Gost autor| Ljudska prava| Planeta| Život| Životinjski svet

5 razloga zašto prava životinja jesu feminističko pitanje

docsumann RSS / 16.01.2015. u 10:41

Gost Autorka: Aph Ko

Prevela: Vera Kurtić

 

Prava životinja su feministčko pitanje. Eto, izgovorila sam.

Zapravo, objektivizacija i eksploatacija života i životinja i njihovih tela mora biti tema promišljanja feministkinja koje veruju da je feminizam borba protiv patrijarhata koji štiti interese i subjektivitet određenih bića, kao proizvoljno određenih superiorinih, u odnosu na druge.

Strašno je da se izmišljena slabost životinja koristi u opravdavanju njihovog zlostavljanja.

Drugim rečima, zato što životinje ne mogu da uzvrate nasiljem, daju ili odbiju pristanak ili da organizuju otpor, mi, kao ljudi, mislimo da možemo da im činimo šta god želimo, i to vrlo često  pod izgovorom da nešto činimo za njihovo dobro.

Ima puno toga što sprečava mnoge od nas da shvate realnost opresije nad životinjama, pa tako i  mnogi/e ne shvataju zašto neke feministkinje misle da su prava životinja feminističko pitanje.

Ali jeste feminističko pitanje i navešću 5 razloga zašto.

1. I tela životinja su objektivizovana

Biti objektizovan/a znači da nečije telo ili život postoji radi zadovoljstva i koristi nekoga drugog.

Mnoge feministkinje mogu puno toga da kažu na temu objektivizacije ženskih tela u medijima. Znamo da se žene redovno svode na seksualne objekte za muškarce. Takođe znamo da su žene svakodnevno uznemiravane, silovane, prebijane, i ubijane, upravo zato što smo smatrane za objekte muškog zadovoljstva umesto svesnih subjekata sa sopstvenim zadovoljstvima.

Kao što je Džin Kilborn (Jean Kilbourne) rekla:  …pretvoriti ljudsko biće u stvar, u objekat, je skoro uvek prvi  korak da  nasilja nad tom osobom racionalizovanje.

Kada objektivizujete tela gledate na njih kao stvari koje vama za nešto služe.

Istovremeno, tela neljudskih životinja su, bukvalno, svedena na mesnate objekte koji se mogu konzumirati ili koristiti u bolnim i neetičkim naučnim projektima.

Tela životinja se smatraju manje vrednim. Naša kultura ih ne vidi kao nezavisna bića koja osećaju bol, zadovoljstvo i čitavu skalu emocija, i koje imaju sopstvene društvene odnose i zbog toga životinje trpe jezive sisteme nasilja koje se najčešće ne dovode u pitanje.

Objektivizovanje objašnjava zašto toliko mnogo industrija koristi miševe, majmune, svinje, zečeve i druge neljudske životinje u strašnim naučnim ispitivanjima, a da smo potpuno navikli da na to ne obraćamo pažnju. Objašnjava i zašto neljudske životinje trpe užasne stvari u industriji zabave kao što je SeaWorld, pa čak i majmuni upotrebljeni u filmovima i reklamama kako bi se ljudi smejali.

Za našu kulturu je neprijatno da razmišljamo da neljudske životinje imaju emocije i da mogu da osete bol, depresiju i mnogo toga još.

Objektivizacija životinja je u toj meri uspela da njihovu subjektivnost svodi na to da one  postoje zbog nas.

2. Tela životinja se koriste kako bi se normatizovala kultura silovanja

Životinje su seksualizovane. Tortura koja se primenjuje nad njima je prilagođena njihovom polu i ne iznenađuje da se za ženske životinje i njihov kapacitet za prekomernu reprodukciju određuje način na koji će njihova tela biti kontrolisana.

Industrijsko stočarstvo, čak i ono koje se naziva “srećnim farmama“, institucionalizuju prisilan seks i nasilje. Većina ubijenih životinja prolazi kroz sistem industrijskog stočarstva. Ženske životinje žive živote kontinuiranog silovanja i stalnih trudnoća, a kada su istrošene živote završavaju u klanicama.

Stalci za silovanje (rape racks)— stvarni  industrijski termin za spravu kojom se obuzdavaju životinje prilikom oplođavanja- koriste se da bi se obezbeđivale konstantne trudnoće kod životinja kao što su krave ili svinje  i da bi kokoške proizvodile ogromne količine jaja. Ovim se na njihovim telima uzrokuje ogroman stres i bolne reproduktivne smetnje, kao što je upala jajovoda ili mnoge druge bolesti.

Ako smo feministkinje, a koristimo tela silovanih i mučenih neljudskih životinja dok se istovremeno borimo protiv kulture silovanja, nešto moramo da prispitamo!

Ali tu nije kraj institucionalizovanoj kontroli ženskih tela…

3. Porodično nasilje pogađa životinje

Prema članku u Njujork tajmsu pod naslovom Nasilje nad životinjama kao pokazatelj drugih okrutnosti  Diana S. Urban, predstavnica Demokratske partije iz američke države Konektikat, tvrdi da nasilje nad životinjama već jeste jedan od četiri pokazatelja koji F.B.I. koristi za profilisanje budućeg nasilnog ponašanja neke osobe.

Postoji jasna veza između povređivanja neljudskih životinja u detinjstvu i povređivanja ljudi u zrelijem dobu.

Američko društvo za zaštitu životinja (American Humane Association) govori da su u domovima u kojima su deca zlostavljana u 88% slučajeva istovremeno zlostavljane  i životinje. I više od polovine žena koje se obraćaju za skloništa u sigurnim ženskim kućama svedoči o pretnjama nasilnika da će povrediti njihove ljubimce.

Veza između nasilja nad decom i ženama sa nasiljem nad neljudskim životinjama pokazuje kako patrijahat povređuje one koji imaju manje moći ili je uopšte nemaju.

Zapravo, mnoga skloništa i sigurne kuće prihvataju neljudske životinje. Dokazano je da mnoge žene ne žele da napuste nasilnike ukoliko ne mogu da sa sobom povedu i svoje životinje jer se boje za njihove živote. Zbog ove jake veze između nasilja nad ženama i nasilja nad neljudskim životinjama, većina država u Americi su uvele krivične kazne za okrutnost nad životinjama.

Nasilje je intersekcionalno, pa i naš pokret za ukidanje nasilja mora biti takav. Pod patrijarhatom takođe pate i neljudske životinje.

Kad smo već kod intersekcionalnosti…

4. Intersekcionalnost mora uključiti SVE potlačene grupe

Retko da na feminističkim diskusijama ne čujemo izjave poput  čak su i životinje tretirane bolje od žena! Sličan rečnik možemo pronaći i na drugim mestima, kao što je nedavni protest u Fergusonu, na primer da i pas dobija više poštovanja nego Majk Braun!

Jezik o neljudskim životinjama konstantno koristi moralnu hijerarhiju koja upućuje da su određena tela vrednija od nekih drugih i da je zato i patnja određene grupe važnija i značajnija od patnje neke druge.

Sličan stav se vidi i u diskursu o ljudima kada smatramo da borba za prava jedne društvene grupe treba da dobije više pažnje od borbe neke druge grupe, ili da zaslužuje bolji tretman od druge, uprkos tome što su obe ugnjetavane.

Odlična paralela za ovo se može naći i kod pojedinih radikalnih cis-feministkinja[1] koje isključuju trans osobe iz svojih redova, jer ne veruju da trans osobe mogu doživeti iskustva koje one imaju.

Ili zamislite neku belu feministkinju koja misli da rasizam nije bitan za feminističku agendu i da je diskriminacija na osnovu roda najvažnija, uprkos tome što žene koje nisu bele doživljavaju diskriminaciju i na osnovu rase i na osnovu roda.

Intersekcionalnost kao teorijski napredak nam pomaže da se borimo protiv ovakvih stavova. Ona pomaže da se sagledaju sve veze u sistemu potlačivanja.

Stvarnost je da ljudi različitih rasa, žene, oni koji imaju neki invaliditet, LGBTQIA+ zajednice i mnogi drugi,  jesu u teškom položaju. I stvarnost životinja je takođe teška, naročito onih koje se smatraju korisnim ako se konzumiraju, bilo kao meso ili kao mleko.

Apsurdno je i pokušavati “rangirati” koliko je teško svakoj grupi u odnosu na drugu, ili verovati da moramo biti posvećene borbi za prava jedne grupe, jer ako posvećujemo pažnju jednoj grupi mora da je zato što su druge grupe u tom trenutku manje značajne ili da su u boljem položaju.

Sve sfere potlačenosti su nus produkti  istog sistemskog zla— zla koje je duboko prisutno u belom dominantnom patrijarhatu.

Tvrditi da se sa jednom od tih grupa postupa bolje nego sa drugom je potpuno nerazumevanje načina na koji su opresije isprepletene u međusobnoj zavisnosti.

5. Kao i o ženama, društvo širi laži i o životinjama

Većina nas već zna da kulturne norme određuju šta se smatra problematičnim a šta ne.

Znamo da izreka dečaci će uvek biti dečaci služi da se odvrati pažnja od pravog razloga zašto je muškarcima moguće da ne budu kažnjeni za nasilje ili destruktivno ponašanje. Lakše je reći da su dečaci prirodno takvi, nego se upustiti u razmatranje rodnih matrica koje prozvode određena ponašanja.

Takođe čujemo da muškarci imaju veći seksualni nagon od žena jer se u filmovima češće viđaju gole žene nego goli muškaraci. I kada govorimo o silovanju koristimo ove iste matrice. To je način normatizovanja nejednakog odnosa društvene moći.

Isto tako, postoje matrice u kulturi jedenja mesa koje normalizuju užasno zlostavljanje životinja. Mnogi će ljudi reći: ne mogu nikada da se odreknem mesa ili ne bih mogao/la da budem vegan/ka jer jako volim sir.

I sve dok mislimo da su nam sir i pljeskavice ukusni,  ove matrice nas odvraćaju od realnosti da su neljudske životinje mučene, klane i silovane zato da bi mi mogli da zadovoljimo našu zavisnost od tih ukusa.

Apatija prema nasilju ne sme da postoji ni u jednom pokretu za društvenu pravdu.

Društvene matrice ponavljaju tradicionalne mitove iznova i iznova. Na primer, postoji široko prihvaćen mit da se belančevine jedino mogu dobiti iz tela životinja, čak i uprkos činjenici da jednako kvalitetne belančevine iz drugih izvora postoje svuda.

Takođe, razmislite o mitu da je humano ubijanje  životinje nekako bolje od nehumanog,  jer je toliko apsurdno da se reči humano i ubistvo koriste  u istoj rečenici, dok se zlostavljanja na tzv. organskim i slobodnim farmama nesmetano nastavlja.

Matrice nam dopuštaju da se osećamo lagodno u onome što je inače problematično. Omogućuju nam da ne razmišljamo o odgovornosti za izbore za koje imamo moć da  ih napravimo.

***

Kao feministkinje, moramo da politizujemo čak i obične, svakodnevne stvari  u našim životima, kao što je to hrana koju jedemo. Dr A. Briz Harper (Dr. A. Breeze Harper), autorka projekta Sestra veganka (Sistah Vegan),kaže:

“Jednostavno ne mogu da gledam na hranu kao na uobičajne, rutinske objekte. Umesto toga, razmemem značenje hrane kao nešto što predstavlja cekokupnu kulturnu ideologiju, svuda prisutnu oko nas. Recimo, hrana pokazuje kakva su društvena očekivanja za seksualnost, rodne uloge, rasnu hijerarhiju moći i mogućnosti.”

Upuštanje u promišljanje naše ishrane, kao i nova razmišljanja o telima o kojima govorimo u našim feminističkim teorijama je prvi korak u dekolonijalizaciji naših umova i tela od belog dominantnog patrijarhata.

 

Prilažem i nekoliko korisnih izvora ako želite da o ovome još čitate:


 

 


 


Komentari (138)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nask nask 01:02 22.01.2015

Re: Militanti humanisti

Mislio sam na održivost u ekološkom smislu. Jedući ovolike količine mesa samo doprinosi ubrzanom iscrpljivanju prirodnih resursa i značajno doprinosi zagađenju naše planete.
Moj prvi komentar i ovaj pod naslovom MH se odnosi pre svega na to kako se vode rasprave na ovu temu. Mislim da nije ni pristojno ni produktivno ljude uterivat u ćošak sa recimo sledečim tvrdnjama:
Potražnja za mesom, rast stanovništa i globalni nivo su pitanja za najprimitivniji nivo svesti koji su ljudi odgajili posle kanibalizma.

Sem što tvrdnja nije tačna, Sapiensi nisu nikad bili kanibalistička vrsta, gard i eventualno verbalna tuča je jedino što takav način komuniciranja određenih ideja može da proizvede. U tom smislu je i moj komentar o pragmatičnom pristupu. Čini mi se da je lakše pridobiti ljude za određene ideje ako im se ukaže na posledice njihovog ponašanja nego da se odmah dele moralni sudovi o tom istom ponašanju.
sokodbuba sokodbuba 15:49 22.01.2015

Re: Militanti humanisti


Čini mi se da je lakše pridobiti ljude za određene ideje ako im se ukaže na posledice njihovog ponašanja nego da se odmah dele moralni sudovi o tom istom ponašanju.


Dragi nask, možda je izrečeno tebi zvučalo grubo, ali nije, niti mi je to bila namera. U pogledu pridobijanja ljudi za ideje, u to ne verujem niti mi se sviđa kada neko ima takve ambicije, napisano smatram razmenom ideja.

Kanibalizam je bio kulturna norma u mnogim društvima i epohama, pročitaj više o tome, dostupno je, a događa se i sada ponegde. Najnovije teorije sugerišu da su anatomski moderni ljudi (noviji naziv za starinsko sapiens) zapravo pojeli neandertalce i da su tako istrebljeni. Kanibalizam je naveden kao primer šta može biti kulturna norma, što znači neupitna stvar za pripadnike nekog društva i meni industrija mesa i mleka izgleda samo kao jedna kulturna norma na kojoj se grade pitanja koja pripadaju primitivnoj svesti, zbog potpune surovosti i neosetljivosti na mučenje i patnju životinja. Prelaženje preko ključnog problema (koji nije stvar morala, jer retko ko smatra da je mučenje živog bića upitno) i stvaranje diskursa koji taj problem isključuje kao da ga nema, a zatim građenje teorija iz ugla ekonomskog i raznoraznog drugog misaonog ''glamura'' na osnovu takvog diskursa, je ono što osećam kao okrutno i nesvesno neupitno, a to se ne odnosi na tebe lično, nego na čitavu našu civilizaciju, kojoj pripadam i ja.
nask nask 00:10 23.01.2015

Re: Militanti humanisti

Možda sam se izrazio malo neprecizno oko pridobijanja za određene ideje. Mislio sam više na komunikaciju kojoj je cilj da se pronikne u određene teme, da se kroz različite uglove gledanja stekne uvid, na prvom mestu, o čemu se priča, pa onda kako se priča i na kraju hoćemo li posle sve te priče biti iole pametnji, mudriji i na kraju krajeva uviđavniji prema sebi, drugima i onome što nas okružuje.

Nije mi bilo teško da pročitam sve tvoje komentare na ovom blogu, po nekoliko puta, ali nikako ne mogu da uhvatim nit tvojih ideja. Ne kažem da je nema ali meni nekako izmiče, pa stoga nisam u stanju da nastavim razgovor na temu bloga.

Ali moram da reagujem na neke stvari koje iznosiš u prethodnom komentaru.

O kanibalizamu kod Homo s. i Homo s.s. govoriti kao o kulturnoj normi određenih zajednica, porediti to sa bio-industrijom i pritom još koristiti prideve surovost i neosetljivost, sve u jednoj rečenici, po meni implicira da je pojava kanibalizma kod H.s. jedna teška patološka pojava. Kanibalizam je uglavnom imao sasvim drugi kontekst i nije bio rezultat patologije već, između ostalog, poštovanja prema umrlim članovima zajednice, pa čak i poštovanja prema ubijenom neprijatelju, verovanju da jedenjem određenih delova tela kvaliteti istog mogu da se prenesu, potrebe za preživljavanjem... H.s. nije lovio ili uzgajao druge H.s. zbog potrebe ljudskog organizma za belančevinama ili bilo koje druge namere, jednostavno jer to nije bio slučaj. Naravno ima i primera gde je kanibalizam primenjivan kao način da se drugi ponizi ali sve su to, gledano na ukupan razvoj čoveka i njegovih kultura, ipak samo incidenti koji ne bi trebalo tek tako da se generalizuju.
Povrh svega su uglavnom sve priče do pre 60-70 godina o kanibalizmu određenih ljudskih zajednica izmanipulisane i često potpuno izmišljene radi sasvim drugih razloga. Ja bih u toj manipulaciji i izmišljanju pre video argument za kulturne norme koje nas čine neosetljivim za patnje drugih ili još gore, oblikovanju kulturnih normi da bi takvi postali.

Isto bih se osvrnuo na tvoju tvrdnju da je H.s i/ili H.s.s. pojeo Homo n. i tako ga istrebio. Ne postojji ni jedna teorija, u naučnom smislu, koja tako nešto tvrdi. Jednostavno jer na tom polju nema nikakvih teorija. Postoje istraživanja, tumačenja istih, mišljenja ili eventualno hipoteze. Onoliko koliko je meni poznato, poslednjih godina preovlađuje mišljenje da je H.n. izumro zbog relativno naglih klimatskih promena dok je H.s.s. bio u stanju da se tim promenama prilagodi.
U genima ne-afričkih H.s. i H.s.s. postoje geni H.n.i pritom ne mislim na gene nasleđene od zajedničkih predaka već na inkorporirane gene. Horizontalni transfer gena do sada nije poznat kod kičmenjaka, najverovatnije nije ni moguć, tako da ostaje kao jedina mogućnost da su se H.s. i H.n. u nekoj meri međusobno razmnožavali. Drugim rečima, nisu se međusobno jeli već su vodili ljubav.

I na kraju, dajem sebi slobodu da primetim kako mi deluješ kao jedna vrlo srčana osoba ali i pomalo ljuta na sebe i svekoliko čovečanstvo. Ono prvo je vrlina.
sokodbuba sokodbuba 02:11 23.01.2015

Re: Militanti humanisti


Nije mi bilo teško da pročitam sve tvoje komentare na ovom blogu, po nekoliko puta, ali nikako ne mogu da uhvatim nit tvojih ideja.


Hvala što si pažljivo pročitao. Ne znam zašto ne hvataš nit, verovatno zato što koristimo drugačiju logiku u posmatranju, shvatanju i korišćenju pojmova a nemamo ni sličan senzibilitet.

Ali moram da reagujem na neke stvari koje iznosiš u prethodnom komentaru


Jedna odlična kratka SF priča, Terry Bisson, They're Made out of Meat.

I na kraju, dajem sebi slobodu da primetim kako mi deluješ kao jedna vrlo srčana osoba ali i pomalo ljuta na sebe i svekoliko čovečanstvo. Ono prvo je vrlina.


Merci and half more Nisam neka stipsa pa da obračunam pola hvala manje, nego evo ti još pola više


sokodbuba sokodbuba 22:29 16.01.2015

hijerarhija


Jezik o neljudskim životinjama konstantno koristi moralnu hijerarhiju koja upućuje da su određena tela vrednija od nekih drugih i da je zato i patnja određene grupe važnija i značajnija od patnje neke druge.


Ovo je suština svih nesporazuma, ljudska vera u hijerarhiju, mentalitet hijerarhije i hijerarhijski organizovane društvene sisteme. Po toj veri i ubeđenjima postoje i države, klasni i nepravedni ekonomski sistemi bazirani na industriji rata, religijski, ideološki, nacionalni, institucionalni, korporacijski... Po principima hijerarhijske vere i prakse, razmišljaju i vegani i mesožderi, dajući prednost jednom nad drugim. Time nepravda i destrukcija dobija samo drugačiji oblik i opravdanje, kao što je patnja ženskih bića feminstkinjama važnija od patnje muškaraca, koji su izloženi patnji na druge načine, eksploataciji i represiji. Ljudska bića su destruktivna i samodestruktivna zbog hijerarhijskog koncepta. Uspostavljanje harmonije i usvajanje sistema harmonije, koji nije vertikalan u strukturi več horizontalan, jedini je način da se uspostavi pravedan poredak i ispravan odnos prema svemu što je živo i što je deo prirode i nas samih. Ne možemo gajiti niti imati ispravnu etiku dok ne uspostavimo opštu harmoniju. Nisam sigurna koliko segregacija i parcijalizacija, uz svu ispravnost sagledavanja u određenim segmentima, može da doprinese uspostavljanju drugačijeg sistema, ukoliko ne postoji jasna svest o sistemskoj grešci.
docsumann docsumann 00:11 17.01.2015

Re: hijerarhija

kao što je patnja ženskih bića feminstkinjama važnija od patnje muškaraca, koji su izloženi patnji na druge načine, eksploataciji i represiji.


ovo nisam primjetio kod feministkinja koje lično poznajem. čak ni u tragovima, čak ni u vidu nečeg što se dalo percipirati naslućivanjem.

Uspostavljanje harmonije i usvajanje sistema harmonije, koji nije vertikalan u strukturi več horizontalan, jedini je način da se uspostavi pravedan poredak i ispravan odnos prema svemu što je živo i što je deo prirode i nas samih.


da, upravo. u odnosu muškarac-žena to je ono što teorija (feministička) poznaje kao partnerski odnos. nikakvi jarhati ni vodeće uloge.
vodeće uloge (bilo žena, bilo muškaraca) neumitno (do)vode do podređenih (uloga).

interesantno, koliko dominantni društveni obrasci određuju stav pojedinca, čak i onih iznimno naprednih shvatanja za svoje vrijeme.
upravo je to samo još jedan pokazatelj nevidljive moći matrix-a.

odličan primjer u tom smislu je Slučaj Spinoza (opisanom u istoimenoj sjajnoj knjizi I.Jaloma). koliko god bio ispred svog vremena što se tiče svojih koncepata slobode, etičkog učenja, filozofsko-religijskih ideja, Spinoza nije mogao da prihvati ideju da žene mogu obnašati značajnije društvene funkcije, niti se mogu baviti ozbiljnim naučnim radom. oklop patrijahalnog nasleđa je u njegovom slučaju ipak bio pretvrd za nejelementarnije feminističke ideje.
sokodbuba sokodbuba 01:12 17.01.2015

Re: hijerarhija


ovo nisam primjetio kod feministkinja koje lično poznajem. čak ni u tragovima, čak ni u vidu nečeg što se dalo percipirati naslućivanjem.


A jesi primetio kod vegana i mesojeda? Nisi me razumeo uopšte.

da, upravo. u odnosu muškarac-žena to je ono što teorija (feministička) poznaje kao partnerski odnos. nikakvi jarhati ni vodeće uloge.
vodeće uloge (bilo žena, bilo muškaraca) neumitno (do)vode do podređenih (uloga).


Nisam uopšte mislila na odnos muškarac - žena, nego odnos ljudi međusobno i prema ostalom živom svetu istovremeno, biljkama, životinjama, insektima... Pošto smo otkrili ne tako davno da se sunce ne okreće oko zemlje, vreme je da otkrijemo da ljudi nisu na vrhu ''lanca ishrane'', to je taj hijerarhijski pristup.

Spinoza nije mogao da prihvati ideju da žene mogu obnašati značajnije društvene funkcije


Soylent green is people!
docsumann docsumann 01:38 17.01.2015

Re: hijerarhija

Nisam uopšte mislila na odnos muškarac - žena, nego odnos ljudi međusobno i prema ostalim živim bićima istovremeno, biljkama, životinjama, insektima...

A jesi primetio kod vegana i mesojeda? Nisi me razumeo uopšte.


ne znam šta si konkretno mislila (a što nisam razumio) kad vrlo jasno piše:

kao što je patnja ženskih bića feminstkinjama važnija od patnje muškaraca, koji su izloženi patnji na druge načine, eksploataciji i represiji.


prepoznajem parcijalne mehanizme u opštoj šemi. da bi ona funkcionisala neophodno je i da oni šljakaju u svom domenu.

hijerarhijska depiramidalizacija je u središtu mog svjetonazora
sokodbuba sokodbuba 18:02 17.01.2015

Re: hijerarhija


ne znam šta si konkretno mislila (a što nisam razumio) kad vrlo jasno piše:


Konkretno, napisano je aluzija na vegane koji se hrane biljnim svetom, a da bi se tako hranili, strada ogroman broj poljskih i divljih životinja, truje se tlo, uništavaju čitavi ekosistemi, insekti, zatim i ljudi tamo gde se primenjuje masovna proizvodnja, koja koristi i dečji, ropski rad i eksploatatorski rad i tako dalje, u beskraj. Ne možeš se izboriti protiv ubijanja i zlostavljanja životinja, koje je u svakom smislu činjenica i više od svirepog i bezumnog, a svi drugi delovi celine su ispunjeni istim takvim i gorim surovostima i bezumljima u sistemu proizvodnje biljnih kultura za ishranu. Feministička teorija i praksa je u tom smislu parcijalna i hijerarhijska, samim tim što je feministička a ne opšta, i radi isto što i svi ostali, sagledava i deluje segmentarno i u tom smislu si na dobrom tragu, jer prava žena i prava životinja jesu povezana, ali čini mi se ne samo na način izložen u ovom tekstu.

prepoznajem parcijalne mehanizme u opštoj šemi. da bi ona funkcionisala neophodno je i da oni šljakaju u svom domenu.


Kako, ako su ti mehanizmi i domeni međusobno u sukobu, ekonomski, ideološki,
sistemski, jedan hrani i jede drugi istovremeno, svi protiv svih?

hijerarhijska depiramidalizacija je u središtu mog svjetonazora


''Most classifications, whether of inanimate objects or of organisms, are hierarchical. There are 'higher' and 'lower' categories, there are higher and lower ranks. What is usually overlooked is that the use of the term 'hierarchy' is ambiguous, and that two fundamentally different kinds of arrangements have been designated as hierarchical. A hierarchy can be either exclusive or inclusive. Military ranks from private, corporal, sergeant, lieutenant, captain, up to general are a typical example of an exclusive hierarchy. A lower rank is not a subdivision of a higher rank; thus, lieutenants are not a subdivision of captains. The scala naturae, which so strongly dominated thinking from the sixteenth to the eighteenth century, is another good illustration of an exclusive hierarchy. Each level of perfection was considered an advance (or degradation) from the next lower (or higher) level in the hierarchy, but did not include it.''

— Ernst Mayr
docsumann docsumann 18:26 17.01.2015

Re: hijerarhija

Feministička teorija i praksa je u tom smislu parcijalna i hijerarhijska, samim tim što je feministička a ne opšta, i radi isto što i svi ostali, sagledava i deluje segmentarno i u tom smislu si na dobrom tragu, jer prava žena i prava životinja jesu povezana, ali čini mi se ne samo na način izložen u ovom tekstu.


negdje u komentarima sam napisao - boriti se za nečija prava ima smisla samo ako se boriš za prava svih.

prepoznajem parcijalne mehanizme u opštoj šemi. da bi ona funkcionisala neophodno je i da oni šljakaju u svom domenu.

Kako, ako su ti mehanizmi i domeni međusobno u sukobu, ekonomski, ideološki,
sistemski, jedan hrani i jede drugi istovremeno, svi protiv svih?


optimizacija, uravnotežavanje, sagledavanje najšire moguće slike ...

a što se hijerarhije tiče, uvijek davam prednost fraktalima nad piramidama
sokodbuba sokodbuba 18:57 17.01.2015

Re: hijerarhija


negdje u komentarima sam napisao - boriti se za nečija prava ima smisla samo ako se boriš za prava svih.


U tom smislu, evo jednog praktičnog pomaka za tu vrstu svesti: Bolivia enshrines natural world's rights with equal status for Mother Earth - Foreign Minister David Choquehuanca said Bolivia's traditional indigenous respect for the Pachamama was vital to prevent climate change. "Our grandparents taught us that we belong to a big family of plants and animals. We believe that everything in the planet forms part of a big family. We indigenous people can contribute to solving the energy, climate, food and financial crises with our values," he said.''
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:37 16.01.2015

.......

Problem kod ovakvih tekstova je nedopustivo mnogo uplitanja u nešto što se ne zna, što se ni ne želi naučiti, ali što se ipak koristi kao "argument" u prilog svom stavu.
Evo ovde se uoptrebio taj surovi termin silovanje, a svako ko išta o tome zna zna da tom terminu ovde zaista nema mesta.

Nije moguće silovati životinju da bi se tako ubrzalo umnožavanje, dakle uvećao profit, tj, nije moguće silovanjem životinja uvećavati profit.
Silovana životinja ne može doneti potomstvo, pa što bi to iko radio?

Da bi plod bio začet mora postojati zrela jajna ćelija, a kad jajna ćelija sazri, u organizmu ženke se luče određeni hormnoni koji utiču na ponašanje životine, ona postane uzenmirena, a to je znak da je u estrusu, u teranju, da hoće sex (banalizovano) i tek onda se muška ćelija ubacuje u organizam ženke.
Bez toga, bez estrusa, bez želje, nema smisla ubacivanje muške ćelije. Dakle, silovanje životinja nema smisla.

Postoje načini da se izazove sazrevanje i oslobađanje jajne ćelije, ali i kad se ona na taj način oslobodi životinja dolazi u isti stadijum estrusa kao i kad je sazrevanje inicirano isključivo prirodnim putem.

O tome nikvet više, zna ali to iniciranje oslobađanja ćelija se dešava uglavnom kod ovaca (koje se prirodno pare i donose mlade na svet najčešće jednom u godini, a ovim putem se to duplira) ali kod većine domaćih životinja se to ne radi osim u slučaju lečenja nekog poremećaja.
alselone alselone 22:55 16.01.2015

Re: .......

Meni je ovaj blog komedija. U meme svetu ovaj tip osoba se zove college liberal.

milisav68 milisav68 23:45 16.01.2015

Re: .......



docsumann docsumann 00:20 17.01.2015

Re: .......


nikvet pn nikvet pn 09:56 17.01.2015

Re: .......

hoochie coochie man
Problem kod ovakvih tekstova je nedopustivo mnogo uplitanja u nešto što se ne zna, što se ni ne želi naučiti, ali što se ipak koristi kao "argument" u prilog svom stavu.


Баш то. Размахано перо у тмини незнања.

Да би производила било шта животиња мора бити сита и задовољна. Conditio sine qua non.
Тучена крава не даје млеко, гладна свиња не расте, стресирана кока не сноси. Добар сточар је као добар конобар.

Прича о систематском злостављању реално не стоји код производних, али стоји код радних животиња. Али то лагано клизи у историју.
hoochie coochie man hoochie coochie man 17:02 17.01.2015

Re: .......

Размахано перо у тмини незнања.


A stvar postaje još gora time što se ne radi o nekoj vrhunskoj nauci, radi se o bilologiji sedmog, osmog razreda osnovne.
Ko te stvari ne zna u srednjoj sledi mu kec ko vrata.
A ovde sve pršti od "otkrivanja istina".
sokodbuba sokodbuba 19:27 17.01.2015

Re: .......


Тучена крава не даје млеко, гладна свиња не расте, стресирана кока не сноси. Добар сточар је као добар конобар.


Tačno, zato postoji industrija hormona, antibiotika, pesticida, aditiva i svega što se koristi u proizvodnji ''mesa''. Dobar stočar, ovo verovatno važi za mala imanja i ljude koji gaje životinje na starinski način. Pripitomljene, ''domaće'' životinje vole onog koji ih gaji, hrani, obezbeđuje stanište, a taj isti ih obmanjuje, laže i izneverava, jer ih na kraju ubije i pojede, rasparča i rasproda njihova tela, tako da je dobar, uslovno istinito, u zavisnosti od ugla posmatranja. Konobara isto ima raznih, zavisi koga uslužuju i šta služe i gde, a nijanse dobrote brzo mogu da izblede ako se ono čemu je i kome dobar sagleda iz više uglova.

angie01 angie01 22:50 16.01.2015

resenje:)

nask nask 22:55 16.01.2015

Re: resenje:)

Polako ne može to tek tako, pa valjda i plastika ima neka prava.
docsumann docsumann 00:34 17.01.2015

Re: resenje:)


možda sam plastičan i ja
stefan.hauzer stefan.hauzer 00:39 17.01.2015

Re: resenje:)

docsumann

možda sam plastičan i ja

(:

BebaOdLonchara BebaOdLonchara 01:45 17.01.2015

..

bolje da ništa ne kažem.
docsumann docsumann 01:53 17.01.2015

Re: ..

BebaOdLonchara
bolje da ništa ne kažem.




ma, no frks, bejbo. pa mi se bar znamo kao stari neistomišljenici na ovu temu (a i još pokoju) pa nam to ne smeta da fino ćakulamo na blogu.

još malo genijalnog Larsona kao prilog temi:


bocvena bocvena 10:37 17.01.2015

teza je manje više logična,

ali su argumenti jako nategnuti. kao neki seminarski rad koji je sam sebi svrha.

nemam energije da ulazim u moralna pitanja, mogu samo da objasnim zašto smo mesojedi.

u savremenom zapadnom svetu gde je život jako brz, stavljanje mesa u tanjir je najbrži i najukusniji izvor energije. ni manje ni više. lako dostupan, odgovara kontinentalnim klimama i deca se lakše navuku na ukus mesa nego tofua:)

ljudi prosto jedu ono što im je najdostupnije, najjeftinije, najbrže, u skladu sa klimom u kojoj žive, stilom života i ukusom. ja sam potrošila mnogo energije da razvijem zdrave navike u ishrani i ukuse svoje dece - puno povrća, integralne žitarice i sl. rezultat je da najradije jedu meso i krompir:) prvi put kad su probali beli hleb doživeli epifaniju. posle integralnog keksa čokolada je bila kokain:))))

linija manjeg otpora definitivno.

ukus neosporno:)

vegetarijanstvo, veganstvo, frutarijanstvo i sl. su ili proizvod klime ili svesna odluka odraslih ljudi. evo, ja pristajem da se prešaltujem, ali da mi neko svaki dan servira tri obroka za celu porodicu. priznajem da to, u ovoj životnoj fazi, zahteva mnogo dodatnog truda i dečjeg otpora.
docsumann docsumann 14:00 17.01.2015

Re: teza je manje više logična,

linija manjeg otpora definitivno.


bingo!
workaholic workaholic 17:54 19.01.2015

Re: teza je manje više logična,

bocvena


vegetarijanstvo, veganstvo, frutarijanstvo i sl. su ili proizvod klime ili svesna odluka odraslih ljudi. evo, ja pristajem da se prešaltujem, ali da mi neko svaki dan servira tri obroka za celu porodicu. priznajem da to, u ovoj životnoj fazi, zahteva mnogo dodatnog truda i dečjeg otpora.


Isti slučaj kod mene. Naročito moj sin - taj bi samo jeo krompir i meso (kad je krompir i meso za ručak, to je "jeeeeeee", kad je pasulj/boranija/grašak i sl., to je "neeeeeee". Ćerka je malo bolja, vrlo često traži povrće. Što se mene tiče, ne bih više okusila meso u životu koliko mi je dosadilo, ali šta da radim sa ova dva muškarca
docsumann docsumann 18:09 19.01.2015

Re: teza je manje više logična,

Naročito moj sin - taj bi samo jeo krompir i meso (kad je krompir i meso za ručak, to je "jeeeeeee", kad je pasulj/boranija/grašak i sl., to je "neeeeeee"


spominjao sam već da sam kao klinac, pa sve do svoje 23, kada sam se preobratio, bio okorjeli mesožder.
sa 14. godina sam mogao da pojedem kilo bifteka kao od šale, a sa 18. bih bio u stanju da za ručak slistim pečenu kokošku i po.

riply riply 10:42 20.01.2015

Re: teza je manje više logična,

A ja primjecujem sve veci broj djece koji odbijaju da jedu mesi i vrlo su jasna i dosledna u odolijevanju na pritiske roditelja. Argumenti su im iskljucivo vezana za ubijanje zivotinja ne za ukus mesa. Broj te djece se uvecava,neki ih nazivaju "kristalnom"djecom i oni su nada za humaniju buducnost covjecansta
bocvena bocvena 10:45 20.01.2015

Re: teza je manje više logična,

sa 14. godina sam mogao da pojedem kilo bifteka kao od šale, a sa 18. bih bio u stanju da za ručak slistim pečenu kokošku i po.

i onda je dokova mama rekla - ili pređi u vegetarijance ili se seli iz kuće! više ne možemo da te izdržavamo:)

A ja primjecujem sve veci broj djece koji odbijaju da jedu mesi i vrlo su jasna i dosledna u odolijevanju na pritiske roditelja.

ja sam o takvoj deci čitala u novinama i gledala ih u američkim serijama.
u srbiji sam uočila samo one što neće da jedu ništa, pa ih stalno jure sa kašikom, a oni jedan zalogaj drže po sat vremena u ustima i teške mesoždere/krompiraše.

docsumann docsumann 11:00 20.01.2015

Re: teza je manje više logična,

i onda je dokova mama rekla - ili pređi u vegetarijance ili se seli iz kuće! više ne možemo da te izdržavamo:)




al' pazi, kad sam odlučio da postanem vegetarijanac od povrća sam mogao da jedem samo zelenu salatu i svjež kupus. srećom i vegetarijanstvo se uči kao i sve drugo.
bocvena bocvena 11:16 20.01.2015

Re: teza je manje više logična,

srećom i vegetarijanstvo se uči kao i sve drugo.

pa da. a deca su šampioni linije manjeg otpora i utabanih staza kad je hrana u pitanju. posle trogodišnjeg bljutavila od kašica, kad otkriju 4 bele smrti, fućka im se za roditeljsku piramidu ishrane gde su žitarice baza, a meso i slatkiši na vrhu i minimumu. po kući ih još i kontrolišeš, ali čim rašire krila u svet, hoće da pušu, drogiraju se i odnose se:))) tek u pubertetu krenu da eksperimentišu sa ukusima i da proširuju jelovnik. moja tinejdžerka je npr. otkinula na ljuto.
tu možda može da se apeluje na moralnu svest i ukidanje mesa i slatkiša, kao lek protiv bubuljica.
u srednjem dobu holesterol i trigliceridi budu siguran put u vegetarijanstvo.

e, izvinite, danas mi je dan za zahebanciju.


looping looping 11:19 20.01.2015

Re: teza je manje više logična,

bocvena
srećom i vegetarijanstvo se uči kao i sve drugo.

pa da. a deca su šampioni linije manjeg otpora i utabanih staza kad je hrana u pitanju. posle trogodišnjeg bljutavila od kašica, kad otkriju 4 bele smrti, fućka im se za roditeljsku piramidu ishrane gde su žitarice baza, a meso i slatkiši na vrhu i minimumu. po kući ih još i kontrolišeš, ali čim rašire krila u svet, hoće da pušu, drogiraju se i odnose se:))) tek u pubertetu krenu da eksperimentišu sa ukusima i da proširuju jelovnik. moja tinejdžerka je npr. otkinula na ljuto.
tu možda može da se apeluje na moralnu svest i ukidanje mesa i slatkiša, kao lek protiv bubuljica.
u srednjem dobu holesterol i trigliceridi budu siguran put u vegetarijanstvo.

e, izvinite, danas mi je dan za zahebanciju.

Ti si baš neki partibrejker.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 14:45 20.01.2015

Re: teza je manje više logična,

piramidu ishrane gde su žitarice baza

u srednjem dobu holesterol i trigliceridi budu siguran put u vegetarijanstvo

bruka. niko ne treba da prelazi u vegetarijance ako želi da se oslobodi povišenog holesterola. a i ta granica povišenog holesterola je problematična - prosto, naš organizam ga i sam proizvodi, valjda ne bi pravio da mu ne treba?? možeš da budeš čak i vegan a da imaš taj povišeni holesterol, ako ti se ishrana sastoji od suncokretovog ulja, margarina, krompira i šećera. biti vegži ne mora nužno da znači zdrav, ali ti to znaš, ja to onako, imam napad OCD-a kad se krene o holesterolu, pa onda sipam na temu.
a i pokušavam svaki docsov blog da prilagodim sebi, te krenemo u smeru zdrava-hrana-vežbanje-i-koliko-dižeš-na-benču.
bene_geserit bene_geserit 08:04 18.01.2015

Cekaj, neko je ovo ozbiljno pisao?

nije zajebancija?
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 10:16 18.01.2015

kad se infiltriraš da izbegneš...

...smrtnu kaznu. :)

[url=http://vukajlija.com/reakcije/155911]
izvor[/url]
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:08 18.01.2015

Re: kad se infiltriraš da izbegneš...


Ma ne, to je, kako da se zabaviš dok ne ogladniš.
kick68 kick68 23:30 18.01.2015

a list

of useful facts and figures on world hunger

Ako ce ubijanje zivotinja da obezbedi zdrav i aktivan zivot gladnim ljudima, ja uopste nemam moralnu dilemu. Statistike o gladi u svetu su strasne, ali pitanje je koliko se ljudi u zemljama obilja zdravo hrane. I tu se insistira na kvantitetu na ustrb kvaliteta i cini se da nam je svima soylent green buducnost.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana