Muzika

Pet, šest ljudi

antioksidant RSS / 26.08.2015. u 07:37

zadovoljstvo mi je citati. preporuke su korisne.

martine hvala

 *****************

 gost:  martin krpan 

 

Dubinu „patološkog post-komunizma" u Srbiji, 26 godina nakon rušenja Berlinskog zida fantastično oslikava citat Lazara Stojkovića: ..."konačan prestanak maštanja o reindustrijalizaciji koju će doneti neki krupni investitori iz inostranstva. Oni se ionako, bar u novijoj istoriji Srbije, nikada nisu pojavljivali bez debelih subvencija i ekspresnog proglašavanja njihovih ugovora državnom tajnom."

Pet, šest ljudi i to je to.

http://www.b92.net/biz/fokus/intervju.php?yyyy=2015&mm=08&nav_id=1024815

Tags: Stojković, Lazar, Start, up, futurizam, kosmopolitizam, ekscentričnost, razvoj.

 

***************** 

 (imajuci u vidu probleme sa linkovanjem (ne rade iz hroma a i kad rade retko se otvaraju u nastavku je originalna prepiska s martinom i intervju)

 

***************** 

 

Srbin u Silicijumskoj dolini

Prije par sedmica sam na ovom sajtu preletio preko intervjua sa izvjesnim Lazarom Stojkovićem. Juče sam taj intervju ponovo izguglao i za mene nema sumnje da se radi o jednom od najboljih intervjua na ovom sajtu ikada.

"Do januara ove godine Lazar Stojković je radio na UC Berkeley School of Information na poziciji asistenta Mortena Hansena, jednog od najistaknutijih profesora menadžmenta u svetu. U martu se, međutim, odlučuje da napusti akademsku karijeru i zauzima poziciju glavnog dizajnera proizvoda u jednom novom start-apu u San Francisku. Ono što za sada o tome može da kaže jeste da je okupljen "fantastičan tim" (o čemu, recimo, govori podatak da je "prethodna kompanija koju je osnovao naš CEO 2013. godine prodata za preko 200 miliona dolara") u koji su investirale neke od najznačajnijih američkih "venture capital" firmi: Founder Collective (investirali u Uber, BuzzFeed, Periscope, IFTTT, Venmo, Vimeo, itd), General Catalyst (investirali u Airbnb, Snapchat, itd.); Formation 8 (investirali u Oculus). Pored toga, međutim, sagovornik Novog magazina nije izgubio sve veze sa Srbijom, naprotiv; trenutno kao mentor u beogradskom ICT Habu, ali i na druge načine, pomaže razvoj start-ap kompanija i povezivanje naše tehnološke zajednice sa Silicijumskom dolinom.

U SAD ima mnogo naših ljudi, naročito u oblasti visokih tehnologija, ali povratne sprege nema. Dačić je pre dve godine bio u SAD na investicionoj konferenciji, kakvi su efekti?

Efekti su svakako dobri za Dačića i pripadnike državne delegacije koja je turistički obišla Zapadnu obalu. Ni Majkrosoft nije loše prošao, jer mu je tadašnji predsednik Vlade usput ostavio još novca srpskih poreskih obveznika. Sve u svemu, ceo taj put mogao bi da se okvalifikuje više kao "shopping trip" za trošenje novca, nego kao investiciona konferencija za njegovo privlačenje. Osim toga, sam događaj u San Francisku bio je amaterski organizovan - niti je imao bilo kakav publicitet u lokalnim medijima, niti je postojala vidljivost u ovdašnjoj tehnološkoj zajednici.

Veću korist od toga donela je majska poseta mojih prijatelja iz 500 Start-ups, drugog najboljeg start-ap akceleratora u svetu, zvezdarskom ICT Habu. Osim predavanja koje su održali start-apima u Beogradu i Novom Sadu, njih trojica su tom prilikom odlučili da 500 Start-ups investira u TruckTrack Vuka Nikolića. Kasnije se jedan od njih odlučio i da kupi stan u Beogradu, jer se potpuno zaljubio u atmosferu srpske prestonice. To su direktne strane investicije, a ne politički marketing.

Što se povratne sprege između tehnološke dijaspore i Srbije tiče, ne bih se složio da ona uopšte ne postoji, ona je samo u skladu sa opštim privrednim okruženjem u zemlji.

Kakva je na osnovu vašeg iskustva ta poslovna klima?

Poslovnu klimu u Srbiji karakterišu: neefikasnost javne uprave i gomila nepotrebne birokratije; arhaičan sistem obrazovanja, uglavnom neprilagođen potrebama tržišta, koji ne proizvodi dovoljno kvalifikovane radne snage; sporost sudova i proizvoljno tumačenje čak i onih relativno savremenih zakona. Uvek se setim onih momaka koji su završili u zatvoru zbog affiliate sajta i dečka kome je tržišni inspektor uručio pozamašnu kaznu za obavljanje delatnosti za koju nije registrovan zbog 10 evra koje je dotični zaradio za godinu dana od specijalizovanog bloga o parfemima. Ako postoji nerazumevanje za bilo kakvo tehnološko preduzetništvo, čak i na tom najnižem nivou, šta onda reći za ozbiljnije poslove?

Kad ste već pomenuli visoke tehnologije, u Srbiji se mnogo govori da je to naša šansa, primer koji ste pomenuli to demantuje.

I ne samo to. U Srbiji nema propisa koji bi potpomogli dalji razvoj tehnološke industrije. Na primer, Srbija još uvek nema pravni ekvivalent "safe harbor" stavki iz američkog Digital milenijum kopirajt akta (Digital Millenium Copyright Act - DMCA), koji je na snazi još od 1998. godine, a predstavlja zakonski mehanizam zaštite za kreatore digitalnih proizvoda od pokušaja drugih da zloupotrebe njihove mobilne aplikacije.

Sa druge strane, ima mnogo propisa koji sprečavaju bilo kakav napredak u određenim oblastima, u čemu ubedljivo prednjači Narodna banka Srbije. Moj omiljeni primer čak nije ni ceo onaj višegodišnji cirkus sa PayPalom koji je nastao zbog zakona o deviznom poslovanju, već zabrana NBS da domaća pravna lica imaju bilo kakve veze sa bitkoinom. Čisto da stavimo stvari u perspektivu, dotična tehnološka inovacija koju po značaju mnogi ovde upoređuju sa World Wide Webom, počinje polako da menja kompletan dosadašnji finansijski sistem i, sa investicijama od blizu 360 miliona dolara, samo od početka ove godine predstavlja ubedljivo najbrže rastuću tehnološku oblast u svetu kada je reč o investiranje u start-apove. Naravno, od toga ni dinar neće završiti u Srbiji.

Posledice?

Nerazumevanje da u današnjem globalizovanom svetu niko ko se bavi tehnologijom jednostavno ne mora da trpi sve ovo gore pobrojano. Zahvaljujući poslovanju koje nije vezano za fizičku lokaciju, svako ima slobodu da bilo kada želi izmesti svoj biznis gde god poželi, a sa njim i kompletne poreske i druge prihode za zemlju u kojoj je biznis registrovan. I ljudi to i rade. Čim se pojave bilo kakvi prihodi, gotovo svi koji imaju veze sa tehnologijom - od frilensera do preduzetnika - Srbiji se zahvale na saradnji, zatvore firmu tu i otvore preko Interneta kompaniju u Delaveru, Singapuru ili negde drugde, jer im jednostavno ne pada na pamet da finansiraju postojeći sistem u Srbiji. Ubrzo nakon što se biznis izmesti iz Srbije, dobar deo shvati da ni oni ne moraju baš da budu tu, nakon čega sledi emigracija.

Najalarmantnija stvar u vezi sa ovim poslednjim je što se uopšte ne radi o običnim inženjerima, koji ionako odlaze u ogromnom broju već skoro 25 godina i čija svaka kupljena karta u jednom pravcu, bar u slučaju IT stručnjaka, Srbiju košta između 50 i 100 hiljada evra, jer je to cena njihovog obrazovanja. Ne, ovde je reč o preduzetnicima koji pokreću nove poslove, stvaraju vrednost, otvaraju nova radna mesta. A svako radno mesto u tehnološkoj industriji u proseku kreira još 4,3 druga radna mesta u privredi, dok, na primer, svako radno mesto u proizvodnji kreira samo 1,4 druga mesta. Njihov egzodus - koji se, bar sudeći po krugu ljudi koje poznajem, samo ubrzava poslednjih godina - ne samo da dugoročno znači ogroman finansijski gubitak za zemlju, već predstavlja i svojevrsnu nacionalnu katastrofu.

Dakle, povratne sprege nema, jer se oni ne vraćaju u Srbiju?

Zbog svih ovih stvari o kojima sam govorio retko kome ko je iole profesionalno ostvaren u inostranstvu uopšte pada na pamet da se vraća i pokreće bilo kakav biznis iz Srbije. Umesto toga, ljudi se odlučuju za nešto drugo: osnivaju kompanije tamo gde je poslovna klima dobra, što znači ne u Srbiji, a onda Srbiju koriste kao neku vrstu domaće autsorsing destinacije. Odnos cena-kvalitet tu je zaista odličan. Na primer, za godišnju platu jednog dobrog softverskog inženjera u San Francisku, u Beogradu se može zaposliti ceo tim.

Naravno, američke kompanije koje su osnovali naši ljudi koriste to kao "tajno oružje", pa se tako, na primer, ceo razvojni tim veoma uspešnog start-apa Frejm iz Silicijumske doline nalazi u Nišu, jer je odatle njegov osnivač Nikola Božinović, koji inače već gotovo 20 godina živi u Americi. Takvih primera ima mnogo. Poznajem nekolicinu ljudi koji su potrošili bukvalno milione dolara na autsorsing u Srbiji tokom poslednjih desetak godina. Oni bi vrlo rado investirali u srpske start-apove, i ne samo oni, ali je ponuda još uvek jako tanka, poslovna klima nikome ne uliva poverenje, a start-ap ekosistem je u ranoj fazi razvoja, pa do tih transakcija još uvek ne dolazi u nekom značajnijem broju.

Start-ap eko sistem. Šta pod tim podrazumevate?

To znači, prvo, konačan prestanak maštanja o reindustrijalizaciji koju će doneti neki krupni investitori iz inostranstva. Oni se ionako, bar u novijoj istoriji Srbije, nikada nisu pojavljivali bez debelih subvencija i ekspresnog proglašavanja njihovih ugovora državnom tajnom. Drugo, to znači prepoznavanje resursa kojima raspolažemo, dakle pametnih mladih ljudi koji se bave tehnologijom, s jedne strane, i pružanje tim ljudima najboljih uslova za život i rad, sa druge, umesto da im se i jedno i drugo na svakom koraku otežava.

Na primer, šta bi se desilo kada bismo u Novom Sadu umesto brojnih postojećih firmi koje se bave autsorsing uslugama imali stotinjak kompanija fokusiranih na proizvode kao što je Eipix? Odgovor: imali bismo oko 15.000 novih radnih mesta, veoma bogatu prestonicu Pokrajine, visok rast životnog standarda u tom delu zemlje i mnogo naplaćenog poreza.

Ta prilika neće trajati večito. Procenat mladih preduzetnika kojima je jedini cilj da odu iz zemlje, jer u njoj ne vide nikakvu perspektivu, iz godine u godinu raste. Strani investicioni fondovi bukvalno otimaju najperspektivnije nove srpske start-apove. Na primer, bugarski Eleven raspolaže sa desetak miliona evra kapitala, mahom iz evropskih fondova. U okruženju koje im ne nudi baš ništa osim problema, tridesetak najzanimljivijih srpskih start-apova prodalo je svoje vlasničke udele Elevenu uz obavezu preseljenja u Sofiju, ruku na srce, uglavnom privremenog. Ko zna koliko će novih kompanija, koje bi mogle da budu novi Nordeusi, Srbija zbog toga izgubiti u korist svog istočnog suseda?

I vi spadate u grupu mladih ljudi koje opisujete. Opisali ste i razloge zbog kojih se odlazi. Ipak, konkretno, zašto ste vi otišli iz Srbije?

Kao što ste rekli, otišao sam iz svih onih na početku ovog razgovora navedenih razloga, plus opšta društvena klima koja je, nažalost, izuzetno nezdrava. Iako ima solidan potencijal da bude lepo mesto za život i posao, zemlja u kojoj sam rođen postala je udžbenički primer negativne društvene selekcije i jednostavno nije zemlja u kojoj želim da živim i u kojoj bih jednog dana trebalo da odgajam svoju decu.

Šta ste pronašli u Americi?

U Zalivskoj oblasti San Franciska pronašao sam jedno napredno, stimulativno, kosmopolitsko okruženje, zagledano u budućnost. To je neki jedinstveni koktel globalizacije, hakerskog idealizma, hipi etike, mešavine vrednosti koje kreira tehnološka industrija sa starim kapitalizmom Zapadne obale, umetničke ekscentričnosti San Franciska, tipično kalifornijske opuštenosti i vere u to da ovde svojim znanjem svet možemo da učinimo boljim mestom. Osim toga, Zalivska oblast, tj. Silicijumska dolina, ima ubedljivo najveću koncentraciju pametnih ljudi na jednom mestu u celom svetu.

Filozofija razvoja u SAD, u poređenju sa Srbijom, ako to uopšte ima smisla?

Poređenje nema previše smisla, jer su filozofije poslovanja i poslovna klima dijametralno suprotni između ove dve zemlje. Biznis je u Americi nacionalni sport broj jedan. Čak i ljudi koji rade relativno slabo plaćene poslove, trude se da imaju svoj mali investicioni portfelj hartija od vrednosti i svi prate kretanje cene akcija na berzi. Kada govorimo o preduzetništvu, kapital je dostupan za bilo koju dobru ideju. Start-apovi se ne fokusiraju toliko na profit na kraće staze, već teže brzom rastu. Tako nije ništa neobično da investitori u neki neprofitabilni biznis investiraju i po stotinjak miliona dolara. A desi se i, recimo, čak 1,2 milijarde kao u slučaju Snapchata, iako ta firma do sada nije napravila nijedan cent prihoda, jer znaju da će novac sam po sebi kasnije doći ako se napravi proizvod koji ima vrednost za veliki broj ljudi.

U Srbiji ništa od gore nabrojanog nije slučaj. Korporativizacija praktično ne postoji, što je posledica skandalozno visokih troškova osnivanja i vođenja akcionarskog preduzeća kao forme privrednog društva. Poređenja radi, u Americi osnivanje korporacije košta 150-300 dolara, završava se brzo preko Interneta, ne postoje tekući troškovi ako nema prihoda i zato maltene svi imaju registrovanu neku firmu. Pošto su korporacije u Srbiji za domaće privrednike skupa egzotika, većina ekonomske aktivnosti ide kroz preduzetnike - "sole proprietorship" - i društva sa ograničenom odgovornošću. Posledica toga je da je Beogradska berza danas potpuno irelevantan faktor, tako da je i interesovanje građana za investiranje tim putem praktično nepostojeće. To dalje vodi ka tome da se imućniji ljudi uglavnom odlučuju za investiranje u nekretnine, što je jedan od najkonzervativnijih pristupa investicijama i donosi najmanju dobit. Što se pokretanja novog posla tiče, u Srbiji to u većini slučajeva znači pozajmljivanje novca od PRP - porodica, rodbina i prijatelji - ili odlazak u banku po kredit. "Venture capital" ne postoji, što srpske firme onda stavlja pred izazov da moraju što pre da budu profitabilne, jer jednom kada početni kapital nestane - "game over". Niko ne razmišlja o agresivnom rastu koji se kasnije može pretvoriti u masivne prihode i tržišnu dominaciju, jer su fokusirani na to kako da plate PDV sledećeg meseca za prodatu robu ili usluge koje još uvek nisu ni naplatili. Zbog toga svi otvaraju pekare, kafiće i kioske brze hrane: promet kreće odmah i "cash flow" se brzo stabilizuje. Zbog svega toga Srbija ima primitivnu ekonomiju koja je u proseku oko pola veka iza razvijenog sveta.

Predlagali ste pre dve godine da se Srbija orijentiše ka razvoju robotike, civilnih bespilotnih letelica i 3D štampe. Niko vas nije čuo. Šta se desilo u međuvremenu u tim sferama, da li je sad kasno za to, šta su nove prilike, ako ih ima?

Sva tri i dalje stoje kao ogromne prilike za razvoj, jer će potražnja u srednjem roku biti toliko veća od ponude da je i dalje u pitanju fantastična biznis prilika. Druge dve nove prilike su Bitcoin i Virtual Reality.

Bitcoin i kriptovalute - koje, kao što rekoh na početku, nijedno pravno lice u Srbiji ne sme ni da takne, zahvaljujući uobičajenoj kratkovidosti Narodne banke Srbije. Blockchain kao "open source" projekat već obećava da postane osnova svih finansijskih transakcija u budućnosti, i ne samo njih, a već sada počinje polako da ubija praistorijske biznise koji se oslanjaju na skupe informacione transakcije, kao što je na primer Vestern union.

Virtual Reality je drugi veliki talas tehnološke inovacije koji nama kao čovečanstvu, nakon tridesetak godina iščekivanja i razočaranja, konačno stiže zahvaljujući tehnologijama kao što su Oculus, u vlasništvu Facebooka; Magic Leap, glavni investitor Gugl; HoloLens, Majkrosoftovo čedo, pa čak i Cardboard, Guglov genijalni projekat za upotrebu pametnih telefona kao VR naočara. Ovaj mega trend će dugoročno potpuno promeniti gotovo celokupnu ljudsku interakciju sa mašinama, od toga kako radimo do toga kako se zabavljamo u slobodno vreme. Rekao bih da su startne pozicije što se platformi tiče već zauzete - bar za prvo vreme, jer su pomenute korporacije potrošile milijarde dolara na istraživanje i razvoj tih tehnologija - ali postoji ogroman prazan prostor što se tiče kreiranja sadržaja za njih. Narednih godina će se na tome praviti imperije."

 



Komentari (347)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

naginata_83 naginata_83 13:20 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi


Baš sam juče, prekjuče čitao neku analizu gde se kaže da je to u stvari najveći problem Kine. Oni sada treba da pređu sa masovnih proizvođača jeftinih proizvoda na proizvode sa više znanja, tehnologije itd. Za to im je potrebno znanje, a radnici nisu stigli da se usavrše u jednoj oblasti jer su svaki čas skakali sa pravljenja jednog proizvoda na drugi, kako se šta isplatilo


Odakle ti to? Kina danas proizvodi sve vrste industrijskih proizvoda? bukvalno od igle do lokomotive i to one magnetne il kako vec. Oni imaju isti problem koji je ranije imao Japan - spoljnja potraznja nedovoljno raste a domaca nikako da sustigne ocekivanja. Izgleda da Azijati jednostavno nisu stvoreni za konzumentska drustva.

Meni je smesno da za danasnju ekonomiju je korisnija jedna Saudijska Arabija koja sve sto od nafte zaradi potrosi na trice i kucine i nista sama ne proizvede nego jedna Norveska koja stedi i ubacuje novac u investicione fondove za buducnost svoje dece.
emsiemsi emsiemsi 13:22 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

naginata_83
Ма да --- очајни Немци, начисто пропадоше !
Успут --- делује ми да 'имаш соли у глави', па сам сада збуњен, јер пишеш то што сам цитирао.


Nisam rekla da nacisto propadose vec da i oni koji su 50 godina ispred nas u razvoju tehnologije, imaju izuzetno kvalitetne proizvode, visoku produktivnost itd. imaju trenutno problem sa plasmanom svojih industrijskih proizvoda. Zasto? Zato sto je od 2008. svugde posustao rast. Sto se novi kupci ne stvaraju dovoljno brzo koliko raste produktivnost u Kini, Nemackoj, Japanu, Koreji. Zato sto SAD ne uspeva vise da reciklira tolike trzisne viskove a Kina, Japan, Koreja, Nemacka nikako ne uspevaju da stimulisu potrebnu domacu traznju itd.

Vise od 40 godina svet se pokrece putem americkog duplog deficita, budzetskog i trgovinskog, tako sto amerika apsorbuje visak industrijskih proizvoda iz ostatka industrijalizovanog sveta u zamenu za to sto se visak novca koji iste zarade reinvestira kroz Wall street... i tocak se okrece.

Sada se zaglavio mehanizam. Em je financijalizacija uzela previse maha pa se novac ne spusta dovoljno u realnu ekonomiju, tj kod potrosaca, em jednostavno nema vise ko da kupi tolike frizidere, pegle, golfove i sl. Zemlje u razvoju su svasta pokupovale na kredite koje nemaju kako da vrate (koji su im dati upravo kako bi kupovale)...

Dakle, ne vidim da je industrijalizacija resenje. Dok je virtuelna ekonomija i sfera usluga informacionog drustva zaista sansa cini mi se. Novac je ionako samo cena naseg poverenja. Dok je fizicki svet ogranicen i ne moze se raubovati beskonacno (da za svaki dolar rasta napravis po nepotrebnu peglu i ubedis nekoga da baci staru koja radi i pride zagadis zivornu sredinu), u virtuelnoj sferi i pruzanju usluga nema granica.


Пишеш опширно, свака част.

naginata_83 naginata_83 13:25 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Пишеш опширно, свака част.


Moja firma zbog globalne krize je trenutno u problemu... Ovih dana cekamo Godoa... a ja uzaludna pisem komentare po blogovima... cu da skrenem od dosade Problemi 21. veka
svarog svarog 13:27 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Pa nek arapi malo zvrnu slavinu na proizvodnji nafte pa neće bude više kriza
svarog svarog 13:28 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Odakle ti to?


kad budem imao vremena i mogućnosti naćiću taj tekst i linkovaću
freehand freehand 13:29 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

svarog
Pa nek arapi malo zvrnu slavinu na proizvodnji nafte pa neće bude više kriza

Pa skoči cena nafte a Rusija počne da zarađuje?
freehand freehand 13:32 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

svarog
freehand
A neko bi recimo rekao šta vas boli tuki za to, pustite ljude da rade skinite im državu sa grbače i sami će naći šta znaju da prave i šta mogu da prodaju. Al to je onaj odvratni libertarijanizam koji ič ne jebe ove silne analitičare što vole tuđom guzicom da mlate gloginje

Pa će svi da krenu u tu crnu metalurgiju i razvoj novih tehnologija. Sve u timovima od po njih 5-6.
Ne zezaj se Svarože.



Neće svi, neki hoće. Ne moramo mi ništa da izmišljamo, postoji istorija ne tako davna. Jel država podigla železaru u Smederevu?
Jel država napravila Forda?
Svi ti današnji giganti nastali su kao male firme koje su porasle vremenom. Umesto da smo se 70 godina zajebavali sa socijalizmom i samoupravljanjem danas bi imali neke prilično moćne domaće privatne firme. Ili recimo Narodnu banku čiji su vlasnici privatni domaći industrijalci (kao što je bila kada je osnovana).
Umesto toga hteli smo (a i sada) da preskačemo po 50-100 godina razvoja pravljenjem državnih mutanata kako bi imali gigante. E pa jbg Губитак ЕПС-а 10,5 милијарди динара у 2014.

Mani se toga. Ima stvari koje država strateški drži u svom vlasništvu, Ima stvari koje država strateški mora da čuva makar radila sa gubitkom, a privatni kapital uvek ide tamo gde je profit najbrži i najveći.
naginata_83 naginata_83 13:32 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Pa nek arapi malo zvrnu slavinu na proizvodnji nafte pa neće bude više kriza



Malo sutra u svetu kome petrodolari pokrecu dobar deo traznje... sve su to svinjska crevca
svarog svarog 13:43 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Ima stvari koje država strateški mora da čuva makar radila sa gubitkom,


Zavisi kako koja država. Jedno je imati uticaj a drugo imati u direktnom vlasništvu.
Negde je od strateškog značaja vojna industrija, a negde agroživ.

Železare? [url=https://en.wikipedia.org
wiki/History_of_Pittsburgh]Beginning in the late 1970s and early 1980s, the steel industry in Pittsburgh began to implode along with the deindustrialization of the U.S.[72] Following the 1981–1982 recession, for example, the mills laid off 153,000 workers.[70] The steel mills began to shut down.[/url]

Rudnici? UK coal production peaked in 1913 at 287 million tonnes. Coal mining employed 4,000 workers at 30 locations in 2013, extracting 13 million tonnes of coal
naginata_83 naginata_83 13:47 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Zavisi kako koja država. Jedno je imati uticaj a drugo imati u direktnom vlasništvu.


Pretpostavljam da je mislio na struju i vodu. I ja mislim da te neke bazicne potrebe drustva, ono sto omogucava bilo kakvu drugu privrednu aktivnost, dakle struju, vodu, kanalizaciju, obrazovanje mora da il poseduje il regulise drzava... da bi bila fer utakmica...ostalo sto se mene tice treba da bude siroko polje... pa ko prezivi nek prica
maksa83 maksa83 13:48 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Pa nek arapi malo zvrnu slavinu na proizvodnji nafte pa neće bude više kriza

To su uradili prošli put kad je nafta strmeknula pa su se zaebali, nisu ni oni toliki klenovi.
naginata_83 naginata_83 13:50 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Re: Pet, šest ljudi
Pa nek arapi malo zvrnu slavinu na proizvodnji nafte pa neće bude više kriza

To su uradili prošli put kad je nafta strmeknula pa su se zaebali, nisu ni oni toliki klenovi.


Opet je problem traznje... ne moze ponuda to da resi. Ponudjaci se sad samo takmice ko ce vise, bolje, brze, jeftinije kako ne bi izgubili udeo trzista...
svarog svarog 13:51 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

naginata_83
Pa nek arapi malo zvrnu slavinu na proizvodnji nafte pa neće bude više kriza



Malo sutra u svetu kome petrodolari pokrecu dobar deo traznje... sve su to svinjska crevca


E al kažu da će samo ove godine Saudijska Arabija da skuca 140 milijardi dolara rezervi zbog ovako niske cene nafte. Jes da imaju tih dolara ali ni to nije neograničeno.
navodno su se nameračili da unište proizvodnju iz naftnih škriljaca u SAD ali im ne ide, ameri buše li buše
svarog svarog 13:52 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Pretpostavljam da je mislio na struju i vodu


Komunalne delatnosti se nigde nisu gore pominjale
naginata_83 naginata_83 13:54 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

naginata_83
Re: Pet, šest ljudi
Pa nek arapi malo zvrnu slavinu na proizvodnji nafte pa neće bude više kriza

To su uradili prošli put kad je nafta strmeknula pa su se zaebali, nisu ni oni toliki klenovi.


Opet je problem traznje... ne moze ponuda to da resi. Ponudjaci se sad samo takmice ko ce vise, bolje, brze, jeftinije kako ne bi izgubili udeo trzista...



Ustvari moze ponuda... ali samo ako izbije neki tezi picvajz al u ovom slucaju u desetini zemalja proizvodjaca nafte... ne mozes vise jednu da izbacis (cak i saudijsku a da to trziste pozitivno oseti). 3 miliona barela nafte se proizvede viska svakog dana a Iranu jos nisu skinute sankcije. Cena je pala sa 118 $/bbl na 38 $/bbl za godinu dana i nista se promenilo nije na polju ponude i traznje.
naginata_83 naginata_83 13:59 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi



E al kažu da će samo ove godine Saudijska Arabija da skuca 140 milijardi dolara rezervi zbog ovako niske cene nafte. Jes da imaju tih dolara ali ni to nije neograničeno.
navodno su se nameračili da unište proizvodnju iz naftnih škriljaca u SAD ali im ne ide, ameri buše li buše



Navodno... napisah ispod... 3 miliona barela viska. Ameri nisu problem (milion). Svi se trude samo da ne izgube trziste jer kao i za industrijske proizvode, u vreme smanjene traznje je osvajanje trzista mnogo teze nego povecanje produktivnosti (proizvodnje). OPEK sada nema nikakav leverage
naginata_83 naginata_83 13:59 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi



E al kažu da će samo ove godine Saudijska Arabija da skuca 140 milijardi dolara rezervi zbog ovako niske cene nafte. Jes da imaju tih dolara ali ni to nije neograničeno.
navodno su se nameračili da unište proizvodnju iz naftnih škriljaca u SAD ali im ne ide, ameri buše li buše



Navodno... napisah ispod... 3 miliona barela viska. Ameri nisu problem (milion). Svi se trude samo da ne izgube trziste jer kao i za industrijske proizvode, u vreme smanjene traznje je osvajanje trzista mnogo teze nego povecanje produktivnosti (proizvodnje). OPEK sada nema nikakav leverage
martin_krpan martin_krpan 14:03 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

3 miliona barela nafte se proizvede viska svakog dana a Iranu jos nisu skinute sankcije. Cena je pala sa 118 $/bbl na 38 $/bbl za godinu dana i nista se promenilo nije na polju ponude i traznje.


Naravno. Opala potražnja u Kini značajno.
little_radojica little_radojica 18:23 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

freehand
Тојоте и Мацушите


Све је тачно што кажеш, али не заборави да је Тојота и све те мегакорпорације почела из гараже (пет, шест људи, јел) и да је кључно за њихову трансформацију у носиоце целих сектора индустрије то што их је држава препознала у њиховој развојној фази и инкубирала тај развој. А иначе, Тојота је стожер зилијарду малих и средњих предузећа који су уствари носиоци иновације и развоја. У том кругу се итекако дешава трансформација.
blogovatelj blogovatelj 19:22 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

I bazira li Južna Koreja svoj život i planove na Daevuu i Samsungu ili na "malim i srednjim preduzećima".


Proletos upoznah Korejanku u Barseloni.
Poslodavac joj je država.
Posao joj je sledeći:
1. Malo ili srednje preduzeće hoće da se širi u inostranstvu, a potencijalni se inopartner snebiva i femka, jer nije siguran kolike su prave mogućnosti te firme.
2. Ta mala / srednja firma se obrati državi i objasni muku.
3. Država ozbiljnije pročešlja šta se u toj firmi i kako radi.
4. Ako je sve OK, a uglavnom bude OK, onda država pokuca na vrata inopartnera i kaže mu "slušaj pobro, čuli smo da si u pregovorima sa firmom tomitom i ako imaš neke nedoumice, obrati se nama, mi garantujemo za tu firmu"
Šta sam 'teo reći? Da sem što bazira razvoj na Hjundaiju i Samsungu, Južna Koreja bazira razvoj i na mnogim drugim mestima, a ako samo jedna od tih malih firmi jednog dana postane kao Hjundai, njihova se dobit meri stotinama milijardi dolara.
Dobra politika nikada ne bazira razvoj samo na jednoj ili dve opcije, nego uvek ima i plan C, D, E...
blogovatelj blogovatelj 19:30 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

To su odlični primeri, jer valjda postoji razlog zbog koga švecka i američka država pomažu posrnulim gigantima umesto da ih prepuste tržištu i ostave da budu razbucani.


Za ovo si potpuno u pravu.
Pre nekih pola godine kanadski ogranak Tojote objavi da će jedan od svoja tri pogona 2019. da preseli u Meksiko.
Pre tri meseca kanadska vlada obezbedi Tojoti 100 miliona keša da to ne uradi, nego da sve ostane u Kanadi. S tim što su od Tojote tražili da i oni pljunu 400 miliona (dakle nema država da pare, a privatnik jok, nego država da 20% a privatnik 80)
Zašto?
Zato jer je to nekih 3000 radnih mesta u pitanju. Direktnih, a indirektnih verovatno deset puta toliko.
Ceo primer sam uprostio, nisam zalazio u detalje, jer ih ima previše, čak i ovih koje znam, a sasvim sigurno i mnoge koje ne znam.
freehand freehand 22:03 27.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

little_radojica
freehand
Тојоте и Мацушите


Све је тачно што кажеш, али не заборави да је Тојота и све те мегакорпорације почела из гараже (пет, шест људи, јел) и да је кључно за њихову трансформацију у носиоце целих сектора индустрије то што их је држава препознала у њиховој развојној фази и инкубирала тај развој. А иначе, Тојота је стожер зилијарду малих и средњих предузећа који су уствари носиоци иновације и развоја. У том кругу се итекако дешава трансформација.

Tako su nastajale i velike državne kompanije. To su specifični momenti u razvoju, i to u državi koja kreće iz minusa a sa ograničenim suverenitetom. Sve vreme hoću da kažem da (i rekao sam nekoliko puta) da sitni preduzetnik može da bude strašno bitan faktor, ali se se zna šta je osnova i na čemu privreda počiva. Uostalom a samo za primer - i singapurska država u svom vlasništvu drži najveće i najbitnije firme, strateški značajne.
jkt2010 jkt2010 00:13 28.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

freehand
Sve vreme hoću da kažem da (i rekao sam nekoliko puta) da sitni preduzetnik može da bude strašno bitan faktor, ali se se zna šta je osnova i na čemu privreda počiva. Uostalom a samo za primer - i singapurska država u svom vlasništvu drži najveće i najbitnije firme, strateški značajne.

U pravu ste i jdeni i drugi. Može ta naša inovativna industrija da se razvija i bez državne pomoći. Što se i dešava, vidimo i iz Alseloneovih primera. Ali bi država mogla stvar da izvede na mnogo viši nivo.

Ne može Srbija da pravi srpski Airbus, ali imalo bi šta može. Pričao sam već ovuda o par tih mega krupnih projekata.

Elektronski dinar tj ukidanje gotovog novca, na primer. Šta bi to značilo i kakva promena bi to bila...

Ili uvezivanje kompletne putne/ulične mreže tj saobraćaja u inteligentnu mrežu, poput telefonije.

To su projekti koje samo država može da naruči i na taj način em upumpa lovu u R&D u taj sektor, em dobije ozbiljnu firmu iz tog sektora koja bi prva odavde mogla da se izlista na berzi napolju... em da dobije proizvode koji se izvoze i to drugim vladama...
martin_krpan martin_krpan 05:52 28.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Uostalom a samo za primer - i singapurska država u svom vlasništvu drži najveće i najbitnije firme, strateški značajne.


Mislim da je singapurski model već oproban.

little_radojica little_radojica 06:56 28.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

To su specifični momenti u razvoju


Сад су опет специфични моменти. Контам да се разумемо ти и ја овде, али ај ми само реци шта подразумеваш под оним "зна се шта је основа и на чему привреда почива"?
jkt2010 jkt2010 07:15 28.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

little_radojica
To su specifični momenti u razvoju


Сад су опет специфични моменти. Контам да се разумемо ти и ја овде, али ај ми само реци шта подразумеваш под оним "зна се шта је основа и на чему привреда почива"?

Podrazumeva vrlo krupne firme koje onda stvaraju poslove za gomilu sitnijih snabdevača i podizvođača. U nedostatku tih krupnih, nema potrebe ni za sitnim.
freehand freehand 08:06 28.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

jkt2010
little_radojica
To su specifični momenti u razvoju


Сад су опет специфични моменти. Контам да се разумемо ти и ја овде, али ај ми само реци шта подразумеваш под оним "зна се шта је основа и на чему привреда почива"?

Podrazumeva vrlo krupne firme koje onda stvaraju poslove za gomilu sitnijih snabdevača i podizvođača. U nedostatku tih krupnih, nema potrebe ni za sitnim.

Možda je najlakše ovako: kad država krene u investicioni ciklus postoje modeli po kojima se to radi. jedan od njih, na primer, investiranje je u velike infrastrukturne projekte a postoji precizna računica koliko se privrednih grana i na koje sve načine pokreće i radi kroz gradnju autoputa. Koliko se sećam preko 60. To je način da se kapital razlije do onog kapilarnog u društvu, a da usput dok ne stigne u potrošnju pokrene ekonomiju.
Specifičan momenat je ono kad nemaš ništa, kao što Japan nije imao skoro ništa 1945. u trenutku gubitka suvereniteta. Tržište je ogromna livada na kojoj se država trudi da obezbedi upravo bazu a mesta ima za sve moguće i nemoguće ideje. U takvim se uslovima vrlo brzo i relativno lako prave novi, veliki sistemi. "Lako" znači da je tržište gladno svega a nema velike konkurencije.
Kao razvoj SAD, na primer, u osamnaestom i devetnaestom veku gde je sve vuklo jedno drugo.

Ili pogledaš Detroit danas, pa bude jasnije.
little_radojica little_radojica 09:01 28.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

jkt2010

Podrazumeva vrlo krupne firme koje onda stvaraju poslove za gomilu sitnijih snabdevača i podizvođača. U nedostatku tih krupnih, nema potrebe ni za sitnim.


Да, само не могу да се сетим коју крупну фирму је снабдевао Гугл крајем деведесетих.

Гугл се недавно трансформисао у Алфабет, издвајајући свој већ изграђени досадни бизнис који доноси гомиле пара под слово Г и јурећи неки нови талас који може доћи из било ког правца. За то време Џенерал моторс и Крајслер-Фиат смишљају како да НЕ продају своје електричне аутомобиле, јер ће то да им пољуља већ изграђену шему по којој један те исти фејслифтовани андрак продају једним те истим купцима сваких 3-4 године, док држава сипа асфалт и даје субвенције нафташима који ће сјебати планету. Нису све крупне фирме исте и не утичу једнако на развој, неке га и коче. И нису богом дане па да не могу да пропадну или да се трансформишу у нешто сасвим друго што би било од користи друштву.
freehand freehand 09:05 28.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

little_radojica
jkt2010

Podrazumeva vrlo krupne firme koje onda stvaraju poslove za gomilu sitnijih snabdevača i podizvođača. U nedostatku tih krupnih, nema potrebe ni za sitnim.


Да, само не могу да се сетим коју крупну фирму је снабдевао Гугл крајем деведесетих.

Гугл се недавно трансформисао у Алфабет, издвајајући свој већ изграђени досадни бизнис који доноси гомиле пара под слово Г и јурећи неки нови талас који може доћи из било ког правца. За то време Џенерал моторс и Крајслер-Фиат смишљају како да НЕ продају своје електричне аутомобиле, јер ће то да им пољуља већ изграђену шему по којој један те исти фејслифтовани андрак продају једним те истим купцима сваких 3-4 године, док држава сипа асфалт и даје субвенције нафташима који ће сјебати планету. Нису све крупне фирме исте и не утичу једнако на развој, неке га и коче. И нису богом дане па да не могу да пропадну или да се трансформишу у нешто сасвим друго што би било од користи друштву.

Realno - levitacija, telekineza i slične munje jesu keva, ali dok njima ne ovladamo svi, ili bar većina moraćemo da se koristimo i prepotopskim sredstvima, od alata i pribora do transportnih sredstava i njima namenjinih saobraćajnica.
Rekoh negde gore, kad sve bude u cerebrumu neće ti ni Gugl trebati.
jkt2010 jkt2010 09:08 28.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

free
investiranje je u velike infrastrukturne projekte

E da, ali naše projekte finansiraju stranci pa onda njihove firme dobijaju na tenderima i tako onda nama ostanju mrvice. I dugovi.

Zato kažem, umesto autoputeva: Država treba da objedini sve svoje institute-naučnike-inženjereumesto ovde na blogu, u Serbian Technologies, odelenje R&D.

Pa onda toj krovnoj firmi da da porudžbinu da joj smisli elektronski dinar & ukidanje gotovine. Ili satelit za snimanje teritorije da vidimo kakva je gde zemlja, šta u kom trenutku raste od useva i tsl. Ili ono sa dodavanjem pameti putnoj mreži.

Znači lokalna stvar, itekako infrastukturna (samo ne u tradicionalnom smislu) koja kad se razvije može da se proda drugim vladama. A dok se razvija izbacuje nus-proizvode kao NASA kad je slala ljude na Mesec.
jkt2010 jkt2010 09:13 28.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

little_radojica
jkt2010

Podrazumeva vrlo krupne firme koje onda stvaraju poslove za gomilu sitnijih snabdevača i podizvođača. U nedostatku tih krupnih, nema potrebe ni za sitnim.


Да, само не могу да се сетим коју крупну фирму је снабдевао Гугл крајем деведесетих.



Druže, da se pojavi srpski Gugl neće se desi; Ali da mi nađemo neke niše i tamo zagospodarimo na vreme (pa makar se na kraju prodali Guglu) to bi trebalo da možemo. Vidi odgovor Friju, kako to ja, kao mali Perica, zamišljam da bi moglo.
emsiemsi emsiemsi 09:16 28.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

jkt2010
free
investiranje je u velike infrastrukturne projekte

E da, ali naše projekte finansiraju stranci pa onda njihove firme dobijaju na tenderima i tako onda nama ostanju mrvice. I dugovi.

Zato kažem, umesto autoputeva: Država treba da objedini sve svoje institute-naučnike-inženjereumesto ovde na blogu, u Serbian Technologies, odelenje R&D.

Pa onda toj krovnoj firmi da da porudžbinu da joj smisli elektronski dinar & ukidanje gotovine. Ili satelit za snimanje teritorije da vidimo kakva je gde zemlja, šta u kom trenutku raste od useva i tsl. Ili ono sa dodavanjem pameti putnoj mreži.

Znači lokalna stvar, itekako infrastukturna (samo ne u tradicionalnom smislu) koja kad se razvije može da se proda drugim vladama. A dok se razvija izbacuje nus-proizvode kao NASA kad je slala ljude na Mesec.

Нужна претпоставка за ову твоју идеју је --- паметна влада (не мислим притом на разне комуњарске деривате - Динкића, Тадића, Ђинђића, Јањушевића, Колесара ... Вучића и камарилу - јбт. Вучић увео ПејПал, а генијалци нису могли ни то ... имали стручњака ИТ ортопеда који уваљивао влади ПС-ије и слично).
cassiopeia cassiopeia 09:36 28.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Treba ti sat do Rume posto svi kamiondzije kad ne znaju sta da rade, voze rutu NS - Sabac.




U pravu si. Ja jednom krenula preko Rume za NS, h o r o r koliko kamiona

Nego, izvin'te svi od preka, u BG ima odličan outlet za patike i sportsku opremu kod Cvetkove pijace. Stari Kluz gde je bio.

Drastična razlika u ceni patika u odnosu na obične prodavnice.

Kad saznam za NS, javljam :)
little_radojica little_radojica 10:03 28.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Realno - levitacija, telekineza i slične munje jesu keva, ali dok njima ne ovladamo svi, ili bar većina moraćemo da se koristimo i prepotopskim sredstvima, od alata i pribora do transportnih sredstava i njima namenjinih saobraćajnica.
Rekoh negde gore, kad sve bude u cerebrumu neće ti ni Gugl trebati.


Ако су сви могли да науче да возе кола и све саобраћајне знакове, моћи ће да мрдају и миша. А што се алата тиче, ради се управо о обогаћивању избора алата, а не замени. Битно је да не заборавимо чему путеви служе у економији - да омогуће размену. Како се нематеријална размена може вршити и другим каналима и то много ефикасније, утицај асфалта на развој човечанства опада. Пошто се тај асфалт плаћа из џепова грађана, а интернет кошта много мање вреди се запитати.
Само на овој платформи размењено је хиљаде сјајних идеја и мишљења без једног пређеног метра. Могло је бити и у локалној кафани на ћошку, али сумњам да би квалитет идеја и мишљења био исти.
emsiemsi emsiemsi 10:08 28.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

little_radojica
Realno - levitacija, telekineza i slične munje jesu keva, ali dok njima ne ovladamo svi, ili bar većina moraćemo da se koristimo i prepotopskim sredstvima, od alata i pribora do transportnih sredstava i njima namenjinih saobraćajnica.
Rekoh negde gore, kad sve bude u cerebrumu neće ti ni Gugl trebati.


Ако су сви могли да науче да возе кола и све саобраћајне знакове, моћи ће да мрдају и миша. А што се алата тиче, ради се управо о обогаћивању избора алата, а не замени. Битно је да не заборавимо чему путеви служе у економији - да омогуће размену. Како се нематеријална размена може вршити и другим каналима и то много ефикасније, утицај асфалта на развој човечанства опада. Пошто се тај асфалт плаћа из џепова грађана, а интернет кошта много мање вреди се запитати.
Само на овој платформи размењено је хиљаде сјајних идеја и мишљења без једног пређеног метра. Могло је бити и у локалној кафани на ћошку, али сумњам да би квалитет идеја и мишљења био исти.

Ниси у потпуности у праву !
Асфалт ће дуго бити битан, не само због тога што се, још увек, мишом не служи више од цца. 15% човечанства.
Физички контакт, тиме и утицај асфалта, неће још дуго, дуго, бити замењен.
Успут --- на овој платформи је размењено брдо будалаштина.
freehand freehand 10:15 28.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Само на овој платформи размењено је хиљаде сјајних идеја и мишљења без једног пређеног метра. Могло је бити и у локалној кафани на ћошку, али сумњам да би квалитет идеја и мишљења био исти.

To su iste ideje, samo što je u kafani sigurno prijatnije razmenjivati ih a postoji i lak način da se neke ekstremno inteligentne objasne i opravdaju.
little_radojica little_radojica 10:37 28.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Druže, da se pojavi srpski Gugl neće se desi; Ali da mi nađemo neke niše i tamo zagospodarimo na vreme (pa makar se na kraju prodali Guglu) to bi trebalo da možemo. Vidi odgovor Friju, kako to ja, kao mali Perica, zamišljam da bi moglo.


Па откуд сад овај песимизам од тебе. :)
Главна инфраструктура је окружење у којем људи који не вичу: "то код нас не може да буде".
Мени се рецимо свиђа твоја идеја о просторном уједињењу Новог Сада, Београда и Инђије који би били повезани рецимо неком инфраструктуром 22. века (типа hyperloop) коридором 10 са Нишом, за почетак и коридором 11 са Западном Србијом. Укидање готовине је скроз логично, поготово што широко распрострањена и јако јефтина технологија то већ подржава, али није за сваког. По мени, битније од паметних путева је паметни град у којем би све било релативно близу, и шума и посао на по 10 минута. Холивуд нас је отровао сликом о америчкој субурбији (кућа, травњак и свако по ауто) као нечему чему треба тежити. Глобално је тај модел неодржив, јер су ресурси који су за то потребни ограничени. У Америци је неминован јер се богати морају заштитити од свих осталих. Ми не живимо у таквом смећу од друштва и морамо бити срећнији оним што имамо и генерално оптимистичнији и отворенији за нове идеје.
little_radojica little_radojica 11:01 28.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

emsiemsi

Ниси у потпуности у праву !
Асфалт ће дуго бити битан, не само због тога што се, још увек, мишом не служи више од цца. 15% човечанства.
Физички контакт, тиме и утицај асфалта, неће још дуго, дуго, бити замењен.
Успут --- на овој платформи је размењено брдо будалаштина.


један велики део човечанства прескаче асфлатну фазу развоја. У Африци нико и не зна за ништа друго него интернет банкарство. Електрификација насеља иде без мреже, соларним панелима. Путеви су итекако битни, али... за размену материјалних добара су неопходни, за размену идеја и информација и нематеријалних добара нису. Не може се против логике. Физички контакт неће бити потпуно замењен, али ће већи део таквих интеракција бити елиминисан. Мој стриц послује са неким Турцима, извоз-увоз, бла бла. Нити он нити они знају енглески. Дописују се уз помоћ Гугл преводиоца и одлично им иде. Њихов бизмис не би био могућ да су морали да се физички посећују, јер би им то појело сву зараду. Никави хакери, умеју само да пошаљу мејл. Једном у пар година се нађу негде, а и то чисто зато што су старомодни :)
Дакле, нисам ја против путева, него да се њихова улога у развоју не мистификује. Ми градимо тај аутопут до Црне Горе иако немамо никакву идеју шта би тим путем могло да иде што већ не иде Ибарском магистралом и пругом Београд-Бар. Ја не видим неки концепт иза тог нашег развоја инфраструктуре. Уствари нико о томе и не прича. Рецимо, градимо брзе пруге да би могли да успоставимо брзу испоруку робе и поште широм земље. Или, да би неко ко послује у Нишу могао за сат времена да буде на аеродрому. Зато нико не верује у инфраструктуру, она је постала сама себи сврха. Инфраструктура која се гради да отвори радна места за своју градњу. Пресипање из шупљег у празно, по мом мишљењу. Много је очигледније с друге стране шта се ствара изградњом телекомуникационих мрежа. Имам колегу архитекту који живи у Бору, а сарађује са бироима у Новом Саду, који сарађују са бироима у Русији. Он понекад дође у Нови Сад, а неко из НС понекад скокне до Москве, а принципу сви остали раде из свог родног места. И извозе. Реална економија, а није копање фосилних горива и не иде аутопутем, како сад то мајку му.
little_radojica little_radojica 11:10 28.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

freehand
Само на овој платформи размењено је хиљаде сјајних идеја и мишљења без једног пређеног метра. Могло је бити и у локалној кафани на ћошку, али сумњам да би квалитет идеја и мишљења био исти.

To su iste ideje, samo što je u kafani sigurno prijatnije razmenjivati ih a postoji i lak način da se neke ekstremno inteligentne objasne i opravdaju.


Нису исте, јер у мојој локалној кафани нема Антиоксиданса, Фрихенда, Максе, Брајовића, Будимца (добро, нема га више ни овде) и нема шансе да нађем такву ширину у својој кафани на ћошку. И да, некад их је пријатније размењивати уживо, а некад није. Романтика је романтика, али дај да будемо реални.
jkt2010 jkt2010 02:14 29.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Mali Radojica
моћи ће да мрдају и миша.

Jeste, al na tom nivou to je isti kurac ko da lepe patike za Najki. Fora nije u tome da lepiš patike, nego da si vlasnik brenda koji je naručio da mu se lepe patike.

To što ovi naši mrdaju miševe praveći softver za Opela ili Mercedesa ili koga hoćeš, to ti je isto kao kad su Indonežani lepili patike za Najki i Ribok. Samo su lova & uslovi rada bolji, a princip je isti. E onda jednog dana Najki ode u Vijetnam a Opel u Indiju ili na Filipine, a ti ostaneš sa punom halom nezaposlenih miševa i lepom espreso makinom u njojzi.

Da bi to izbegao, ti postaneš Najki, tj vlasnik celog sistema, tj tehnologije "elektronskog dinara" i sl., a dal će miša da mrda Srbin ili Indus jebe ti se.
jkt2010 jkt2010 02:28 29.08.2015

Re: Pet, šest ljudi

Mali Radojica
Путеви су итекако битни... По мени, битније од паметних путева је паметни град у којем би све било релативно близу

Putnu mrežu već imamo, u nju je uložena velika para, i ulaže se non-stop kroz održavanje. Pričam o načinu da se tom postojećem resursu duplira ili triplira vrednost dodavanjem inteligencije.

Na pr, da policija može da zna za svaki saobraćajni prekršaj koji bilo koje vozilo na srpskim putevima napravi, a da nema ni jednog policajca na ulici. I da svaki taj prekršaj naplati. Prvo bi smanjio broj prekršaja, drugo bi eliminisao "dogovaranje" sa policajcima.

Ili da možeš da daješ deo ili celu mrežu u koncesiju. Pri tom znaš za svaki trenutak (real time) koliko korisnika imaš na mreži, koliko se zadržavaju, gde su, gde idu, gde i kolko parkiraju, itd itsl. Jel problem da se "putarina" naplati za stvarno korišćenje mreže, a da se prihod deli na najoptimalniji način? Ono, kupiš dopunu za putarinu na trafici ili pumpi jer planiraš da koristiš auto....

A da onaj policajac koji nema šta da radi jer se prekršaji registruju automatski, sad ide i gleda da li koncesionar održava poveren mu deo mreže u ugovorenom stanju. Ako ne, evo je prijavica jer koncesionar nije okrpio rupicu a znak mu je zaklonila krošnja drveta...

A onda uvatiš Ivicu ministra spoljnog da ide okolo i nudi taj sistem državama koje ga još nemaju. A to su sve - osim Srbije.
feliks.krul feliks.krul 10:14 27.08.2015

"drzavna tajna"

Ne radi se o politickoj drzavnoj tajni vec o obicnim poslovnim tajnama.
mariopan mariopan 11:22 27.08.2015

Re: "drzavna tajna"

feliks.krul
Ne radi se o politickoj drzavnoj tajni vec o obicnim poslovnim tajnama.


Наравно да су пословне, иначе не би ни биле тајне.
feliks.krul feliks.krul 14:36 27.08.2015

Re: "drzavna tajna"

mariopan
feliks.krul
Ne radi se o politickoj drzavnoj tajni vec o obicnim poslovnim tajnama.


Наравно да су пословне, иначе не би ни биле тајне.


Dakle nisu "drzavne".
zadnjapetoletka zadnjapetoletka 11:20 27.08.2015

Da, ali

Ma, ima tu i još ponešto.
Veću korist od toga donela je majska poseta mojih prijatelja iz... Kasnije se jedan od njih odlučio i da kupi stan u Beogradu, jer se potpuno zaljubio u atmosferu srpske prestonice

freehand freehand 11:40 27.08.2015

"Ne morate toliko da radite"

Nedavno je New York Times na naslovnoj strani objavio članak o radnim uslovima belih službenika u Amazonu. Pokazalo se da su tamo česti trenutni otkazi, da odrasli ljudi plaču za svojim radnim stolovima i dobijaju grdnju kada posle ponoći ne odgovore na email. Iz ove priče se vidi koliko su se u Americi promenili uslovi rada. Nekada se podrazumevalo da imućnije klase uživaju u dokolici na grbači proletarijata. Danas posao sa razumnim radnim vremenom i dobrom platom najlakše nalaze kvalifikovani fizički radnici. Radnici sa visokim kvalifikacijama izloženi su poniženju i stalnom pritisku da rade više – kao tegleća marva.


KLIK
maksa83 maksa83 11:56 27.08.2015

Re: "Ne morate toliko da radite"

KLIK

To je priča od pre dve nedelje, bilo je nekoliko pobijanja tog članka, što zvaničnog što nezvaničnog - javili su se ozbiljni ljudi sa kredibilitetom koji kažu da je to bulšit i da nikad nisu videli nikog ko plače na radnom mestu, da im je tu gde su zapravo super. Da je to stvarno tako u Amazonu bi radilo tačno 0 ljudi pošto je to tržište radne snage trenutno vrlo likvidno.

Inače, Amazon je specijalna firma po tome što ti - frihend - nezadovoljan nečim što si od Amazona doživeo možeš da pišeš na jeff@amazon.com i Bezos to zapravo pročita, pa ako shvati da si u pravu njegovi neposredno podređeni imaju 4 sata da objasne kako se to desilo i šta će da urade da se to ne desi opet. Bilo primera.

Sa ostatkom teksta se slažem.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana