Društvo| Istorija| Reč i slika| Zabava| Život

Kako su pocrnele sve venecijanske gondole

mirelarado RSS / 30.01.2015. u 14:47


 

     За савремену Венецију гондола представља, поред Трга и цркве Светог Марка, најзначајнији симбол града, а сваки амерички туриста који држи до себе, обрадоваће своју изабраницу романтичном пловидбом по Каналу Гранде, док распевани гондолијер весла и изводи сладуњаве серенаде. Они сиромашнији, а кичу наклоњени, купиће украсни модел гондоле, која се окреће и свира...

Venice%20Gondola.jpg
     У прошлости је гондола имала другачију намену и улогу. У 16. веку постала је незаменљиво превозно средство имућнијих житеља ондашње Млетачке републике, племићких и трговачких породица. Успон овог поморског града - државице већ је био достигао свој врхунац, а након открића Америке, примат су полако преузимале поморске велесиле. Као што то обично бива, почетак кризе довео је до тога да богаташи постану још разметљивији у приказивању своје моћи и сјаја, па су угледне породице почеле да се надмећу чија ће гондола бити већа, раскошнија, са скупоценијим украсима и фигурама на прамцу и крми. За њима су се поводили и они мање имућни, протежући се преко свог губера, па чак и они који су се бавили нечасним занимањима, лоповлуком, пљачкама и преварама, настојали су да их сви виде у што луксузнијем пловилу.
     Како су гондоле некада изгледале може се видети током историјске регате која се сваке године одржава у Венецији.

images?q=tbn:ANd9GcRqkoQhguaXex7WDel2-NhReAo3GltWNolDYTZFwZqkny6DA7x5

 

     То хаотично стање, почетком 17. века, претило је да прерасте у праву правцату анархију и често је ометало саобраћај кроз канале. Тако је градски Сенат (пандан данашњој скупштини) прописао казну за власнике превеликих и претерано раскошних гондола. Али, авај, жеља за престижом била је јача од шкртости. Власници су плаћали глобу само да би и даље могли да се шепуре у својим накинђуреним пловећим лепотицама. То је присилило Сенат да, 1633. године, тачно пропише величину и изглед свих венецијанских гондола. Градски оци, наиме, изгласали су да гондола не сме бити дужа од 7м, шира од 1,75м и тежа од 700кг, као и да мора бити офарбана искључиво црном бојом. Прописан је и изглед гвозденог украса, а уједно и контратега, на прамцу гондоле. Његов врх представља стилизовану капу какву су носили млетачки дуждеви, лучни прорез је мост Риалто, а „зуби" тог „чешља" представљају шест градских четврти.

simboligondola.jpg
     Доцније су се о црној боји гондола испредале легенде: неки су тврдили да је то био симбол пропадања, или да се тиме изражавала жалост због епидемије куге 1630, која је у овом граду однела трећину тадашњег становништва. И то показује колико се лако преваримо када данашњим аршинима тумачимо прошле догађаје. У то доба, наиме, црно уопште није било боја жалости, већ тамно црвено. Чланови Сената одабрали су црну боју напросто због тога што оличава елеганцију и скромност.


     Данас ову причу о гондолама читамо као куриозитет, бојим се да, опијен потрошачком и технолошком експанзијом, савремени човек из ње неће извући никакву поуку.

 Jeep-Crushes-Clunkers-2.jpg

 



Komentari (240)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mirelarado mirelarado 21:04 31.01.2015

Re: Serenisimi

izgnječe se vinogradaske breskve i pomeša se sa hladnim prosecco vinom u odnosu 1:3 (ko voli može da doda i zericu kajsijovače)
u veneciji ovaj koktel se servira u običnim četkica-za-zube čašama


Tакође може да се дода и неколико капи сока од малине, због ароме и боје. Тај коктел смислио је власник Харијевог бара (Harry's bar), Ђузепе Чипријани, средином прошлог века, када се у Венецији одржавала изложба дела Ђованија Белинија, сликара из 15. века. Чипријани је за ту пригоду смислио освежавајући летњи коктел чија бледоружичасто-румена боја дочарава боју хаље неког свеца на једној од Белинијевих слика.
gedza.73 gedza.73 00:51 01.02.2015

Re: Serenisimi

JJ
Plato je pre jedno desetak godina izdao jednu super knjigu vezanu za za ovaj očaravajući grad bez premca čuti verdija i umreti gde se pored radnje u romanu mogu naći sva moguća objašnjena za sve vezano za obalst Veneto, o slikarima, venecijanskim duždevima, zatim o najpoznatijim vinima Venata sve do prošeka, o lokalnim specijalitetima, sve do svjevrsnog dodatka romana- turustičkog bedekera o hoteima, restoranima, tratorijama itd da ne pričam da ima i recepata za razna jela od venecijanskog karpača do čuveniog aperitiva Belini

To je ta knjiga čijeg naziva nisam mogao da se setim.
trener92 trener92 21:13 31.01.2015

Pa sad:::.



Kako kod tebe ne želim da dođem praznih ruku, tako sam se potrudio da ti nešto donesem ( nadam se lepo) ali svakako interesantno . ( ne pitaj odakle sam ovo iskopao

Nije Venecija ali kao da jeste:)))))))

Uglavnom , tebi preostaje da nam odgonetneš - prevedeš bar nešto o čemu se tu radi
( kada budeš imala vremena )



p.s. Otkrio sam ( nije važno kako) da se radi o momku koji se zove Renzo Arbore i nekom orkestru &
L'Orchestra Italiana
trener92 trener92 21:18 31.01.2015

Re: Pa sad:::.

mirelarado mirelarado 21:21 31.01.2015

Re: Pa sad:::.

p.s. Otkrio sam ( nije važno kako) da se radi o momku koji se zove Renzo Arbore i nekom orkestru &
L'Orchestra Italiana


Хвала, Тренеру.

Ренцо Арборе је музичка, радијска и ТВ легенда, заједно са својим оркестром негује тај етно-џез и сјајан је, веома духовит. Најчувенија је његова песма о кларинету, популарна због ласцивних асоцијација. :)

mirelarado mirelarado 21:23 31.01.2015

Re: Pa sad:::.

trener92
Yep

ima još


Aummo Aummo

Funiculi Funicula


Luna Rossa



Siii!

И ово волим:


nsarski nsarski 21:25 31.01.2015

Re: Pa sad:::.

Најчувенија је његова песма о кларинету, популарна због ласцивних асоцијација. :)

Klarinetu? Moze li malo detaljnije?
Ja znam ono o Crnjanskom i sviranju flaute, ali za klarinet jos nisam cuo. :)
trener92 trener92 21:26 31.01.2015

Re: Pa sad:::.

mirelarado


Ništa ne razumem ali dobro zvuči

:)))) Znao sam da ćeš znati. Ima još a sad komplikovano da postavljam ( i da te ne udavim) ali kao da sam uradio.
mirelarado mirelarado 21:30 31.01.2015

Re: Pa sad:::.

Klarinetu? Moze li malo detaljnije?
Ja znam ono o Crnjanskom i sviranju flaute, ali za klarinet jos nisam cuo. :)


Укратко, реч је о несхваћеном уметнику - свирачу на кларинету - и девојци која се у уметност уопште не разуме и не занима је суптилност инструмента... стога он тражи неку лепу гитарицу па да заједно засвирају свинг и блуз, и све у том стилу. :)
nsarski nsarski 21:35 31.01.2015

Re: Pa sad:::.

Укратко, реч је о несхваћеном уметнику - свирачу на кларинету - и девојци која се у уметност уопште не разуме и не занима је суптилност инструмента... све у том стилу. :)

Aha, nesto sam naucio.
A za Crnjanskog: na nekoj zabavi, Crnjanski je neku svoju damu izblamirao i ona mu je ljutito rekla da nece vise da mu svira flautu. Druge dame se zgledase jer su znale da ona uopste ne svira flautu, ali su razumele.
trener92 trener92 21:37 31.01.2015

Re: Pa sad:::.

nsarski
Најчувенија је његова песма о кларинету, популарна због ласцивних асоцијација. :)

Klarinetu? Moze li malo detaljnije?
Ja znam ono o Crnjanskom i sviranju flaute, ali za klarinet jos nisam cuo. :)

:)))) Profa bi i detalje!!! Pa nešto mora i da se nasluti profo:))))
trener92 trener92 21:39 31.01.2015

Re: Pa sad:::.

nsarski
Укратко, реч је о несхваћеном уметнику - свирачу на кларинету - и девојци која се у уметност уопште не разуме и не занима је суптилност инструмента... све у том стилу. :)

Aha, nesto sam naucio.
A za Crnjanskog: na nekoj zabavi, Crnjanski je neku svoju damu izblamirao i ona mu je ljutito rekla da nece vise da mu svira flautu. Druge dame se zgledase jer su znale da ona uopste ne svira flautu, ali su razumele.


Kod Crnjanskog je reč o neshvaćenoj umetnici Bre taj Crnjanski bio neki probisvet, čini mi se
mirelarado mirelarado 21:41 31.01.2015

Re: Pa sad:::.

A za Crnjanskog: na nekoj zabavi, Crnjanski je neku svoju damu izblamirao i ona mu je ljutito rekla da nece vise da mu svira flautu. Druge dame se zgledase jer su znale da ona uopste ne svira flautu, ali su razumele.


:))))) Асоцијација је врло слична. У песми се уметник жали да је његов кларинет, због девојчиног несхватања, изгубио добро расположење и да је тужно кад на кларинету свира сам. :)
trener92 trener92 21:53 31.01.2015

Re: Pa sad:::.

mirelarado

У песми се уметник жали да је његов кларинет, због девојчиног несхватања, изгубио добро расположење и да је тужно кад на кларинету свира сам. :)


Siroma umetnik Niko ne zna kolika je muka umetnička.Eh..

U tom smlislu, Mirela može li malo "ćirilice"? ( Nekako sam u tom modu
mirelarado mirelarado 21:55 31.01.2015

Re: Pa sad:::.

U tom smlislu, Mirela može li malo "ćirilice"? ( Nekako sam u tom modu


Може, Тренеру, наравно. Само напред! :)
trener92 trener92 21:59 31.01.2015

Re: Pa sad:::.

mirelarado
U tom smlislu, Mirela može li malo "ćirilice"? ( Nekako sam u tom modu


Може, Тренеру, наравно. Само напред! :)

A smislio sam i propratni tekst, da ne izađem iz venecijanske teme

Cico Mico,

kroz venecijanere te gledam
i mira mi ne daš,
javascript:;
ništa ti ne mogu,

kud me obori s nogu


myredneckself myredneckself 01:35 01.02.2015

Re: Pa sad:::.

Aha, lepo bančite i trolujete, uz belini i Čvarkovu muziku. Ijuijujuju...

Ne mogu da prolazim kroz puno komentara, ali ne znam da li je neko pominjao onaj film Dangerous beauty? I ja sam ga gledala davno, i ne sećam se baš svih detalja, ali zbog društvene potrebe za kurtizanama...
Radnja filma se odvija u Veneciji. Mlada i lepa Veronika se zaljubi u Marka, ali od braka ne može da bude ništa. Ona je ispod njegovog društvenog statusa i pedigrea.
Ali umire za njim. Njena mama pronalazi alternativni način da on bude njen.
Veronika mora da postane kurtizana. Da, kurtizana, i od ljupkog nevinog devojčeta, postaje svetski obrazovana i mudra žena, koja od svake situacije posle napravi sebi korist.
Eh, zašto mi je to bilo interesantno?

Tada, u 16. veku, žene u Veneciji su bile neobrazovane. Brakovi su bili neka vrsta poslovnih ugovora. Prava ljubav je uglavnom bila opasna igra. Od žena u braku se očekivalo da budu odane mužu i mašine za rađanje, onako priproste i krotke, i to da rađaju sinove, po mogućstvu.
Nisu mnogo privlačile muževe.
A muževi (muškarci, uopšte) su imali drugačije potrebe, tj. tražili su intelektualni stimulans, da ih žene osvajaju duhom, znanjem, obrazovanjem, stilom, a ne samo fizički, telom. (Eto ni tada se niko nije pitao šta to muški traže, svi se samo pitaju šta to žene traže. )

E, kurtizane su bile izvanredno obrazovane, znale su mnogo o umetnosti, i sl. Biblioteke tog doba bile su dostupne isključivo gospodi i kurtizanama. Gospođama je bio zabranjen pristup.
I, tako se naša Veronika uz maminu pomoć vinula u venecijanske društvene vladajuće visine i postala uskoro hit. Mama (Šarlota Rempling) joj je priznala da je i ona nekad bila kurtizana. Sve je bilo u redu dok u Veneciju nije stigla kuga. Dalje neću, zbog onih koji bi možda voleli da pogledaju film.
trener92 trener92 02:43 01.02.2015

Re: Pa sad:::.

myredneckself

Mama (Šarlota Rempling)

TIh nisam gledao, hvala Duška pronaći ću.
Bio sam tajno i beznadežno zaljubljen u Šarlotu, posebno posle ( "noćnog portira" Samo ovde je Žaklin Bize, ali meni svejedno i u nju sam bio zaljubljen :)))
princi princi 03:06 01.02.2015

Re: Pa sad:::.

A muževi (muškarci, uopšte) su imali drugačije potrebe, tj. tražili su intelektualni stimulans, da ih žene osvajaju duhom, znanjem, obrazovanjem, stilom, a ne samo fizički, telom. (Eto ni tada se niko nije pitao šta to muški traže, svi se samo pitaju šta to žene traže. )

E, kurtizane su bile izvanredno obrazovane, znale su mnogo o umetnosti, i sl. Biblioteke tog doba bile su dostupne isključivo gospodi i kurtizanama.


Sine, muževi išli u kupleraje da čitaju?! Pa nije onda ni čudo što je Venecija propala.
myredneckself myredneckself 09:22 01.02.2015

Re: Pa sad:::.

trener92
myredneckself

Mama (Šarlota Rempling)

TIh nisam gledao, hvala Duška pronaći ću.
Bio sam tajno i beznadežno zaljubljen u Šarlotu, posebno posle ( "noćnog portira" Samo ovde je Žaklin Bize, ali meni svejedno i u nju sam bio zaljubljen :)))

Tisuću mu crnih gondola!
Hvala ti na ispravci, izvinjavam se. Taman sam krenula da se ispravim, čim sam jutros oči otvorila, ali ti si to već uradio. Hvala, treneru.

PS
Ne znam zašto, ali uvek mešam Šarlotu i Žaklin.
I još dve: Kendis Bergen i Kejt Kepšo, (onu bivšu Spilbergovu suprugu).
myredneckself myredneckself 09:38 01.02.2015

Re: Pa sad:::.

princi
Sine, muževi išli u kupleraje da čitaju?! Pa nije onda ni čudo što je Venecija propala.

Ma nisu u kuplerajima čitali, princi, već u bubliotekama.
A tamo su učile i kurtizane.
Ej, čekaj, stani...možda su tamo ugovarali dejtove, očijukali s njima, birali?!

Zamišljam, žena (debela, gadna) u Ф....

Žena: Gde š ti sad opet? Samo što s došo! KaŠ doći?
Muž: Idem u biblioteku da nešto doučim, a posle će se naša grupa možda malo propitivati, i utvrđivati gradivo. Lakše nam da učimo zajedno, ko zna, ne pitaj me kaĆu...

mirelarado mirelarado 15:55 01.02.2015

Re: Pa sad:::.

myredneckself
trener92
myredneckself

Mama (Šarlota Rempling)

TIh nisam gledao, hvala Duška pronaći ću.
Bio sam tajno i beznadežno zaljubljen u Šarlotu, posebno posle ( "noćnog portira" Samo ovde je Žaklin Bize, ali meni svejedno i u nju sam bio zaljubljen :)))

Tisuću mu crnih gondola!
Hvala ti na ispravci, izvinjavam se. Taman sam krenula da se ispravim, čim sam jutros oči otvorila, ali ti si to već uradio. Hvala, treneru.

PS
Ne znam zašto, ali uvek mešam Šarlotu i Žaklin.
I još dve: Kendis Bergen i Kejt Kepšo, (onu bivšu Spilbergovu suprugu).


Како било, филм мора да се гледа! Хвала, МРНС.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 13:51 01.02.2015

zaboravili ste najvećeg venecijanca

bio je poznat za života, u onda pao u zaborav na mnogo godina i bio ponovo otkriven tek u XX veku. od tad je hit. :)



zilikaka zilikaka 15:05 01.02.2015

Re: zaboravili ste najvećeg venecijanca

zaboravili ste najvećeg venecijanca


il venecijanera?

Nismo, eno gore je pominjan ali okrznuli i pikanterije vezane za njega i ostavili nas slepe kod očiju,

a pošto je blog prešao 200 komentara, mislim da je red da se opustimo i da neko i o tome natenane ispriča.
mirelarado mirelarado 16:15 01.02.2015

Re: zaboravili ste najvećeg venecijanca

BebaOdLonchara
bio je poznat za života, u onda pao u zaborav na mnogo godina i bio ponovo otkriven tek u XX veku. od tad je hit. :)





Да, жарио је и палио мкузичком сценом у Венецији, сев. Италији, Немачкој и Холандији, током друге половине 17. и прве половине 18. века, а онда, пред крај живота, нагло и необјашњиво пао у заборав. "Васкрнуо" је у 20. веку, заједно са својим савремеником Бахом.
Звали су га "Риђи поп", јер је био свештеник, премда се тим позивом никада није бавио, боловао је, вероватно, од неке астме, те није могао да држи верску службу. Пикантерије су га пратиле још откако му је поверена дужност да музички образује штићенице венецијанског сиротишта, међу којима је откривао извођачке таленте и концерти тог оркестра били су догађај сваке сезоне... Детаљније овде.
razmisljam razmisljam 17:19 01.02.2015

Re: zaboravili ste najvećeg venecijanca

mirelarado



Звали су га "Риђи поп", јер је био свештеник, премда се тим позивом никада није бавио, боловао је, вероватно, од неке астме, те није могао да држи верску службу. Пикантерије су га пратиле још откако му је поверена дужност да музички образује штићенице венецијанског сиротишта, међу којима је откривао извођачке таленте и концерти тог оркестра били су догађај сваке сезоне... Детаљније овде.


Управо о том делу његовог живота се говори у роману ка коме сам поставила линк. Узела сам да га читам очекујући лагано љубавно штиво, а испоставило се да је занимљив и са некакве историјске стране, јер се ауторка баш потрудила и око тог аспекта.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 23:16 01.02.2015

Re: zaboravili ste najvećeg venecijanca

дужност да музички образује штићенице венецијанског сиротишта

gledala sam emisiju baš na tu temu. većina tih sirotica su bile fizički ili mentalno (ili i jedno i drugo) hendikepirane, obično ostavljane ispred vrata manastira ili crkava, kao i Kvazimodo. one koje nisu bile talentovane za muziku su radile uobičajene poslove po manastirima, a ove talentovane su pevale i svirale najčešće violinu. tako je vivaldi imao najbolje muzičar(k)e oko sebe. :) navodno suu zbog anđeoskih glasova i sviranja tih štićenica (koje niko nije mogao da vidi) posrnuli mnogi plemići, neki su hteli i da ih žene, ali kad su videli kako izgledaju (ako do toga dođe) bili su prilično šokirani da neko ko izglda kao čovek-slon npr, može da ima tako divan glas. doduše, nekima nije bilo smetalo, pa su štićenice bile udavane. jedna od najboljih je bila čvrsta u odluci da se posveti Bogu, i odbijala je sva udvaranja. u manastiru je i ostarila i umrla.
Ivana Knežević Ivana Knežević 16:42 01.02.2015

Na sam pomen Venecije

razlije se radost u meni, draga mirela

Tvoja poruka je vrlo efektna, iako da ljudi ne izvlace pouke je staro koliko i nasa vrsta. Ljudi jedino izvlace koristi, i pouke ako su im od koristi.
I to nastavljaju da rade, na tudju stetu obavezno, ali i na svoju.
Valjda jednom kad krenu jednom stazom, narocito ekscesa, ne umeju da se zaustave.

Ono sto mi je narocito impresivno je kako je Senat resio problem. Svaka cast.
Dobra izvrshna vlast je uvek bila retkost.

Citala pre nekog vremena 'Venice Observed', autor Mary McCarthy. Prekrasna knjiga, objavljena 1956.
mirelarado mirelarado 16:54 01.02.2015

Re: Na sam pomen Venecije

Tvoja poruka je vrlo efektna, iako da ljudi ne izvlace pouke je staro koliko i nasa vrsta. Ljudi jedino izvlace koristi, i pouke ako su im od koristi.
I to nastavljaju da rade, na tudju stetu obavezno, ali i na svoju.
Valjda jednom kad krenu jednom stazom, narocito ekscesa, ne umeju da se zaustave.


Изгледа да не можемо против властите генетике, драга Ивана.

Хвала за препоруку за књигу, покушаћу да само да исправим линк
Ivana Knežević Ivana Knežević 22:33 01.02.2015

Re: Na sam pomen Venecije

Hvala, draga moja, evo i ja ispravila :)
Mislila sam da ce ici i samo kao link.

Knjiga je takvo uzivanje, za svakoga ne samo zaljubljenike u Veneciju. Ali za one koji jesu... vracacu joj se puno puta.
adriana adriana 22:26 01.02.2015

april '63. Voda dosigla 112cm.



tasadebeli tasadebeli 23:33 01.02.2015

Re: april '63. Voda dosigla 112cm.













mirelarado mirelarado 23:38 01.02.2015

Re: april '63. Voda dosigla 112cm.

adriana




Прикладна гумена обућа и ни поплава неће спречити довитљиве венецијанске кафеџије да услуже муштерије.
mirelarado mirelarado 00:01 02.02.2015

Re: april '63. Voda dosigla 112cm.

tasadebeli














У вези с овим гондолијером који залеже.
Овако сам ја, пре неколико година, у Реовом стилу, покушала да будем специјални фоторепортер за блог, радећи у немогућим условима, тј. фотографишући примитивним нокија телефоном, из такси-чамца. Замало да будем обезглављена.


stefan.hauzer stefan.hauzer 00:39 03.02.2015

.

huhh, venecija
bio samo jednom , mamuran
i užasavajuće žedan
i svuda voda oko mene
i nigde nisam našao običnu prodavnicu da kupim flašu vode
i tražio
i na kraju nađem
i kupim flašicu vode za 5 eura
i još jednu, jer sam bio žedan
i nisam video ništa; sam zbrisao odatle

tako, da gondole nisam video,ali iz venecije mi ostala uspomena na najskupljih plaćenih 0,5l vode
ironije li?:)



mirelarado mirelarado 00:46 03.02.2015

Re: .

bio samo jednom , mamuran
i užasavajuće žedan
i svuda voda oko mene
i nigde nisam našao običnu prodavnicu da kupim flašu vode
i tražio
i na kraju nađem i kupim flašicu vode za 5 eura
i još jednu, jer sam bio žedan
i nisam video ništa; sam zbrisao odatle


Латини су старе варалице. :) Пошто је то град који свакодневно обилази огроман број туриста, од којих је већина у дневној посети, дакле, без ноћења, гледају да те у том дневном обиласку оперуше на сваком кораку.
stefan.hauzer stefan.hauzer 00:52 03.02.2015

Re: .

Латини су старе варалице. :)


di si bila tad? da sam ovo znao, izbegao bih veneciju i odmah zapalio na jug
kao ganci, samo sam bari želeo da vidim (i napulj, jer maradona:)



blogovatelj blogovatelj 01:10 03.02.2015

Re: .

Латини су старе варалице. :) Пошто је то град који свакодневно обилази огроман број туриста, од којих је већина у дневној посети, дакле, без ноћења, гледају да те у том дневном обиласку оперуше на сваком кораку.


Stvarno, na tim hipermegagiga turistickim lokacijama savrseno vesto sakrivaju maloprodaju.
Gde bre ti ljudi sto zive tamo kupe hleb i mleko? Sve imam utisak da kilometrima putuju za najosnovnije namirnice.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 02:03 03.02.2015

Re: .

blogovatelj
Латини су старе варалице. :) Пошто је то град који свакодневно обилази огроман број туриста, од којих је већина у дневној посети, дакле, без ноћења, гледају да те у том дневном обиласку оперуше на сваком кораку.


Stvarno, na tim hipermegagiga turistickim lokacijama savrseno vesto sakrivaju maloprodaju.
Gde bre ti ljudi sto zive tamo kupe hleb i mleko? Sve imam utisak da kilometrima putuju za najosnovnije namirnice.

Склониш се са главних праваца, и ето те међу нормалним ценама.
За све -- од продавнице, преко ресторана до бутика...
На аутопуту ти, нормално, наплате путарину.
Кад хоћеш да будеш овца :)

Ко попије еспресо на Тргу св. Марка, тај је баја! U Florijanu, на Тргу св. Марка, s muzičkim dinarom, ваљда 12 €. Иначе, има и за 1,20 € тзв. стојећи еспресо, за банком.
blogovatelj blogovatelj 20:10 03.02.2015

Re: .

Ко попије еспресо на Тргу св. Марка, тај је баја! U Florijanu, на Тргу св. Марка, s muzičkim dinarom, ваљда 12 €. Иначе, има и за 1,20 € тзв. стојећи еспресо, за банком.


Ja sam naleteo u Parizu pored Ajfelove kule za 6 jura. A ima i za 2,5 što ti reče, samo kad se odmakneš od glavne džade.
Ali prodavnice su baš retke.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana