IT| Planeta| Putovanja| Tehnologija

Kako da se propisno izgubite uz pomoć savremene tehnologije

a_jovicic RSS / 28.05.2016. u 04:54

86e94fa71840ec36e13bc6f9fec12845.jpg

Leteo čovek balonom i shvatio da se izgubio. Odluči da se spusti niže i primeti čoveka na zemlji pa povika:

- Izvinite, možete li mi pomoći? Obećao sam prijatelju da ću se sresti sa njim za sat vremena ali ne znam gde sam.

Čovek mu odgovori: Nalazite se u balonu na nekih 10 metara od tla, na poziciji 44°48'45.85" severne geografske širine i 20°27'2.79" istočne geografske dužine.

- Vi mora da ste inženjer, povika balonista.

- Da jesam, odgovori čovek. Kako ste znali?

- Pa, sve što ste mi rekli je tehnički ispravno ali ja i dalje ne znam šta da radim sa vašom informacijom ... u stvari i dalje sam izgubljen. Iskreno rečeno niste mi ni od kakve pomoći povika balonista.

Čovek mu odgovori: Vi mora da ste menadžer.

- Kako ste znali?! zapita balonista.

- Pa, ne znate ni gde ste ni kuda idete. Popeli ste se na poziciju zahvaljujući toplom vazduhu. Obećali ste nešto a nemate pojma kako da obećanje ispunite i još očekujete od drugih da reše vaš problem. Činjenica je da ste u istoj situaciji u kojoj ste bili i pre nego što smo se sreli ali nekako sam sada ja kriv za to.

Tema ovog bloga nije "ljubav" koja vlada izmedju menadžera projekata i inženjera, niti je to balonistika. Tema je satelitska navigacija tj. pogrešna upotreba iste koja u nekim situacijama može da dovede do nesrećnih situacija poput ove ...

Pratila navigaciju, pa završila u jezeru

No pre nego što predjemo na satelitsku navigaciju par reči o tome kako su ljudi kroz vekove odredjivali gde se nalaze.

Najstarija metoda je svakako odredjivanje pozicije u odnosu na uočljive objekte u prirodi ... bilo to najviše stablo u okolini, velika stena, planinski vrh, zvonik crkve ili seoska škola. Medjutim šta ako nismo na kopnu? Ako ne plovimo uz obalu, na pučini nema objekata u odnosu na koje bi odredili svoju poziciju. U pomoć su nam tada priskakala nebeska tela ... i precizno merenje vremena (korišćenjem poznatih pozicija nebeskih tela možete da odradite jedino geografsku širinu ali ne i dužinu ... za dužinu vam treba i tačno vreme)

Ali šta raditi sa takvom informacijom? Ako želite da stignete od tačke A do tačke B, pamtiti niz instrukcija o skretanju oko tako uočljivih objekata nije uvek trivijalno pa su se ljudi setili da crtaju umanjene modele svoje okoline. Tako su nastale mape i karte ... BTW u svakodnevnom govoru mapa i karta su sinonimi, medjutim kartografski "čistunci" priznaju samo jednu kartu ... pomorsku kartu (nautical chart) ... sve ostalo su mape

... i tu nastaju svakojake moguće komplikacije koje upotrebu navigacionih sredstava i kartografskog materijala čine noćnom morom za neiskusnog korisnika. A gde je tu satelitska navigacija?

Satelitska navigacija je samo moderan vid one "zvezdane" ... tj. ljudi su postavili veštačke objekte u orbiti oko Planete za koje uvek znaju gde se tačno nalaze i u odnosu na koje uredjaj na Zemlji u narodu poznat kao GPS prijemnik (mada je GPS samo jedan od GNSS sistema u upotrebi) odredjuje svoju poziciju. Da bi sve ovo radilo neophodno je i precizno merenje vremena (razradu teme prostor-vreme ostavljam kolegama fizičarima) i taj isti uredjaj to radi vrlo precizno (tako da vam je vreme koje prijemnik prikazuje tačnije od bilo kog časovnika kojeg imate u blizini)

Pa kako onda tako precizan sistem može da pogreši?!

Spomenusmo gore, da osim pozicije postoje i mape. Da li je možda problem u njihovoj tačnosti?

Zabluda br. 1: GNSS prijemnik ne greši! Pogrešne su mape!

Ova zabluda je posebno izražena kod "geekova" (jedan od mogućih prevoda na srpski bi bio "štreber") koji bezrezervno veruju u tehnička "sokoćala". Naravno da GNSS prijemnik jeste vrlo precizan uredjaj ali sam način odredjivanja pozicije ne zavisi samo od uredjaja već i od okoline u kojoj se nalazite i stanja u višim slojevima atmosfere (gde su uvek prisutne neke elektromagnetne smetnje). Pošto se pozicija (uprošćeno rečeno) odredjuje kao presek sfera koje imaju poluprečnik proporcionalan vremenu koje protekne od emitovanja signala do dolaska u prijemnik ...

Trilateration-GPS.jpg

... svako kašnjenje usled elektromagnetnih smetnji taj poluprečnik čini većim nego što stvarno jeste a vašu poziciju pogrešnom. Medjutim, ako se nalazite u urbanoj sredini (ili u klancu okruženom visokim liticama) postoji još jedan uzrok greške ... višestruke putanje signala (tj. signal se širi sferno pa je moguće da stigne i direktno i kao reflektovan od nekog objekta u blizini). Sve u svemu ima više izvora greške koji kvare našu poziciju ...

gps-errors.jpg

Zabluda br. 2: Ta GNSS "sokoćala" ništa ne valjaju! Ja se već godinama bez greške snalazim sa papirnim mapama!

Za razliku od "geekova", korisnici navikli na klasične sisteme navigacije su često nepoverljivi prema "sokoćalima" i uzdaju se u svoje iskustvo i mape koje koriste. Medjutim, da bi mapa mogla da se koristi neophodno je da se dovoljno često ažurira. Mapa je samo umanjena slika okruženja a stanje u okruženju se često menja ... pogotovo u urbanim sredinama. Sa druge strane, ako se pozicija sa GNSS prijemnika koristi sa papirnim mapama, moguć je čitav niz grešaka uzrokovanih korišćenjem različitih matematičkih modela na kojima se zasniva računanje pozicije u uredjaju i onim na osnovu kojih je konstruisana mapa.

GNSS koristi globalni geodetski datum ("datum" ne u smislu kalendarskog datuma nego koordinatnog sistema sa parametrima) i to je najčešće WGS84 dok papirne mape često koriste neki od lokalnih datuma (koji se čak možda i bolje uklapaju u oblasti koju mapa pokriva ali zato u ostalim oblastima mogu da dovedu do velikih grešaka) ...

400px-Datum.png

... na ovim prostorima se kao lokalni datum najčešće koristi Hermannskogel (koji se bazira na Besselovom elipsoidu) pa unošenje GPS koordinata na naše papirne karte (bez podešavanja odgovarajućeg datuma u samom uredjaju) stvara garantovanu grešku od 400-njak metara (pri čemu su i uredjaj i karte ili mape tačni)

Dodatnu komplikaciju predstavljaju kartografske projekcije. Zemljina "lopta", koja je u 3D mora nekako da se transformiše u 2D-papirnu mapu. Iz tog razloga postoji gomila kartografskih projekcija gde svaka unosi neku grešku predstavljanja prostora ali su neke bolje za zadržavanje uglovnih odnosa a neke za verniji prikaz površina. Iz tog razloga neke mape "rade" sa geografskim koordinatama (geografska dužina i širina) a neke sa projekcionim (easting i northing)

devSurfaces.png 

Što se elektronskih mapa tiče, tu je pomenuti problem ažurnosti najkritičniji. U svakom slučaju je korisno povremeno se pridržavati pravila "Kartu čitaj al' seljaka pitaj!"

Zabluda br. 3: GNSS ne radi tačno zato što mi pokazuje pogrešnu nadmorsku visinu kad se uspentram na planinski vrh gde postoji marker

Ni u ovom slučaju nije "kriv" GNSS prijemnik (a ni marker sa oznakom nadmorske visine) ... tj. greše oba ... zato što je nadmorska visina ... hm ... malo promenljiva veličina. Sve zavisi od modela Zemlje. Naime, GNSS prijemnik poziciju odredjuje na osnovu elipsoida (elipse rotirane oko svoje kraće ose) dok se nadmorska visina računa u odnosu na neki statistički izračunat nivo "svetskog mora" ...

467-004-E3A4C9EC.jpg

... ako pak GNSS uredjaj treba da prikaže nadmorsku visinu, on mora ili u svojoj memoriji da ima geoidalni model oblasti u kojoj se nalazite ili da ima pristup bazi na Internetu gde se taj model nalazi. A geoid je prilično nepravilna figura ...

Geoids_sm.jpg

Sa druge strane i samo odredjivanje elipsoidalne visine triangulacijom satelita ima veću grešku nego odredjivanje horizontalne komponente pozicije tako da GNSS prijemnik i nije baš najbolji kandidat za opkladu sa drugarima "ko živi na višem brdu" ... obično mu se dodaje i digitalni merač atmosferskog pritiska kako bi se vertikalna komponenta poboljšala.

Naravoučenije: Bilo da pripadate "geekovima" ili "tradicionalistima" osnovno je da u svakom trenutku gledate šta se oko vas nalazi kako se ne bi "strmeknuli" negde (a to možete "uspešno" uraditi i ako buljite u papirnu mapu dok se krećete i premišljate da li da skrenete levo ili desno od Albukerkija ali i ako pri slaboj vidljivosti sledite umilni glas vašeg omiljenog GNSS prijemnika) ... i naravno ... osnovno je da znate kuda ste pošli!



Komentari (164)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

a_jovicic a_jovicic 00:56 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

srdjan.pajic
zovitemegrunf
srdjan.pajic

A i isto vreme, i ove civilne vazduhoplovne kompanije su pritiskale vlast, jer je GPS, po njihovom viđenju baš dobar sistem, koji omogućava da ne moraju da potroše silne pare za održavanje i updatovanje drugih sistema za navigaciju a pogotovu za finalni prilaz koji inače postoje već godinama.


Iako su avioni prepuni kojekakvih sokotjala, za finalni prilaz/sletanje se procedure definisu u odnosu na dobre stare zemaljske radionavigacione uredjaje.


To valjda još neko vreme, kako sam čuo (nisam pilot, ako su lagali mene...) imaš te neke mikrotalasne sisteme za fino navođenje, mislim čak i potpuno automatsko sletanje, po nikakvoj vidljivosti, koji nisu baš jeftini za ugradnju i održavanje (kako na aerodromske piste tako i na avione), za razliku od GPS prijemnika koji stvarno nisu skupi i kad sistem radi kako treba, preciznost im je valjda sasvim prihvatjiva za tu svrhu. Ne znam, možda grešim.

Koliko vidim ovo je još uvek u R&D fazi i nije definisano kao standard ...

Satellite Navigation - Ground Based Augmentation System (GBAS)

U principu to radi kao i svaki drugi diferencijalni GPS ... GPS prijemnici na aerodromu računaju greške propagacije signala i to se emituje radio-vezom ... GPS prijemnici u avionu rade korekciju na osnovu tih ispravki. To bi se pilotu prezentovalo u istom obliku kao i kod standardnih ILS-ova.

Ono što je potencijalni problem je lakoća ometanja GPS signala tako da verovatno iz tog razloga ne žure sa uvodjenjem (mada vidim da je dozvoljeno da se koristi kao pomoćni sistem)
alselone alselone 01:21 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

Danas vise ljudi/uredjaja radi triangulaciuju preko baznih stanica nego preko sateliya.
jkt2010 jkt2010 01:37 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

srdjan.pajic
...samo da se zahvalim američkim poreskim obveznicima...
...a da nisi cvonjka dao za izgradnju

Malo smaraš sa ovim, a samo da te podsetim da kogod bilo šta plaća u dolarima, taj plaća i procente tim tvojim reketašima. Ne znam kako se tačno deli reket, možda Radumilo ima neki uvid, ali for the sake of argument:

Ako sam imao 1000 plaćanja & naplata prošle godine, i sve u USD, pa da su mi u proseku uzeli samo po 30 dolara po transakciji, i da od toga tvojim ajkulama ide samo 10 dolara, to ti je 10 soma od mene.

Jel mogu sad da koristim mape na telefonu bez da ti palim sveću?
srdjan.pajic srdjan.pajic 03:03 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

Ako sam imao 1000 plaćanja & naplata prošle godine, i sve u USD, pa da su mi u proseku uzeli samo po 30 dolara po transakciji, i da od toga tvojim ajkulama ide samo 10 dolara, to ti je 10 soma od mene.


Kako su ti "uzeli"? Misliš, pošteno si platio uslugu finansijske transakcije, i to u sigurnoj valuti? To je pohvalno, u najmanju ruku, mada i očekivano . A sistem navigacije možeš da koristiš i bez mog odobrenja, naravno, i to sasvim besplatno, zahvaljujući zna se kome (za mape nisam siguran, pretpostavljam da si i njih pošteno kupio, a ne maznuo).
srdjan.pajic srdjan.pajic 03:03 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

duplo
srdjan.pajic srdjan.pajic 04:28 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

Ono što je potencijalni problem je lakoća ometanja GPS signala tako da verovatno iz tog razloga ne žure sa uvodjenjem (mada vidim da je dozvoljeno da se koristi kao pomoćni sistem)


In the United States, the FAA suspended the MLS program in 1994 in favor of the GPS (Wide Area Augmentation System WAAS). The FAA's inventory of instrument flight procedures no longer includes any MLS locations;[2] the last two were eliminated in 2008.

Due to different operational conditions in Europe many countries (particularly those known for low visibility conditions) were expected to embrace the MLS system as a replacement to ILS. However, in reality the only major installation was London Heathrow LHR. Other major airports, such as Frankfurt Airport which were expected to install MLS have instead published GBAS approaches. [3]

As more GBAS system are installed then the further installation of MLS or continued operation of existing systems must be in doubt.[4]


Ne znam koliko je ometanje realno problem, jedno je ometati prijemnik na rastojanju od metar dva, a drugo prijemnik na avionu koji se kreće par stotina km na sat i kome ne možeš da priđeš na manje od par stotina metara. Kolege iz iranske armije bi se naravno nasmejale, jelte, ali jedno su sistemi za džeming koji koriste armije, u svom vazdušnom prostoru, a drugo su ove male zezalice koje možeš da kupiš na internetu kao i svaki pošteni terorista, i koje avionskom GPS-u verovatno ne mogu niša.

Mogu naravno da se ometaju i postojeći ILS sistemi, i to relativno lako, pošto nemaju taj processing gain kao GPS, jer ne koriste spread spectrum, mada su signali dosta jači jer je predajnik mnogo bliži prijemniku, plus gejn antene, jelte. Drugim rečima, brzo bi te ukebali.

Ono što sam ja čuo od čega ljudi više strepe je što GPS sistem ume, da kažem prosto, malo da od-driftuje, povremeno. To ima veze sa sinhronizacijiom satova na satelitima sa onim glavnim, u zemaljskom segmentu, i to se realno dešava, a za neverovati - uopšte nije trivijalno da se detektuje. Srećom, ne dešava se često, ali što reče jedan moj drugar koji radi na tim klokovima za GPS3, dovoljno je da jedan džambodžet sleti u kukurizište umesto na pistu, pa da se svi iseku namrtvo, i da batale celu tu priču sa GPS-om za automatsko sletanje. Ali ne pre nego što se to dogodi, jelte. Moguće je, naravno da korišćenjem dodatnih instrumenata problem može da se iskoriguje, ili ovo što rekoh ranije, tako što prijemnik koristi signale sa druga dva konkurentska sistema. I to je onda dosta bezbedno, mislim. Međutim, možeš da pretpostaviš (ili da veruješ meni na reč ) da se na tome uveliko radi i da postojeći GPS sistem, kakav jeste, sa postojećim merenjem vremena neće biti za to korišten, nego stiže nova generacija, svi se nadaju - pouzdanija.
milisav68 milisav68 07:21 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

a_jovicic
Dobro de ... ne baš svi podaci ... mislim na ono što nema neki nivo tajnosti ... npr. katastar.

Ne razumem, kakvu korist ima pojedinac od uvida u katastar, koji je usput plaćen/sređen odavno (u Srbiji je to tabu tema).

milisav68 milisav68 08:14 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

srdjan.pajic
Ne razumem, kakvi se podaci prikupljaju GPS-om? A drugo, jel ti plaćaš nekom pretplatu kad upališ svoj GPS, da nađeš put do Zelenong venca, ili hotela na Zlatiboru, ili ne? Znači, besplatan je sistem, i za tebe, a da nisi cvonjka dao za izgradnju, svejedno ne moraš da kažeš hvala, ali bar manje kenjaj sa visine .

Gledaš usko kao pojedinac, a ne kao deo velike grupe ljudi koja se negde kreće (posao, kupovina, kraći i duži odmori, odlazak kod lekara itd), plaća platnim karticama, razgovara mobilnim, surfuje po internetu....

A ako je signal besplatan, uređaj - nije, pa proizvođači tih uređaja sigurno plaćaju za neku licencu USA (državi ili nekoj firmi koja opet plaća porez), plus što se to stalno unapređuje, pa si "prinuđen" da kupuješ novije uređaje.

Tako da ne - nije to besplatno, samo se naplati indirektno.
je smišljen da ovi kasapini i glavoseci protiv kojih se danas ratuje ne bi koristili GPS u svoje, jelte, kasapske svrhe.



Da, dobri kauboji i loši indijanci.
A i isto vreme, i ove civilne vazduhoplovne kompanije su pritiskale vlast, jer je GPS, po njihovom viđenju baš dobar sistem, koji omogućava da ne moraju da potroše silne pare za održavanje i updatovanje drugih sistema za navigaciju a pogotovu za finalni prilaz koji inače postoje već godinama.

Ma dobro, slažem se ja da ima korisnu primenu, nego ti kažem da nije džabe, i da to što se odvajalo vama od usta , sada vam se vraća kroz razne druge stvari (što uz dobru preduzimljivost, što uz vojnu silu).

I nije to nikakva teorija zavere, već to tako funkcioniše.

Bogati hoće da budu još bogatiji, pa bili pojedinci ili države.
a_jovicic a_jovicic 09:46 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

srdjan.pajic

Ne znam koliko je ometanje realno problem, jedno je ometati prijemnik na rastojanju od metar dva, a drugo prijemnik na avionu koji se kreće par stotina km na sat i kome ne možeš da priđeš na manje od par stotina metara. Kolege iz iranske armije bi se naravno nasmejale, jelte, ali jedno su sistemi za džeming koji koriste armije, u svom vazdušnom prostoru, a drugo su ove male zezalice koje možeš da kupiš na internetu kao i svaki pošteni terorista, i koje avionskom GPS-u verovatno ne mogu niša.

Posle 9/11 svi su malo oprezniji po pitanju sabotaža

BTW Ne bi morao ni da ometa prijemnik na avionu, nego prijemnike na aerodromu (koji računaju grešku pa šalju korekciju). A ometanje ne bi bilo "tupavo" kao na onom snimku ... tj. pristup nije "zaslepi" prijemnik ... nego pošalji ponovo primljeni signal sa "maleeeeckim" kašnjenjem (i na taj način mu simuliraš multipath grešku)

Za ovo ti ne treba ama ič' neka velika snaga a dovoljno je da jammer uključiš u pogodnom trenutku (npr. kad je neka gadna magluština i avion je u fazi sletanja. Kao što kažeš, posle prvog u polju kukuruza odoše svi ti sistemi "na led"

Biće to svakako uvedeno jednog dana ali u avio-saobraćaju nema potrebe za žurbom.
zovitemegrunf zovitemegrunf 10:04 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

a_jovicic

Koliko vidim ovo je još uvek u R&D fazi i nije definisano kao standard ...

Satellite Navigation - Ground Based Augmentation System (GBAS)


Ono što je potencijalni problem je lakoća ometanja GPS signala tako da verovatno iz tog razloga ne žure sa uvodjenjem (mada vidim da je dozvoljeno da se koristi kao pomoćni sistem)


Svasta se nesto radi, normalno, samo u vazduPlohovstvu, osim prirodne inercije sistema, imas i jak safety faktor, pa novotarije, iako su ugradjene u avion, ceka jos dug put da ih prihvate regulatorna tela. Tako, na primer, ADSB mozda neka kontrola, mislim na clanice Eurocontrola, ima u rezervi da pomogne kada sve drugo otkaze, a za obicne putnike i one koji ih cekaju je od velike koristi LINK
a_jovicic a_jovicic 10:15 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

milisav68
Ne razumem, kakvu korist ima pojedinac od uvida u katastar, koji je usput plaćen/sređen odavno (u Srbiji je to tabu tema).

Na "katastar" sam mislio "u širem smislu"

Drugim rečima ne na konkretnu katastarsku parcelu sa podacima o vlasništvu nego o geoprostornim podacima koji iz takvih parcela (i ostalih "snimljenih" objekata, infrastrukture i sl.) mogu da se izvuku.

Evo primera koji se obično koristi kada se objašnjava šta je to GIS (geografski informacioni sistemi):

Ti si firma koja želi da napravi distributivnu mrežu za svoj proizvod ... ali prodajni objekti (skladišta ili šta god) su skupi ako su neiskorišćeni pa ti je cilj da pre nego što ih kupiš ili iznajmiš, napraviš analizu mogućeg prometa. Tvoj proizvod ima neku ciljnu grupu i ona je čak i zgodna za identifikaciju na osnovu podataka iz popisa. Interesuje te i da rastojanje tvojih objekata nije previše daleko od nekih drugih javnih objekata/površina ... npr. parking prostori, stanice gradskog prevoza ili odredjena klasa saobraćajnica koje mogu da obezbede nesmetan protok tvojih mušterija. Na ovo mogu da se dodaju i kojekakve ludosti kao što je mikroklima (tj. prosečna temperatura po delovima grada, zagadjenost ili šta ti ja znam šta još može da utiče na to da ti smanji troškove skladištenja nekog tvog proizvoda). Staviš ti sve te lepe želje na papir, pustiš prostorne upite u GIS-u i eto ti par lokacija koje su ti potencijalni kandidati.

Aj' ti "majčin sine" probaj da "ukrstiš" makar i poligone naseljenih mesta iz RGZ-a (koji naravno nisu javno dostupni u vektorskom formatu) sa podacima RZS-a (koji su naravno dati tabelarno ali u .pdf dokumentima, tj. nisu raspoloživi u nekoj "normalnoj" formi) sa podacima automatskih meteoroloških stanica RHMZ-a (koji se naravno vide samo u grafičkom obliku i ne postoji bilo kakva mogućnost njihovog izuzimanja za statističku obradu)

Drugi primer bi ti bio izbor zemljišta pogodnog za gajenje neke osetljive "kulture". Aj' dodji ti do vektorizovanih pedoloških karata, pa ukrsti to sa klimatološkim atlasom pa još poveži sa putnom infrastrukturom i podacima o stanovništvu. Oćeš ... ali ne u zemlji Srbiji (ili bar ne a da te to dodje jeftino ... a ako bude skupo, to onda ugradiš u cenu svog proizvoda ... pa posle kukamo kako nam je poljoprivredna proizvodnja skuplja nego u inostranstvu)
emsiemsi emsiemsi 10:47 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

princi
Citam poslednjih dana neku knjigu, The End of Average, pored sve kuknjave oko toga kako ce roboti zavladati svetom, kao da se priblizavamo vise nekom custom modelu sveta, u kome ce sve, od kuce, kola, pa preko skole, hrane koju jedemo biti custom made. Necemo vise biti robovi Mr i Mrs Average, nego cemo ziveti svet kakav nam najvise odgovara i prija (naravno, u okvirima materijalnih mogucnosti, :)).

Ја бих волео да могу као онај Хераклит (или већ неки од Грка који је рекао да све тече и све се мења) да седнем на обалу некога потока и хладим ноге док посматрам течење и размишљам о дијалектици.
Алтернатива би била да радим на неком паркингу, на улазно излазној равни и подижем и спуштам рампу. Пре тога бих реализовао мали електронски склоп тако да могу све да радим (ап и даун) са једним тогл дугметом --- да не мислим који тастер притиснути.
Што се тиче хране која би ми била потребна - не бирам много, могао бих да поднесем и кркара за кувара, а да ми, нпр. Енџи доноси послужење.
Од друштва би ми били довољни Мариопан и ТасаДебели --- да са њима уживам ћутећи.
Успут --- волео бих, понекада, да ме обиђе и Силвер и да ме пита како иде посао.
a_jovicic a_jovicic 10:58 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

zovitemegrunf
Svasta se nesto radi, normalno, samo u vazduPlohovstvu, osim prirodne inercije sistema, imas i jak safety faktor, pa novotarije, iako su ugradjene u avion, ceka jos dug put da ih prihvate regulatorna tela. Tako, na primer, ADSB mozda neka kontrola, mislim na clanice Eurocontrola, ima u rezervi da pomogne kada sve drugo otkaze, a za obicne putnike i one koji ih cekaju je od velike koristi LINK

Safety first!

... a i postojeća GPS tehnologija je već vrlo upotrebljiva ... i ne mora da bude korišćena u "pipavim" fazama leta ... kad bi svi avioni koji lete nad okeanima (gde nisu radarski pokriveni od strane kontrole leta) imali sisteme koji (preko INMARSAT-a ili nekog drugog satelitskog provajdera) emituju svoju poziciju čim se desi neka "čudna" promena brzine ili putanje (ili čak i ako auto-monitoring sistem u vazduPLOhovu detektuje bilo šta neuobičajeno) ... ne bi se posle mesecima tražile crne kutije po okeanskom dnu (a morska sredina je najgora moguća za vršenje istrage nesreće)
a_jovicic a_jovicic 11:07 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

emsiemsi
Алтернатива би била да радим на неком паркингу, на улазно излазној равни и подижем и спуштам рампу. Пре тога бих реализовао мали електронски склоп тако да могу све да радим (ап и даун) са једним тогл дугметом --- да не мислим који тастер притиснути.

Cccc a kamo inženjerski duh ... da napraviš sistem koji i nema rampu nego wireless naplaćuje parkiranje prilikom prolaska kroz check-point ... pa sediš pored potoka i brčkaš noge dok ti na računu leže miliJoni koje si inkasirao onomad kad si preko veza u vlasti uspeo da nametneš taj sistem kao obavezan za sve vlasnike automobila u državi.


EDIT: Uh ... hebote ... valjda mali gradonačelnik ne čita blog B92 ... 'de mi je dugme za brisanje?!
Milan Novković Milan Novković 11:13 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

Ја бих волео да могу као онај Хераклит (или већ неки од Грка који је рекао да све тече и све се мења) да седнем на обалу некога потока и хладим ноге док посматрам течење и размишљам о дијалектици.

Ako ti se ukaže prilika, a pre nego što doneseš odluku, treba da čuješ vic:

Otišao Mujo na Tibet kod Dalaj Lame i tri dana tako odlaze na potok, ćute i gledaju u daljinu, divan pejzaž. I svakog dana Dalaj Lama izgovori samo jednu rečenicu, pre mraka "Život je reka". Muji to bilo divno.

Na aerodromu se srdačno zagrle, Muji bilo baš lepo i pozove Dalaj Lamu u Sarajevo.

Kad je došlo vreme naredi Mujo jaranima da ničega ne sme da fali i da sve mora da bude besprekorno organizovano, najbolji smeštaj, hrana, piće, žene...

Tako i bilo, bez greške, na rastanku Dalaj Lama zagrlu Muju i tiho mu šapne u uvo "Jebote Mujo, a ja mislio da je život reka"
zovitemegrunf zovitemegrunf 12:09 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

a_jovicic

... a i postojeća GPS tehnologija je već vrlo upotrebljiva ... i ne mora da bude korišćena u "pipavim" fazama leta ... kad bi svi avioni koji lete nad okeanima (gde nisu radarski pokriveni od strane kontrole leta) imali sisteme koji (preko INMARSAT-a ili nekog drugog satelitskog provajdera) emituju svoju poziciju čim se desi neka "čudna" promena brzine ili putanje (ili čak i ako auto-monitoring sistem u vazduPLOhovu detektuje bilo šta neuobičajeno) ... ne bi se posle mesecima tražile crne kutije po okeanskom dnu (a morska sredina je najgora moguća za vršenje istrage nesreće)


Izletelo nekidan, ima par bajtova korisnih informacija: linak, uzgred, legenda kaze da je razvoj ADSBa krenuo zbog transpacifickih letova
milisav68 milisav68 12:58 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

a_jovicic
Ti si firma koja želi da napravi distributivnu mrežu za svoj proizvod ...

Na "katastar" sam mislio "u širem smislu"

E sad se "odmakni", pa postani kompanija u "širem smislu".
Aj' ti "majčin sine" probaj da "ukrstiš" makar i poligone naseljenih mesta iz RGZ-a

Ma kod nas je haos u katastru, i uošte u državnim službama.
Drugi primer bi ti bio izbor zemljišta pogodnog za gajenje neke osetljive "kulture".

Ne samo osetljive, već bilo koje, i to država treba da stimuliše, a ne da daje subvencije muljatorima.

I to tako što bi se ispitalo samo zemljište (šta bi najbolje rađalo) - besplatno, pa ti lepo imaš "sertifikat" o svom zemljištu, pa ako hoćeš da ga prodaš, lepo to istakneš u oglasu, a ne da se pravi mreža takvih podataka (mada može pošto se to sad lako radi pomoću računara).
pa posle kukamo kako nam je poljoprivredna proizvodnja skuplja nego u inostranstvu)

To je neka druga tema, pa da ne širimo priču.
a_jovicic a_jovicic 14:55 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

milisav68
Aj' ti "majčin sine" probaj da "ukrstiš" makar i poligone naseljenih mesta iz RGZ-a

Ma kod nas je haos u katastru, i uošte u državnim službama.

Što je najgore imaju oni nešto ... stranci im preneli know-how ... imaju i baze ... Pomenuta pedološka karta postoji za Vojvodinu na GeoSrbija portalu ...


(klik na sliku za uvećanje)

Mogu čak i da se vide podaci o poligonima ... ali avaj, da bi radio prostorne upite moraš da imaš mogućnost da ih postaviš ili njihovoj bazi ili da imaš kopiju podataka u svojoj bazi ... a ne smem ni da pomislim koliko bi naplatili copy-paste podataka (koji jel'te nisu poverljivi samim tim što su vidljivi na portalu)

Svašta može da se nadje na ovom portalu ... ali za bilo kakvu ozbiljniju upotrebu bi te odrali k'o zeca (kad spomenuh onih 7 RSD po koordinati kućnog broja ... pomnožiti to sa 2.4 miliona kućnih brojeva u adresnom registru, od toga oduzmi dal' beše trećinu il' 25% koji daju kao popust na količinu, pa vidi koliko bi nekog koštalo da dobije podatke u numeričkom formatu)
srdjan.pajic srdjan.pajic 14:57 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

A ako je signal besplatan, uređaj - nije, pa proizvođači tih uređaja sigurno plaćaju za neku licencu USA (državi ili nekoj firmi koja opet plaća porez),


Proizvođaći ne plaćaju nikakve licence, korišćenje signala je potpuno besplatno i za tebe i za one koji prave prijemnike (mada se kojekakve patriote ovde povremeno i bune zbog toga). E, sad dali bismo vam mi, poreski obveznici, i uređaje za džabe, ako treba, nego, jebi ga, nisu naši pa da možemo

Naravno, u pravu si, kad se podvuče crta nisu ni ovde ostali kratkih rukava, te pare su, barem delom vraćene u budžet (nisu sve firme koje prave GPS uređaje američke). Ali ti, ni kao Milisav, ni kao Srbin, nisi morao da platiš ni kintu državi koja je taj sistem izgradila, da bi mogao da ga koristiš. Štaviše, ako si pametam i preduzmiljiv, zahvaljujući sistemu "koji smo ti mi napravili" , možeš čak i sam da zaradiš, jelte.

plus što se to stalno unapređuje, pa si "prinuđen" da kupuješ novije uređaje.


Nisi, to ti je isto kao sa mobilnim telefonom, stvar izbora, sa GPSom čak i više. GPS standard je uspostavljen mnogo godina unazad i tu se gotovo nište ne menja. Ja, recimo imam prijemnik u kolima koji ima ~15 godina (Garmin Nuvi, onaj prvi koji su napravili), i sasvim mi dovoljan. Jedino što povremeno updatujem mape, ali to nije do GPS sistema ili proizvođača, nego do ovih što prave ulice. E sad, ako volim fensericu, ekrani u boji, spikerku sa beogradskim akcentom, 3D augmented reality, itd, što se sve izgradilo nad tim GPS standardom, nema druge nego da drešim kesu.
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:08 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

BTW Ne bi morao ni da ometa prijemnik na avionu, nego prijemnike na aerodromu (koji računaju grešku pa šalju korekciju). A ometanje ne bi bilo "tupavo" kao na onom snimku ... tj. pristup nije "zaslepi" prijemnik ... nego pošalji ponovo primljeni signal sa "maleeeeckim" kašnjenjem (i na taj način mu simuliraš multipath grešku)

Za ovo ti ne treba ama ič' neka velika snaga


Jedino što na zemlji možeš, ono, baš da se razmašeš kontramerama. Možeš i da nađeš odakle dolazi signal, pa da mu nabiješ nulu u tom pravcu (dok tamo ne stignu federalni agenti), da se igraš malo sa beam formingom, sem ako ometač ne stave na nekog drona ili na balon pa da lebdi oko aerodroma, ili u automobil pa da se vozikaju okolo.

Ne, ja mislim da si u pravu, takav sistem koji bi vodio avion u kritičnim fazama leta stvarno nije jednostavan, u smislu bezbednosti i ranjivosti, i ne bi bilo pametno zbrzati ga, jeftino.

srdjan.pajic srdjan.pajic 15:43 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

Cccc a kamo inženjerski duh ... da napraviš sistem koji i nema rampu nego wireless naplaćuje parkiranje prilikom prolaska kroz check-point ... pa sediš pored potoka i brčkaš noge dok ti na računu leže miliJoni koje si inkasirao onomad kad si preko veza u vlasti uspeo da nametneš taj sistem kao obavezan za sve vlasnike automobila u državi.


E, kad si pomenuo ovu naplatu, to izgleda nije baš tako jednostavan problem kako sam ja to zamišljao. Ne ovo sa parkingom, za to je dovoljan i čarli da diže i spušta rampu, nego na autoputu. Elem, pomenuh onaj divergent diamond, to su izgradili nedavno zajedno za putem koji ide ispod, a koji povezuje ovu moju selendru i okolne palanke sa velegradom Denver (Karingtonovim). Lep put, ima jedno šest traka u svakom smeru, skoro svi prelazi su ovi divergent diamondi, šoping molovi sa svih strana, celom dužinom puta, itd.

I sad su tu, pomalo na kurvaka, pokušali da uvedu naplatu putarine (firma koja je izgradila put je privatna, razume se, pa su nameračili da se ugrade u naplatu putarine, skoro neprimetno, bez da pitaju nas koristinke, to je bio čitav skandal). To im nije prošlo, naravno, pa su malo smanjili apetit i onda su rekli, ok, dve ili tri trake će biti džabe, za vas slepce koji nećete da plaćate da se vozite našim super lepim autoputem, a ove ostale se plaćaju. Nema zid između, nego samo linija, i ono, imaš transpondere na kolima i gore na rampi, to je sve klasika. E, onda smo se mi građani i tu pobunili, jer su tu nekad, pored standardnih traka bile i one HOV linije, koje možeš da koristiš ako u kolima imaš bar jednog suvozača. Pa smo krenuli da izvoljevamo (preko svojih predstavnika u vlasti) da hoćemo i tu pogodnost, i onda su ovi vlasnici autoputa rekli, u redu, može i jedno i drugo. I sad namestili valjda kamere koje ti vire u kola i broje koliko ima ljudi unutra. I svi moraju da imaju transpondere ako hoće da koriste te linije (nisu za dž). Pa ako te snimi transponder da se voziš tim linijama za bogataše, i sam si u kolima, onda ti naplate putarinu, a ako pak ideš sa ženom, švalerkom ili nekim drugim društvom, onda te ostave na miru.

I otkad je to pušteno u pogon, stalno čujem neke pritužbe, da ljudima stižu računi za putarinu, iako su bili u HOV modu. I to nikako da srede. Svako malo vidim da je sistem za naplatu isključen, ili je u nekom test modu, pa onda malo radi, pa opet ne radi. Ja tu ne zalazim, to jest držim se ovih provereno besplatnih linija jer je putarina dosta skupa (to čak nije ni jedna firma vlasnik cele deonice, nego njih nekoliko, pa kad krenu da ti stižu računi da platiš, nikad da prestanu...Sad, ne znam da li je to stvarno zajebano, ili su ovi što prave taj sistem neke dileje. To je inače prilično prometan put, za izneverovati kad se ima u vidu kakve selendre povezuje, i svi voze ko blesavi, verovatno nije lako prikupiti i automatski analizirati toliko snimaka sa kamera, bez greške. I to nije sad neka deonica od tries četres kilometara sa jednom ulaznom i jednom izlaznom rampom, nago malte ne na svakih kilometar imaš ulaz i izlaz na autoput, i svuda moraju da te snime, pogotovu što i u toku vožnje možeš da menjaš linije kako ti volje, iako to nije baš legalno.
a_jovicic a_jovicic 16:17 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

srdjan.pajic
To je inače prilično prometan put, za izneverovati kad se ima u vidu kakve selendre povezuje, i svi voze ko blesavi, verovatno nije lako prikupiti i automatski analizirati toliko snimaka sa kamera, bez greške. I to nije sad neka deonica od tries četres kilometara sa jednom ulaznom i jednom izlaznom rampom, nago malte ne na svakih kilometar imaš ulaz i izlaz na autoput, i svuda moraju da te snime, pogotovu što i u toku vožnje možeš da menjaš linije kako ti volje, iako to nije baš legalno.

Pa to je bar lako ... postave 10-tak čarlija da bulje u monitore

... ili ... umesto klasičnih kamera nabave termoviziju (što bih ja svakako na njihovom mestu uradio pošto mi vizuelno prepoznavanje suvozača nije pouzdano kad su Srbi u pitanju ... neki će se već setiti da stavi pored sebe lutku na naduvavanje!)
milisav68 milisav68 16:26 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

srdjan.pajic
(nisu sve firme koje prave GPS uređaje američke).

Znam da nisu, ali neke su platile licencu, a neke na drugi način, pa su recimo cene tih proizvoda jeftinije u USA nego u ostatku sveta (makar samo u početku, kao promotivne cene) ili problematične serije ne stignu do USA/EU.

Zato ti 15 godina koristiš jedan isti uređaj, a Milisav doplati tu razliku.
Nisi, to ti je isto kao sa mobilnim telefonom

Ovo je još bolji primer.

Ako mi se pohaba maska ili crkne baterija, ja ne mogu da ih nađem, nego moram da kupim neki noviji model ili ga deca hoće, jer ima to i to...i eto problema.
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:27 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

a_jovicic

... ili ... umesto klasičnih kamera nabave termoviziju (što bih ja svakako na njihovom mestu uradio pošto mi vizuelno prepoznavanje suvozača nije pouzdano kad su Srbi u pitanju ... neki će se već setiti da stavi pored sebe lutku na naduvavanje!)


Ali samo ako ih stave visoko i ograde bodljikavom žicom, da ih ne pokradu. Ovo sa gumenom lutkom skoro da bih smeo da se zakunem da je i ovde neko probao (nisam ja, keve mi!), bilo valjda u novinama, uvatili ga state trooperi. Verovatno se vadio da je izveo "devojku" u šetnju po šoping molu.
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:32 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

milisav68
srdjan.pajic
(nisu sve firme koje prave GPS uređaje američke).

Znam da nisu, ali neke su platile licencu, a neke na drugi način, pa su recimo cene tih proizvoda jeftinije u USA nego u ostatku sveta (makar samo u početku, kao promotivne cene) ili problematične serije ne stignu do USA/EU.

Zato ti 15 godina koristiš jedan isti uređaj, a Milisav doplati tu razliku.
Nisi, to ti je isto kao sa mobilnim telefonom

Ovo je još bolji primer.

Ako mi se pohaba maska ili crkne baterija, ja ne mogu da ih nađem, nego moram da kupim neki noviji model ili ga deca hoće, jer ima to i to...i eto problema.


Ok, predajem se Milisave, daj broj deviznog računa da ti platim nastalu štetu i trošak na koji si nevoljno bio prinuđen, primoran zapravo, zbog korišćenja prokletog sistema za navigaciju.

(kad budem dolazio sledeći put, ako hoćeš stvarno da apdejtuješ svoj GPS, javi, da zapakujem jedan, po ovdašnjim cenama, neću da se ugradim, kunem se!).
highshalfbooze highshalfbooze 17:45 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

(kad budem dolazio sledeći put, ako hoćeš stvarno da apdejtuješ svoj GPS, javi, da zapakujem jedan, po ovdašnjim cenama, neću da se ugradim, kunem se!).

Ali sa mapama USA, Kanada, Meksiko. Moraće da kupi kartu za Evropu, tako da će da plati na ćupriji umesto na mostu. Još će možda i skuplje da ga izađe. A ako hoće i SCG route mapu koja ima topografske karte pojedinih regiona sa ucrtanim makadamima i pešačkim stazama, to će ga koštati dodatnih 8 000 dinara.

Kod vas ima dosta šerovanih trekova, na primer link.
a_jovicic a_jovicic 18:07 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

highshalfbooze
(kad budem dolazio sledeći put, ako hoćeš stvarno da apdejtuješ svoj GPS, javi, da zapakujem jedan, po ovdašnjim cenama, neću da se ugradim, kunem se!).

Ali sa mapama USA, Kanada, Meksiko. Moraće da kupi kartu za Evropu, tako da će da plati na ćupriji umesto na mostu. Još će možda i skuplje da ga izađe. A ako hoće i SCG route mapu koja ima topografske karte pojedinih regiona sa ucrtanim makadamima i pešačkim stazama, to će ga koštati dodatnih 8 000 dinara.

Kod vas ima dosta šerovanih trekova, na primer link.

... i vraćamo se na priču o geoprostornim podacima ... GPS uredjaj je danas skoro džabe ... ali za mape (pogotovo rutabilne) moraš puno da platiš.

A kad bi sav taj kartografski materijal koja država svakako skuplja bio za DŽ ... onda bi i cena GPS uredjaja (sa mapama) bila niža (čak i da se vidjenije firme uzjogune pa ne spuste cenu, pojavio bi se neki "indijanac" koji bi sam sklapao GPS uredjaje i stavljao u njih mape ... svakako se sve to već sklapa u Kini)


Što se trekova i free materijala tiče, kad već država neće da daje, organizovali se ljudi pa sami digitalizuju za-po-kući. Evo varijante za bicikliste ...

OpenStreetMap

... i naravno da podaci mogu da se preuzmu i u vektorskom formatu tako da mož' sam da praviš mape kakve ti duša želi


... problem je naravno da podatke unosi kako ko stigne a nemaju baš svi formalno znanje iz kartografije/geodezije pa onda svašta može i da se nadje (ili ne nadje) na mapi.
emsiemsi emsiemsi 19:22 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

princi
Milan Novković
princi
Mislim, lako mi je da zamislim svet u kome ce bogati ljudi koji strasno vole kola dolaziti kod tako nekog Zike Ajkule ili koga vec, da im napravi najbolja moguca kola. Ili gitare, instrumente, namestaj. Majstorluk, individualne vrednosti, masta ce biti mnogo vise na ceni.

Pa da, kolaboracija i mašta u smislu orkestracije, od stvari, usluga i informacija na sve strane komponuješ nešto, ti komponuješ koristeći ostale, a onda neko dođe kod depe po core expertizu, ono što ti je najdublje znanje, se njegovom ili njenom idejom.

Multidisciplinarnost, kao što je to Santa FE institut još onomad maestralno uradio u nauci i tehnologiji jednog dana će se spstiti na nivo običnih smrtnika.

Neverovatno je moćna multidisciplinarnost, nešto što je tebi ko dobar dan u tvojoj industriji može meni da otvori oči u mojoj. Na primer meni je još uvek zabavno kad poneki ne-elektroničar otkrije povratnu spregu iako ih je sve manje kako vreme prolazi.


Ma da, ima tih rupa na saksiji sto ih neki zovu multudisciplinarnost, onoliko.

Појасни !
Нисам разумео да ли си се на Миланов коментар осврнуо иронично или афирмативно ?
milisav68 milisav68 19:38 29.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

srdjan.pajic
Ok, predajem se Milisave, daj broj deviznog računa da ti platim nastalu štetu i trošak na koji si nevoljno bio prinuđen, primoran zapravo, zbog korišćenja prokletog sistema za navigaciju.

(kad budem dolazio sledeći put, ako hoćeš stvarno da apdejtuješ svoj GPS, javi, da zapakujem jedan, po ovdašnjim cenama, neću da se ugradim, kunem se!).



Eto, sad ispade da tražim doznake.

krkar krkar 01:23 30.05.2016

Avioni

Da li je bolje da avion sa dvesta putnika koji traži aerodrom po magli i mraku ima na raspolaganju tri nezavisna navigaciona sistema, ili samo jedan (za koji se zna da ima povremene gličeve, to Jovičić zna sigurno bolje?)


GPS nije dovoljno precizan ni pouzdan za avio-navigaciju i može se koristiti samo kao pomoćno sredstvo. Nikako se ne može koristiti pri poletanju i sletanju i određivanju visine.

Mislim da je autoru jasno koja su to sistemska ograničenja GNSS koja ovo čine nemogućim.
krkar krkar 01:26 30.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

A drugo, još bitnije od toga da li će da izginu ili se izgube, je da ne izlome ukrase, i useru neke od jako lepih pećina koje čuva samo to što im ulaz nije baš tačno poznat.


Isto kao i u ronjenju gde se ne-javne olupine i pećine takođe čuvaju, iz istih razloga.
srdjan.pajic srdjan.pajic 03:14 30.05.2016

Re: Avioni

krkar


GPS nije dovoljno precizan ni pouzdan za avio-navigaciju i može se koristiti samo kao pomoćno sredstvo. Nikako se ne može koristiti pri poletanju i sletanju i određivanju visine.

Mislim da je autoru jasno koja su to sistemska ograničenja GNSS koja ovo čine nemogućim.


Daj neki broj, da vidimo. Kolike su preciznosti potrebne za avio navigaciju, a kolike za poletanje i sletanje? I poređenje između "klasičnih" sistema, znači Loran, VOR/DME, onda za sletanje onaj dobri stari ILS, kao i MLS, koji su, koliko vidim, batalili u korist GPS-a (diferencijalnog, razume se).
krkar krkar 11:20 30.05.2016

Re: Avioni

Daj neki broj, da vidimo. Kolike su preciznosti pojavascript:;trebne za avio navigaciju, a kolike za poletanje i sletanje? I poređenje između "klasičnih" sistema, znači Loran, VOR/DME, onda za sletanje onaj dobri stari ILS, kao i MLS, koji su, koliko vidim, batalili u korist GPS-a (diferencijalnog, razume se).


Mojne zajebavaš, Pajiću. Imaš tolike avio forume pa pretražuj. NE MOŽE za navigaciju, zabranjeno korišćenje na sletanju, čak ni da gledaš u njega ne smeš. Toliki izgiboše kreteni uzdajući se u GPS. Evo autor objasnio zašto je to tako (i meni prvi put neke stvari legle na svoje mesto).

Stručnjaci veruju da su i piloti Onog poljskog aviona (LINK) pogledavali u GPS što ih je možda dodatno zeznulo.

ILS je još uvek referentni sistem. I uveliko se i dalje ugrađuje.

Inače, pomešao si sisteme za inercijalnu navigaciju i sisteme za određivanje položaja
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:21 30.05.2016

Re: Avioni

Mojne zajebavaš, Pajiću. Imaš tolike avio forume pa pretražuj. NE MOŽE za navigaciju, zabranjeno korišćenje na sletanju, čak ni da gledaš u njega ne smeš.


A jel? Ja reko, ti to sigurno znaš iz glave, pa da ne kopam po internetu . Nego, ne bih lenj, skinuo sam sa police moj Instrument Flying Handbook (FAA-H-8083-15A), i koliko vidim ima dobrih nekoliko glava posvećenih procedurama navigacije i pogotovu završnog prilaza pomoću kombinacije (GPS overlay approaches) i GPS stand-alone prilaza, i nigde ne mogu da nađem da je "zabranjeno" korišćenje, kako ti kažeš. Štaviše, koliko vidim, prilično je sve razrađeno, ono, do u detalje. Naravno, uz vođenje računa o svim nedostacima i ograničenjima ovog instrumenta. Pazi šta piše na strani 7-36: "Aircraft Landing at LAAS-equipped airports are able to conduct approaches to Category I level and above for properly equipped aircraft".

Inače, pomešao si sisteme za inercijalnu navigaciju i sisteme za određivanje položaja


Moguće, samo ne vidim gde?
satinelle satinelle 21:52 30.05.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

itam poslednjih dana neku knjigu, The End of Average, pored sve kuknjave oko toga kako ce roboti zavladati svetom, kao da se priblizavamo vise nekom custom modelu sveta,


Ja se tebi divim kako uvek pokusavas da ozivis buducnost kroz knjige koje citas. I to radis maestralno. Pokusala sam da te ispratim, iskreno ne stizem toliko da procitam. Meni je to super. Dobro je sto si dobio prostor za svoje misli na ovom blogu.


emsiemsi emsiemsi 11:51 01.06.2016

Re: I...kad niko drugi neće...

satinelle
itam poslednjih dana neku knjigu, The End of Average, pored sve kuknjave oko toga kako ce roboti zavladati svetom, kao da se priblizavamo vise nekom custom modelu sveta,


Ja se tebi divim kako uvek pokusavas da ozivis buducnost kroz knjige koje citas. I to radis maestralno. Pokusala sam da te ispratim, iskreno ne stizem toliko da procitam. Meni je to super. Dobro je sto si dobio prostor za svoje misli na ovom blogu.



Ма, фолирант !
antioksidant antioksidant 09:09 30.05.2016

.

Главни проблем са наводилима сводио ми се на неисправни пуњач за ауто па сам морао да возим на батерију (ограниченог трајања) што је неколико пута узроковало благо убрзану вожњу, како би се до одредишта стигло пре цркавања исте.
С друге стране, знају да због уштетде од пар десетина метара скрену са најквалитетнијег (најбржег?) пута и навуку на неке стазе и богазе, што може бити и забавно ако се поред налази и неки ресторан или слично.
А да су корисни до нивоа невероватног олакшавања живота - јесу и врло сам захвалан свима укљученим у процес (од хардвераша преко цртача мапа до тета које комуницирају са мном док рекалкулишу руту).
a_jovicic a_jovicic 20:23 30.05.2016

Re: .

antioksidant
С друге стране, знају да због уштетде од пар десетина метара скрену са најквалитетнијег (најбржег?) пута и навуку на неке стазе и богазе, што може бити и забавно ако се поред налази и неки ресторан или слично.

Neki uredjaji imaju izbor da li želiš najkraću ili najbržu rutu. Algoritam rutiranja je svakako isti (uglavnom je to stari dobri Dijkstra ... ili neka varijacija) pitanje je samo da li imaju kategorizaciju putne mreže (ne mislim na onu najgrublju ... autoput vs džada ... nego koliko je ograničenje brzine na kojoj deonici istog puta)

rade.radumilo rade.radumilo 22:13 30.05.2016

Re: .

nego koliko je ograničenje brzine na kojoj deonici istog puta)


Većinom imaju informacije o ograničenju, mada se sećam da je iGO (neko vreme) imao informaciju da je na našem autoputu ograničenje 60, zbog čega je Nevena stalno zvocala da sam prekoračio brzinu. Uzgred, ograničenje je bilo 60 po snegu, na tim deonicama. Neko je pogrešno dostavio podatke.
Uglavnom, sada možeš da cinculiraš da li želiš autoput ili želiš da izbegneš (zbog putarine) itd. Kada ti izračuna rutu, onda ti i proračuna vreme dolaska bazirano na ograničenju brzine.
predatortz predatortz 09:34 30.05.2016

Nije žvaka za seljaka

Vozač jedne međunarodne organizacije trebao je da iz Sarajeva odveze službenicu, Amerikanku koja odlično govori srpski, do jedne opštine u severoistočnoj Bosni. Uprkos činjenici da je Sarajevo povezano sa tim gradom odličnim putem, sa putokazima koji su jasni i najvećem idiotu, napaljeni papak se oslanjao isključivo na navigaciju. Uzalud ga je žena koju je vozio upozoravala da je skrenuo sa glavnog puta, da će negde zalutati. Papak se oslanjao na glas iz male crne kutije. Beše avgust, nedeljama nije bilo kiše, ali je majmunčić uspeo da novu Oktaviju zaglavi u blatu, na putu prosečenom kroz šumu, koji je tokom rata koristila vojska da bi preprečila put do položaja. Naravno, sa obe strane puta su bili znakovi koji upozoravaju na mine. Izvukli su ih NIvom Civilne zaštite.

Kretenčić je dobio otkaz, na Škodi su menjali lamelu, a nesrećna Kejti se dugo oporavljala od šoka.

emsiemsi emsiemsi 09:48 30.05.2016

Re: Nije žvaka za seljaka

predatortz
Vozač jedne međunarodne organizacije trebao je da iz Sarajeva odveze službenicu, Amerikanku koja odlično govori srpski, do jedne opštine u severoistočnoj Bosni. Uprkos činjenici da je Sarajevo povezano sa tim gradom odličnim putem, sa putokazima koji su jasni i najvećem idiotu, napaljeni papak se oslanjao isključivo na navigaciju. Uzalud ga je žena koju je vozio upozoravala da je skrenuo sa glavnog puta, da će negde zalutati. Papak se oslanjao na glas iz male crne kutije. Beše avgust, nedeljama nije bilo kiše, ali je majmunčić uspeo da novu Oktaviju zaglavi u blatu, na putu prosečenom kroz šumu, koji je tokom rata koristila vojska da bi preprečila put do položaja. Naravno, sa obe strane puta su bili znakovi koji upozoravaju na mine. Izvukli su ih NIvom Civilne zaštite.

Kretenčić je dobio otkaz, na Škodi su menjali lamelu, a nesrećna Kejti se dugo oporavljala od šoka.


Можда је тај возач хтео да кресне тету, па је зато возио по навигацији --- а ви одмах човеку отказ.
Страшно !
predatortz predatortz 09:53 30.05.2016

Re: Nije žvaka za seljaka

emsiemsi
predatortz
Vozač jedne međunarodne organizacije trebao je da iz Sarajeva odveze službenicu, Amerikanku koja odlično govori srpski, do jedne opštine u severoistočnoj Bosni. Uprkos činjenici da je Sarajevo povezano sa tim gradom odličnim putem, sa putokazima koji su jasni i najvećem idiotu, napaljeni papak se oslanjao isključivo na navigaciju. Uzalud ga je žena koju je vozio upozoravala da je skrenuo sa glavnog puta, da će negde zalutati. Papak se oslanjao na glas iz male crne kutije. Beše avgust, nedeljama nije bilo kiše, ali je majmunčić uspeo da novu Oktaviju zaglavi u blatu, na putu prosečenom kroz šumu, koji je tokom rata koristila vojska da bi preprečila put do položaja. Naravno, sa obe strane puta su bili znakovi koji upozoravaju na mine. Izvukli su ih NIvom Civilne zaštite.

Kretenčić je dobio otkaz, na Škodi su menjali lamelu, a nesrećna Kejti se dugo oporavljala od šoka.


Можда је тај возач хтео да кресне тету, па је зато возио по навигацији --- а ви одмах човеку отказ.
Страшно !


Nije moj, naprotiv! Vozač jedne prilično neprijateljske organizacije. Što se mene tiče, mogli su i da prošetaju po šumi.
emsiemsi emsiemsi 10:09 30.05.2016

Re: Nije žvaka za seljaka

predatortz
emsiemsi
predatortz
Vozač jedne međunarodne organizacije trebao je da iz Sarajeva odveze službenicu, Amerikanku koja odlično govori srpski, do jedne opštine u severoistočnoj Bosni. Uprkos činjenici da je Sarajevo povezano sa tim gradom odličnim putem, sa putokazima koji su jasni i najvećem idiotu, napaljeni papak se oslanjao isključivo na navigaciju. Uzalud ga je žena koju je vozio upozoravala da je skrenuo sa glavnog puta, da će negde zalutati. Papak se oslanjao na glas iz male crne kutije. Beše avgust, nedeljama nije bilo kiše, ali je majmunčić uspeo da novu Oktaviju zaglavi u blatu, na putu prosečenom kroz šumu, koji je tokom rata koristila vojska da bi preprečila put do položaja. Naravno, sa obe strane puta su bili znakovi koji upozoravaju na mine. Izvukli su ih NIvom Civilne zaštite.

Kretenčić je dobio otkaz, na Škodi su menjali lamelu, a nesrećna Kejti se dugo oporavljala od šoka.


Можда је тај возач хтео да кресне тету, па је зато возио по навигацији --- а ви одмах човеку отказ.
Страшно !


Nije moj, naprotiv! Vozač jedne prilično neprijateljske organizacije. Što se mene tiče, mogli su i da prošetaju po šumi.

Ееее, пошто се ради о непријатељу, онда нема везе --- нека се јебу !
krkar krkar 10:21 30.05.2016

Re: Nije žvaka za seljaka

napaljeni papak se oslanjao isključivo na navigaciju.


Žena mog druga tek počela da radi za novu firmu, dobila službena kola, nema 6 meseci vozačkog isustva i morala za Niš. Stigla je za 5-6 sati - preko Topole. Tako je vodila navigacija.

Doduše, posle se malo izveštila.

Iako je pre nekoliko godina kad je ono bila neka žestoka zima zvala muža u pomoć jer po snegu nije umela da se spusti sa brda na kojem joj je hotel. Zato što je vozila astru automatik. Te mi krenemo jednim kolima po nju, u trojicu, da se u povratku niko ne vozi sam... Naravno da je platila ručak.
krkar krkar 11:10 30.05.2016

Pomorska navigacija i GPS


Oduvek sam imao gomile karata i planova i dan-danas imam u kolima detaljne karte za sva područja kojima uobičajeno vozim, pogotovu što volim da menjam rute i uvek prođem nekim putem kojim nisam nikada ili nisam dugo prošao. Najbolja putna karta rahmetli Juge bila je jedna koju je negde 1987. otprilike izdao vojnogeografski institut. Izrazito precizna i pouzdana. Imala je vrlo neuobičajen način preklapanja, segmente lepljene na veliki voštani papir pa preklapana višestruko po horizontali i vertikali, pa otvoriš kao knjigu onaj vertikalni kaiš koji ti je potreban i onda po njemu preklapaš segmente gore-dole. Bemliga, numem bolje da objasnim.

Izakala mi se od upotrebe i odlepila a i izgubio sam neke kaiševe. Preostali su mi sjajni za motor, taman staju u džep na tank torbi.

Na moru još više verujem u papir i imam više serija pomorskih karata i uglavnom ih redovno dopunjujem ispravkama i dodacima (na zvaničkim nautičkim kartama to rade ovlašćene kartografske organizacije odnosno organizacije za upravljanje plovnim putevima, kako gde. Pošaljem zimi karte na dopunu, oni unesu sve izmene i vrate.

Glavni problem na pomorskoj karti je određivanje položaja. U plovidbi blizu obale to se gotovo isključivo radi klasičnom triangulacijom - danju po markantnim tačkama, noću po svetionicima i lučkim svetlima (što je ponekad vrlo teško usled sve jačeg svetlosnog zagađenja okoline).

Međutim, malo dalje od obale kad nema vizuelnih referenci jedino rešenje do pojave GPS-a bila je astronomska navigacija, dobri stari sekstant i tablice. (Ne govorim o glomaznim i skupim komercijalnim navigacijskim sredstvima kao Decca i Loran koja su malim brodovima bila nedostupna a jedrilicama energetski neefikasna).

Sekstantom rukujem od otprilike 14. godine, od 1989. imam jedan vrlo pristojan plastični, precizan, čvrst, nije pretežak ali ni previše lak, stabilan, nema problema sa korozijom. I navikao sam da u svako doba dana i noći računam poziciju čak i kad znam ge sam, mentalna vežba.

Prvi GPS kupio sam neke 1996-7, najjednostavniji Garmin koji mi je služio na kopnu a na moru samo da na brzinu proverim položaj ili za vežbu, da proverim tačnost astronomskog računa. Još uvek je važio SA koji je imao namernu grešku 100 ili 150m tako da se za pravu pomorsku navigaciju nije mogao koristiti.

Negde tih godina počelo je obeležavanje neophodnih korekcija na nautičkim kartama za pozicije dobijene sa GPS prema WGS84. Na svim kartama je crvenim naznačeno koliko treba dodati/oduzeti i na koju stranu. Mislim napamet da se radi o 110 i 400m ali nisam siguran.

I tako sam i dalje korsitio sekstant a GPS isključivo kao pomoćno sredstvo do 2001. Te godine drug koji je jedrilicu držao u Toskani dobio je posao u Bejrutu i krenemo da je prebacimo. Ja sam računao da iskusan čovek koji je preplovio od Engleske do Toskane (u nekoliko godina) sigurno ima sekstant i tablice pa ga nisam ni pitao. A on je uvek plovio uz obalu a sekstant nije koristio. Kad sam se ukrcao u Kalabriji bilo je kasno da se išta uradi i tako sam prvi put u životu plovio na dužoj prekomorskoj ruti bez sekstanta. I nije mi bilo svejedno. On je imao Magellan 2000, model predviđen za upotrebu na moru, i jedan mali rezervni. Ja sam bio poneo, za nedajbože, Garmin Etrex, osnovni model.

Već prva etapa po ukrcaju bila je navigacijski zahtevna, oko 300 milja Rocella Ionica - Pilos na Peloponezu. Bez sekstanta, samo po kompasu, očekivana greška pozicije na cilju za grešku očitavanja od samo 3°- a to je izrazito dobro za standardni kompas, u praksi nemoguće, bila bi +- 15NM, kad se tome dodaju struje, koje ne možeš da odrediš bez tačne pozicije, moguća greška bila je reda veličine +- 25 NM. Tu se GPS iskazao i prvi put sam počeo da se uzdam od njega.

Do kraja puta, tačnije do polovine južne strane Kipra dok nije riknuo "nautički" Magellan 2000 (prevučen gumiranim platnom, odlepilo se tj. odvojilo na spoju i kroz taj otvor ušla kondenzacija i ubila ga namrtvo) on nam je bio osnovni, posle smo već bili dovoljno komotni i sa dva pomoćna. Ja sam iza toga kupio svoj prvi nautički Magellan (koji je umro posle 3 godine i ta je firma otada za mene mrtva).

Sada sekstant vadim čisto da ostanem u formi, dovoljno se uzdam u GPS. Doduše, nemam još kartografski, oni ručni su mi nepregledni i nepotrebni a fiksni neću da kupujem sada nego planiram kad kupim sledeću jedrilicu, verovatno za 2 ili 3 godine, da ugradim fiksni sa kartografijom.

Iako od papirnih karata nemam nameru da odustanem.
a_jovicic a_jovicic 12:20 30.05.2016

Re: Pomorska navigacija i GPS

krkar
Bez sekstanta, samo po kompasu, očekivana greška pozicije na cilju za grešku očitavanja od samo 3°- a to je izrazito dobro za standardni kompas, u praksi nemoguće, bila bi +- 15NM, kad se tome dodaju struje, koje ne možeš da odrediš bez tačne pozicije, moguća greška bila je reda veličine +- 25 NM. Tu se GPS iskazao i prvi put sam počeo da se uzdam od njega.

Da, da ... velika prednost GPS-a na moru je i što prikazuje COG i SOG (Course/Speed over Ground) pa je onda moguće proceniti i jačinu struja (kada se uporedi sa headingom i brzinom kroz vodu) a samim tim i za efikasnije planiranje rute (potrošnja goriva, zaliha i sl.)

... nego ja sam planirao poseban blog na temu pomorske navigacije (dead-reckoning, svetla, pomorske karte, morske mene i sl.) ... pa ne znam dal' da ovde širimo temu
krkar krkar 13:31 30.05.2016

Re: Pomorska navigacija i GPS

... nego ja sam planirao poseban blog na temu pomorske navigacije (dead-reckoning, svetla, pomorske karte, morske mene i sl.) ... pa ne znam dal' da ovde širimo temu


Onda čekamo.

U međuvremenu samo ovi GPS-ovi, kad sam već spremio slike



a_jovicic a_jovicic 14:15 30.05.2016

Re: Pomorska navigacija i GPS

krkar
U međuvremenu samo ovi GPS-ovi, kad sam već spremio slike

I ja sam počeo sa etrex-om ... samo ovim ...


Inače zašto za bilo kakvu ozbiljniju navigaciju mora baš GPS uredjaj a ne neka igračka od mobilnog telefona je i zato što većina (čak i uredjaji koji nisu za profesionalnu upotrebu) ima RS232 izlaz kojim može da šalje poruke po NMEA 0183 protokolu i da se tako poveže na ostale brodske (ili avio) sisteme pa podaci mogu da se koriste u ostalim uredjajima ... i naravno zato što imaju ulaz za spoljnu antenu
kalaf kalaf 03:37 02.06.2016

Re: Pomorska navigacija i GPS

a_jovicic
Inače zašto za bilo kakvu ozbiljniju navigaciju mora baš GPS uredjaj a ne neka igračka od mobilnog telefona je i zato što većina (čak i uredjaji koji nisu za profesionalnu upotrebu) ima RS232 izlaz kojim može da šalje poruke po NMEA 0183 protokolu i da se tako poveže na ostale brodske (ili avio) sisteme pa podaci mogu da se koriste u ostalim uredjajima ... i naravno zato što imaju ulaz za spoljnu antenu

Vec raspravljasmo o tome. Mobilni nisu igracke, vec ozbiljni uredjaji, a GNSS cipovi u istim su nekoliko generacija ispred onih u tim kvazi-profesionalnim, o procesorima, memoriji i ostalom da ne govorimo (jbg mass-production je keva sem ako neces da platis red velicine vise novca za stvarni profesionalni uredjaj).
Inace USB na RS232 konvertor sa FTDI chipom je par dolara, tako da zaista ne vidim prednost uredjaja sa portovima kojima je mesto u muzeju.
a_jovicic a_jovicic 07:37 02.06.2016

Re: Pomorska navigacija i GPS

kalaf
a_jovicic
Inače zašto za bilo kakvu ozbiljniju navigaciju mora baš GPS uredjaj a ne neka igračka od mobilnog telefona je i zato što većina (čak i uredjaji koji nisu za profesionalnu upotrebu) ima RS232 izlaz kojim može da šalje poruke po NMEA 0183 protokolu i da se tako poveže na ostale brodske (ili avio) sisteme pa podaci mogu da se koriste u ostalim uredjajima ... i naravno zato što imaju ulaz za spoljnu antenu

Vec raspravljasmo o tome. Mobilni nisu igracke, vec ozbiljni uredjaji, a GNSS cipovi u istim su nekoliko generacija ispred onih u tim kvazi-profesionalnim, o procesorima, memoriji i ostalom da ne govorimo (jbg mass-production je keva sem ako neces da platis red velicine vise novca za stvarni profesionalni uredjaj).
Inace USB na RS232 konvertor sa FTDI chipom je par dolara, tako da zaista ne vidim prednost uredjaja sa portovima kojima je mesto u muzeju.

Sve je to lepo kad okruženje u kojem je uredjaj nema toliko gvoždjurije da ti GPS antena u samom mobilnom uredjaju ne bude beskorisna ... ili kad zakačiš FTDI serijski adapter (koji inače radi na 5V) na pravi RS232 (koji radi na 12V) pa shvatiš da nije svaki serijski port isto što i RS232 (a da ne spominjemo OTG kabliće i još štošta što ti treba da povežeš sve to na ostale navigacione uredjaje) ... pa nemogućnost povezivanja sa radio uredjajem preko kojeg ti stiže diferencijalna korekcija ... a te iste čipove ugradjuju i u nove GPS uredjaje.

Upotreba u automobilu i na ladji/vazduPLOhovu se ne može porediti.
krkar krkar 08:12 02.06.2016

Re: Pomorska navigacija i GPS

Upotreba u automobilu i na ladji/vazduPLOhovu se ne može porediti.


Potvrđujem.

More je izrazito agresivna korozivna sredina i sva obična elektronika vrlo brzo umre od mora. Čak i ona koja stoji u kabini, zaštićena, koja nije u direktnom dodiru, ne prska je, ne rukuje se čak ni vlažnim rukama...

Imam nekoliko primeraka obične kopnene elektronike posle nekoliko godina mora: mrtvo dibidus.

Takođe iz mog iskustva kontakti na aparatima predviđenim za morsku sredinu imaju najmanje dvostruko veću kontaktnu površinu od onih za obične kopnene namene. Evo, na primer onaj najobičniji Etrex vulgaris što se Jovičić stavio sliku: ima masivne kontakte, upravo zbog neizbežnih problema sa korozijom u morskoj atmosferi.
Milan Novković Milan Novković 11:05 02.06.2016

Re: Pomorska navigacija i GPS

Sve je to lepo kad okruženje u kojem je uredjaj nema toliko gvoždjurije da ti GPS antena u samom mobilnom uredjaju ne bude beskorisna

Samo da podržim skretanje pažnje na antene za one što rekreativno idu u planinu (više-od-rekreativaca pa profesionalci to znaju).

Čak i neki dedicated outdoors uređaji su beskorisni u planini i šumi kako teren postane "nepovoljan" za radiotalase.

Oni što umeju da odu u planinu i 3,4,5 sati pre nego što počnu da se vraćaju, pa još skrenu s puteva, danas i nemaju neku posebnu temu osim te antene, pošto NE ŽELE da se izgube u planini. Ima i onih koji se odlično snalaze i bez uređaja, ali oni što to nisu probali na životinjama prvo, tj samima sebi dok su imali techie backup, ne bi trebali to da probaju tako bez iskustva.

Mobilni ume da bude u nekim "kanjončićima", pa među drvećem, i po sat vremena beskoristan. Tako i neki nemobilni - jednom sam ja ćerkama, u naponima da ih "skinem" sa Friends, Diznija, raznoranih US teenage-girl produkcije, pred godišnji kupio SUNTOO-ko-sat starijoj, plus GARMIN sa velikim ekranom al kilavom antenom, zaboravih model, eno ga kupi prašinu kod kuće, mlađoj, a sve da bi što intenzivnije koristile navigaciju i navikavale se na razne uređaje, dole u trouglu Alpi-Pirineji gde mi često odemo.

SUNTOO skoro pa beskoristan (sve malecko, veličine sata), kao i mobilni, čim ne vidiš "većinu" neba, GARMIN - nako, svako malo nije nešto siguran da uopšte ima signal.

Ovaj sad GPSMAP 64s ima 4 helikoidne antene u sebi (u onome što mi vidimo kao "antena" i još nijednom nisam uspeo da ga zbunim, uvek zna gde smo. Usput sam zbog aljkavosti, tj rada u poslednjem trenutku kupio dobre mape umesto da se snađem jeftino ili besplatno negde, pa sa dosta AA baterija imao punu kontrolu nad švrljaljem po planinama.

Opet Surutka, sa prvog časta Elektromagnetike na prvoj godini ETFa: "Što više metala u vazduhu to bolja antena"

kalaf kalaf 13:39 02.06.2016

Re: Pomorska navigacija i GPS

a_jovicic
Sve je to lepo kad okruženje u kojem je uredjaj nema toliko gvoždjurije da ti GPS antena u samom mobilnom uredjaju ne bude beskorisna ... ili kad zakačiš FTDI serijski adapter (koji inače radi na 5V) na pravi RS232 (koji radi na 12V) pa shvatiš da nije svaki serijski port isto što i RS232 (a da ne spominjemo OTG kabliće i još štošta što ti treba da povežeš sve to na ostale navigacione uredjaje) ... pa nemogućnost povezivanja sa radio uredjajem preko kojeg ti stiže diferencijalna korekcija ... a te iste čipove ugradjuju i u nove GPS uredjaje.

Napajanje nema veze, stabilizator i par kvalitetnijih kondezatora i radi ko zmaj. FTDI serijski adapter obicno radi sjajno, problem je ako kupis neki krs na ebay-u ili ali-ju. Slazem se da je dodatni OTG i svi ti kablovi mana, ali postoje i integrisani micro USB na RS232 adapteri koji rade sjajno.
A cipovi definitivno cine ogromnu razliku u mobilnim i kvazi-profesionalnim uredjajima. Razlika je minimum 3 do 5 godina. Skoro ni jedan od tih kvazi-profesionalnih navigacija starijih od par godina nema ni GLONASS, a kamoli Galileo ili BeiDou.

Antena tj. prijem se slazem apsolutnu mogu da budu problem u unutrasnjisti plovila usled silnog metala, ali uvek mozes da postavis uredjaj tako da vidi otvoreno nebo i tu je prijem na moru apsolutno neupitan cak i kad si na nekim nenormalnim talasima.
kalaf kalaf 13:43 02.06.2016

Re: Pomorska navigacija i GPS

krkar
More je izrazito agresivna korozivna sredina i sva obična elektronika vrlo brzo umre od mora. Čak i ona koja stoji u kabini, zaštićena, koja nije u direktnom dodiru, ne prska je, ne rukuje se čak ni vlažnim rukama...

Imam nekoliko primeraka obične kopnene elektronike posle nekoliko godina mora: mrtvo dibidus.

Bilo slucaj do pre par godina, sada imas gomilu kvalitetnih mobilnih koji su vodootporni (sasvim lepo rade u vodi do 1m dubine) i kojima korozija definitivno ne smeta. Doduse istina je da nisu pravljeni da traju 10 godina, vec 2-3.
kalaf kalaf 13:56 02.06.2016

Re: Pomorska navigacija i GPS

Milan Novković
Oni što umeju da odu u planinu i 3,4,5 sati pre nego što počnu da se vraćaju, pa još skrenu s puteva, danas i nemaju neku posebnu temu osim te antene, pošto NE ŽELE da se izgube u planini. Ima i onih koji se odlično snalaze i bez uređaja, ali oni što to nisu probali na životinjama prvo, tj samima sebi dok su imali techie backup, ne bi trebali to da probaju tako bez iskustva.

Mobilni ume da bude u nekim "kanjončićima", pa među drvećem, i po sat vremena beskoristan. Tako i neki nemobilni - jednom sam ja ćerkama, u naponima da ih "skinem" sa Friends, Diznija, raznoranih US teenage-girl produkcije, pred godišnji kupio SUNTOO-ko-sat starijoj, plus GARMIN sa velikim ekranom al kilavom antenom, zaboravih model, eno ga kupi prašinu kod kuće, mlađoj, a sve da bi što intenzivnije koristile navigaciju i navikavale se na razne uređaje, dole u trouglu Alpi-Pirineji gde mi često odemo.

SUNTOO skoro pa beskoristan (sve malecko, veličine sata), kao i mobilni, čim ne vidiš "većinu" neba, GARMIN - nako, svako malo nije nešto siguran da uopšte ima signal.

Ovaj sad GPSMAP 64s ima 4 helikoidne antene u sebi (u onome što mi vidimo kao "antena" i još nijednom nisam uspeo da ga zbunim, uvek zna gde smo. Usput sam zbog aljkavosti, tj rada u poslednjem trenutku kupio dobre mape umesto da se snađem jeftino ili besplatno negde, pa sa dosta AA baterija imao punu kontrolu nad švrljaljem po planinama.

Opet Surutka, sa prvog časta Elektromagnetike na prvoj godini ETFa: "Što više metala u vazduhu to bolja antena"

Antena je naravno prilicno bitna, ali mnogo zavisi od terena. U Evropi (trougao Alpi-Pirineji koji pominjes) imas A-GPS jer mobilna mreza pokriva 90% terena, plus moblini ima podrsku za sve GNSS sisteme za razliku od vecine (starijih) navigacionih uredjaja koji samo pokrivaju GPS sto vise nego dovoljno kompenzuje za nedostatak kvalitetne eksterne antene.
Vec godinama (citaj 5+) kod skijanja (off-road) u Alpima koristim iskljucivo mobilni za navigaciju i trekking i nikada, ali bukvalni nikada nisam imao problem i gubitak signala duzi od par minuta. Doduse ne skijam u kanjonima ali tereni su za klasu zahebaniji od prosecnih na kojima ljudi "hajkuju".

A kad pomenu AA baterije dokaz koliko su ti uredjaji zastareli je upravo to. Koriste NiMH i standard stariji od 100 godina, a za 18650 i LiIon kao da nisu ni culi, zive u svom pecinskom dobu...
Milan Novković Milan Novković 23:19 02.06.2016

Re: Pomorska navigacija i GPS

kalaf
Milan Novković
Oni što umeju da odu u planinu i 3,4,5 sati pre nego što počnu da se vraćaju, pa još skrenu s puteva, danas i nemaju neku posebnu temu osim te antene, pošto NE ŽELE da se izgube u planini. Ima i onih koji se odlično snalaze i bez uređaja, ali oni što to nisu probali na životinjama prvo, tj samima sebi dok su imali techie backup, ne bi trebali to da probaju tako bez iskustva.

Mobilni ume da bude u nekim "kanjončićima", pa među drvećem, i po sat vremena beskoristan. Tako i neki nemobilni - jednom sam ja ćerkama, u naponima da ih "skinem" sa Friends, Diznija, raznoranih US teenage-girl produkcije, pred godišnji kupio SUNTOO-ko-sat starijoj, plus GARMIN sa velikim ekranom al kilavom antenom, zaboravih model, eno ga kupi prašinu kod kuće, mlađoj, a sve da bi što intenzivnije koristile navigaciju i navikavale se na razne uređaje, dole u trouglu Alpi-Pirineji gde mi često odemo.

SUNTOO skoro pa beskoristan (sve malecko, veličine sata), kao i mobilni, čim ne vidiš "većinu" neba, GARMIN - nako, svako malo nije nešto siguran da uopšte ima signal.

Ovaj sad GPSMAP 64s ima 4 helikoidne antene u sebi (u onome što mi vidimo kao "antena" i još nijednom nisam uspeo da ga zbunim, uvek zna gde smo. Usput sam zbog aljkavosti, tj rada u poslednjem trenutku kupio dobre mape umesto da se snađem jeftino ili besplatno negde, pa sa dosta AA baterija imao punu kontrolu nad švrljaljem po planinama.

Opet Surutka, sa prvog časta Elektromagnetike na prvoj godini ETFa: "Što više metala u vazduhu to bolja antena"

Antena je naravno prilicno bitna, ali mnogo zavisi od terena. U Evropi (trougao Alpi-Pirineji koji pominjes) imas A-GPS jer mobilna mreza pokriva 90% terena, plus moblini ima podrsku za sve GNSS sisteme za razliku od vecine (starijih) navigacionih uredjaja koji samo pokrivaju GPS sto vise nego dovoljno kompenzuje za nedostatak kvalitetne eksterne antene.
Vec godinama (citaj 5+) kod skijanja (off-road) u Alpima koristim iskljucivo mobilni za navigaciju i trekking i nikada, ali bukvalni nikada nisam imao problem i gubitak signala duzi od par minuta. Doduse ne skijam u kanjonima ali tereni su za klasu zahebaniji od prosecnih na kojima ljudi "hajkuju".

A kad pomenu AA baterije dokaz koliko su ti uredjaji zastareli je upravo to. Koriste NiMH i standard stariji od 100 godina, a za 18650 i LiIon kao da nisu ni culi, zive u svom pecinskom dobu...

Razumem sve, i uglavnom se slažem - mobilni je čudesna naprava i ja ga po pravilu biram da ima što bolji hardver, ili softersku zamenu za neku funkcionalnost (npr ovaj sad SONY ima 23 MPixela pa softverski zoom daje fotke i dalje visoke rezolucije, odličan radio pa dobr podloga za zezanje sa iFonistima kad oni nemaju signal a ja imam 3 bars, ...itd).

Ako mi je u kolima baš stalo da ne lutam onda koristim mobilni i Google maps umesto navigacije u kolima.

Ali ići u planinu nespreman da se u njoj preko noći prespava, pa još sa pojedincima koji zavise od tebe, je neka druga stvar - mapa, GPS uvek na raspolaganju, energija, to je sve, pa splash proofness da ne moraš da brineš zbog svake kapljice.

Ostale mane nisu bitne, mali ekran, kilavija app navigacija (često takva baš zbog manjeg broja većih tipki, rukavica, otpornosti na vodu), ...

Meni su AA baterije prednost, ne mana. Imao sam ja akumulatore koji, ako ih ne prazniš ispod 20% i ne puniš preko 80% posto traju "zauvek", kaže proizvođač, ali malo sutra, uvek na kraju "prespoje" (o amaterskoj opremi pričam). Ponesem trostruko+ punjenje AA baterija i ja nemam taj single-point-of-failure.

Planirati povratak u 8PM, pa se vratiti u 10PM je nešto lošije planiranje, ali koga briga, ako radi navigacija.

A ako ne radi, padne mrak, magla, pa neka kišica - frka, ako si poveo ženu koja još nije preluda za hajkingom, ponestaju reči da se opiše problem
a_jovicic a_jovicic 00:16 03.06.2016

Re: Pomorska navigacija i GPS

kalaf
Napajanje nema veze, stabilizator i par kvalitetnijih kondezatora i radi ko zmaj. FTDI serijski adapter obicno radi sjajno, problem je ako kupis neki krs na ebay-u ili ali-ju. Slazem se da je dodatni OTG i svi ti kablovi mana, ali postoje i integrisani micro USB na RS232 adapteri koji rade sjajno.
A cipovi definitivno cine ogromnu razliku u mobilnim i kvazi-profesionalnim uredjajima. Razlika je minimum 3 do 5 godina. Skoro ni jedan od tih kvazi-profesionalnih navigacija starijih od par godina nema ni GLONASS, a kamoli Galileo ili BeiDou.

Antena tj. prijem se slazem apsolutnu mogu da budu problem u unutrasnjisti plovila usled silnog metala, ali uvek mozes da postavis uredjaj tako da vidi otvoreno nebo i tu je prijem na moru apsolutno neupitan cak i kad si na nekim nenormalnim talasima.

Ne govorim o napajanju ... nego o nivoima data-pinova. Da ne pričam da smo par puta znali da spalimo RS232 elektroniku na kojekakvim hidrografskim uredjajima zato što uzemljenje nije bilo kako treba (koristili smo vessel-of-opportunity a nije baš na svakoj takvoj ladji brodska elektrika u idealnom stanju). Naravno da i sve to može da se nabudži ali što više komponenti ubaciš, veća je verovatnoća da će nešto da ti vrisne baš kad ti to najmanje treba.

Mislim ... možeš ti da prodješ i znatno jeftinije od kupovine smartphone-ta sa "superiornim" GPS čipom ... evo ti djuntice koja košta par desetina dolara ...



... a u sebi ima najnoviji-najnabudženiji NEO-M8 čip i računa ti poziciju preciznu do u PM (doduše kad bi se zezali ... kol'ko god da imaš satelita ne znači da ćeš moći da isteraš tačnost veću od par metara bez diferencijalne korekcije ... hebu te smetnje u višim slojevima atmosfere)

No ... i sve da postaviš to negde na jarbol, gde mu neće smetati brodska gvoždjurija, šta misliš koliko dugo će to da poživi? Krkar lepo reče da je more izuzetno agresivna sredina ... još kad staviš tu djunticu direkt na sunce ... a tokom noći se oladi prilično ... pa tako nekoliko dana ... i čim slana magla nadje malecku rupu eto tebi kondenzata unutra i na sred pučine PAF! ... 'de mi je signal a tol'ke satelite na nebu vidim?!

Ono o skijanju i Li-ion baterijama tek da ne pričam. Temperature u minusu ne da nisu zdrave za Li-ion (i kojekakve polymer zahebancije) nego ako baš želiš da s*ebeš takvu bateriju a ti uzmi pa je puni na minusu ... mislim može ... al' ne da bude fast charging ... a onda bi ga punio 50h.

Ned'o Bog da te zadesi neki kijamet gde bi morao po žestokom minusu da pešačiš do civilizacije ... baterija na mobilnom bi ti "iscurela" dok si rek'o litijum-jon a tek pipkanje po touch-screen-u bez rukavica (pošto većina modela koristi kapacitativni ekran) bi ti baš bilo prijatno.

To što ti misliš da su oni budale pa ne prave fancy iGPS-jabukica uredjaje nego se drže nekih "pećinskih" tehnologija nema veze sa preciznošću pozicije nego sa žilavošću uredjaja.

I naravno priča o kartama ... za brodsku navigaciju teško da ćeš da nadješ zvanične karte pravljene za mobilne telefone. A i koju god kartu da si nabavio ona mora redovno da se ažurira. Postoje tvrdo definisani standardi za pomorsku kartografiju, kako za papirnu tako i za elektronsku. A čak i ako imaš najsavremeniji ECDIS sistem na ladji, moraš da imaš i back-up "sistem" ... a to često može da bude obična papirna karta ... no o tome više uskoro ... kad' napišem tekst o "morskoj" navigaciji i komplikacijama koje na kopnu ne postoje.
krkar krkar 07:09 03.06.2016

Re: Pomorska navigacija i GPS

još kad staviš tu djunticu direkt na sunce ... a tokom noći se oladi prilično ... pa tako nekoliko dana ... i čim slana magla nadje malecku rupu eto tebi kondenzata unutra i na sred pučine PAF! ... 'de mi je signal a tol'ke satelite na nebu vidim?!


Samo da potvrdim.

Na onom putovanju koje sam gore pominjao baš onaj Magellan 2000 čiju sam sliku postavio umro je tačno na način kako je opisao Jovičić. To je tada bio malo stariji model, 4-5 godina, ali i dalje vrlo blizu top of the ragne handheld marine GPS. Sa gumiranom spoljnom oblogom. Jednog dana, srećom pri samom kraju plovidbe, već na Kipru, samo je umro. Mrtav-mrtvicijat.

Kako se ja celog života za svoju dušu bavim tehničkom forenzikom, kad sam uzeo da analiziram već mi je na prvi pogled sve bilo jasno: odlepio se spoj gumene obloge, lepljeni spoj od 90°, sasvim malo ali dovoljno da kondenzuje upravo na takav način. Količina kondenzata (i to slanog jer je slana atmosfera pa je i para puna soli) bila je dovoljna da izazove koroziju i da negde premosti neke kontakte i gotovo. Kad ti na moru umre elektronika možeš da se jebeš. Ja sam čak i autopilot popravljao sam na brodu u prilično lošem vremenu - ali bio je u pitanju mehanički kvar tj. pucanje plastičnog zupčanika. To uz malo sreće i dosta imaginacije još i možeš da popraviš i improvizuješ nešto ali elektronika kad ti rikne na moru moliš boga dok se nečega ne dohvatiš.

Taj Etrex držim i dalje jer se pokazao neuništivim. Imao sam u međuvremenu jedan Magellan StarTrak pa je i taj riknuo za 3 godine a spoljni kontakti data busa, iako navodno predviđeni za more (model je nautički) već posle jedne sezine bili us u takvom stanju da sam shvatio da neće dugo. Otada sam Magellan prekrižio kao firmu, džabe da mi daju...

Od istog problema, kondenzacije, crkla mi je centralna jedinica autopilota Raymarine 4000. U navodno mariniziranom, zaštićenom kućištu kondenzacija je sjebala PCB (tačnije korozija) pa sam imao skupi uređaj kojem sam relativno skoro bio promenio mehanički deo a riknula mi elektronika.

Ma da ne idem dalje, muka mi i kad pomislim. Posle njega mi je crkao i jedan Simrad, u 3. sezoni. U 2. je krenuo već da luduje. Opet kondenzacija.

Pošto planiram da u idućih 2-3 godine menjam brod polako pravim konfiguraciju i tražim spoljnu navigacionu jedinicu sa pokretnom mapom. Još nisam ni blizu da nađem model koji zadovoljava moje potrebe a ima korisničke reference kakvima mogu da budem zadovoljan. Za sada je Simrad u vodstvu a za njim Lowrance mada još nisam ubeđen da uopšte postoji uređaj koji može da izdrži te jebene uslove.
krkar krkar 07:18 03.06.2016

Re: Pomorska navigacija i GPS

kad' napišem tekst o "morskoj" navigaciji i komplikacijama koje na kopnu ne postoje.


Čekam, jedva čekam!
a_jovicic a_jovicic 07:22 03.06.2016

Re: Pomorska navigacija i GPS

krkar
kad' napišem tekst o "morskoj" navigaciji i komplikacijama koje na kopnu ne postoje.


Čekam, jedva čekam!

Ako ne bude neke "više sile" biće već za ovaj vikend

... so stay tuned!
49 41 49 41 16:20 02.06.2016

Gledao na TV

kako sa GPS-om na mobilnom u polumraku, hvata signal-trazi i slece na lokalni aerodrom.
Uhvatila ga je panika, dal' ce mu uspeti.

Navigacioni instrumenti poskidani, struja u avionu na pomocnom - min. napajanju, vrlo tanak sa gorivom... hteo ne hteo morao da sleti.

Da je trazio pistu iz auta, mozda bi ga GPS odveo u njive; zbog "lomljenja" elektromagnetnog prenosa.
Jaki gravitacioni uticaj blizine zemlje.

Mislim, sto ne mora da bude tacno; da diverziju talasa mogu izazvati blizina dalekovoda, podzemne magnetne stene, podzemni vodeni tokovi ...




a_jovicic a_jovicic 00:26 03.06.2016

Re: Gledao na TV

49 41
kako sa GPS-om na mobilnom u polumraku, hvata signal-trazi i slece na lokalni aerodrom.
Uhvatila ga je panika, dal' ce mu uspeti.

Navigacioni instrumenti poskidani, struja u avionu na pomocnom - min. napajanju, vrlo tanak sa gorivom... hteo ne hteo morao da sleti.

Ma u takvoj situaciji radiš sa onim čime raspolažeš ... naravno da je i najkilaviji navigacioni uredjaj bolji nego nikakav navigacioni uredjaj. Nije GPS neupotrebljiv dok tražiš gde ti je najbliži aerodrom ali po njemu baš i ne slećeš (onog trenutka kad ugledaš svetla sa piste GPS te više ne interesuje) ... a ako su neki vrlo gadni vremenski uslovi (npr. gusta magla) sletanje samo na osnovu komercijalnog GPS uredjaja je ravno samoubistvu (da ne podsećam šta se onomad desilo sa helikopterom na "Tesli" )
49 41 49 41 03:46 03.06.2016

Stari vuk

mi pricao svojevremeno.
Imao je preko 30 hilj. sati naleta. Niko od njegovih kolega nisu bili ni priblizno.

Ipak...

Sletali su DC-9 na bliski istok. Vidljivost odlicna.

Jesmo li u kursu sletanja?
Jesmo ponavljaju obojica.
Jesu li ono svetla piste.
Jesu.

Idemo po kursu za sletanje dole.
...
Ugledali su obojica, kako se nesto muva po "pisti".
Shvatili su da je osvetljeni deo autoputa, na koji su krenuli na sletanje.

Pista je bila paralelno 2 milje od autoputa.

a_jovicic a_jovicic 07:20 03.06.2016

Re: Stari vuk

49 41
Ugledali su obojica, kako se nesto muva po "pisti".
Shvatili su da je osvetljeni deo autoputa, na koji su krenuli na sletanje.

Pista je bila paralelno 2 milje od autoputa.

Desilo bi im se verovatno isto i da su imali GPS ... pošto je očigledno da su radili sletanje po vizuelnoj proceduri a ne po ILS-u.

Da su radili po ILS-u to im se svakako ne bi desilo imali "matoru" tehnologiju ili fancy-GPS.

No da ponovimo ... GPS u vazduPLOhovu jeste korisno pomoćno navigaciono sredstvo ali još uvek nije usvojeno kao osnovno (sve dok se ne reše neki tehnički "izazovi" )

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana