Društvo| Ekonomija| Energetika| Politika

POVEZIVANJE (MANJE BITNIH) ČINJENICA

tsunade RSS / 24.02.2016. u 16:54

Ima puno zabave u povezivanju totalno nebitnih informacija sa realnim životom. Mislim na podatke koji stvarno ovde nikog ne interesuju. Kao na primer planovi Evropske komisije o energetskoj efikasnosti. Koga je briga?

A onda, posle pete stranice elaborata, stiže se do nekih brojki. Koliko će ta energetska efikasnost da košta, koga, kako, kojom dinamikom, koliko ljudi će da usisa, iz kojih industrija?… U svakom slučaju, igra velikih brojki. O tome sam pričala ove nedelje na klikerima .

Srbija je podstaknuta da se prikloni evropskoj koaliciji za energetsku efikasnost. I u tome je nadzirana. Ali, naravno, ovde sve ide traljavo i naravno, gubi se iz vida razvojni element.

I dolazimo do pitanja: zašto su uopšte bilo koji, pa i planovi EU bitni?

Ja na primer, mislim da su oni bitni generaciji koja će sutra tražiti posao. I takodje, mislim da prosveta mora da upoznaje nove generacije sa novim pojmovima. Današnji 12-togodišnjaci nisu čuli za energetsku efikasnost. Po Evropi, deca prave projekte na tu temu. I ne prave ih zbog zabave. Neki viši, nevidljivi autoritet, usmerava ih da se bave i da razmišljaju na tu temu.

E sad bi u idealno-tipskoj situaciji, trebalo da usledi neka poetična sinergija više ministarstava u funkciji korigovanja zastarelog srpskog školskog plana i programa. I naravno, paralelno, nastavnici i učitelji trebalo bi da se obuče za neke nove momente u svojoj karijeri. 

Ali u Srbiji je ministar prosvete Srđan Verbić, energetike Aleksandar Antić a vrhovni ministar svih ministarstava je Aleksandar Vučić.

Ne treba čovek ni da bude preambiciozan.  

Više sočnih podataka, standardno na klikerima :)

 




Komentari (143)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

srdjan.pajic srdjan.pajic 06:51 25.02.2016

Re: 1:52

i druga je stvar sa kućama koje se nalaze na putu twistera, tu se ne slažem, tu ipak trebaju kuće od čvrstog materijala. ciglu i betonsku ploču tvister ne mož da odnese, krov nije bitan.


Cene su, naravno, prenaduvane, to je tačno (ali ima se više i parica, hehehe ). Medjutim, ovo za tornada nisi u pravu, to bre odnese sve, sem ako nije, ono, armirani beton, a niko ne pravi kuće od armiranog betona. Nema takvih vetrova u Srbiji, pa verovatno ne znaš. Takodje, ovamo na zapadu, u Kalafoniji, zbog zemljotresa isto prave ove kartonske kuće, bolje to da se sruši nego cigla i zidano, i crep, što će da te ubije na mestu.
blogovatelj blogovatelj 06:57 25.02.2016

Re: 1:52

bolje to da se sruši nego cigla i zidano, i crep, što će da te ubije na mestu.


A kako bi bilo da napravite nešto što neće da se sruši
srdjan.pajic srdjan.pajic 07:10 25.02.2016

Re: 1:52

blogovatelj
bolje to da se sruši nego cigla i zidano, i crep, što će da te ubije na mestu.


A kako bi bilo da napravite nešto što neće da se sruši


Bunker?
narcis narcis 07:55 25.02.2016

Re: 1:52

Nema takvih vetrova u Srbiji, pa verovatno ne znaš.

ne znam I al imam ispostavu koja zna , ćovek živeo u vašingtonu DC i iz prve ruke sam saznao o drveću ko planina koje pada od manjeg vetra nego kodd nas zbog kratkog korena a i o tome kako ima "evropejskih" i amerićkih kuća.
sveusvemu, zanimljiv koncepat uz , naglašeno, prenapuhate cene.

ps
još mi je u glavi slika iz "velikog magnata" kad denajro pokazuje kuću( kostur) onoj žemskoj.
blogovatelj blogovatelj 17:07 25.02.2016

Re: 1:52

Bunker?


Jebem li ga, nisam građevinac, ali mislim da ne mora bunker da bude. Ako imaš u dauntaunu Los Anđelesa soliterčine za koje je neko proračunao da ne mogu da se sruše, a ne liče na bunkere, deluje mi lakše od toga da se napravi prizemna kuća.
narcis narcis 17:35 25.02.2016

Re: 1:52

Jebem li ga,

ako bi sazidali kuću kao što se kod nas zida, sa stubovima i libvenom pločom, još i ako se i na rov stave betonske grede i kosine izliju kao ploča, nema tog twistera koji bi sem crepa i srče nešto skinuo sa kuće.
srdjan.pajic srdjan.pajic 00:52 26.02.2016

Re: 1:52

narcis
Jebem li ga,

ako bi sazidali kuću kao što se kod nas zida, sa stubovima i libvenom pločom, još i ako se i na rov stave betonske grede i kosine izliju kao ploča, nema tog twistera koji bi sem crepa i srče nešto skinuo sa kuće.


Pa to ja i kažem blogiju, napraviš betonski bunker, i miran si.

Ne, meni je veća frka da mi ovu baraku ne pojedu neki termiti, ili budj da mi se zapati zbog loše ventilacije ili curenja, nego da me oduva neki tornado (a i ovde su dosta retki u zavetrini od Stenovitih planina, to malo kad zadješ u preriju moraš više da brineš).


narcis narcis 01:04 26.02.2016

Re: 1:52

to malo kad zadješ u preriju moraš više da brineš

ja sam nekako razumeo da tornado ne bije svudnego ima neke svoje putove, tačnije da ide samo kroz par država u kopnenom delu i cikloni u priobalju, moguće da grešim , nisam baš spremao ispit iz geografije amerike već steko takav utisak gledajući tv.

a to sa termitimaje baš onako, zabavno gledajući odavde doduše gledao ja i neku emisiju kako prepariraju drvo da ga termiti ne jedu al to je nova teknolodžika. a i za paljevinu imaju močila, gledao , stvarno usporavaju gorenje wudova
blogovatelj blogovatelj 16:46 26.02.2016

Re: 1:52

ja sam nekako razumeo da tornado ne bije svudnego ima neke svoje putove


Sredina severnoameričkog kontinenta između Stenovitih Planina i Apalača je ravna kao tepsija. Planine su zidovi. Put od severnog pola do Karipskog mora je potpuno ravan. Zimi ledeni vetrovi piče duboko na jug, leti na kontra stranu idu topli vetrovi.
U proleće i jesen oni su iste snage, sa ogromnim temperaturnim razlikama. Pošto je hladan vazduh gušći, ledeni vetar šiba po tlu ka jugu, vreli vetar u visinama piči na kontra stranu.
A onda, kada im brzine postanu ogromne jedna u odnosu ne drugu, oni se zarolaju, zakrenu za 90 stepeni, i kao vertikalna palačinka naprave vrtlog koji ruši sve.
Dakle, tornada imaš u severnoameričkim prerijama, od Karipskog do Hadsonovog zaliva.
narcis narcis 06:25 28.02.2016

Re: 1:52

Dakle, tornada imaš u severnoameričkim prerijama, od Karipskog do Hadsonovog zaliva.

znam ja blogi, šta je srednji zapad i u geografskom i u političkom smislu. elem ja kao natprosečni , u smislu natprosečno gledam, gledalac steko sam utisak da tvisteri rasturaju samo u šes-pet država.
nitkad nisam čuo da je tvister razjebo neki grad u stejt vašington, mizuri ili pencilvaniju.
sve što tvister razjebuje su ustvari separatističke države nastale od velike luizijane, to je zaključak na osnovu njiojvi obrazovnih emisija.
blogovatelj blogovatelj 18:23 28.02.2016

Re: 1:52

nitkad nisam čuo da je tvister razjebo neki grad u stejt vašington, mizuri ili pencilvaniju.


Zato što nisu u preriji, sad sam ti objasnio.
Vašington stejt je na Pacifiku, njega to strujanje vetrova ne može da uhvati jer ima Stenovite Planine kao zaštitu.
Pensilvanija je na Apalači planinama, ide do Atlantika i razlog je isti.
Misuri potpada u zonu opasnosti, ali i tu postoje verovatnoće, veće ili manje, da li negde može da lupi tornado ili ne. Tamo gde je sve ravno kao tepsija, tu udara. Što je teren neravniji, manje su verovatnoće, jer vetrovi teže mogu da idu paralelno jedan sa drugim u istom pravcu, ali u različitim smerovima. I Florida je takođe u zoni opasnosti, jer je ravna, a kroz prerije hladni vetrovi mogu da dođu do nje.
Onako generalno, možeš da računaš da sve što ide od Luizijane, Misisipija i Alabame na sever do velikih jezera, podložno je takvim vrstama nevolje.
narcis narcis 20:02 28.02.2016

Re: 1:52

Onako generalno, možeš da računaš da sve što ide od Luizijane, Misisipija i Alabame na sever do velikih jezera, podložno je takvim vrstama nevolje.

pa to sam i hteo da kažem, a i reko gore, sve države nastale cepanjem velike luizijane, uglavnom su to takozvane južnjačke-konfederativne države, iliti sredina srednjeg zapada.
ali pencilvanija je kod trijezera, ako se ne varam a i tu je ravno.
blogovatelj blogovatelj 23:41 28.02.2016

Re: 1:52

ali pencilvanija je kod trijezera, ako se ne varam a i tu je ravno.



Koja tri jezera?



Na severozapadu Iri, na jugoistoku Atlantik.
Pensilvanija su ti junačke planinčine, prelepe. Nekoliko puta sam je prelazio kolima, predivna je. Jedino deo uz Iri jezero je malo ravniji i uz Atlantik, ali to je neveliki deo države.
Si gledao Lovca na jelene kad se De Niro pentra po brdima i lovi ih? E to je Pensilvanija.

narcis narcis 00:28 29.02.2016

Re: 1:52

e viš, ovaku kartu nisam video, obično nešto cela usa pa pa se samo okviri, i nisam pretpostavljao da je atlantik tako blizu a iri na tako maloj obali.
mislim da je vreme da ponovo pogledam kartu usa, nisam odavno onako detaljno, samo neke, pa više skice.

ko iz moje generacije ne zna za lovca il ga nije gledao taj je izgubljen, mislim ... pensilvaniju objašnjava i apdajk, a u pitsburg mi živi dobar drugar, i još su većinski poreklom holanđani( bar sam ja tako informisan), pa dićeš više da me interesuje kao takva:)
feliks.krul feliks.krul 20:32 24.02.2016

just plug in

"Svima dostupno i na Svakom mestu"
samo primer srpskog humora?

Ako škola treba da ih uči o budućnosti, šta je onda odgovornost roditelja?
gavrilo1 gavrilo1 14:02 25.02.2016

Re: just plug in

feliks.krul
"Svima dostupno i na Svakom mestu"
samo primer srpskog humora?

Ako škola treba da ih uči o budućnosti, šta je onda odgovornost roditelja?


Sjajno zapazanje
Nadovezacu se,
Roditelje treba nauciti koriscenju kondoma posto odbijaju preuzeti odgovornost za svoje postupke kao sto je dete.
Poseban zakon treba doneti koji ce objasniti roditeljima da je dete obaveza i odgovornost prvenstveno onoga ko ga je doveo na svet a ne sveta.
Roditelj je duzan objasniti svom detetu da ono treba biti bolje od njega prema ovom svetu i pokusati ga sto manje sjebati.
I obavezno da savetuje detetu da koristi kondom.
zilikaka zilikaka 20:51 24.02.2016

Pogledala klikere

Nema ljutiš, sve to stoji, ali ključna stvar je što postavljanje izolacije košta.
Ne malo.
To ulaganje još kako ima smisla kad imaš šta da ulažeš, ali:

- tamo gde imaš više spratova i više stanova po spratu, ogromna je verovatnoća da bar neko od stanara neće hteti ili neće moći da ulaže u izolaciju, a pojedinačno je em skuplje em daleeko manje efikasno.
- kod privatnih kuća opet isto. Tu su ulaganja srazmerno veća, zbog većih spoljašnjih površina koje treba izolovati.

U zemljama EU su, koliko znam, stimulisali postavljanje izolacije davanjem vrlo povoljnih, čak i nepovratnih kredita. Ne znam sad, al kad sam ja to kod sebe radila, nikom na pamet takve stvari nisu padale, nego il kod banke sa gotovinskim kreditom, il keširaj od ušteđevine.

Što se tiče edukacije dece, pa i odraslih, taj problem je rešiv za mesec dana. Nešto mislim da je Inženjerska komora spremna da izađe u susret i napravi neka popularna štiva, il organizuje seriju predavanja za prosvetare, ili bilo koga, ali...opet se vraćamo na početak. Sirotinja.


...a onaj primer kako decu uče da se đubre ne baca gde stigneš je sjajan. I ne zahteva nikakva ulaganja, a još kako daje rezultate.

G.Cross G.Cross 21:06 24.02.2016

Re: Pogledala klikere

To ulaganje još kako ima smisla kad imaš šta da ulažeš, ali:


Postoje ogromni evropski nepovratni fondovi za sufinansiranje energetske efikasnosti.
U par susednih zemalja, clanica EU, bile su velike afere oko upotrebe ovih fondova i dodeljivanje renoviranja ( pokrivanja efikasnom izolacijom) celih kompleksa velicine Novog Beograda "prijateljima". Neki ministri su , pod pritiskom Brisela, zaglavili u zatvoru.

Ne znam da li Srbija ima pristup ovim fondovima. Ako ima neko ce se lepo nafatirati.

Ipak , na primer u Bukurestu , one ogromne sive zgrade, celi kvartovi, sada izgledaju makar malo ljudskije.
Iz nepovratnih fondova.




EDIT: Ako skrolujete sliku malo desno videcete jednu ruinu.
Tako su sve ove zgrade izgledale pre renoviranja.


G.Cross G.Cross 21:13 24.02.2016

Re: Pogledala klikere

duplo
zilikaka zilikaka 21:52 24.02.2016

Re: Pogledala klikere

EDIT: Ako skrolujete sliku malo desno videcete jednu ruinu.
Tako su sve ove zgrade izgledale pre renoviranja.

Ovde znam da su izolaciju dobile neke zgrade koje su dozvolile da im se nadzida još sprat - dva. Sigurno srazmerno vrednosti prostora.
Inače ne znam za slučaj da je ti igde urađeno iz čista mira.

Takođe mislim da još nema tih pristupnih fondova, ali sam sigurna da ako ga se jednom dohvate, ima da se arči...

Za sada je sve prepušteno pojedincima.
angie01 angie01 22:03 24.02.2016

Re: Pogledala klikere

Nema ljutiš, sve to stoji, ali ključna stvar je što postavljanje izolacije košta.


mozda gresim,...ali ja kapiram ovako,

zgrada, kada se gradi ima u projektu i izolaciju- negde na njoj ukradu, a negde je urade kako treba, svakako ona ima rok trajanja, dok su stanovi bili drustveni, a i posle otkupa, vlasnici su placali kroz infostan uplatnice javnom stambenom odrzavanje- gde je u vecini slucajeva stajala i stavka za izolaciju- krov je stajao sigurno- a i tu je posle nekog vremena nikakvog odrzavanja, doslo do najvece havarije- manje vise svuda po bgdu su krovoi poceli da propadaju a javno stambeno se pravilo ludo- popravljalo samo tamo gde zivi neki glavonja,...e onda su se pre par godina dosetili- jer su potrazivanja postala sve veca, jer je i ruiniranje bivalo sve gore, pa su preko noci prepravili stavke takvih popravki u investiciono ulaganje, cije troskove treba da snose vlasnici, a oni samo da procene kolika bi to bila cifra,...a pare od onolikih decenija placanja za isto to- pojela maca.

neki stanari su sami izvrsili poravku izolacije oko svojih stanova i menjali prozore i usteda u grejanju/hladjenju se odmah isplatila- o vlaznim zidovima da ne govorimo- kazu da ti neki novi materijali nisu tako skupi+ ruke za alpiniste.
zilikaka zilikaka 22:18 24.02.2016

Re: Pogledala klikere

mozda gresim,...ali ja kapiram ovako,


Grešiš.
Ne znam kad tačno, ali svakako relativno skoro, u poslednjih desetak godina, je uvedena obaveza da se zgrada zida sa odgovarajućom izolacijom. Kako kod nas zgrade uglavnom imaju po najmanje 30 godina, jer se nešto ne sećam da se od početka devedesetih nešto zidalo, to uglavnom znači da nam zgrade imaju skoro nikakvu izolaciju. Misli se na toplotnu.
Evo, recimo, one stepenaste zgrade u Blokovima, zidane krajem sedamdesetih, imaju doduše nekakve sendvič zidove, ali glavu dajem da je to za današnje norme nedovoljno i neprihvatljivo.
Većina drugih nema bukvalno ništa.
Znači, nije bilo toga ni ranije i nema veze sa curenjem krovova. A baška što je stolarija gotovo svima prošla sve rokove amortizacije, i uglavnom nije zamenjena.

...što se novih tehnika i materijala tiče, nisam baš upućena. Ono što znam je da ovde i dalje cepamo uglavnom stiropor jer je najjeftiniji, ali ima i posla. Da li može bolje - to je pitanje za građevince i arhitetke
narcis narcis 22:22 24.02.2016

Re: Pogledala klikere

arhitetke

angie01 angie01 22:29 24.02.2016

Re: Pogledala klikere

Grešiš.


pa dobro- i na krovu postoji izolacija,...na mojoj bivsoj zgradi su popravljali neku izolaciju na spoljnim zidovima( sami stanari- dosli alpinisti, ostrugali raspad, pa stavljali novo,...neku masu)- kako se ona zove, mislm, da l je toplonta ili neka druga- ne znam.

takodje sam pre desetak godina proverila u centrali javnog stambenog, da li nase uplate podrazumevaju i popravku krova i dobila sam potvrdan odgovor, tom prilikom su mi iz tog ugovora iscitali dugacku listu skoro svega- a od toga svih ovih godina nije popravljano nista- zgrada od 150 stanova, pa puta 60 godina.
zilikaka zilikaka 22:39 24.02.2016

Re: Pogledala klikere

pa dobro- i na krovu postoji izolacija,...

da l je toplonta ili neka druga- ne znam.


To je hidroizolacija, protiv prokišnjavanja na ravnim krovovima. Naravno da je ona TEK neophodna, da bi se iole moglo živeti ali ovde pričamo o toplotnoj izolaciji, koja štedi energiju.
angie01 angie01 23:28 24.02.2016

Re: Pogledala klikere

da l je toplonta ili neka druga- ne znam


mozda nisam jasno napisala, ovaj deo se odnosi na spoljne zidove zgrade- znaci da bi bila pre toplota.
stopalo stopalo 08:18 25.02.2016

Re: Pogledala klikere

@angie01

@zilikaka

gresite pomalo i jedna i druga

oduvek je(pri cemu mislim od 60-tih) bilo potrebno uraditi projekat termoizolacije zgrade

problem je bio sto su taj projekat gradjevinske fizike (pre nego sto je fensi pocelo da se naziva energetska efikasnost) jedino kontrolisale beogradske toplane ako si trebao da se nakacis na sistem daljinskog grejanja. stvar je bila veoma prosta, bt se ugovorm obavezuju da ce ti obeybediti temperaturu od cini mi se 18+-2 stepena sto je nemoguce ako si sazidao zgradu bez potrebne izolacije

izloacija skupa + struja jeftina = hebenamsezaefikasnost

mogu ja jos o ovome ali iz iskustva znam da carsave niko ne cita

PS: znam da sam malo uprostio kada sam ee izjednacio sa gradjevinskom fizikom ali je sustinski kod nas trenutno to slucaj kada je zakonska regulativa u pitanju

tetris tetris 10:16 25.02.2016

Re: Pogledala klikere

problem je bio sto su taj projekat gradjevinske fizike (pre nego sto je fensi pocelo da se naziva energetska efikasnost) jedino kontrolisale beogradske toplane ako si trebao da se nakacis na sistem daljinskog grejanja.

Projekat građevinske fizike je ulazio u projekat grejanja koji je morao biti odobren od strane elektrana-toplana u slučaju kačenja na sistem daljinsko grejanja.
Pre toga, taj isti projekat je morao da prođe i nezavisnu reviziju (u slučaju da se zgrada radi u Srbiji) gde bi inženjer koji je radio reviziju odbio projekat koji ne zadovoljava propise.

Problem u Srbiji je da nije bilo ozbiljnih propisa do 2012-e. Prvi propisi su doneti 1970-e ali prema njima nije bilo potrebe za izolacijom. Update-ovani 1980-e gde su dozvoljeni koeficijenti prolaza kroz određene konstruktivne elemente zgrade umanjeni za 30% u odnosu na propise iz 1970-e. Norme iz 1987-e su bile na snazi do 2012-e. Tu se stidljivo uvodi 2-4 cm izolacije i bolja građevinska stolarija.

Ako bi ovo prebacili u brojeve, priča bi bila sledeća:
- zgrade građene pre 1950-e, zbog tradicionalnih debljih zidova imaju potrebu za toplotnom energijom od 200-250 kWh/m^2/god.
- od 1950-e do 1970-e se gradnja malo promenila, tanji zidovi, lakša konstrukcija, ali potreba za toplotom ostaje približna kao i kod starijih zgrada.
- od 1970-e do 1987-e postaju moderne veće staklene površine sa (sa današnjeg stanovišta) očajnom stolarijom, tako da ove zgrade imaju toplotnu potrebu i od preko 300 kWh/m^2/god.
- od 1987-e pa do novih propisa je u proseku potreba pala na 150 kWh/m^2/god (što je i dalje znatno više of 60-70 kWh/m^2/god koliko je otprilike u Evropi)
mariopan mariopan 16:32 25.02.2016

Re: Pogledala klikere

zilikaka
EDIT: Ako skrolujete sliku malo desno videcete jednu ruinu.
Tako su sve ove zgrade izgledale pre renoviranja.

Ovde znam da su izolaciju dobile neke zgrade koje su dozvolile da im se nadzida još sprat - dva. Sigurno srazmerno vrednosti prostora.
Inače ne znam za slučaj da je ti igde urađeno iz čista mira.

Takođe mislim da još nema tih pristupnih fondova, ali sam sigurna da ako ga se jednom dohvate, ima da se arči...

Za sada je sve prepušteno pojedincima.



Ја сам чекала тај дуго најављивани програм енергетске ефикасности пре свега јер су најављиване олакшице и повољни кредити за топлотну изолацију кућа....а оно цврц.

Кредити додуше постоје, може свако да изгугла услове....међутим не може свако да их узме јер то не може да врати и отплати - примања нам не добацују до трошка од минимум 5000 евра, колико процењујем да треба за просечну кућу којој треба променити прозоре и врата + изоловати фасаду и кров?
Радници и пензионери немају услова да тај кредит могу да узму и врате ббез да доведу у питање голи опстанак.
Значи беспарица кочи и тамо где има добре воље.
Видела сам и " уради сам" решења, све не би ли људи мало приштедели на грејању, и лоше, нестручно и неквалитетно урађено, по мени су бачене паре.
Како се тај стиропор лако поставља свака шуша се прогласила мајстором па немам поверења ни у " мајсторе" тако да ћу " енергетску ефикасност" спроводити само онолико колико ми губер дозвољава.
А било је у плану много тога, пола већ урађено али стопирано за нека боља времена.

Ако и буде неких пара за те сврхе из разних фондова за Србију, смњам да ће све то ветар развејати пре него што земљу додирне.
zilikaka zilikaka 19:44 25.02.2016

Re: Pogledala klikere

Ako bi ovo prebacili u brojeve, priča bi bila sledeća:
- zgrade građene pre 1950-e, zbog tradicionalnih debljih zidova imaju potrebu za toplotnom energijom od 200-250 kWh/m^2/god.
- od 1950-e do 1970-e se gradnja malo promenila, tanji zidovi, lakša konstrukcija, ali potreba za toplotom ostaje približna kao i kod starijih zgrada.
- od 1970-e do 1987-e postaju moderne veće staklene površine sa (sa današnjeg stanovišta) očajnom stolarijom, tako da ove zgrade imaju toplotnu potrebu i od preko 300 kWh/m^2/god.
- od 1987-e pa do novih propisa je u proseku potreba pala na 150 kWh/m^2/god (što je i dalje znatno više of 60-70 kWh/m^2/god koliko je otprilike u Evropi)


Što nas navodi na zaključak da je ogromna većina zgrada zidana sa nikakvom ili minimalnom izolacijom.


Takođe, potvrđuje se i ono da su se lošije zgrade zidale nakon sedamdesete, jer su počeli da cepaju beton i gips, i prozore "krilo na krilo" lošeg kvaliteta. Bilo brže i jeftinije.

Ko je imao priliku da živi u šezdesnekom bloku na NBgd, zna o čemu pričam.

A baška i ona genijalna izvedba gotovih sendvič zidova kojima je odavno propala ona zaptivna masa, pa se lepo zidovi napiju vode i cure kud hoće.

Bilo bi zanimljivo proveriti kolike koeficijente prolaza imaju takve zgrade, a takvih je po raznim delovima Srbije kolko hoćeš.

...i, da, još bi zanimljivije bilo videti toplotni proračun stepenastih zgrada iz šezdesnekog bloka, na osnovu kojeg su priključene na daljinsko grejanje, i proveriti zašto su uopšte dobile dozvolu da se priključe.
tetris tetris 21:05 25.02.2016

Re: Pogledala klikere

potvrđuje se i ono da su se lošije zgrade zidale nakon sedamdesete, jer su počeli da cepaju beton i gips, i prozore "krilo na krilo" lošeg kvaliteta. Bilo brže i jeftinije.

Da, to se sada potvrđuje, ali generalni građevinski trend tada je bio laka konstrukcija i velike staklene površine zbog raznoraznih pozitivnih uticaja dnevnog svetla. Na kraju krajeva, taj trend je i sada prisutan. Sve najskuplje nove stampbene jedinice u zgradama po Londonu, New Yorku, Moskvi su sa velikim staklenim površinama.

još bi zanimljivije bilo videti toplotni proračun stepenastih zgrada iz šezdesnekog bloka, na osnovu kojeg su priključene na daljinsko grejanje, i proveriti zašto su uopšte dobile dozvolu da se priključe.

Što se tiče proračuna, ja sam ubeđen da je bio po propisima (ako govorimo o blokovima) koji su tada bili aktuelni, tipa zidovi bez termičke izolacije. Projektovanje, reizija i odobravanje je bilo na prilično visokom nivou tih godina.

Čisto poređenja radi, u UK, koja ubedljivo ima najstariji housing stock u Evropi, godišnja prosečna potrošnja domaćinstva za grejanje je oko 15000 kWh. Ako je prosečan stan u Srbiji 60 kvadrata sa prosečnim potrebama za grejanjem od 200 kWh/m^2/god to je i dalje manje od UK proseka, pri čemu su tempearture tokom grejne sezone (da ne uvodim stepen dane u priču ) u Srbiji niže.
narcis narcis 16:54 26.02.2016

Re: Pogledala klikere

Видела сам и " уради сам" решења, све не би ли људи мало приштедели на грејању,

ne znam šta si to videla pod uradi sam, ali ovu stiropor fasadu bi tvoj zet i sin letos sasvim komotno mogli da urade ako su samo malo namajstoričavi. jedino nanošenje one završne mase da uradi moler, pošto najviše podseća na gletovanje. ne znam šta tu može "uradisam" majstor da zajebe.
tsunade tsunade 21:08 26.02.2016

Re: Pogledala klikere

postavljanje izolacije košta.


i kroz pet do sedam godina ti tu investiciju isplaćuješ i svaki manji račun za struju ti bude profit.

ima banaka koje daju povoljne kredite za zamenu stolarije, ali mi smo izgleda siromašni i za to

što se zgrada tiče, to uopšte ne mislim da stvar treba da bude dobrovoljna nego na neki način obavezna.

edukacija je problem i ne verujem da za mesec dana može da se reši. loša navika je čudo.
tsunade tsunade 21:12 26.02.2016

Re: Pogledala klikere

a pare od onolikih decenija placanja za isto to- pojela maca.


pa taj infostan je nepobediv i neuništiv. sve može da propadne, nestane ali oni stoje čvrsto. svaka bitka koju povedeš s njima je unapred izgubljena
mariopan mariopan 22:33 26.02.2016

Re: Pogledala klikere

narcis
Видела сам и " уради сам" решења, све не би ли људи мало приштедели на грејању,

ne znam šta si to videla pod uradi sam, ali ovu stiropor fasadu bi tvoj zet i sin letos sasvim komotno mogli da urade ako su samo malo namajstoričavi. jedino nanošenje one završne mase da uradi moler, pošto najviše podseća na gletovanje. ne znam šta tu može "uradisam" majstor da zajebe.

Ех, а ко би онда роштиљао, вртео нешто на ражњу и окупљао народ на журке?

Имају један одмор па ми жао да их упрегнем и код куће да раде. Имају много другова, непрекидно неко долази, треба да се испричају са свима, оду да виде фамилију, мало изађу у живот и прође одмор зачас.

Најјефтиније ми решење да не грејем уопште него да се ја покупим па сваке зиме одлетим у топлије крајеве - код њих.
mariopan mariopan 22:41 26.02.2016

Re: Pogledala klikere

tsunade
postavljanje izolacije košta.


i kroz pet do sedam godina ti tu investiciju isplaćuješ i svaki manji račun za struju ti bude profit.

ima banaka koje daju povoljne kredite za zamenu stolarije, ali mi smo izgleda siromašni i za to

što se zgrada tiče, to uopšte ne mislim da stvar treba da bude dobrovoljna nego na neki način obavezna.

edukacija je problem i ne verujem da za mesec dana može da se reši. loša navika je čudo.

Требало би да тај материјал не буде оптерећен порезом?

У време када сам зидала кућу били смо учлањени у " Стамбену задругу" и преко њих куповали материјал за кућу без пореза на промет, што је значајно помагало....па се питам да ли тако нешто и сада постоји?
stopalo stopalo 10:42 27.02.2016

Re: Pogledala klikere

tsunade
a pare od onolikih decenija placanja za isto to- pojela maca.


pa taj infostan je nepobediv i neuništiv. sve može da propadne, nestane ali oni stoje čvrsto. svaka bitka koju povedeš s njima je unapred izgubljena


pucas u pogresnu metu

infostan je samo sistem objedinjene naplate tako da umesto 5-10 uplatnica sve placas jednom uplatnicom

sam infostan nema uticaja na raspodelu novca. to je nadleznost gradskih vlasti

npr. bez obzira sto se voda ocitava i naplacuje prema utrosnim kubicima za individualne potrosace (zgrade u bg imaju 1 vodomer pa se utrosena voda deli sa brojem prijavljenih stanara u stanu), kolicinu para koju ce dobiti bvk je odredjen nekom odlukom skupstine grada iz 60 i neke
(tako je bilo do pre neku godinu a nisam cuo da je bilo sta promenjeno)

da je infostan neracionalan i da sluzi za uhljebljenje stranacake gologuzije to je takodje tacno

i nije tacno da je svak bitka izgubljena

mene su tuzili zbog neplacenog racuna koji jeste bio placen, a ja nisam bio lenj pa sam otisao i u infostan i u sud i trazio imena nadleznih sluzbenika, sefova, sudije i izvrsitelja

"samo da imam podatke kada vas sve zajedno budem tuzio"

od tada ni pisma ni razglednice
jinks jinks 21:43 24.02.2016

...

mislim da su oni bitni generaciji koja će sutra tražiti posao

Slično kao što je i gomila danas aktuelnih različitih vrsta poslova i radnih mesta (ranije nepostojećih) posledica nečijeg planiranja u prošlosti.
tetris tetris 23:07 24.02.2016

Video erratum

Zarad tačnosti iznesenih informacija u video blogu moram da se osvrnem na par detalja.

1) kada se govori o 20% do 2020 ne misli se na uštedu energije već na (a) smanjenje co2 emisije za 20% (referentni nivo mislim da je 1990), (b) učešće obnovljivih izvora od 20% i (c) povećanje efikasnosti za 20%

2) renoviranje i poboljšanje zgrada od 3% godišnje se ne odnosi na ceo fond već na zgrade koje EU government poseduje
looping looping 08:05 25.02.2016

1

Ali u Srbiji je ministar prosvete Srđan Verbić, energetike Aleksandar Antić a vrhovni ministar svih ministarstava je Aleksandar Vučić.

Ne treba čovek ni da bude preambiciozan.

Više sočnih podataka, standardno na klikerima :)

Pitam se šta je to sočno u ovom blogu.

Energetska efikasnost je pre svega potrebna zbog ekonomske isplativosti. A zatim i zbog zaštite životne sredine.
Lepo je čuti da je obrazovanje dece na tu temu jedan od glavnih problema u Srbiji.

rade.radumilo rade.radumilo 12:55 25.02.2016

Malo statistike

gavrilo1 gavrilo1 13:53 25.02.2016

Napokon!

Pronadjena veza izmedju motora sa unutrasnjim sagorevanjem i Aleksandra Vucica.

Sjajan blog, sjajan za celo covecanstvo ne samo za decu.
little_radojica little_radojica 04:06 28.02.2016

Немој да се љутиш

али ђаво је у детаљима.
Кад кажеш да су информације ту на дохват руке, јавне, и да је Гугл пријатељ мени се попале све лампице. Јер, теби рецимо Гугл није помогао да разумеш оно о чему причаш и да креираш и делиш даље садржај који је нетачан. Оно што Тетрис горе каже, ма како он био фин, није мала замерка. Поготово што се извлаче наравоученија за цео образовни систем. Бррр.
Кликери су добра идеја, формат је добар, видео продукција је супер за наше услове, али ти детаљи кваре утисак и чак можда обесмишљавају читав подухват. Имамо одговорност као аутори у 21. веку (без обзира на амбицију, да ли је за 2-3 или милион конзумената) да направимо садржаје који су пре свега чињенично тачни, а онда можемо да понудимо и наше ставове који су, наравно, подложни дебати. Па с тим у вези, ја мислим да образовни систем не треба да учи децу која занимања ће бити тражена у будућности него да што боље науче да траже и вреднују информације. Како да дођу до извора па да сами тумаче. Да размишљају од "почетних принципа". Онда им ни "борба" са Информатиком не би тешко пала.
Такође, мислим да би требало бити мало скромнији кад се износе јаке тврдње као она шта дванаестогодишњаци знају, шта не знају, шта их уче, шта "нема шансе да чују у школи", поготово кад се из тога вуку разне друге јаке генерализације.
Да не буде да само кудим, похвалио бих што си изабрала да се бавиш баш оваквим темама. Није мала ствар да уложиш енергију и ресурсе у нешто од општег значаја уместо у баналности које готово сигурно доносе лајкове и профит.
Немој штогод замерити. Срећно с Кликерима!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana