Društvo| Politika| Život| Životni stil

Zen Politika

Neven Cvetićanin RSS / 23.04.2015. u 18:46

Postoji zen politika i postoji frljava politika. Zen politika je - kada imate problem - fokusirate se na njega, mislite o njemu i pre ili kasnije ga rešite, ovom ili onom metodom. Frljava politika je da problem, kada ga imate, nesposobni da ga rešite, gurnete pod tepih, izmišljajući novi problem koji „kao" rešavate, opet na isti „frljavi" način izmišljanja novih problema. U prvom slučaju problem je rešen i možete se prepustiti blaženom zenu, mirno čekajući novi problem, koji ćete opet efikasno rešiti na sličan način. U drugom slučaju, problemi sa gomilaju i vremenom postaju nerešivi.
U Srbiji smo velemajstori frljave politike. Kod nas je retko koja politička generacija uspela da potomcima ostavi čiste račune - bez obzira da li se radi o državnom dugu, poluizgrađenoj, odnosno zapuštenoj, infrastrukturi ili najprizemnijem nivou krečenja fasada. Umesto da okrečimo fasadu, napravimo put, donesemo održiv državni budžet ili pak smislimo način da nešto proizvedemo, prodamo i prihodujemo, mi ti se očas posla bacimo na dumanje o nacionalnim i svetskim problemima od čijeg rešavanja zavisi sudbina nacije i sveta. Očas posla ti mi donesemo programske dokumente, strategije i master planove, koji, uz časne izuzetke, nikada ne zažive u praksi. Niti manje nacije, niti više ustava, od kojih je većina ostala mrtvo slovo na papiru, bivajući brzo, da ne kažemo brzopleto, zamenjena nekim novim velelepnim ustavnim projektom, kome će, opet, kao i hiljadu puta do tada, rok trajanja biti ograničen i kratak. Eto, Englezi, na primer, nemaju pisanog ustava, pa šta im fali. Sve su tako „bezustavni" uspeli da budu imperija i da ostanu jaki i stabilni, čak i kad su prošla imperijalna vremena. Japance da ne pominjemo. Oni su i izmislili zen politiku. Mislim oni su i izmislili zen kao način mišljenja. Način mišljenja koji kaže da je početak velikog u malome, što je kad se prevede u jezik svakodnevnog društvenog života prosta maksima da građenje države počinje - krečenjem fasade. Pa su uspeli da se ovom „metodom" dignu nakon najstrašnijih istorijskih poraza. Naposletku, njihova mirnoća i fokusiranost u trenucima zemljotresa je već čuvena kao sedmo svetsko psihološko čudo i ostale su čuvene scene iz poslednjeg zemljotresa u Fukušimi u kojima hiljade Japanaca, nakon nesreće, mirno čekaju u redu za vodu. U zenu su japanci zeznuli i poslovično pribranog Klinta Istvuda, omiljenog junaka ovih blogova, koji je veliki meštar onoga što smo nazvali zen politikom. Klint je umetnik, nekome se sviđa to što radi, nekome ne, ali niko ne može da ospori da je neka čudna vrsta filmskog poete koji se ne zapija po birtijama i koji izbegava sve urnebesne performanse tipične za jedan deo filmadžija, te umesto toga sva snimanja privodi kraju u zacrtanim rokovima, u okviru predviđenog budžeta, te je tačan na setu kao Imanuel Kant iz najboljih dana. U prošlom blogu smo razmotrili njegovu „političku filozofiju", koja nije ništa drugo nego zapravo - zen politika. A zen politika je upravo to da podesiš stvar kako Bog i Prljavi Hari zapovedaju, a ne da se stalno „frljaš" polurešenjima koja, odčas oka, postaju trajni i nerešivi problemi koji se gomilaju. Jer od „frljave" politike leba nema.

Kad smo već kod lebca nasušnog, valja nam se vratiti u majku Srbiju, da se ne bi i mi zapleli u apstrakcije brinući engleske, japanske i Klintove brige, kada naših imamo sasvim dovoljno. Glavna briga Srbije, od kada je sveta i veka je - egzistencijalna. Naprosto kako preživeti. Retko kada smo uspeli da napravimo, što bi Marks rekao, višak vrednosti u bilo čemu upravo zato što smo, ne samo na vetrometini kuda prolaze razne vojske, nego smo, više nego očigledno, mnogo neorganizovani. Evo, počeli i da padaju plafoni po Tiršovoj i drugim mestima jer kad mi krečimo ili malterišemo uradimo to tek toliko da „drži vodu dok majstori odu", a kad majstori odu plafon padne nekome na glavu ili, ako su srećnije okolnosti, nekome pored glave. Krečimo i malterišemo tek koliko treba da bismo se brže bolje bacili na razmišljanja o tužnoj nacionalnoj sudbini prepunoj silnih jada, te onda, uz gusle, guslamo i bistrimo tokove istorije od predpotopnog doba sve do daleke budućnosti. Volimo da spekulišemo hoćemo li kao narod izumreti ili ne, umesto da neko konkretno skuca nešto što će sprečiti to „neminovno" izumiranje - dete, kuću, firmu, bogougodnu knjigu koja inspiriše akciju, a ne reakciju. Jer to je zen politika. Klint kada gusla on gusla veoma konkretno. Opali par metaka gde treba i reši stvar. Mi često opalimo čitav šaržer i ništa ne pogodimo. Jer gađamo u pogrešnu stranu. Rasuto i bez fokusa. Čas bi bili komunisti i revolucionari koji misle o Sirizi, svetskim nepravdama, gladnima u Africi i miru u svetu. Čas bi bili novopečeni pravoslavni ziloti koji misle o kletoj sudbini roda svoga još od Adama, kada smo bili narod najstariji, sve do Dušana Silnog čije novo utelotvorenje čekamo i nadamo mu se sad u obličju ovog, sad u obličju onog vladara koga smo, mora se priznati, sami birali - Miloševića, Đinđića, Koštunice, Tadića, Vučića i ko zna koga još u budućnosti. Lutamo kao društvo čas levo, čas desno, čas gore, čas dole, a nikako da - kao Klint - opalimo metak pravo u sredinu (vidi prošlo izdanje ovoga „domaćinskoga" bloga). Nikako da omalterišemo plafon kako treba. Nikako da okrečimo fasade kako treba. Jer ne stižemo od silne borbe za ljudska prava Sirize i od mnoge brige o tome da li smo narod najstariji. Ko će znati da li smo narod najstariji, metafizička je to tema, ali se pouzdano može reći da smo narod sa veoma malo zen politike (čitaj, organizacije i konkrecije), a sa, bogami, poprilično, „frljave" politike (čitaj, presipanja iz šupljeg u prazno i gomilanja nerešivih problema).
Zato smo tu gde smo u ekonomskom, društvenom i državnom pogledu. Zapleteni u probleme koje su nam ostavili čukundedovi. Koji su realno nerešivi, jer ih ima toliko da sad Supermen ustane iz podzemnog sveta heroja i suoči se sa njima - vratio bi mandat i otišao na pecanje. Jer Supermen ne može da reši naše probleme. Ali ih može rešiti Klint Istvud. Tako što bi počeo od svog čuvenog minimalizma. Od krečenja fasada. Jer on ima zen. A nama je potrebna upravo zen politika završavanja stvari koje su nam pred nosom i ćutanja o velikim stvarima, a ne „frljava" politika velikih reči i nikakvih dela.

 

 

 



Komentari (171)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:59 24.04.2015

Re: Jal politika

Иначе, мислим да улазимо у фазу када новац мења своју природу. И како настаје и како се троши и колико га има и како се расподељује.

Па се онда дешавају чуда: Европа сада штампа 5% свог БДПа, а Америка је штампала годинама 8%, и -- насупрот свим Талебима света -- нема хиперинфлације. Напротив -- идемо у дефлацију. Приноси на обвезнице минусни. Итд. итсл.

Новац је мамбо џамбо. Хокус покус. Али -- сада све више за све, а не само за банкаре са Волстрита и из Ситија.
maksa83 maksa83 17:09 24.04.2015

Re: Jal politika

склапао CDSове, математичар по струци, а сам себе назива corporate whore.

O pa čekaj stani, može on sebi da laska da je whore (makar i corporate), ali nije - whore je skroz pošteno zanimanje, za nešto dobiješ nešto, ako je sklapao CDS-ove on je sasvim druga branša, ono što ovde zovemo - šibicar.

Edit&PS - ali mi se ipak sviđa njegova priča.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:49 24.04.2015

Re: Jal politika

maksa83
Edit&PS - ali mi se ipak sviđa njegova priča.

Ма, занимљиво... скроз. Најзанимљивије, како се финансирао Матрикс 2. Тотално лудило.
Отприлике, IPO фазон, и скупе часком неких 150 М. Филм, после, мазнуо ваљда 5-6 пута више, обогатише се инвеститори. Но, каже чова, сада то није могуће: док они добију одобрења за такво неко финансирање, да се савладају све нове регулативе које су их снашле, прође 6 месеци -- а с њима и прилика.

Можда је ипак требало да му дођем главе?

maksa83 maksa83 17:53 24.04.2015

Re: Jal politika

Најзанимљивије, како се финансирао Матрикс 2.

Sklapao CDS-ove, finansirao drugi deo Matrixa, fali samo ubijao bebe foke i od toga pravio selfije.
Pa nema pakla dovoljno lošeg za tog tipa.

Osim možda da ste mu maznuli pasoš pa mora da ostane ovde.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:59 24.04.2015

Re: Jal politika

maksa83
Osim možda da ste mu maznuli pasoš pa mora da ostane ovde.

Па замало да ми заковрне -- видео је ове наше девојке. За-не-ме-о!
И још му се потрефило: прелепе неке се указале, анђели.

Пусти, организујем му посету дербију Звезда-Партизан, фуца-пљуца.
Рекао сам му да се обуче у црно-бело и купи карту за Север.
Чекам новинске извештаје с утакмице.
maksa83 maksa83 18:02 24.04.2015

Re: Jal politika

Пусти, организујем му посету дербију Звезда-Партизан, фуца-пљуца.

Pa eto! Kupi mu kartu za Sever i pošalji ga sa crno belim šalom! Ono što ostane damo kerovima.

Pravda je spora ali dostižna, i u tvojim je rukama!
emsiemsi emsiemsi 18:52 24.04.2015

Re: Jal politika

princi
freehand
Da probam ja sa jednom instant-teorijom: potpuno je neupitno, naime, da ovo društvo boluje od nedostatka fokusa i neefikasnosti u postizanju ciljeva.
Ali bi valjalo imati u vidu da je ono iz rajetinstva protrčalo kroz neki kobajagi evropski kvazifeudalizam brzinski formiravši u jednoj ili dve generacije nekakvo plemstvo od hajduka i razbojnika, a onda odmah utrčavši u svinjarski kapitalizam koji, opet, nije trajao ni pedeset godina.
A onda par decenija socijalističkog eksperimenta i eto nas u nekoj pseudo paralmentarnoj demokratiji gde još uvek svi misle da su isti i svakog iznad sebe zovu lopovom.
Nema tu zena, samo jala.
Jedina terapija je vreme, i sitni koraci. Poželjno bi bilo da oni budu napred.

P.S. htedoh da kažem - društvo bez prave stratifikacije, društvo malih razlika, prepuno surevnjivosti i zavisti, opšteg polaganja prava na sve pozicije i resurse - takvo društvo se niti može složiti i uejdiniti (sem pred spoljnom opasnošću) niti može biti efikasno


Ovo je pre traženje opravdanja, post-faktum objašnjavanje činjenica, jer ne daje odgovor na pitanje zašto je srpsko društvo tako neuspešno. Mnoge zemlje, i mnogo veće su prošle još bržu promenu političkih sistema, pa su ispali značajno uspešnije od Srbije. Da ne pominjemo sad primere Južne Koreje i Tajvana, koje su u svoj vrtoglavi razvoj 50-ih pošle za znatno nižih pozicija u odnosu na Srbiju, ali, na koncu, najmnogoljudnija zemlja na svetu, Kina, još nije završila svoj socijalistički eksperiment (makar u domenu političkih sloboda) a za manje od 30 godina je postala od jedne od najsiromašnijih zemalja na svetu, prva svetska sila.

Mislim da je uzrok propadanja srpskog društva neuporedivo kompleksniji, a sigurno je da je on, dobrim delom, rezultat i slučajnosti. Ima svakako nečega i u lošim odlukama, ali mislim da je ipak stepen razvoja društava prevashodno rezultat slučajnosti. Jednostavno, nemoguće je isplanirati progres i ko drukčije kaže, ko preporučuje nekakve recepte, mislim da jednostavno laže ili ne zna dovoljno. To jeste možda teško prihvatiti, jer dilovanje sa slučajnošću je kao dilovanje sa božjom voljom, ali ne znači da nije tačno.

Искусно и мудро анализирано !
Према томе, само опуштено --- случајност је најдетерминистичкија појавност.
Стога, одох да поједем мало домаће кобасице, пар кивија, попијем топло млекце, одгледам цртани (тј. саут парк) --- и одох да џоњам.
Сутра ће већ бити некако, јер како је говорио Крлежин Керемпух --- нигдар ни било, да ни некак било, и нигдар небу да некак небу (или тако некако).
emsiemsi emsiemsi 19:01 24.04.2015

Re: Jal politika

freehand
(И овим великим и пророчанским речима бих ја, ако се не љутиш, завршио своје гостовање на овом блогу).



Šteta, ti baš umeš da budeš inspirativan razmišljajući van svih šablona.
Ovo u sasvim pozitivnom smislu, bez podteksta.

Gaucho The Prophet

Фолирант !
urbana_gerila urbana_gerila 20:45 24.04.2015

Re: Jal politika

Predrag Brajovic

Пусти, организујем му посету дербију Звезда-Партизан, фуца-пљуца.
Рекао сам му да се обуче у црно-бело и купи карту за Север.
Чекам новинске извештаје с утакмице.


smejem se ko blesav naročito poslednjoj rečenici komentara, i sve gledam da li me zeza miš ili je to, stvarno, brajović napisao.
gedza.73 gedza.73 20:49 24.04.2015

Re: Jal politika

freehand
Da ne zaboravimo, taj je, možda, posledica onog kapitalizma između dva rata. Da nije bilo one pljačke ratnih liferanata, ekonomnskog masakra seljaka (guglaj, npr, pod "Stojadinović", možda bi se malo manje seljaka i lumpenproletera zaletelo u tu fantaziju?
Ja sam rekao eksperimenta, Karagaća samo ponovio. Ali bi možda i drugačije bilo da taj eksperiment nije od početka i sistematski, svim sredstvima napadan i rušen od strane onog konkurentskog

Slažem se da je bio eksperiment

I slažem se da je nastavak svih onih stvari koje su tako dobro opisali Nušić, Sterija, Domanović...
Da je bio dobar i stabilan ne bi se srušio.

Pre par dana objašnjavam sinu zašto je fabrika lanaca 'Filip Kljajić' ruševina.
'Pravili su odlične, kvalitetne lance. Problem je što su imali isuviše radnika i rukovodioce koji su uglavnom dolazili na direktorska mesta po partijskoj liniji (tu se on ubacio sa par današnjih primera poput sline, keramičara, grobara).
U fabrici su radili električari na održavanju električnih instalacaija na mašinama. Ali nije bilo potrebe za popravkama svaki dan.
Da je postojao odgovoran menadžment on bi odabrao neku privatnu firmicu (da je moglo tako nešto da postoji u ono vreme) sa dobrim majstorima, snalažljivim, brzim, opremljenim koji bi radili po učinku.

Niži troškovi za fabriku.
Višak radnika bi morao da se potrudi kako da preživi van fabrike.
Menadžment bi možda odlučio kako bi manje koštalo fabriku ako bi jedan deo, koji se proizvodi u manjim serijama, odrađivao van proizvodnih pogona.
Deo otpuštenih radnika uzme kredit, kupi prese, alatne mašine i počne sa proizvodnjom.

I to, mic po mic krene napred. Neko propadne, neko novi se pojavi, ketering za menzu, transport, maziva...
Al' jok. Svi su upropastili sve. Sami sebi su bili kamen oko vrata. I evo danas kako se po njoj gnezde golubovi i zvrji prazna'

Ne kažem da je sve bilo loše ali ne možeš sve iz teorije nakalemiti u praksi. Nemoguće je.

Pa ja kad pravim neku glupost pogledam po netu ko šta, od čega i kako pravi.
Nešto može, nešto je prekomlikovano, nešto skupo i onda probam da sklopim najefikasnije oruđe za mene. Pogrešim, ispravim, ne stojim tvrdoglavo iza svake očigledne greške koju napravim.



Milan Karagaća
pre toga si imao volovski feudalizam, pa svinjski kapitalizam i eto ti ga opet tvoj divni kapitalizam ali ova je neki koji se može nazvati po mnogo opasnijim zverkama.

I ti si u pravu.
Danas slušam priču o jednoj ex državnoj firmi koja je u stečaju. Par radnika (koji su regularno tokom službovanja koristili svaki mogući razlog za bolovanje, slobodne dane, slave, prvomajske i djurđevdanske uranke) rade pritvano i imaju pune ruke posla.
Ali ne napustaju firmu jer će povezati penzioni staž. Sutra ćemo mi plaćati njima penziju, oni će kukati kako je mala i kako oni redovno izmiruju dugovanja prema državi.

Drugi radnik crnački radi kod privatnika isti posao kao i u državnoj firmi. Plata kasni, radi za troje, nema slobodnih dana, svaka greška košta a gazda se volšebno obogatio za vakta onog i ovog režima.

E, pa deco, neka nam je na zdravlje ovakva zemlja. Budite ponosni na svoje roditelje.

Milan
Ma nek si se ti Gedžo javio, lep pozdrav.

Lep pozdrav, Milane, i tebi.
urbana_gerila urbana_gerila 20:49 24.04.2015

Re: Jal politika

emsiemsi
princi
freehand
Da probam ja sa jednom instant-teorijom: potpuno je neupitno, naime, da ovo društvo boluje od nedostatka fokusa i neefikasnosti u postizanju ciljeva.
Ali bi valjalo imati u vidu da je ono iz rajetinstva protrčalo kroz neki kobajagi evropski kvazifeudalizam brzinski formiravši u jednoj ili dve generacije nekakvo plemstvo od hajduka i razbojnika, a onda odmah utrčavši u svinjarski kapitalizam koji, opet, nije trajao ni pedeset godina.
A onda par decenija socijalističkog eksperimenta i eto nas u nekoj pseudo paralmentarnoj demokratiji gde još uvek svi misle da su isti i svakog iznad sebe zovu lopovom.
Nema tu zena, samo jala.
Jedina terapija je vreme, i sitni koraci. Poželjno bi bilo da oni budu napred.

P.S. htedoh da kažem - društvo bez prave stratifikacije, društvo malih razlika, prepuno surevnjivosti i zavisti, opšteg polaganja prava na sve pozicije i resurse - takvo društvo se niti može složiti i uejdiniti (sem pred spoljnom opasnošću) niti može biti efikasno


Ovo je pre traženje opravdanja, post-faktum objašnjavanje činjenica, jer ne daje odgovor na pitanje zašto je srpsko društvo tako neuspešno. Mnoge zemlje, i mnogo veće su prošle još bržu promenu političkih sistema, pa su ispali značajno uspešnije od Srbije. Da ne pominjemo sad primere Južne Koreje i Tajvana, koje su u svoj vrtoglavi razvoj 50-ih pošle za znatno nižih pozicija u odnosu na Srbiju, ali, na koncu, najmnogoljudnija zemlja na svetu, Kina, još nije završila svoj socijalistički eksperiment (makar u domenu političkih sloboda) a za manje od 30 godina je postala od jedne od najsiromašnijih zemalja na svetu, prva svetska sila.

Mislim da je uzrok propadanja srpskog društva neuporedivo kompleksniji, a sigurno je da je on, dobrim delom, rezultat i slučajnosti. Ima svakako nečega i u lošim odlukama, ali mislim da je ipak stepen razvoja društava prevashodno rezultat slučajnosti. Jednostavno, nemoguće je isplanirati progres i ko drukčije kaže, ko preporučuje nekakve recepte, mislim da jednostavno laže ili ne zna dovoljno. To jeste možda teško prihvatiti, jer dilovanje sa slučajnošću je kao dilovanje sa božjom voljom, ali ne znači da nije tačno.

Искусно и мудро анализирано !
Према томе, само опуштено --- случајност је најдетерминистичкија појавност.
Стога, одох да поједем мало домаће кобасице, пар кивија, попијем топло млекце, одгледам цртани (тј. саут парк) --- и одох да џоњам.
Сутра ће већ бити некако, јер како је говорио Крлежин Керемпух --- нигдар ни било, да ни некак било, и нигдар небу да некак небу (или тако некако).


bemtisunce, prvo se šoknem zbog brajovićeve duhovitosti, a onda, još i, čarli citira krležu - ovo, stvarno, zen.
freehand freehand 21:12 24.04.2015

Re: Jal politika

Ne kažem da je sve bilo loše ali ne možeš sve iz teorije nakalemiti u praksi. Nemoguće je.

Ne možeš, naravno. Ali okreni-obrni svet neminovno ide ka nečemu što će kako god se zvalo ličiti na socijalističku ideju.
Kad pogledaš istoriju dvadesetog veka videćeš dva svetska rata: prvi borba za kolonije i održanje/preuzimanje hegemonije, drugi za reviziju prvog. Iz oba su svi izašli razoreni, potpuno sjebani i devastirani sem jedne zemlje.
Nego vidi onog Stouna, ne budi ti zapoveđeno. Bude inspirativno, malo i kao umivanje. Decenije marksističke indoktrinacije, pa onda 20 godina kontradrogiranja.
A istina nije u ekstremima.
gedza.73 gedza.73 21:30 24.04.2015

Re: Jal politika

Ali okreni-obrni svet neminovno ide ka nečemu što će kako god se zvalo ličiti na socijalističku ideju

U kojoj ćemo svi imati ajfon, merdžu i oled 4k
Nego vidi onog Stouna, ne budi ti zapoveđeno.

'oću.

Ispričao mi sin nešto što mu se danas desilo.
Dok on sedi na zubarskoj stolici upada, sva usplahirena, medicinska sestra
-Jeste li vi svesni koga ste izbacili?
-Koga?
-Onu devojku sa prakse !!!
-Ali ona pojma nema koliko čovek ima zuba.
-Pa nije bitno, ona je direktorova sestričina. Svi ćete da dobijete otkaze. Sad ima da je molite da se vrati.
-Ali ja ne mogu, imam seminar.
-Dobro ja ću da je molim.

Ovaj mali se upišao od smeha na stolici jer se setio Čvarkova https://youtu.be/rHpzgwG9bCg?t=8m50s i 'SESTRIČINO!!!'
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:48 24.04.2015

Re: Jal politika

U kojoj ćemo svi imati ajfon, merdžu i oled 4k

... и паре ће се људима делити као студентски бонови, због самог њиховог постојања.

Зашто студент добије бон?
Зато што је студент, зато што постоји.

Тако ће и људи да добијају паре -- само због тога што постоје.

Такође, мислим да ће, када се утоли материјална глад, и уметност, радозналост духа више него данас ценити. Људска историја има те мене.
milisav68 milisav68 22:56 24.04.2015

Re: Jal politika

freehand
Ne možeš, naravno. Ali okreni-obrni svet neminovno ide ka nečemu što će kako god se zvalo ličiti na socijalističku ideju.

Ma to nije problem.

Problem je katastar, vlasništvo - pravosuđe.

I to je ono gde smo mi još zaglibljeni.

Već smo pričali o tome - prvobitna akumulacija kapitala - OK, ali šta dalje, još nema vlasnika zemljišta - već korisnika - zašto, pa da može "država" da te "cimne" kad hoće.

A i sama država ne zna šta je njeno.

I onda recimo imamo ovo sa "Avala filmom", a sutra će neko da kupi Telekom, sa sve infrastrukturom.....
Milan Karagaća Milan Karagaća 23:19 24.04.2015

Re: Jal politika

gedza.73
Ali okreni-obrni svet neminovno ide ka nečemu što će kako god se zvalo ličiti na socijalističku ideju

U kojoj ćemo svi imati ajfon, merdžu i oled 4k
Nego vidi onog Stouna, ne budi ti zapoveđeno.

'oću.

Ispričao mi sin nešto što mu se danas desilo.
Dok on sedi na zubarskoj stolici upada, sva usplahirena, medicinska sestra
-Jeste li vi svesni koga ste izbacili?
-Koga?
-Onu devojku sa prakse !!!
-Ali nema pojma nema koliko čovek ima zuba.
-Pa nije bitno, ona je direktorova sestričina. Svi ćete da dobijete otkaze. Sad ima da je molite da se vrati.
-Ali ja ne mogu, imam seminar.
-Dobro ja ću da je molim.

Ovaj mali se upišao od smeha na stolici jer se setio Čvarkova https://youtu.be/rHpzgwG9bCg?t=8m50s i 'SESTRIČINO!!!'

Eto vidiš Gedžo, sada vidi ovo, istinit događaj.
Titov unuk Edvard je bio pitomac Vazduhoplovne vojne gimnazije "Maršal Tito" u Mostaru i zbog lošeg uspeha je bio bez pardona isključen iz škole.I niko nije za to snosio posledice niti je taj Broz pokušao na bilo koji način da to spreči.Očito komunjare nisu vodile toliko brigu o svojoj užoj i široj familiji kao ovi sada, domaćini, demokrate, hrišćani jbt.
Danas bi takav neki unuk bio postavljen bar za direktora te škole.

bene_geserit bene_geserit 06:41 25.04.2015

Re: Jal politika

Predrag Brajovic
U kojoj ćemo svi imati ajfon, merdžu i oled 4k

... и паре ће се људима делити као студентски бонови, због самог њиховог постојања.

Зашто студент добије бон?
Зато што је студент, зато што постоји.

Тако ће и људи да добијају паре -- само због тога што постоје.

Такође, мислим да ће, када се утоли материјална глад, и уметност, радозналост духа више него данас ценити. Људска историја има те мене.

Student ne dobije bon - on kupi bon. Ono sto dobije je proizvod po povlascenoj ceni u ogranicenoj kolicini.
Ako svi dobiju pare ni za sta, koja je svrha para uopste? Pre ce da ukinu novac kao sredstvo razmene, nego sto ce da ga dele svima.
Mada levicari pokusavaju da ostvare tu tvoju utopiju.

Materijalna glad tesko moze da se utoli jer drajving faktor nije da svi imaju dovoljno (sta god to bilo), vec da imaju vise od komsije.

Uostalom to o cemu ti pricas se zove komunizam. I ima tu odliku da su u njemu svi siromasni i hoce iz njega da pobegnu u ... kapitalizam.
E sad druga je stvar sto bi ti komunizam u kome su svi bogati. Zao mi je ali "nece da moze".
freehand freehand 06:41 25.04.2015

Re: Jal politika

Očito komunjare nisu vodile toliko brigu o svojoj užoj i široj familiji kao ovi sada, domaćini, demokrate, hrišćani jbt.
Danas bi takav neki unuk bio postavljen bar za direktora te škole.

Kad god kreneš u tu vrstu poređenja spoznaš da deda malog Edvarda danas ima školu, a deda onog Edvarda onomad je imao zemlju. Ne valja to, Milane.
freehand freehand 06:52 25.04.2015

Re: Jal politika

E sad druga je stvar sto bi ti komunizam u kome su svi bogati. Zao mi je ali "nece da moze".

Ne postoji drugačiji komunizam sem onog u kome su svi bogati.
Komunizam je ideja za koju su i njegovi tvorci - sem ranohrišćana, možda - znali da je utopija. Arkadija, De Civitates Dei,Šangri La, Raj, Utopija, Civitas Solis - sve je to komunizam. O njemu čovek sanja od momenta kad je počeo da misli.
Mani se ti Makartija, taj je bio prilično glup i pokvaren tip.
princi princi 07:18 25.04.2015

Re: Jal politika

Novac, komunizam, kapitalizam, korporacije, države, nacije, CLO-ovi, CDO-ovi, "desničari", "levičari"... sve delovi jedne velike imagined reality koja nas čini ljudima a neke, boga mi, i svinjama.
freehand freehand 07:26 25.04.2015

Re: Jal politika

Novac, komunizam, kapitalizam, korporacije, države, nacije, CLO-ovi, CDO-ovi, "desničari", "levičari"..

princi princi 07:38 25.04.2015

Re: Jal politika

Ne postoji drugačiji komunizam sem onog u kome su svi bogati.

Uzgred, bate, postoji. Skoro Milanović pisao na tu temu, ima neka 2 moguća scenarija: kad povećaš odnos kapitala i radne snage do te mere da ti sav extra prihod ide u kapital onda vremenom neće ostati ni za šta drugo osim da hraniš mašinu (tj kupuješ novi i novi kapital, jer bez njega nećeš moći da dostigneš potrebnu produktivnost). U toj verziji komunizma su svi siromašni. Meni stvarno nije jasno u kom smeru idemo.
freehand freehand 07:43 25.04.2015

Re: Jal politika

princi
Ne postoji drugačiji komunizam sem onog u kome su svi bogati.

Uzgred, bate, postoji. Skoro Milanović pisao na tu temu, ima neka 2 moguća scenarija: kad povećaš odnos kapitala i radne snage do te mere da ti sav extra prihod ide u kapital onda vremenom neće ostati ni za šta drugo osim da hraniš mašinu (tj kupuješ novi i novi kapital, jer bez njega nećeš moći da dostigneš potrebnu produktivnost). U toj verziji komunizma su svi siromašni. Meni stvarno nije jasno u kom smeru idemo.

Bate: komunizam je utopija, ideal, savršen model nedostižan kao takav ali sjajan kao cilj kome valja težiti i ujedno nemoguć za ostvariti u realnom životu. Zato pokret ili partija mogu biti komunistički sa stanovišta deklarisanog ideala, ali država nikako sem u propatandnom podsmehu.
Kao takav podrazumeva potpunu efikasnost u stvaranju i idealnu pravičnost i solidarnost u distribuciji. Što, opet, podrazumeva distribuciju bogatstva, a ne distribuciju bede na ravne delove.
Novo vreme traži redefiniciju metoda kao što su razvlaštivanje "buržoazije" i diktature proletarijata, ali Marksova analiza kapitalističke ekonomije i plementiost uzvišenog cilja i danas stoje kao stena.
princi princi 07:56 25.04.2015

Re: Jal politika

Novo vreme traži redefiniciju metoda kao što su razvlaštivanje "buržoazije" i diktature proletarijata, ali Marksova analiza kapitalističke ekonomije i plementiost uzvišenog cilja i danas stoje kao stena.

Model koji sam opisao je upravo Marksov. A koliko smo daleko od njega... pa možda će i naša generacija svedočiti. Mislim, to je komunizam kome niko ne bi trebalo da se raduje ili ga čeka raširenih ruku.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:05 25.04.2015

Re: Jal politika

bene_geserit
Predrag Brajovic
U kojoj ćemo svi imati ajfon, merdžu i oled 4k

... и паре ће се људима делити као студентски бонови, због самог њиховог постојања.

Зашто студент добије бон?
Зато што је студент, зато што постоји.

Тако ће и људи да добијају паре -- само због тога што постоје.

Такође, мислим да ће, када се утоли материјална глад, и уметност, радозналост духа више него данас ценити. Људска историја има те мене.

Student ne dobije bon - on kupi bon. Ono sto dobije je proizvod po povlascenoj ceni u ogranicenoj kolicini.
Ako svi dobiju pare ni za sta, koja je svrha para uopste? Pre ce da ukinu novac kao sredstvo razmene, nego sto ce da ga dele svima.
Mada levicari pokusavaju da ostvare tu tvoju utopiju.

Materijalna glad tesko moze da se utoli jer drajving faktor nije da svi imaju dovoljno (sta god to bilo), vec da imaju vise od komsije.

Uostalom to o cemu ti pricas se zove komunizam. I ima tu odliku da su u njemu svi siromasni i hoce iz njega da pobegnu u ... kapitalizam.
E sad druga je stvar sto bi ti komunizam u kome su svi bogati. Zao mi je ali "nece da moze".

:)
Швајцарска.
Гледај мало Швајцарску.
Сви су -- богати. Сви!
Само су неки богатији.
Швајцарска је -- комунизам.
Комунизам богатих.

Они који буду хтели да имају више, они ће нешто и да раде.
Они други неће за тим неће осећати унутрашњу потребу.

Повлашћену цену студентског бона омогућава дотирани новац. Новац је створила производња. Производњу ствараће машине. Машине немају плату, већ само инвестицију. Полако ће фокус да се помора са успешности производње на успешност потрошње. Шта ће ти кола ако нема ко да их вози, или кућа, или тениски рекет, шта ће ти било шта ако нема људи да то троше? Биће лакше договориво направити кућу него човека. Тако да је важно да уведемо појам -- гузицопотрошње. Гузицопотрошња је кључ будућности. Без ње нема напретка. Има неко да ти даје паре да би могао да трошиш оно што су његови роботи направили! Има да те плаћа за твоју гузицопотрошњу. :)))))
emsiemsi emsiemsi 10:39 25.04.2015

Re: Jal politika

princi

....
U toj verziji komunizma su svi siromašni. Meni stvarno nije jasno u kom smeru idemo.

Ако теби није јасно, онда није никоме !
Успут --- када је већ тако, боље и да не знамо, само би се без везе нервирали.
freehand freehand 15:04 25.04.2015

Re: Jal politika

Model koji sam opisao je upravo Marksov

Gde to piše, Gaučo? Čitao sam nešto Marksa al na ovo nikad nisam naišao u tom obliku. Čak ni slično.
princi princi 16:52 25.04.2015

Re: Jal politika

hajkula1 hajkula1 17:49 25.04.2015

Re: Jal politika

freehand
i, da ne zaboravimo, pedeset godina jagnjećeg komunizma.

Da ne zaboravimo, taj je, možda, posledica onog kapitalizma između dva rata. Da nije bilo one pljačke ratnih liferanata, ekonomnskog masakra seljaka (guglaj, npr, pod "Stojadinović", možda bi se malo manje seljaka i lumpenproletera zaletelo u tu fantaziju?
Koji crni socijalizam. Više socijalizma je bilo u Nemačkoj (onoj zapadnoj, ne sovjetskoj) tokom svih tih godina, kako ti reče, eksperimenta.




Samo da zaintrigiram, mozda vise blogera otvori link


– Афера “са ратном штетом” састоји се из низа трансакција берзанско-шпекулативних из којих су поједине банке и банкари формирали огромне капитале, а поменута два министра богатства.



http://www.vaseljenska.com/misljenja/kako-je-milan-stojadinovic-opeljesio-narod/

hajkula1 hajkula1 17:53 25.04.2015

Re: Jal politika

Predrag Brajovic
maksa83
Osim možda da ste mu maznuli pasoš pa mora da ostane ovde.

Па замало да ми заковрне -- видео је ове наше девојке. За-не-ме-о!
И још му се потрефило: прелепе неке се указале, анђели.

Пусти, организујем му посету дербију Звезда-Партизан, фуца-пљуца.
Рекао сам му да се обуче у црно-бело и купи карту за Север.
Чекам новинске извештаје с утакмице.



Utakmica pocela sa ozbiljnijim zakasnjenjem...
freehand freehand 18:47 25.04.2015

Re: Jal politika

princi
Ovde.

Pa prvo - to nije Marks.
Drugo, Marks se pominje samo u ovom pasusu:
Only Marx’s theory of exploitation among those listed by Stiglitz would be different, because capital earnings do not appear there as unfair, or due to some departure from a “normal” functioning of capitalism, as in rent-seeking, but are indeed part of the normal functioning of capitalism, moreover its very definition.

A tu ne piše ništa ni blizu onoga što si naveo.
princi princi 19:02 25.04.2015

Re: Jal politika

Izvinjavam se, u brzini dao onaj prvi link. Ovde.
bene_geserit bene_geserit 06:25 27.04.2015

Re: Jal politika

Predrag Brajovic
Швајцарска.
Гледај мало Швајцарску.
Сви су -- богати. Сви!
Само су неки богатији.
Швајцарска је -- комунизам.
Комунизам богатих.

Они који буду хтели да имају више, они ће нешто и да раде.
Они други неће за тим неће осећати унутрашњу потребу.

Bogatstvo je relativna stvar, u odnosu na to koliko drugi imaju.
A svi svajcarci nisu ni blizu bogati. Niti sistem kod njih ima ikakve veze sa komunizmom.

Pomislio bi covek da je 50 (ili koliko vec) godina socijalizma bilo dovoljno da ljudi shvate, ali vidim zapatilo se tih ideja.
Bas zato sto u komunizmu vecina ljudi nece "osecati unutrasnju potrebu" za radom, takav sistem ne moze da opstane. Sto je uostalom istorija vec pokazala.

A ovaj drugi sistem (koji danas prakticno jedini postoji), je definitivno zilaviji i prilagodljiviji. Problemi koje on donosi su mozda resivi manjim promenama u sistemu, problemi koje ima komunizam su sutinski i neresivi.
princi princi 09:42 27.04.2015

Re: Jal politika

Bas zato sto u komunizmu vecina ljudi nece "osecati unutrasnju potrebu" za radom, takav sistem ne moze da opstane. Sto je uostalom istorija vec pokazala.

A ovaj drugi sistem (koji danas prakticno jedini postoji), je definitivno zilaviji i prilagodljiviji. Problemi koje on donosi su mozda resivi manjim promenama u sistemu, problemi koje ima komunizam su sutinski i neresivi.

Ти си потпуно неразуман човек, али ајде да пробам. Улазимо у доба кад није довољна никаква "унутрашња потреба", кад једноставно неће постојати никаква потреба за људским радом, када ће се људи делити на креативне и све друге. Потпуно је неважно како ћеш назвати тај систем, али за човечанство, за врсту хомо сапиенс је врло битно како ће разрешити тај нови изазов пред којим се буде нашло. По први пут од постанка, у последњих 150К година, хомо сапиенс неће морати ништа да ради да би преживео, неће морати да показује никакву ингениозност, неће морати да прави алате, да учи да ради с њима. Како ће се то одразити на врсту? Да ли ће будући хомо сапиенс бити још маштовитији или ће једноставно деградирати, свести се на ниво амебе која прво преживљава а онда и потпуно изумрети? Мислим да то у овом тренутку нико не зна. То нису питања економије, прерасподеле, алокације, то су много шира питања, питања еволуције врсте (надам се да ти републикански фашисти нису скроз попили мозак и да ипак још увек верујеш- чуј, верујеш!- у еволуцију).
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:25 27.04.2015

Re: Jal politika

Бене, ја сам мало ироничан, оно са Швајцарском, но... будућност је светла. Роботизација незаустављиво долази, и сви ћемо бити као стари Грци -- имати своје робове-роботе. Значи, бавићемо се уметношћу, физичким активностима, сексом... Чека нас тежак живот. ;-)

Иначе, да те упозорим, ја важим за тешког десничара. (Чак ми је и професија таква -- десничарска! :))))) Мада, неки би рекли да имам идеолошку конфузију у глави, не разумевајући да идеологије више, у оном њима блиском смислу, баш нешто и нема.
antioksidant antioksidant 10:46 27.04.2015

Re: Jal politika

По први пут од постанка, у последњих 150К година, хомо сапиенс неће морати ништа да ради да би преживео, неће морати да показује никакву ингениозност, неће морати да прави алате, да учи да ради с њима.

колико год ти био оптимиста (или песимиста?) мислим да је у овим очекивањима занемарена способност људи да сами изазову проблеме које ће морати касније да решавају. тј ако све остане са ресурсима како јесте онда смо близу стадијума када нови технолошки напредак није неопходан али убаци у једначину и неку тешку хаварију коју ће човечанство ускоро изазвати и слика се знатно мења.
princi princi 11:03 27.04.2015

Re: Jal politika

колико год ти био оптимиста (или песимиста?) мислим да је у овим очекивањима занемарена способност људи да сами изазову проблеме које ће морати касније да решавају. тј ако све остане са ресурсима како јесте онда смо близу стадијума када нови технолошки напредак није неопходан али убаци у једначину и неку тешку хаварију коју ће човечанство ускоро изазвати и слика се знатно мења.

Да, :), ово што сам написао уопште није израз оптимизма, пре искрене забринутости. Мислим, забринутости што ће се та нека кључна ломљава изгледа догађати за време мог или живота моје деце најдаље унука. И да, највећи проблем ће представљати управо та човекова склоност да све кључне проблеме трпа под тепих. Кад нас је било мање на планети, кад је ресурса било у изобиљу, такве грешке и човеково насиље над природом је могло да прође мање више некажњено (онај Јавари предивно пише у којој мери је хомо сапиенс направио неред на Земљи, кад и где год се појавио- ово бесомучно насиље над природом никако не почиње са 19. и 20. веком). Данас, међутим, то више није случај.

Мислим, у извесном смислу, хомо сапиенс већ јесте на некој путањи деградације. Кад погледаш колико је довитљивости требало оним foragers да преживе, колико умећа и вештина је сваком индивидуалном примерку требало да преживи (да направи алат, оружје, да улови неку аждају од животиње, да је спреми а да при том не умре, без икаквих антибиотика, да преживи велике хладноће без радијатора, и велике врућине без ер-кондишна), да се снађе, и кад то упоредиш са овим нашим данашњим способностима која се углавном своде на то да кењамо по овом интернету, окренемо пар телефона и лапрдамо, или радимо неки number crunching, да ли у неком Екселу или неком другом пакету, кад је да би се прехранио потребно да одеш до најближе самишке, кад ти за пијаћу воду треба само да одврнеш славину, ту видиш колико смо на том неком индивидуалном нивоу потпуно деградирали. Јесмо отишли напред као врста, али смо на индивидуалном нивоу дефинитивно тупљи од наших предака.
maksa83 maksa83 13:35 27.04.2015

Re: Jal politika

Мислим, у извесном смислу, хомо сапиенс већ јесте на некој путањи деградације. Кад погледаш колико је довитљивости требало оним foragers да преживе, колико умећа и вештина је сваком индивидуалном примерку требало да преживи (да направи алат, оружје, да улови неку аждају од животиње, да је спреми а да при том не умре, без икаквих антибиотика, да преживи велике хладноће без радијатора, и велике врућине без ер-кондишна), да се снађе,

Nije ni današnji život bez izazova:

princi princi 14:04 27.04.2015

Re: Jal politika

Није, истина. Треба се изборити с дивљим лубеницама. Потпуно свет за себе.
svarog svarog 15:26 27.04.2015

Re: Jal politika

Мислим, забринутости што ће се та нека кључна ломљава изгледа догађати за време мог или живота моје деце најдаље унука


Ja ne verujem da će potpuna automatizacija doći tako brzo (nekih delatnosti da, ali većine ne) na stranu što će se pojaviti neki poslovi koje sada ne možemo ni da zamislimo.

Kad već filozofirate, da se i ja priključim :)

U tom scenariju potpune automatizacije ja vidim dve putanje (u dalekoj budućnosti):
jedna je nalik na matrix gde će ljudske jedinke biti prikačene na neke mašine koje će im slati nadražaje (audio, vizuelne, olfaktivne...) i hraniti ih nekom veštačkom hranom održavajući ih (nas) u životu. To bi automati mogli obavljati. To bi dovelo do prestanka reprodukcije i nestanka čoveka
Drugi put je osvajanje i naseljavanje svemira koje će zahtevati mnogo resursa, znanja i rada (mada možda ne fizičkog), a šta čoveka čeka na drugim planetama ko to može zna. Ovo bi dovelo do demografske eksplozije čovečanstva

Ja tipujem na drugu opciju :)
tess tess 18:56 27.04.2015

Re: Jal politika

Да, :), ово што сам написао уопште није израз оптимизма, пре искрене забринутости. Мислим, забринутости што ће се та нека кључна ломљава изгледа догађати за време мог или живота моје деце најдаље унука.

Hajde princi, nemoj da si baba. Zabrinuta.

Sada, u ovom trenutku, milioni djece na zemlji: žive pakao. Gladni, žedni, bosi, šikanirani, silovani, preprodavani, u ratu, u miru, na ulici, u nekom podrumu, na hladnom, u mokrom, ruševinama, etc.

I u odnosu na šta su ta tvoja, iskrena, predviđanja? U odnosu na ovo dobro sad, i ono, dobro, prije?
Po bo gu.

Svako vrijeme nosi svoje.- Rekle bi manje iskrene babe, ne američke, one iz Andrićevih kasaba.

Znači, i ja bih mom sinu(15) već napravila uvod u život, kataklizme, skaliranje, ovako: Znaš, to što će biti, hm, to će biti mnogo ružnije, jezivije, od onog koje sam imala, i, u odnosu što je imao deda, ili dedin deda.
m?
A on ljubopitljiv: Jao, jao, jadan ja, ali šta da radim, kako da se spasim?

-Ništa, bježi u Kanadu.
-Tamo, da mi unučići prožive lepo.
-Ili, ček, imam ideju, ostani sa mnom, napravićemo bunar za vodu i iskopati trap kao atomsko sklonište.
Čuvaće nas Kusturica i Rusi.-

Zašto da ne? Pametne ideje uz neprikladne realitete.

Mislim, trap kao atomsko sklonište je moje prirodnije sklonište od recimo ove dvojice, navedenih, baja.

И да, највећи проблем ће представљати управо та човекова склоност да све кључне проблеме трпа под тепих.

Kakve probleme i čije tepihe?
Beda, robovi i većina koja ih nije ni svjesna, ali im je izložena.
Ili ona manjina bogatih?

I ti kažeš "probleme će"

Nekakve budućnosti nezamislive i uznemirujuće na kojima će pisati 18+, a sve to živimo već sad. I sve to neće biti riješeno nikada.

Ili misliš na ove blogerske, jugoslovenske, probleme? Ove Top liste iz Zagreba, od srca, Beogradu: ucmizdravanja za Jugoslavijom? Dočim je, iza nje, u ratu raspale, ostalo: šizofrenika, invalida, poginulih, bez doma, posla, zdravlja, krova, budućnosti, emicionalno mrtvih i mrtvih konja, etc.
-i profitera.

Sve dok ne umre i poslednji pionir. Konfuzije u glavama generacija iza nas biće prioritet, ubitačniji od svih loših predviđanja.
Hm.

Samo dinamit postaviti i sve dići u pm. Konačno.

Isklofati tepih dinamitom. Zamisli.

Данас, међутим, то више није случај.

Da, danas smo Idiocracy.
Мислим, у извесном смислу, хомо сапиенс већ јесте на некој путањи деградације.

Ne u izvesnom smislu, nego (u osnovi) je odavno na putanji. Homo sapiens u egzodusu. Hajde dobro, na putu do raj.

Кад погледаш колико је довитљивости требало оним foragers да преживе, колико умећа и вештина је сваком индивидуалном примерку требало да преживи (да направи алат, оружје, да улови неку аждају од животиње, да је спреми а да при том не умре, без икаквих антибиотика, да преживи велике хладноће без радијатора, и велике врућине без ер-кондишна)

Hm. Da, izgubio je krzno. I kandže. I dobio senzibilnu kožu i lomljive nokte. Kijavicu i polipe u nosu. Ima Labelo i Niveu. I rukavice i borer.

Da li je naša svijest naš najveći neprijatelj il ono animalno? Animalno bi i tako samo preživjelo dovitljivije i lakše. I da li je svijest ta koja pravi udobnost, ili životinja u njoj želi LV torbu, ček, ako animalno i danas može preživjeti u neljudskim uslovima. U pećini, šumi, samo s kamenom, kopljem. Na koncu, zašto naše spirituelno toliko ne pripada prirodi?

I da li sam ja animalna ako znam zamijeniti česmu, moram kupitu kliješta i snage mi treba?

Ok, česmu napraviše talenti.

A i Kepler, Kopernik i Galileo sa primitivnim pomagalim odradiše skoro sve. Oni su bili genius.
да се снађе, и кад то упоредиш са овим нашим данашњим способностима која се углавном своде на то да кењамо по овом интернету,

Kako ko.

окренемо пар телефона и лапрдамо, или радимо неки number crunching, да ли у неком Екселу или неком другом пакету, кад је да би се прехранио потребно да одеш до најближе самишке, кад ти за пијаћу воду треба само да одврнеш славину,

Pa dobro, jesi li ti doktor s Kembridža ili zemljoradnik s Montane. A lijepo si mogao imati svoju baštu, traktor i ženu Šeril.
I teslačiti od jutra do sutra.
Biti siromašan, ali radan i pošten.
Baš te briga, nije Šeril tamo neka Ruža.

I da li je problem, u stvari, da su talenti izgubili vezu sa stvarnim potrebama civilizacije? Radi novca i pretplaćenosti: talenta? Radi prodaje magle i lične neupitnosti, bitnosti?

Te traže bakteriju na nekoliko kilometara pod ledom, a na površini ljudi, smrtnici, i dan danas imaju šugu.


I kada napraviš uvod o smaku svijeta sebi, djeci, unučićima, i Šeril, tu malu pripremu, napomeni ih da dnevno 600 miliona Indijaca koristi rijeku Gang. Danke. Da bi imali preglednost. Prvo, koliko je 600 miliona ljudi. I, drugo, za šta sve svakodnevno koriste tu jednu jedinu rijeku.


ту видиш колико смо на том неком индивидуалном нивоу потпуно деградирали.

Hm, unatoć evoluciji?
(p.s. dijaktrika kao sarkazam)
Јесмо отишли напред као врста, али смо на индивидуалном нивоу дефинитивно тупљи од наших предака.

Kako sad, napred korak kao vrsta, nazad korak kao individualci?
Ko čini vrstu, Marsovci?
I koja individua? Jim Carrey u The Truman Show.
Ili onaj tuplji predak, u plemenu, koji sluša pametnijeg?
U stvari, vrstu čine tuplji? I dan danas.
I da,
ja kao individua mogu i bez Tv i bez mesa, vrsta ne može. Ili?

Tedoh reći da su pohlepa i prosječnost dva najveća neprijatelja.

Ako decu spasiš od toga, napravio si od njih heroje.
A i sam Ajnštajn(il je Vitgenštajn:), reče da je slučajnost metod Boga ne bi li ostao anoniman.

Vrsta zdelala nesklade, a Bog bi poštopoto da ostane anoniman. Hm.

Ono: o preživjelim talentima, stvarno ne mogu da komentarišem. Mnogo liberalno. Mnogo. Šta god da kažem zazvučaću(zazvečaću) kao ruralan antropološki primjerak. Iskopina.

Pade mi na pamet, um, nekoliko SF filmova i knjiga.

Hajde zamisli taj svijet koji nastaje, preživljava iz udobnosti, u zabranima, i kupuje sebi talente kao torbe.

Zamisli te talente podobne tom svijetu?

Talenti pašu uz, i, u, fasciklu. Talenti uz sliku nad kaminom. Talenti u bojama. Talenti na baterije. Talenti od favele do Holivuda.

Kant je genija vezao uz lijepu umjetnost, ali i Kritika moći suđenja ima finu analizu genija i, hajde recimo, izučenosti. Evo jedan mali dio: "Ali, ako neko takođe samostalno misli ili peva, a ne samo shvata ono što su drugi smislili, pa, štaviše, pronađe ponešto što spada u umetnost i nauku, ipak ni to takođe nije razlog pravi razlog da se nazove genijem takva jedna (često velika) glava (u suprotnosti sa onim koga nazivaju glupakom, jer nikada nije sposoban za nešto više osim da uči i da podražava), jer se upravo to što je on pronašao moglo takođe naučiti,, dakle ipak leži na prirodnome putu istraživanja i razmišljanja po pravilima, te se ne može specifično razlikovati od onoga što se može zadobiti marljivošću posredstvom podražavanja."

Da dodam, Kant nalazi da se genije mora potpuno suprostaviti duhu koji podražava.

Znači, ti talenti od kojih će zavisiti svijet su učenici umrlih genija. U stvari, da li je vrsta dobila maximum genijalnosti, da li ona hoda po istom, i, ili, to što je već dobila koristi za samopreživljavanje ili degradiranje. Prepričavanje tuđih genijalnosti. I proživljavanje.

Zamisli samo koliko se njih zadesilo u pravo vrijeme na pravom mjestu.
U stvari, slučaj je, i, vladar.

Prije neki dan gledam konferenciju, samit, Fairtrade. Ou kakva parodija.

Svijet oduvijek teži za lijepim i znanjem, dobro, i sad, vidim, stvorena je potpuno nova hipoteza humanosti: o lijepom, znanju i dobiti. Kada je u jednom i dobro za sebe i dobro radi nečega.

Sjede ljudi u sali, hipokrizija u Armaniju, u toplom, na suvom, bezbjednom,
i razmatraju: dal berač banana radi u dobrim uslovima, dal banana ima markicu.- prepoznatljivu, brend- dal se markica slaže uz 21 vijek.

Dokolice i šarenilo čine vrh ove civilizacije. Unovčena estetika etike. Sve misleći da je njihovo postojanje nekakav poklon čovjecanstvu, beraču banane koji je navodno sišao sa drveta.

Maltene aristokratska samilost brižno kontemplira, i, pazi, marljivo, gleda u crno ispod nokta. I kreira prigodnu reklamu.

Jer mi smo talenti.

Banane zlatno žute. Mislim, nisu poluge, ali besmisao svetluca kako god okreneš.
Sjajno.
Šteta je propustiti rasplet ovog sada, u čemu smo. Bez genija smo sowieso.

U stvari, pristojan čovjek, koji drži do sebe, ne može da voli sva ta ekonomska i psihološka, marketinška, i tehnološka, šarlatanstva.

Ni da im se divi. Ma šta god predviđali.

U stvari, častan čovjek bi odbio da nude život samo njemu.

Toliko.

blogovatelj blogovatelj 23:08 27.04.2015

Re: Jal politika

Toliko.


Samo toliko?
Napisi jos nesto.
tess tess 10:26 28.04.2015

Re: Jal politika

Samo toliko?
Napisi jos nesto.

Reci, Bogie.

Šta te muči, cakani?

Nisam ostavila uobičajenu blogersku hrpicu, iza sebe?

Heh, nisam ni počela.

Nego, Bogie, sjetih se, ne odgovori mi, od zimus: zašto kupuješ, uzimaš, robu uz zidove trgovine, a ne i onu na sredini?

.. i, ovih par tema. hmm..
- Mislim, pametan je princi, ok nekad gnjavator, al pametan i lijepo piše. Shvatio bi on.-

No, tebi bi bilo: odveć.

Vidiš kako Kant piše o geniju i glupaku, i, zamisli da su glupaci, i, oni koji umiju učiti.
Prepričavati tuđe genijalnosti. Kao papagaji.
Cool.

I ti da si malo promislio,
zapitao bi se: a što da ostavljam hrpicu iza nje?
Znaš li što? (nije ti prvi put, m)


Evo, ovi što te preporučuju i oni da promisle: što sam ja ovde, kako sam danas, da li sam sjajno, evolutivno, na kojem stepeniku, zdravo, znam li što i šta preporučujem, čemu sve, imam li humanosti, talenta, čemu mi služi, da li sam pohlepan,
na koncu: koliko sam, samo, glup.
I dokon.

I to bi bilo to.

Vidi:
mali korak, od hrpice.

emsiemsi emsiemsi 14:17 28.04.2015

Re: Jal politika

princi

...
Талеб је бриљантна будала. Фантастично пише, има страшан смисао да кратко и језгровито формулише идеје (другим речима, не дави к'о неки),
...

Као и ја !
Само што ја нисам будала !
emsiemsi emsiemsi 14:30 28.04.2015

Re: Jal politika

tess

...
Toliko.


Алал вера !
Мислим да Таса Дебели, Фрихенд и Милан Новковић тешко могу да заједно окаче оволики чаршаф !
Buregdzya Buregdzya 15:40 28.04.2015

Re: Jal politika

emsiemsi
Као и ја !Само што ја нисам будала !

Ajde priznaj da ste dvojica pa se mestimično menjate. Ili zavisi od lekova - nekad traje dok počnu raditi...
princi princi 11:58 24.04.2015

Фасцинантна мапа зла.

Сваки руски гулаг. Интересантне дистрибуције.

oskar-z-wild oskar-z-wild 14:07 24.04.2015

Re: Фасцинантна мапа зла.

Шеруј линк плиз.
marco_de.manccini marco_de.manccini 20:24 24.04.2015

Re: Фасцинантна мапа зла.

Шеруј линк плиз.

desni miš na sliku ... pa View Image ... voilà.

čak i ako si na nekom levom brauzeru/sistemu opet mora da ima nešto analogno.
oskar-z-wild oskar-z-wild 22:48 24.04.2015

Re: Фасцинантна мапа зла.

Hvala brate.
oskar-z-wild oskar-z-wild 14:15 24.04.2015

Мало ничеанизма молим

Нажалост, осим увођења нових штос-појмова као што су политичар Клинт и Зен политика, промовишеш стару србијанску метамему коју је Мило Ломпар магистрално назвао дух самопорицања.
Domazet Domazet 18:29 24.04.2015

Secam se objasnjenja...

...kako je Zen uspeo da se odrzi i prosiri u Japanu. Koje sam procitao u, spreman sam da tvrdim i sada posle vise od dvadeset pet godina, najboljem turistickom vodicu za Kjoto ikada napisanom na engleskom jeziku.

Kada se Zen pojavio u Japanu tamo su vec vekovima postojale etabilirane budisticke sekte, ni malo miroljubive i ni malo spremne da prepuste uticaj nekakvim 'zelenom' pridoslicama. A Zen se ipak odrzao. Pise covek lepo, nisu Zen shavatali ozbiljno, mislili su da se radi o zajebanciji. Ispostavilo se da su se ljuto zahebali. Ja ih, medjutim, potpuno razumem. I ja sam dosao do istog zakljucka, posto sam na TV-u video cuvenog zen mastera, devedesetogodisnjaka, kako na nekoj svecanosti gadja lukom i strelom metu koja se ni ne vidi koliko je daleko. Sensei se petljao sa doticnim lukom i doticnom strelom jedno dva-tri minuta, sve dok mu strela nije ispala iz drhtavih ruku. Nakon cega su ga zustri disciples umotali u cebe (bilo je prohladno koliko to moze biti u Kjotu) i odneli ga sa poljane. A komentator je odusevljeno komentarisao kako je Sensei mentalnom strelom pogodio u sridu mentalnog cilja. Bas me zanima sta bi komentator-san rekao da je slican neverovatan uspeh postigao neki gajdjin....

Opet, sve razmisljajuci o uvodnom tekstu i mojim reminiscencijama na mladost, pade mi na pamet jedna zen misao. Srpski se politicari, onako djuture, kvalifikuju za Zen Senseije poput pomenutog sa svecanosti.

Zapravo dve misli, iz nekog razloga onaj komentator u mojim prisecanjima pocinje da poprima Krletov lik...Zen burazeru!
srdjan.pajic srdjan.pajic 07:47 25.04.2015

Re: Secam se objasnjenja...

I ja sam dosao do istog zakljucka, posto sam na TV-u video cuvenog zen mastera, devedesetogodisnjaka, kako na nekoj svecanosti gadja lukom i strelom metu koja se ni ne vidi koliko je daleko. Sensei se petljao sa doticnim lukom i doticnom strelom jedno dva-tri minuta, sve dok mu strela nije ispala iz drhtavih ruku. Nakon cega su ga zustri disciples umotali u cebe (bilo je prohladno koliko to moze biti u Kjotu) i odneli ga sa poljane. A komentator je odusevljeno komentarisao kako je Sensei mentalnom strelom pogodio u sridu mentalnog cilja.


Genijalno!

Tako i ja danas, u pauzi za ručak, samo nije niko morao da me umata u ćebe. A i strele su našle svoj put do cilja:





blogovatelj blogovatelj 12:25 25.04.2015

Re: Secam se objasnjenja...

Tako i ja danas, u pauzi za ručak


Bate, pa ti si Indijanac!
princi princi 09:43 27.04.2015

Re: Secam se objasnjenja...

Чироки!
mariopan mariopan 14:10 27.04.2015

Re: Secam se objasnjenja...

@ срђан пајић
freehand freehand 14:18 27.04.2015

Re: Secam se objasnjenja...

princi
Чироки!

Šošon
G r o f G r o f 21:49 24.04.2015

ofrlje...

autor je ofrljačio sa pojmom zen, otprilke toliko koliko političari politikom.
zen je sjedinjavanje, zen je tren kad misao naprosto nikne.
svako razmišljanje kvari taj tren.
zen je umetnost nerazmišljanja.

Neven Cvetićanin Neven Cvetićanin 11:46 25.04.2015

Re: ofrlje...

G r o f
autor je ofrljačio sa pojmom zen, otprilke toliko koliko političari politikom.
zen je sjedinjavanje, zen je tren kad misao naprosto nikne.
svako razmišljanje kvari taj tren.
zen je umetnost nerazmišljanja.




Grofe, grofe, nemoj da si bukvalista. Daj malo mašti na volju. Nikome nije to škodilo. I pogledaj malo gornje komentare gde je već odgovoreno o zenu i "zenu" u ovom tekstu. Dakle, kao kada se uđe u kuću, pozdravi se sa svima, tako i ovde - najpre pročitati sve prethodne komentare, uvažiti ljude i pozdraviti se sa svima, pa tek onda u neke svoje đireve. Da se ne bi ponavljali i raspravljali oko nečega što je ogovoreno davno i to pošto je rasprava krenula u drugom smeru


dali76 dali76 05:14 25.04.2015

..

Ja ipak mislim da nije problem srpske elite to sto ona ne zna da pravi male,konkretne korake ka uredjenomdrustvu/drzavi,pa se vata belosvetskih tema i zavera. Problem je u tome sto srpska politicka elita ne zeli da pravi bilo kakve korake u tom smeru.
Frljava politika nije posledica “frljavosti”, vec je po meni posledica jasnog interesa da se ne uradi nista,odnosno da se sacuva status kvo.

Asto bistre svetsku politiku? Zato sto je popularno medj rajom ;sto puk ima manje skole , to je vise eksperata medjunarodnih odnosa i nepravednog sveta.
A potraga za dezurnim krivcima ,vanjskim, ili unutrasnjim,je omiljena zabava koju vlast rado priredi puku.
Na marginama geopolitike,Srbija je prepustena svojim politicarima koji stvaraju izmisljenu stvarnost gde Srbija ima vaznu,neutralnu ulogu,a njen se lider konstantno bori protiv sile i nepravde sto mu preti svako malo.








princi princi 09:48 25.04.2015

Još jedni koji praktikuju zen u politici

Milan Novković Milan Novković 10:12 25.04.2015

Re: Još jedni koji praktikuju zen u politici

princi

Ja ne mislim da je baš takav odnos snaga (u kockanju)

Ima zapadnih banaka pred pucanjem i dosta je zapad nervozan što se tiče mogućeg grčkog bankrota.

A Grci su bankrotirali i ne mogu da servisiraju tekući dug.

Pa su Italija, Španija i Portugalija isto tako u jako nezavidnoj situaciji, što čini otpisivanje dela grčkog duga, na već neki način, jako teškim, tj onda i ove tri države mogu da traže pomoć.

Na neki način će se deo, dosta je verovatno, nekako ipak "otpisati", recimo restruktuiranjem.

Pa će se pustiti Rusi i Kinezi u region, Rusi sa gasovodom, Kinezi sa lukom pa posle prugom na sever, to je, u stvari, i "zvanični" deo novog puta svile.

Pa možda dozvole Grcima paralelnu valutu.

Ako US ne uspe u međuvremenu sa destabilizacijom u regionu, recimo u Makedoniji - državni udar je već proban ali nije uspeo, sad idu Albanci, pa ako ni oni ne uspeju onda potencijlani haos sa bombama i sličnim.

A ako ne Makedonija onda Srbija, kao, možda, lakša opcija pošto kroz nju treba da ide i gasovod, pa hub, pa pruga, ...al sve su ovo teorije.
Milan Novković Milan Novković 11:30 25.04.2015

Kompleksan sistem

U opštem slučaju je političko-ekonomski sistem kompleksan sistem.

To je jedna dimenzija - tip sistema.

U drugoj dimenziji se "kreće" misaono okruženje, koje bi, po nekom ontološkom redu koji ima neke veze sa ovim blogom išlo od filma (mašta, misaoni "sistem" sa malo slabašnih ograničenja), preko teorije (misaoni sistem sa više oštrijih ograničenja), do prakse, gde je razmišljanje uronjeno u sistem u nekoj svojoj celini.

Komleksni sistemi su jako teški za analizu pošto imaju dosta "nezgodnih" osobina. Recimo "emergence", pojavljivanje novih osobina sistema koje izranjaju iz organizacije nemoguće za analizu "klasičnim" metodama, tj osobina, čak i kad ti je jasna, nije dekontruktabilna, nego je fenomen, u sistemu se pojavila fenomenologija, osobina se pojavila "niotkud".

Svašta imaju ti sistemi što čini razmišljanje i ponašanje teškim - jako su nelinearni, imaju povrane sprege sa fazim kašnjenjima, jako su kompleksni u hijerarhijskoj strukturi (neki delovi su im isto tako kompleksni sistemi samo u manjem obimu).

Ono što ih čini, u toj kompleksnosti, posebno nezodnim:

- Otvoreni su na nivou jedne države a jako dinamični u strukturi, pa ih značajno "cimaju" i spoljni faktori.

- Podložni su efektima "leptira", lavine i umeju naglo, neočekivano i jako brzo da naprave faznu tranziciju, nažalost najčešće sa značajno negativnim kratkoročnim efektima iako efekti na duži rok umeju da budu pozitivni.

I recimo posmatraš onda Ben Bernankea, diploma sa Harvarda, pa doktorat sa MITa, pa profesor u Prinstonu ... i da ne nabrajam, niko ne sumnja u njegovu pamet niti "akademičnost".

Ajd kad pričam o dimenzijama neka sada on bude jedna, a George Soros sa Popperom (bio mu profesor) i refleksivnošću sleš "piecemeal engineeringom" - male refleksivne akcije kad im je zgodno vreme, tj čeka se zgodno vreme i ograničava "sila" - baš ovih godina ne daju rezultate - problemi u US su strukturalni, ne ciklični, povratne veze ("glasovi" sa "terena" koje bi teoretičari trebali da koriste za upravljanje) kasne, a svet ode i neće da čeka Soroša i Poppera.

I ima tu prostora za Harija kako ti pričaš, ali je sve to jako kompleksno, teško i opasno, pogotovo kako se zakasni sa potezima, pošto Hari u relanom životu uvek ima ne jednog nego nekoliko "faca" koje prave šum u sistemu i redosled koraka je težak i jako važan, tj ne želiš nemire u New Yorku gde će policija da puca na deonstrante.

A NYPD je cela mala armija, skoro pa u prvih 10 u svetu, a po "ontologiji", i filozof uvek provocira korišćenje ove reči, prvo ide red pa tek onda slobode.
princi princi 11:52 25.04.2015

Re: Kompleksan sistem

Čekaj, bre, Milanče, pa jel nisi ti meni objašnjavao koliko pre neki mesec kako su finansijski i političko-ekonomski sistemi boza za naponska stanja u stenskim masivima i betonu?
Milan Novković Milan Novković 12:17 25.04.2015

Re: Kompleksan sistem

princi
Čekaj, bre, Milanče, pa jel nisi ti meni objašnjavao koliko pre neki mesec kako su finansijski i političko-ekonomski sistemi boza za naponska stanja u stenskim masivima i betonu?

Srpski jesu sigurni, tamo da staviš šačicu seljaka da vodi zemlju bolje bi se živelo.

Pa imaš Finsku, npr, pala mi sada na pamet njihova reforma školstva gde ukidaju predmete a uvode teme - u stvari jeste boza za većinu nelinearnih i kopleksnih fizičkih sistema zato što imaš čoveka kao inteligentnog entiteta u sistemu.

A onda iznad čoveka imaš prosečnog političara na vlasti, pa oligarha - e sad pošten analitičar povrh ove postavke, u nekom većem sistemu, definitivno pokušava da ti otme lebac u analitičkom poslu koji se po kompleksnosti približava tvom
princi princi 12:22 25.04.2015

Re: Kompleksan sistem

Pa imaš Finsku, npr, pala mi sada na pamet njihova reforma školstva gde ukidaju predmete a uvode teme - u stvari jeste boza za većinu nelinearnih i kopleksnih fizičkih sistema zato što imaš čoveka kao inteligentnog entiteta u sistemu


Ta Finska polako za školstvo i edukaciju postaje ono što su Čerčil i Čak Noris odavno postali za svet internet citata: nepresušni izvor blesavih primera.
Milan Novković Milan Novković 12:34 25.04.2015

Re: Kompleksan sistem

princi
Pa imaš Finsku, npr, pala mi sada na pamet njihova reforma školstva gde ukidaju predmete a uvode teme - u stvari jeste boza za većinu nelinearnih i kopleksnih fizičkih sistema zato što imaš čoveka kao inteligentnog entiteta u sistemu


Ta Finska polako za školstvo i edukaciju postaje ono što su Čerčil i Čak Noris odavno postali za svet internet citata: nepresušni izvor blesavih primera.

Nisu loši oni i ima ovo smisla, personalizovano učenje jeste budućnost, kakav je smisao tebe i mene u istom predmetu, kod istog profesora, ako ti mnogo više znaš u početku, više te interesuje, npr, raličit "workflow" za razne individualce je budućnost, pa topics, tj štaće ti geografija kao opšti predmet, pa učiš o Čileu, npr, kroz taj opšti obrazac, ako neko "vuče" na stranu gde će mu iz geografije biti važnija i interesantnija geologija, nekom biologija itd.

Ja se još sećam, sada stare, studije što su US Educause uradili sa MIT-jem gde su došli do sličnih zaključaka, Finska je samo sada napravila korak.

I to je to, ja mislim, topic ili više njih u paketu, multidisciplinarnost je moćan obrazac zbog leverage efekta znanja iz jedne oblasti u drugoj, pa projekti umesto dosadnih predavanja i klasičnih časova, koji, naravno, trebaju do neke granice, i onda kolaborativni projekti.
princi princi 12:42 25.04.2015

Re: Kompleksan sistem

Da, s tim što ja mislim da poboljšanja više treba da idu u pravcu načina na koji se uči a ne onoga što se uči. Neke elemente, azbuku, jednostavno moraš da naučiš. Što je svet složeniji to će i ta azbuka biti kompleksnija i teže će biti ovladati njom. Lepo zvuči ona da "škola treba da nauči decu da razmišljaju", dakle lepo, ali prazno i netačno. Ne možeš ti razmišljaš ni o čemu. To o čemu, e to je posao škole da te nauči te elemente. A kako ćeš ti posle s tim da se izboriš, koliko ćeš biti kreativan, to je vrlo individualno, mislim da to ne može u školi da se uči. Tako to što se tiče predmeta. Da sumiram, ne da ne treba redukovati broj predmeta i količinu znanja koju učenici treba da savladaju, n nego potpuno suprotno.

Ali ono što je bitno, to je da su postojeći načini učenja vrlo neefikasni, da bi ljudi mogli mnogo korisnije da koriste svoje vreme, tj da za isto vreme nauče mnogo više. Ima nekih vrlo dobrih pomaka u tom pravcu u poslednje vreme, dosta kognitivnih naučnika se bavi tim, ima i finih na tu temu.
emsiemsi emsiemsi 15:18 25.04.2015

Re: Kompleksan sistem

Milan Novković
princi
Pa imaš Finsku, npr, pala mi sada na pamet njihova reforma školstva gde ukidaju predmete a uvode teme - u stvari jeste boza za većinu nelinearnih i kopleksnih fizičkih sistema zato što imaš čoveka kao inteligentnog entiteta u sistemu


Ta Finska polako za školstvo i edukaciju postaje ono što su Čerčil i Čak Noris odavno postali za svet internet citata: nepresušni izvor blesavih primera.

Nisu loši oni i ima ovo smisla, personalizovano učenje jeste budućnost, kakav je smisao tebe i mene u istom predmetu, kod istog profesora, ako ti mnogo više znaš u početku, više te interesuje, npr, raličit "workflow" za razne individualce je budućnost, pa topics, tj štaće ti geografija kao opšti predmet, pa učiš o Čileu, npr, kroz taj opšti obrazac, ako neko "vuče" na stranu gde će mu iz geografije biti važnija i interesantnija geologija, nekom biologija itd.

Ja se još sećam, sada stare, studije što su US Educause uradili sa MIT-jem gde su došli do sličnih zaključaka, Finska je samo sada napravila korak.

I to je to, ja mislim, topic ili više njih u paketu, multidisciplinarnost je moćan obrazac zbog leverage efekta znanja iz jedne oblasti u drugoj, pa projekti umesto dosadnih predavanja i klasičnih časova, koji, naravno, trebaju do neke granice, i onda kolaborativni projekti.

Не их се баш сложио !
Систем функционише (и) на најмањем заједничком садржаоцу, дакле, нису битни само сингуларитети - да свако од нас "учи" шта се њему свиђа, него да (и) свако од нас има заједнички садржалац знања --- како би се могла успоставити кохеренција и креирати вектор интензитета различитог од нуле. У супротном, ако би се остварио толики степен индивидуализације --- са порастом бројева, тј. јединки, тапкали би у месту итд ...
Успут --- јбт., ала сам се расписао !
berislav083083 berislav083083 12:52 25.04.2015

Berislav Kangrga

Odličan tekst. Poenta je da trošimo energiju na nebitne stvari ili na stvari koje nam donose čtetu. A nemamo energiju za one stvari koji ce nam danas ili sutra doneti boljitak. Razmisljam ko je tu kriv? Narod ili političari? Onda da se nadovezem na daleki istok uz ovaj tekst pa da napomenem da postoji kineska izreka: " Narod je ćup. Voda u ćupu je vlast. Kakvog je oblika ćup ( tj. kakav je narod ) takvog oblika će biti i voda.
dali76 dali76 15:56 25.04.2015

Re: Berislav Kangrga

Vlast ima priliku da menja svoje ponasanje ,da promenom oblika cupa , oblikuje vodu(narod).
Politicari to ne zele ,a u repertoaru svojih izgovora pronadju I taj,takav je narod.
To naravno ne znaci da je bilo koji punoletni pojedinac oslobodjen , ili imun na odgovornost, vec samo da kolicina odgovornosti ovisi o polozaju u drustvu/drzavi.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana