе, овај део са Рентакултуре био је далеко занимљивији од расправе која му је претходила:



Спонзор је била једна банка :)
martin_krpan martin_krpan 09:11 16.11.2014

Re: Khm...

посебно ме нервирало што им на ум није пало да та средства нађу негде другде, рецимо тражећи донације од великих и мањих компанија или на неки други начин. (ЕУ је препуна фондова за свакакве ствари.)


To je to. A onda uzmu gutljaj merlota i krenu: inequity, Piketty, hehe a onda se dođe bogami i do A.Badioua.
larisa_bg larisa_bg 10:50 16.11.2014

Re: Khm...

Predrag Brajovic

Па да је духовито, још и бих, него је само глупо.
Отприлике -- ниво Шешељевог данашњег хумора са митинга, да је Вучић примио оног Курца...




kad se vratim iz banje i izlečim ove udarce koje si mi zadao, videćeš ti, samo da se malo podignem na noge, ti udaraš k'o Kličko jbt!


cane cane 17:08 16.11.2014

Re: Khm...

z. Americka revolucija je krenula sa jednim od slogana "taxation without representation", sto je naravno potpuno pogresno


pa sad, slogan je glasio No_taxation_without_representation

ne kapiram bas jel pogresno da ima ili da nema poreza bez predstavljanja ?


bene_geserit bene_geserit 23:44 16.11.2014

Re: Khm...

E sad se i ti pravis Tosa.
Pogresno je naravno da ima ubiranja taksi bez predstavljanja.
Ali je takodje i pogresno predstavljanje bez ubiranja taksi, tj. situacija kakvu imamo danas.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 11:34 15.11.2014

Равноправност

У школу су је уводили FBI агенти, у аутобусе америчка војска:


(Спровођење одлуке суда да се и црнци једнако као и белци могу возити аутобусом.)
stefan.hauzer stefan.hauzer 12:01 15.11.2014

zika je spasila blog

ništa bez zike:)


princi princi 12:22 15.11.2014

Re: zika je spasila blog

Dobar Curtis, dobaaar. Mada je izgleda bio hipohondar.

Meni na onoj slicici male Ruby nekako najupecatljivije njene mrsave nozice, kao 2 stapica. Inace, u vreme dok su je vodili u skolu, sef ovim FBI officerima je bio ozloglaseni Edgar J Hoover koji je Martinu Lutheru Kingu slao ovakva licna pisma. Edgar J je, izgleda, cestitom Kingu oprastao boju koze ali nije mogao womanizing. Kako to voli da kaze domacica bloga: ljudi su sasava bica, :) (mada ne znam da li se bas slazem i da su divna).
stefan.hauzer stefan.hauzer 12:55 15.11.2014

Re: zika je spasila blog

Dobar Curtis, dobaaar.

pijem kafu i slušam curtisa. nije loš način ;za započeti vikend:)

fora je u tome; sinoć bio u gradu. ulazim u neki klub i kreće ova stvar od mayfielda i odjednom sam jedini lik koji igra na densfloru:)

i'm tripping out over you babe
docsumann docsumann 13:01 15.11.2014

Re: zika je spasila blog

(mada ne znam da li se bas slazem i da su divna).


postoji (izvjestan broj) divnih ljudi. i to je sve.

al' ćemo se opravit. onako transljudski baš

princi princi 13:04 15.11.2014

Re: zika je spasila blog

Uuuuu, da, trippin' out obozavam. Evo jedna za obozavaoce Maggie Thatcher (beneta, krkara i sve koji se tako osecaju).



Inace, to za hipohondra: kao Johnny Cash, umirao svakih nedelju dana i tako nekih 15ak godina.
stefan.hauzer stefan.hauzer 13:15 15.11.2014

Re: zika je spasila blog

da je bio veliki hipohondar:

moguće,imao je onaj užasan maler kada je pala rasveta na njega i ostao je trajno paralisan. posle toga,par godina kasnije su mu amutirali nogu,zbog dijabetesa - od kojeg je i na kraju umro. zaista tužna priča za kraj. ipak,on je meni uz džil skot herona i bobi vomaka,najdraži crni autor.

+ jednim tekstom je lansirao jednu od najboljih pesama i još jedan tragičan život,koji se odmah nakon uspeha i završio. baby huey

princi princi 13:19 15.11.2014

Re: zika je spasila blog

džil skot heron

Kakva je to tek zivotna prica! Nevidjen tip.
stefan.hauzer stefan.hauzer 13:38 15.11.2014

Re: zika je spasila blog

:) haos. poslednji album je izdao 2010. koji je verovatno i njegov najbolji. toliko iskren i nov. što je išao dublje u sebe,postajao je bolji. džil je stvarno faca. zanimljivo,isto se desilo i sa bobi vomakom. isti producent,ista izdavačka kuća i isti efekat.
toliko dobri albumi i to na kraju karijera i života,uopšte.



Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:59 15.11.2014

Re: zika je spasila blog

Кертис Мејфилд је био цар над царевима. Да не буде само троловање музиком, да напоменем како је је он један од оних који је музику схватао као и медиј за популаризовање левих социјалних идеја правде, једнакости и света без расне сегрегације:

Gospodja Klara Gospodja Klara 14:11 15.11.2014

Re: zika je spasila blog

pijem kafu i slušam curtisa. nije loš način ;za započeti vikend:)


Takođe. (Dupla kafa, naravno.):)

princi princi 14:44 15.11.2014

Re: zika je spasila blog

zanimljivo,isto se desilo i sa bobi vomakom. isti producent,ista izdavačka kuća i isti efekat.

Da, da, skroz spooky stuff. Bio jedan fenomenalan clanak u Guardianu na tu temu prosle godine.
princi princi 15:44 15.11.2014

Re: A sada

nesto sasvim drugacije.

docsumann docsumann 15:46 15.11.2014

Re: zika je spasila blog


docsumann docsumann 15:51 15.11.2014

Re: zika je spasila blog

everbody dance now

emsiemsi emsiemsi 17:58 15.11.2014

Re: zika je spasila blog

stefan.hauzer
ništa bez zike:)



Којега Жике !?
stefan.hauzer stefan.hauzer 19:02 15.11.2014

Re: zika je spasila blog

svi crnci u srcu,bogte mazo
nisam znao


docsumann docsumann 19:10 15.11.2014

Re: zika je spasila blog


nisam znao


kujac nisi


stefan.hauzer stefan.hauzer 19:34 15.11.2014

Re: zika je spasila blog

kujac nisi



ouuu,sada je došlo vreme
da na sebe namažem kreme
za potamljivanje kože
ima cice da se lože


docsumann docsumann 19:42 15.11.2014

Re: zika je spasila blog


isčekiraj malo ove blekališs, meni su oni hip hop otkrovenje

stefan.hauzer stefan.hauzer 20:05 15.11.2014

Re: zika je spasila blog

hip hop otkrovenje

mi je apsolutno; action bronson


ali mi se dopalo i ovo blekališs čudo,pogotovo ova stvar. onako na prvu
vredi ići dalje:)
docsumann docsumann 20:07 15.11.2014

Re: zika je spasila blog

vredi ići dalje:)




vrijedi !
docsumann docsumann 20:12 15.11.2014

Re: zika je spasila blog

action bronson


koji genijalni video!
docsumann docsumann 20:38 15.11.2014

Re: zika je spasila blog

crni muzičari od kojih su bijelci učili kako da sviraju pank



Bad Brains
trener92 trener92 23:40 15.11.2014

Re: zika je spasila blog


stefan.hauzer

Tako je i ne samo blog
docsumann


princi


Curtis da , (može i Bobby Womack iako ne direktno, pričali smo o njemu davno) ali niko da pomene "Tatu" iz ove muzičke priče, a vezano za temu bloga ( dakle nije trol

stefan.hauzer stefan.hauzer 12:11 16.11.2014

Re: zika je spasila blog

dakle nije trol

pa da,mi smo u temi od samog početka. što znači da sad ide detroit finest


stefan.hauzer stefan.hauzer 12:12 16.11.2014

Re: zika je spasila blog

docsumann
crni muzičari od kojih su bijelci učili kako da sviraju pank
Bad Brains




dc punk,je bio pravi 'ardkor
docsumann docsumann 14:24 16.11.2014

Re: zika je spasila blog

dc punk,je bio pravi 'ardkor


e, to! s tim što kad su se preselili u NY, Bad Brains su i tamo bili glavne face, od kojih su svi skidali fore.
jbg, tajna je u tome što su počeli kao jazz bend, a završili u hc-u. to je pravo muzičko sazjevanje.

pajz ovu obradu ...



možda sad već pomalo trolujemo
stefan.hauzer stefan.hauzer 17:47 16.11.2014

Re: zika je spasila blog

možda sad već pomalo trolujemo

ali ostajemo u temi; mislim evo čovek bredli
ostao u sedamdesetim - a faca i dan danas. obratiti pažnju na spot,uvek se valjam od smeha. usput,zika je kul


:)

gordanac gordanac 17:52 16.11.2014

:))

možda sad već pomalo trolujemo


Trol ne postoji, to bismo svi već morali znati, većina se događaja u životu odvija kroz digresije i asocijacije ...

Pa, u sklaadu s tim, crno-beli trol iz davnina

larisa_bg larisa_bg 16:42 15.11.2014

Želje i čestitke

Izvesnom blogeru želim prijatno popodne i pozdravljam odluku da obriše post koji je obrisao, a koji sam inače pročitala noćas preko telefona, al' me mrzelo da odgovaram... Dobro je što tog posta više nema. To vraća veru u dijalog.

Blogokolegu pozdravljam pesmom





mikele9 mikele9 15:30 16.11.2014

Dovoljno!

Jes' pajz da nismo.
gordanac gordanac 17:19 16.11.2014

:)

mikele9

Dovoljno!
Jes' pajz da nismo.



Jes' dovoljno :)
jer
Similis simili gaudet
ili
Similia Similibus Curantur

princi princi 03:10 17.11.2014

Uzgred,

Azijati su bili predmet WASPovskog rasizma mozda i u jos vecoj meri nego Afroamerikanci. Exclusion act iz 1882. i, prakticno, Immigration Act iz 1924. su izuzuteno pogadjali Azijate, posebno Kineze. Interesantno da je slicna politika vodjena i prema juznoEvropljanima (bas kao u danasnjoj UK, pre svega Engleskoj). Prvi znaci tog rasizma su se pojavili jos na Versajskoj konferenciji (dok su delili teritorije koje je Nemacka kontrolisala po Dalekom Istoku) a ima misljenja da su i bombe bacene na Hirosimu i Nagasaki (ova druga posebno nepotrebna) upravo bile izraz tog rasizma.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 03:32 17.11.2014

Re: Uzgred,

200!
gordanac gordanac 08:12 17.11.2014

istina

princi

Uzgred
Azijati su bili predmet WASPovskog rasizma mozda i u jos vecoj meri nego Afroamerikanci. Exclusion act iz 1882. i, prakticno, Immigration Act iz 1924. su izuzuteno pogadjali Azijate, posebno Kineze. Interesantno da je slicna politika vodjena i prema juznoEvropljanima (bas kao u danasnjoj UK, pre svega Engleskoj). Prvi znaci tog rasizma su se pojavili jos na Versajskoj konferenciji (dok su delili teritorije koje je Nemacka kontrolisala po Dalekom Istoku) a ima misljenja da su i bombe bacene na Hirosimu i Nagasaki (ova druga posebno nepotrebna) upravo bile izraz tog rasizma.

Istina.
The Land of the Free and the Home of the Brave ima razne stranice svog razvoja o kojima se relativno retko govori i malo zna, ali ih to ne briše iz kolektivnog pamćenja.
Imala sam prilike da na jednoj konferenciji slušam ženu koja istražuje "rasizam u jeziku", oblike slenga, izraze koji su ostali ili izraze koji su nekad postojali u jeziku koji se odnosio na "opis stava prema rasi".
Samo sam mogla još jednom da zaključim kako čudo je ljudski govor.

larisa_bg larisa_bg 14:09 18.11.2014

Dijalog vs. debata

Pre nego što se ovaj blog zatvori - a koga ne mrzi da čita - nije loše baciti pogled ponovo na to koja je zapravo razlika između dijaloga i debate.

Stvar se svodi na to, da u dijalogu onaj drugi ponekad može i da ti promeni mišljenje, da te ubedi. U dijalogu sagovorniku tražiš jaka, a ne slaba mesta. U dijalogu ohrabruješ sagovornika, ne pokušavaš da ga ukopavaš, kao u debati. I tako dalje, i tako dalje... Ima sve u literaturi, samo treba da se čita, i - teži deo - da se primenjuje.

LINK

gordanac gordanac 15:33 18.11.2014

Re: Dijalog vs. debata

larisa_bg
Pre nego što se ovaj blog zatvori - a koga ne mrzi da čita - nije loše baciti pogled ponovo na to koja je zapravo razlika između dijaloga i debate.

Stvar se svodi na to, da u dijalogu onaj drugi ponekad može i da ti promeni mišljenje, da te ubedi. U dijalogu sagovorniku tražiš jaka, a ne slaba mesta. U dijalogu ohrabruješ sagovornika, ne pokušavaš da ga ukopavaš, kao u debati. I tako dalje, i tako dalje... Ima sve u literaturi, samo treba da se čita, i - teži deo - da se primenjuje.

LINK


Potpuno saglasna.
S nadom da će neko promeniti svoje mišljenje i svoju volju za netrpeljivošću kad je u pitanju uključivanje sve dece u škole.
Uz sve teškoće i prepreke koje primena zakon o uključivanju sve dece u škole podrazumevaju.
Ja činjenicama pokušavam da ohrabrim sagovornike da promene jasno čitljiv stav da od uključivanja sve dece "trpe talentovana deca", da je to "opterećenje za učitelje i nastavnike koji ne mogu da rade sa svom decom" i da "nije vreme za takve propise", kao i da se ne ponavljaju glasine o uključivanju dece koja ni po zakonu ne mogu biti uključena, na žalost.
Zato sam i pisala o teškoćama i preprekama, od nedostatka novca za asisitente do otpora koji organizuju i roditelji i zaposleni u školama.
I sve je to proverljivo, samo ako je takvo i može da se upotrebljava u dijalogu i da služi ohrabrenju.
Kao što je proverljivo da je uključivanje sve dece u škole deo ukupnog sistema ljudskih prava.
A na svakom ko čita je da odlučuje o svom stavu, svom mišljenju i o tome da li je stvarno utemeljeno u činjenicam o temi o kojoj se ima stav.
larisa_bg larisa_bg 16:01 18.11.2014

Re: Dijalog vs. debata

gordanac

Ja činjenicama pokušavam da ohrabrim sagovornike da promene jasno čitljiv stav da od uključivanja sve dece "trpe talentovana deca", da je to "opterećenje za učitelje i nastavnike koji ne mogu da rade sa svom decom" i da "nije vreme za takve propise", kao i da se ne ponavljaju glasine o uključivanju dece koja ni po zakonu ne mogu biti uključena, na žalost.


Potpuno saglasna sa ovim.

Obilazila sam škole u drugim zemljama gde inkluzija odavno postoji. Uobičajena praksa je da radi istovremeno po nekoliko učiteljica u jednom razredu, recimo dve ili tri, za malu decu (mislim na potpuno zdravu decu), a ako neko dete ima problem, pored njega sve vreme sedi posebna učiteljica koja mu dodatno pomaže.

Kod nas bi opravdanje da je to nemoguće bilo da nemamo para za tolike učiteljice. I tako, te pare su nam opravdanje za sve... I to me istinski deprimira.
bene_geserit bene_geserit 07:57 19.11.2014

Re: Dijalog vs. debata

gordanac
S nadom da će neko promeniti svoje mišljenje i svoju volju za netrpeljivošću kad je u pitanju uključivanje sve dece u škole.
Uz sve teškoće i prepreke koje primena zakon o uključivanju sve dece u škole podrazumevaju.
Ja činjenicama pokušavam da ohrabrim sagovornike da promene jasno čitljiv stav da od uključivanja sve dece "trpe talentovana deca", da je to "opterećenje za učitelje i nastavnike koji ne mogu da rade sa svom decom" i da "nije vreme za takve propise", kao i da se ne ponavljaju glasine o uključivanju dece koja ni po zakonu ne mogu biti uključena, na žalost.
Zato sam i pisala o teškoćama i preprekama, od nedostatka novca za asisitente do otpora koji organizuju i roditelji i zaposleni u školama.

Fer.
A sa druge strane:
- zbog cega se ljudi (masovno) bune ako ostala deca ne trpe i ako to nije opterecenje za ucitelje/nastavnike? zbog predasuda? netrpeljivoscu prema drugcijima? sta bi bilo objasnjenje? Izvinjavam se, ali objasnjenje tipa politicari su sve dobro uradili a narod je zatucana stoka ne pije vodu. Makar smo dobili priznanje da sredstava za asistente uglavnom nema u budzetu (sitnica takoreci). Sta jos nije definisano kako treba u zakonu? Kako je zakon prilagodjen situaciji u Srbiji (kao sto bi svaki zakon morao da bude kada se donosi)?
- da li je inkluzija isplanirana sprovedena kako treba? da li su deca ukljucena u redovne aktivnosti prilagodjeno mogucnostima svakog deteta sa posebnim potrebama? da li je obrazovanje prilagodjeno mogucnostima ucenika i bez ukljucivanja dece sa posebnim potrebama? da li je uopste moguce sprovesti inkluziju a da ne "trpe talentovana deca" bez obrazovanja prema mogucnostima ucenika?
- posto je ukljucivanje dece sa posebnim potrebama evidentno dodatno opterecenje za nastavnike (ko to ne misli laze sebe), kako je obezbedjeno da im se opterecenje smanji na racun toga? jel su smanjene velicine odelenja zbog toga? na osnovu cega uopste tvrdite i mislite da profesori u skolama koji ceo svoj zivotni vek nisu radili sa decom posebnih potreba su sposobni da sa njima rade kako treba?

Jedini razlog da se roditelji i nastavnici masovno bune moze da bude da su politicari kao i obicno zasrali stvar i pokusavaju da primene nesto po cuvenoj metodi "videla zaba da se konj potkiva pa i ona digla nogu", nisu dobro promislili i prilagodili zakon situaciji u Srbiji, niti obezbedili sredstva da se cela stvar sprovede kako treba.
A nacin na koji vi razgovarate o ovoj temi je: ljudi se bune zbog predrasuda i glasina, nije istina da druga deca trpe, to nije opterecenje za nastavnike i ucitelje, ukljucivanje dece sa posebnim potrebama je deo njihovih ljudskih prava i humano je. Ovo poslednje niko ne spori, a ovo pre toga vam ne verujem jer ljudi iz prosvete tvrde drugacije gde god da procitam njihove komentare.
gordanac gordanac 08:19 19.11.2014

Re: Dijalog vs. debata

bene_geserit
gordanac
S nadom da će neko promeniti svoje mišljenje i svoju volju za netrpeljivošću kad je u pitanju uključivanje sve dece u škole.
Uz sve teškoće i prepreke koje primena zakon o uključivanju sve dece u škole podrazumevaju.
Ja činjenicama pokušavam da ohrabrim sagovornike da promene jasno čitljiv stav da od uključivanja sve dece "trpe talentovana deca", da je to "opterećenje za učitelje i nastavnike koji ne mogu da rade sa svom decom" i da "nije vreme za takve propise", kao i da se ne ponavljaju glasine o uključivanju dece koja ni po zakonu ne mogu biti uključena, na žalost.
Zato sam i pisala o teškoćama i preprekama, od nedostatka novca za asisitente do otpora koji organizuju i roditelji i zaposleni u školama.

Fer.
A sa druge strane:
- zbog cega se ljudi (masovno) bune ako ostala deca ne trpe i ako to nije opterecenje za ucitelje/nastavnike? zbog predasuda? netrpeljivoscu prema drugcijima? sta bi bilo objasnjenje? Izvinjavam se, ali objasnjenje tipa politicari su sve dobro uradili a narod je zatucana stoka ne pije vodu. Makar smo dobili priznanje da sredstava za asistente uglavnom nema u budzetu (sitnica takoreci). Sta jos nije definisano kako treba u zakonu? Kako je zakon prilagodjen situaciji u Srbiji (kao sto bi svaki zakon morao da bude kada se donosi)?
- da li je inkluzija isplanirana sprovedena kako treba? da li su deca ukljucena u redovne aktivnosti prilagodjeno mogucnostima svakog deteta sa posebnim potrebama? da li je obrazovanje prilagodjeno mogucnostima ucenika i bez ukljucivanja dece sa posebnim potrebama? da li je uopste moguce sprovesti inkluziju a da ne "trpe talentovana deca" bez obrazovanja prema mogucnostima ucenika?
- posto je ukljucivanje dece sa posebnim potrebama evidentno dodatno opterecenje za nastavnike (ko to ne misli laze sebe), kako je obezbedjeno da im se opterecenje smanji na racun toga? jel su smanjene velicine odelenja zbog toga? na osnovu cega uopste tvrdite i mislite da profesori u skolama koji ceo svoj zivotni vek nisu radili sa decom posebnih potreba su sposobni da sa njima rade kako treba?

Jedini razlog da se roditelji i nastavnici masovno bune moze da bude da su politicari kao i obicno zasrali stvar i pokusavaju da primene nesto po cuvenoj metodi "videla zaba da se konj potkiva pa i ona digla nogu", nisu dobro promislili i prilagodili zakon situaciji u Srbiji, niti obezbedili sredstva da se cela stvar sprovede kako treba.
A nacin na koji vi razgovarate o ovoj temi je: ljudi se bune zbog predrasuda i glasina, nije istina da druga deca trpe, to nije opterecenje za nastavnike i ucitelje, ukljucivanje dece sa posebnim potrebama je deo njihovih ljudskih prava i humano je. Ovo poslednje niko ne spori, a ovo pre toga vam ne verujem jer ljudi iz prosvete tvrde drugacije gde god da procitam njihove komentare.

(moj bold citirana rečenice) Nikada mi ne bi palo na pamet da tvrdim takvo šta niti takva tvrdnja ima smisla.
Među donosiocima odluka ima raznih, ali ne verujem da ima ijednog koji bi smeo tvrditi takvo šta.
Zato i navodim prepreke, teškoće, otpore, probleme pri primeni zakona, koji su navedeni i u tvom komentaru.

Ako mi je posredno postavljeno pitanje da li bih i posle ove 4 godine primene zakona o uključivanju sve dece u škole ponovo glasala za taj zakon - odgovor je da.
Da li ću nastaviti nadzor i kontrolu primene zakonakorz Odbor za prava deteta i druga skupštinska tela? Odgovor je opet - da.
Da li je moguće posle 4 godine primene uočiti, izmeriti, analizirati koje i kakve izmene zakona o uključivanju sve dece mogu biti predložene i usvojene?
Odgovor je opet - da.
Tome služi nadzor i kontrola skupštine nad primenom propisa za koje je odgovorna vlada. I tome služi dijalog u skupštini.
A sve se može proveriti već pri donošenju programskog budžeta za 2015 - smatram da tu treba biti novca za uključivanje sve dece u škole i za asistente i za ljude zaposlene u školama, programski budžet je idealno sredstvo da se voljom predlagača ili amandmanom bar ta prepreka ukloni.
Da je to proces koji inače ide "glatko i lako" (svuda, nismo mi izuzetak) ne bi trebalo uključivanje sve dece donositi zakonskom odlukom. Ali ne ide ni glatko ni lako, a nepovratnost toh procesa je definitivna, i biće sve lakše posle "pionirskih" godina primene koje su već na izmaku.
Zato je potrebno (mislim) setiti se i Ruby Bridges i njenog polaska u školu. Ili bilo kog drugog sličnog primera.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana