Astronomija| Budućnost| Film| IT| Sex

Švalerka koja je uštedela 300000 maraka

krkar RSS / 25.07.2016. u 10:43


Bus_Fire_New_Jersey_sham_1_725x483.jpg

Mato T bio je poznat kao najbrži vozač autobusa u dubrovačkom Atlasu. Od Dubrovnika do aerodroma bio je najmanje 5 minuta brži od svih kolega, do Herceg Novog, prve stanice u Crnoj Gori 15 minuta a na drugu stranu, do Počitelja dobrih pola sata. Osim što je bio brz, Mato je bio i slikovit lik i sa njim si uvek mogao da očekuješ neku dogodovštinu ili bar da čuješ dobru priču iz njegovog rodnog kraja negde u dubrovačkom zaleđu. Iako je vozio žestoko, Mato nikada nije imao ni najmanji udes mada je stalno bio pod nekim opomenama jer se svako malo neki gost žalio zbog prebrze vožnje.

Na kraju 3. razreda gimnazije radio sam kao pratilac transfera i pomalo kao vodič. Atlas, po svemu ozbiljna firma i odlična turistička organizacija, tada je bio uzor većini jugoslovenskih socijalističkih preduzeća: radilo se pošteno, bez zadrške, kao u kapitalizmu i nikakvog (preteranog) samoupravljanja nije bilo. Znalo se šta je zadatak i kako se postiže.

Atlas je generacijama turističkih radnika širom Jugoslavije bio škola. Zaintersovani klinci počinjali su da rade već sa nekih 14. godina kao beduini, oni koji utovaruju prtljag u autobuse na aerodromu ili brodove u lukama. Bistriji beduini su već za godinu ili dve, ako su znali bar 1 strani jezik, počinjali da rade u službi dočeka gostiju i kao pratioci transfera, oni koji uporede spisak gostiju sa brojem glava na aerodromu i po spisku ih predaju u hotele. Ko se pokaže dobar kao pratilac dobijao je priliku da uči za vodiča. Nekoliko generalnih direktora Atlasa počeli su karijeru kao beduini ili pratioci uključujući i legendarnu Pavu Župan, kasniju ministarku turizma Hrvatske.

Bilo je srce sezone, na dubrovački aerodrom vikendom je sletalo preko 60 čartera. Sve je to trebalo razvesti po hotelima. Jedne večeri čekam sa kolegom i kasnijim dobrim prijateljem Seadom T iz Mostara. U dolasku 2 aviona iz Engleske (Manchester i London Luton) preko 90 putnika za Orebić, Korčulu i Velu Luku. Avioni su sleteli oko 22.30, jedan za drugim ali granica, carina i raspored po autobusima potrajali su i krenuli smo tek u 23.15.

Posao pratioca transfera verlo je jednostavan: moraš da isporučiš određene ljude na određeno mesto, po spisku. Zvuči prosto ali rad sa živim ljudima uvek je ... interesantan i baviš se koječime, od toga da je nekome muka od vožnje, drugi je bio ubeđen da je uplatio hotel na samom Stradunu a ne 2 debela sata dalje, treći insistira da zna jesi li sa 16-17 godina komunista... Po danu pričaš gostima o Jugoslaviji, predelima kroz koje prolaze i trudiš se da ih zainteresuješ da u toku letovanja bukiraju neke izlete. Po noći ili na dugim transferima pustiš ih da kuliraju i dremaju.

Od Čilipa do Orebića autobusom normalnom vozaču treba nešto preko 2 sata vožnje, obično oko 2 i 15 do 2 i po. Na pola puta, u Stonu je piš-pauza od 15-20 minuta. Naravno, kad idu 2 autobusa Mato do Stona isprednjači bar 15 minuta pa mu je pauza za toliko duža. Do Orebića opet namakne 15-20 minuta. Pre stigne pa duže spava jer se u sezoni puno radi i verovatno ga čeka rani jutarnji polazaka nazad ili na neki izlet.

Moj vozač toga dana bio je Branko K, mirni Crnogorac nekoliko godina pred penziju koji nikada nigde nije žurio ali nije ni jednom zakasnio. Vozio je iskusno i smireno i govorio kako namerava da preostalih nekoliko godina do penzije provede bez udesa kao i celu dotadašnju karijeru. Očekivao sam da će odmah po polasku sa aerodroma Mato da odmagli, da ćemo se videti u Stonu i da će dok mi stignemo u Orebić on već uveliko biti u krevetu.

U Ston smo stigli iza ponoći, prvi autobus naravno već tamo. Uobičajena postaja u Hotelu Ston bila je odavno zatvorena ali smo imali dogovor sa kafićem koji je držao sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan (ili njegova žena) da im se javimo telefonom sa aerodroma i čekali su nas jer pun autobus ili dva gostiju svakom je mio.

Pijemo kafu i kaže mi Sejo preći ću kod tebe u autobus. Otkud to? Gosti svakako spavaju a Mato je poveo švalerku, seo je nju na vodičko sedište i ćućori s njom kao golub, nikad sporije vozio nije, došli smo jedva 2-3 minuta pre vas.

Krenemo iz Stona, Mato minut pre nas. Ćaskam sa Sejom, oči nam se obojici zatvaraju, putnici spavaju svi, zaspimo i mi.

Budi me Brankov neuobičajeno uzbuđeni glas. Otvaram oči, vidim da smo u Pijavičinu, usred sela, na proširenju ispred crkve i zadruge koje služi kao parking. Pred nama Matov autobus, iz otvora za ventilaciju motora kulja plamen (motor je pozadi), Mato sa PP aparatom u ruci psuje, vidimo da aparat ne radi. Na zemlji pored njega još jedan PP aparat (svaki autobus po zakonu ima 2, jedan kod prednjih a jedan kod zadnjih vrata). Izletimo, ja uhvatim aparat kod prednjih vrata našeg busa, Sejo krene ka onom na zemlji, Mato viče "ne taj, ne radi, daj vaš drugi". Pokušam da aktiviram aparat - ništa. Mato mi ga ljutito otme iz ruku - neće ni kod njega. Sejo pritrčava sa četvrtim aparatom iz autobusa, taj na sreću radi ali samo smanji požar, ne ugasi ga skroz.

79_pijavicino_b_jovic_img_6868.jpg

U tom trenutku vratim se u svoj bus da organizujem goste, oni ne znaju da li da ostanu ili da izađu. Iz Matovog autobusa već su svi bili napolju i na bezbednoj daljini. Izvedem i ja svoje.

Na drugoj strani puta, ne vidi se na slici, dve su metalne barake nekakvog lokalnog preduzeća, Plamet Pijavičino, zapamtio sam za ceo život. Mato odjednom otvori prvi prednji levi prtljažnik, onaj gde stoji alat i šoferove stvari, vadi pajser i trči prema onim šupama i usput dovikuje mene i Seja. Potrčimo i mi, Mato već pajserom razvalio katanac na vratima - unutra desetak PP aparata. Mato hvata veliki, na kolicima sa točkićima, nas dvojica svako po jedan prenosni, trčimo do autobusa gde se plamen razgoreo još jače nego pre, aktiviramo ih - i svi rade.

Očas ugasimo požar, Mato uzme jedan prenosni i uleti u autobus, otvori poklopac u podu iznad motora, pajserom jer je i on već vreo, prsne još malo odozgo i potvrdi da je ugašeno. Utom dođu i 2-3 seljaka, zamolimo ih da čuvaju otvorenu baraku do jutra, kaže jedan da je baš on poslovođa.

U međuvremenu Branko je već kontaktirao centralu radio-vezom (Atlas je bio prva organizacija u Jugoslaviji koja je davno pre mobilnih telefona imala svoj sistem radio-veza, UHF sistem danskog proizvođača Storno sa stanicama na TV repetitorima i sve je besprekorno funkcionisalo). Iz centrale poručuju da, ako možemo i ako se putnici ne bune, potrpamo sve kako znamo u onaj ispravni autobus i nastavimo put jer zamenu bismo čekali najmanje 2 sata.

Englezi disciplinovan narod, shvataju da je vanredna situacija, niko ne paniči, čak i deca mirna. Objasnimo mi situaciju, slože se svi da se naguraju, 90 ljudi u bus od 53 mesta ali to je nekih pola sata vožnje, izdržaće se. Ostavimo jednog lokalca sa novim PP aparatom iz Plameta da dežura pored busa, obećamo da će Atlas sve da plati (znali smo da hoće, bio poštena firma) i odemo dalje.

Razgovaramo dok Branko vozi. Shvatamo da će sad glavni problem da bude da objasnimo kako to da je Mato u Pijavičinu, nekih 30-40 minuta vožnje od Stona, bio samo minut-dva pre Branka, niko verovati neće, normalno bi bio tamo najmanje 10 minuta ranije a za 10 minuta bi Setra izgorela kao šibica, samo bismo kostur zatekli. A švalerku ne smemo da spomenemo, kumi Mato da se ne igramo glavom, oženjen. Kaže Branko reci da si stao jer je nekom detetu bilo loše pa stao pored puta 5-10 minuta.

Da Mato nije poveo švalerku i da nije onako zaćućoren vozio neuobičajeno sporo, ništa ne bi pomoglo što je imao sreću da se motor upali baš na ulazu u selo - i to ono koje na ruku ima radionicu punu PP aparata.

U Atlasu su posle letele glave - smenjen je šef garaže i požarni referent zbog onih neispravnih aparata. Ali je autobus popravljen i vraćen u pogon. Švalerka, koju niko nije smeo da spomene, tako je Atlasu i/ili osiguranju uštedela 300 000 maraka koliko je tada koštala Setra 150 H. A nas četvorica, dva vozača i dva pratioca dobili smo novčane nagrade. Ne sećam se koliko je to bilo u parama ali bilo je na nivou dve mesečne zarade a u sezoni se u Atlasu sasvim lepo zarađivalo!

cshrw2ar28gzmypo0.jpg

To je ta Setra ali nisam uspeo da je nađem u Atlasovim bojama. Tih godina je još bila stara šema bojanja, ova (na slici je naslednik modela S150H, Setra S215):

Picture036-1.jpg

Kasnije su svi prefarbani u novu šemu:

Picture035.jpg



Komentari (345)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

maksa83 maksa83 18:14 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Oooo, Blogi i Urbani su se baš pokačili oko Foghata.

Ja sam probao da vidim je l' Foghat ima još toga što bih vrteo non stop (Slow Ride mi je tooootalno super, ja se sečem na taj fazon) ali sam uspeo da nađem još jednu ili dve pesme koje bih uvrstio na neki ovo-stalno-vrtim USB.
princi princi 18:14 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Inače, ja i čitava moja generacija je do Framptona došla preko onog njegovog Frampton Comes Alive mega sellera i nešto slabije prodavanog I'm in you, koji su obožavale sve devojčice iz razreda (poglavito ona fatalna Šuša, koju sam više puta spominjao). Prvenstveno zbog njegovih loknica.
princi princi 18:17 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

minus ikonizovanje Stounsa

Da, to ti je veliki minus. Za Stounse je, doduše, potrebna određena životna miljaža. Bitlsi su uvek nekako bili na prvu loptu. Kad kažem Stounsi mislim na ono snimljeno od 1966. do 1980. + Dirty works, ne na ova današnja korporativna govna (doduše, Stripped nije loš).
princi princi 18:19 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

maksa83
...

Sine, pa ti bi skroz otkinuo na ovu Kanadu. Oni su skroz u ovom lean and mean, classic rock fazonu. Ne ono što zovu classic rock na MTVju, nego pravi.
vcucko vcucko 18:19 26.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

jinks
krkar
Bila je i treća kategorija koja je besomučno mlatila pare igrajući između Istoka i Zapada ali to su uglavnom bili mladi udbaši ili deca udbaša, geneksovaca i sličnih. U taj se krug vrlo teško ulazilo.

Da li bi mogli da objasnite detaljnije u čemu se sve sastojalo pomenuto balansiranje između Istoka i Zapada i kako su uspevali na tome da zarade novac.

Posebno u socijalističkim vremenima.

Vidi, pokušaču da ti objasnim ovo na nekom primeru naizgled najnižeg nivoa, ali ipak.

Jedini za koje znam da su se od navigacije, da kažemo "obogatili" ili bar jako-jako ovajdili osamdesetih, jesu neki likovi koji su na nekim opskurnim kompanijama držali stalne linije na Baltiku, tipa (lupam za gradove) Landskrona - Gdanjsk.

Račun je jasan: u Poljskoj natrpaju pijače koliko god stane (prevashodno votke jer najbrže 'vata, ali nije bitno). U Švedskoj, kad to raskrčme, navuku hrane, odeće, kozmetika, ama svega čega se sete jer je poljsko tržište bilo gladno svega. I tako u krug, iz nedelje u nedelju. Plata? Ko pita za platu, čoveče.

Takvih mesta je bilo malo, čuvala su se glavom, maltene sin da ga nasledi kad stasa.

Je li sada jasnije?
princi princi 18:20 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Sine, pazi kad sam sad skroz uveren da je on, :).
princi princi 18:24 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

princi princi 18:31 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Inače, evo kako je to nekad izgledalo, :)))))))))) (pojavljuju se upravo dva od pomenutih heroja ovog razgovora, na žalost obojica preminuli.)

pnbb pnbb 19:24 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Zavisi kako i šta čitaš, mada je generalno tačno da je "rok muzika" bila neka vrsta statusnog simbola, znaka prepoznavanja, svašta se provlačilo kroz to. Pored toga, medijska scena nije bila previše bogata, nije bilo interneta i o popularnoj kulturi se pisalo na dosta malo mesta.

a tek fanzini...
u 12 primeraka
pnbb pnbb 19:52 26.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Oni su skroz u ovom lean and mean, classic rock fazonu.

udavise brate gnjurca...ima cirka 2 stanice sto ne pustaju neku verziju klasik roka
pnbb pnbb 20:05 26.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

Recimo, primer bagera za otkopavanje lignita na površinskim kopovima kakvih je u ex-YU bilo dosta. Bageri su se uvozili iz DDR

je li trac ili istina, ali prica se da je glavni rudarsku inspektor, tih 70tih, na nivou sfrj, slovenac - sad zaboravih kako s eprezivao - imao blako polje da upise svoj procenat kod kupovine rudarske opreme
krkar krkar 00:22 27.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

Ne znam da li sam (manje od 4 puta) pominjao knjigu Kako Smo Propevali


E džebga!

Knjigu sam dobio od autora, sa posvetom. On se druži sa mojim dobrim drugom koji je totalni paćenik i ide svake godine na 2-3-4 koncerta Stonesa po belom svetu, često idu zajedno. Jest da ovaj moja ortak ima dobar posao i dobru lovu ali je po meni baca na vrlo glup način: ne samo što su Stonesi nego što je sama ideja odlazaka na koncerte iste grupe sa istim reperoarom po meni ... plitke pameti.

Uglavnom dobio sam knjigu od autora i prelistao ali nije mi odmah došla na red za čitanje. Par dana kasnije, dok je još stajala na stolu, naiđe moj kum i otme je (knjige ne dajem na zajam ali on je jedna od 4 osobe koje su izuzetak, sa dobrim razlogom, jer i ja od njih uzimam). A njemu je uzme sestričina, bez pitanja, i izgubi.

Imam tako od istog ortaka i nekoliko slika što Stonesa ucelo, što MJ-a nasamo, što u raznim kombinacijama, potpisanih rukom... ali mi je to u nekom budžaku i ne verujem da ću ih ikad iskopati, jednostavno nemam potrebu za time.

Mada mi se čini da ću knjigu kupiti koliko sutra da nosim na odmor, napalili ste me.
krkar krkar 00:25 27.07.2016

Re: sada već pokojni rok kritičar Darko Glavan

nače, ja i čitava moja generacija je do Framptona došla preko onog njegovog Frampton Comes Alive mega sellera


I ja.
krkar krkar 00:34 27.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

je li trac ili istina, ali prica se da je glavni rudarsku inspektor, tih 70tih, na nivou sfrj, slovenac - sad zaboravih kako s eprezivao - imao blako polje da upise svoj procenat kod kupovine rudarske opreme


Ne znam ali sumnjam. Nije se to rešavalo na tom nivou.

Ali se u tom rudarstvu ogromna lova vrtela. Pred rat, neke 1988-90 moj brat je radio na Rudarskom fakultetu kao šef IT za jedan odsek. Imali smo firmu i uvozili smo i sklapali hardware a on je sa drugom ekipom pravio rudarima software. Otkidali smo se od para, jednostavno nisu pitali pošto je nešto. Dođu na RGF kod prof C i vide nešto - naručivali su bez pitanja. Prodavali smo običan PC (XT Turbo 8MHz, 20 MB HDD, mono) po 4000 DM. Komponente su nas kod Čede Mraza koštale mak 1200 DEM ako i toliko.

Za programe nemam reper niti se više sećam iznosa ali bila velika lova.

Sećam se da smo prvi HP ScanJet sa OCR platili u Nemačkoj nekih 6000 DM a HP LaserJet Is (ili Ip, bemliga) bio je 4000 DM!!!
princi princi 01:37 27.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

Ali se u tom rudarstvu ogromna lova vrtela. Pred rat, neke 1988-90 moj brat je radio na Rudarskom fakultetu kao šef IT za jedan odsek. Imali smo firmu i uvozili smo i sklapali hardware a on je sa drugom ekipom pravio rudarima software. Otkidali smo se od para, jednostavno nisu pitali pošto je nešto. Dođu na RGF kod prof C i vide nešto - naručivali su bez pitanja. Prodavali smo običan PC (XT Turbo 8MHz, 20 MB HDD, mono) po 4000 DM. Komponente su nas kod Čede Mraza koštale mak 1200 DEM ako i toliko.

JEl si siguran da je u pitanju bio RGF a ne Rudarski Institut? Koliko se sećam, prodavao je neko softverčić za analizu Kosina: neki Bishop sa krajnje šematskom definicijom linije terena i nekim skroz pojednostavljenon definicijom slojeva, sećam se da je bila neka frka i oko definicije pornih pritisaka. Sasvim dovoljno, međutim, da glupi rudari i geolozi razrogače oči krajem 80ih i početkom 90ih.
krkar krkar 07:03 27.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

JEl si siguran da je u pitanju bio RGF a ne Rudarski Institut?


Naravno da sam siguran.

Ali i RI je bio mušterija. Svi oni vide jedan od drugog nešto i odmah dođu. Rudarskom institutu (mislim da je bio na Terazijama) prodali smo konfiguraciju od 2 PC-ja od kojih je jedan služio samo kao print driver, nahraniš ga podacima i on satima štampa nekakve podatke na beskonačnom papiru na matričnom štampaču, još se sećam oznaka Epson LQ-850, LQ-1500 itd.

Jesu bili neki slojevi za površinski kop u Milićima i Bratuncu, rađen program posebno za nekog Envera, prezimena mu se više ne sećam ali potpisivao se sa prof. dr. mr. habil. koji je predavao u Tuzli a u Milićima je bio, mislim, tehnički direktor.
emsiemsi emsiemsi 10:09 27.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

krkar
je li trac ili istina, ali prica se da je glavni rudarsku inspektor, tih 70tih, na nivou sfrj, slovenac - sad zaboravih kako s eprezivao - imao blako polje da upise svoj procenat kod kupovine rudarske opreme


Ne znam ali sumnjam. Nije se to rešavalo na tom nivou.

Ali se u tom rudarstvu ogromna lova vrtela. Pred rat, neke 1988-90 moj brat je radio na Rudarskom fakultetu kao šef IT za jedan odsek. Imali smo firmu i uvozili smo i sklapali hardware a on je sa drugom ekipom pravio rudarima software. Otkidali smo se od para, jednostavno nisu pitali pošto je nešto. Dođu na RGF kod prof C i vide nešto - naručivali su bez pitanja. Prodavali smo običan PC (XT Turbo 8MHz, 20 MB HDD, mono) po 4000 DM. Komponente su nas kod Čede Mraza koštale mak 1200 DEM ako i toliko.

Za programe nemam reper niti se više sećam iznosa ali bila velika lova.

Sećam se da smo prvi HP ScanJet sa OCR platili u Nemačkoj nekih 6000 DM a HP LaserJet Is (ili Ip, bemliga) bio je 4000 DM!!!

Ко је све учествовао у информатизацији наших високообразовних институција, није ни чудо где су доспеле.
Најобичније јајаре и препродавци који су своје комуњарске везе потезали да би имали привилеговани увоз и продавали ИТ опрему и ресурсе вишеструко скупље.
Страшно !
krkar krkar 10:53 27.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

emsiemsi
krkar
je li trac ili istina, ali prica se da je glavni rudarsku inspektor, tih 70tih, na nivou sfrj, slovenac - sad zaboravih kako s eprezivao - imao blako polje da upise svoj procenat kod kupovine rudarske opreme


Ne znam ali sumnjam. Nije se to rešavalo na tom nivou.

Ali se u tom rudarstvu ogromna lova vrtela. Pred rat, neke 1988-90 moj brat je radio na Rudarskom fakultetu kao šef IT za jedan odsek. Imali smo firmu i uvozili smo i sklapali hardware a on je sa drugom ekipom pravio rudarima software. Otkidali smo se od para, jednostavno nisu pitali pošto je nešto. Dođu na RGF kod prof C i vide nešto - naručivali su bez pitanja. Prodavali smo običan PC (XT Turbo 8MHz, 20 MB HDD, mono) po 4000 DM. Komponente su nas kod Čede Mraza koštale mak 1200 DEM ako i toliko.

Za programe nemam reper niti se više sećam iznosa ali bila velika lova.

Sećam se da smo prvi HP ScanJet sa OCR platili u Nemačkoj nekih 6000 DM a HP LaserJet Is (ili Ip, bemliga) bio je 4000 DM!!!

Ко је све учествовао у информатизацији наших високообразовних институција, није ни чудо где су доспеле.
Најобичније јајаре и препродавци који су своје комуњарске везе потезали да би имали привилеговани увоз и продавали ИТ опрему и ресурсе вишеструко скупље.
Страшно !
k

Čarli se na ovom blogu dovoljno nasro!


A na pitanje iz struke iovako nike umeo da odgovori
pnbb pnbb 13:52 27.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

Rudarskom institutu (mislim da je bio na Terazijama) prodali smo konfiguraciju od 2 PC-ja od kojih je jedan služio samo kao print driver, nahraniš ga podacima i on satima štampa nekakve podatke na beskonačnom papiru na matričnom štampaču, još se sećam oznaka Epson LQ-850, LQ-1500 itd.

tad je racunski centar mislim bio u dobracinoj..ili dositejevoj, jebem li ga..
a RI u zemunu iznad govedjeg broda , oduvek. i jos uvek.
taj prvi at, bese li, 286, placen je nekih 4500 maraka. i postoji dobra sansa da je bas taj zavrsio rashodovan , u delovima, kod mene kao kuciste, posto nisam imao kinte za novi.
pre rata je ri bio ozbiljna firma, s tim malim troskovima nisu se uopste zamlacivali da traze bolju cenu. posla ko sase, para ko sase... projektanti imali viza i avis kartice, da ne moraju da se smaraju sa doznakama i radnim nalozima za placanje..
a onda sam stigao i ja, '96... sto marke u dzep svakog meseca i bog da me vidi
pnbb pnbb 14:02 27.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

Koliko se sećam, prodavao je neko softverčić za analizu Kosina: neki Bishop sa krajnje šematskom definicijom linije terena i nekim skroz pojednostavljenon definicijom slojeva,

to je verovatno bilo 80tih.. pocetkom 90 napravili su svoj softver koji je sljakao sasvim ok.
stara generacija je uporno odbijala da ima bilo sta sa ikakvim softverima, printerima, mambo dzambo.
eventualno su oni prakticniji doalzili da im se uradi neka karta, da ne smaraju tehnicar e da crtaju
pnbb pnbb 14:42 27.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

Jesu bili neki slojevi za površinski kop u Milićima i Bratuncu, rađen program posebno za nekog Envera, prezimena mu se više ne sećam ali potpisivao se sa prof. dr. mr. habil. koji je predavao u Tuzli a u Milićima je bio, mislim, tehnički direktor.

ne verujem da je program radjen posebno za jedno leziste.. mozda je KORISCEN samo jednom, za milice, ili uneseni podaci za to, ali to je druga prica

ne secam se tog envera, bilo jetuzlaka koji su presli kod nas, a posel sam vidjao i onekoji su ostali , u ugljeviku ..
krkar krkar 15:06 27.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

tad je racunski centar mislim bio u dobracinoj..ili dositejevoj, jebem li ga..


Imali su nešto na Terazijama. Ili je na Terazijama bila Poslovna zajednica rudnika ili tako nešto? Možda u zgradi Privredne komore, kod Kasine. Mislim da je to to.


taj prvi at, bese li, 286, placen je nekih 4500 maraka.


E pa baš dobra šansa da sam im ga ja sklopio i prodao.

Konfiguracija 8088 na 8 MHz bila je 4000 a 286 na 12 5000 DM. Davali smo im kao neke popuste, svašta su kupovali a nisu pitali za cenu.

A monitori zeleni, što reko jedan naš drugar kad radiš za njim ceo dan sutradan imaš rendgenski snimak pluća na zidu. A svetli po noći 2 sata i kad ga ugasiš!


princi princi 15:22 27.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

ne secam se tog envera, bilo jetuzlaka koji su presli kod nas, a posel sam vidjao i onekoji su ostali , u ugljeviku ..

Jaoo, bio neki što je voleo da piše knjige, k'o kroz maglu se sećam. Ali nije bio Enver, bio neki Srbin.

Ne, oko rudnika su se u SFRJ vrtele skroz nestvarne pare. I kasnije, u Srbiji, Bor, Kolubara, Majdanpek, prosto da ne veruješ koja kombinacija blata, zapuštenosti, prašine i velike kinte. Pa samo gume za te dampere, koliko je tih Udbaških firmi ex-Genexovaca tu bilo, ja znam bar za dve, a mora da ih je još bilo.
krkar krkar 15:48 27.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

ne secam se tog envera, bilo jetuzlaka koji su presli kod nas, a posel sam vidjao i onekoji su ostali , u ugljeviku ..


Evo ti ga (LINK)
krkar krkar 15:52 27.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

Ne, oko rudnika su se u SFRJ vrtele skroz nestvarne pare. I kasnije, u Srbiji, Bor, Kolubara, Majdanpek, prosto da ne veruješ koja kombinacija blata, zapuštenosti, prašine i velike kinte. Pa samo gume za te dampere, koliko je tih Udbaških firmi ex-Genexovaca tu bilo, ja znam bar za dve, a mora da ih je još bilo.


Meni je rudnik svaki fascinantno mesto, posebno podzemni kopovi (mada ni površinski nisu za baciti u svojoj neverovatnoj veličini). Praktično sam rođen u rudniku, kad sam rođen otac mi je bio rudnički lekar u rudniku lignita sa jamskom eksploatacijom sa 3000 rudara u 3 smene. Za 1. rođendan dobio sam rudarsku uniformu.

Od svega čega sam se nagledao po svim vrstama rudnika na 3 kontinenta najfascinantnije mi je široko čelo sa hidrauličkim podgradama. To je u svemu Mega Engineering.

Mogao bih u rudnike u svako doba dana i noći. Kad me baš uhvati odem u ove srbijanske površinske kopove ali ništa do jame!
pnbb pnbb 15:59 27.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

Konfiguracija 8088 na 8 MHz bila je 4000 a 286 na 12 5000 DM. Davali smo im kao neke popuste, svašta su kupovali a nisu pitali za cenu.

A monitori zeleni, što reko jedan naš drugar kad radiš za njim ceo dan sutradan imaš rendgenski snimak pluća na zidu. A svetli po noći 2 sata i kad ga ugasiš!

to je to
tad je gurao ploter, i 15 god kasnije isto je gurao ploter, samo bolji ploter.
kad bolje razmislim i nije bilo nista drugo prakticnije sto bi mogao da radi ni onda , ni kasnije.
a tek sto je bilo pun k razne opreme , po ko zna kad napustenim sobama... mikroskopi, ruska optika, ma svasta
bilo neki sprava, meraca, koji jebemliga gemu su sluZili, trebo sam to da slikam, pa sad da organizujem nagradnu igru. ima ovih elektronicara, sve bi ladno pogodili sta je

zeleni monitor sam zatekao i ja, a da radi.
kad smo kod monitora, paralelno sa osposobljavanjem te 286 i upgrejdovanjem na 486, jebote, 20mb rama, ne pitejte kako, kupio sam i kolor IBM monitor..polovan, 60dm
i sta je tu cudno, reci ce citalac, ali jeste, jer je na ovome pisalo made in England. trebo sam i to da sacuvam , pa da valjam muzeju
princi princi 16:02 27.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

Ja sam se vrlo površno bavio rudnicima u Srbiji, uglavnom zaštita površinskih kopova od površinskih tokova, i to skoro isključivo Kolubarski basen (Kladnica, prevođenje Kolubare). Tako sam i upoznao taj svet tih srpskih šeika (oni se bukvalno tako ponašaju). Mahom sve politički komesari iz nekih drugih vremena, navikli su da ih se sluša, bez previše vremena za tehničku argumentaciju, :). I alavi na lovu. Uoči samog bombardovanja sam upoznao te neke vrlo slikovite tipove, mahom DBovce, koji se bave tim nekim posredovanjem u nabavci potrošne robe za rudnike. Vrlo slikoviti ljudi i vrlo neobična iskustva. Mogao bih knjigu o tome da napišem (kad malo razmislim, ima dosta stvari o kojima bih knjigu mogao da napišem, samo je šteta što to niko ne bi čitao).

Prave razmere rudarstva sam video tek u Australiji. To je stvarno neverovatno šta Oziji rade. Pilbara, Mount Isa, pa onda gore, po PNGju, ti rudnici zlata, to je sve na ivici čistog ludila.

pnbb pnbb 16:04 27.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

Jaoo, bio neki što je voleo da piše knjige, k'o kroz maglu se sećam. Ali nije bio Enver, bio neki Srbin.

Ne, oko rudnika su se u SFRJ vrtele skroz nestvarne pare. I kasnije, u Srbiji, Bor, Kolubara, Majdanpek, prosto da ne veruješ koja kombinacija blata, zapuštenosti, prašine i velike kinte

slusaj, bilo je tu raznih stvaralaca, rudari su poznati po tome da sve znaju, elektrotehnika i masinstvo i gradjevina u malom prstu, to moraju zbog prakse, a geologija i ti naucni bakraci, s tim nece ni da se smaraju. plus sto su pesnicki nastrojeni.
iam dva bas svetla primera, ali ne bih o imenima...jedan i sad nesto pise po novinama, analize, filozofiju, ma sve.

bila velika kinta, ali nije bas d aje sve bilo zapusteno.. ovi povrsinski su radili, bilo tu i opreme svakakve.. oni jamski e to je vec bilo zajebano
pnbb pnbb 16:07 27.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

posebno podzemni kopovi (mada ni površinski nisu za baciti u svojoj neverovatnoj veličini). Praktično sam rođen u rudniku, kad sam rođen otac mi je bio rudnički lekar u rudniku lignita sa jamskom eksploatacijom sa 3000 rudara u 3 smene. Za 1. rođendan dobio sam rudarsku uniformu.

hmmm .. jasenovac? ili bese mrki u jasenovcu, jebemliga.. bice da je tako

povrsinski, pa kad ti prodje damper pored, moze da predje preko juga a da ga i ne primeti, ko preko veceg kamena

ali podzemni uglja, e to je bas pakao. ka dposle sidjes u neki onaj u steni, metali, sta znam, ko u apoteci jbt
krkar krkar 16:11 27.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

i sta je tu cudno, reci ce citalac, ali jeste, jer je na ovome pisalo made in England. trebo sam i to da sacuvam , pa da valjam muzeju


Ja sam godinama koristio original IBM tastature. Inače neuništive ... osim što je moja keva jednu sjebala perući je. Rastavio sam je celu i čistio al ne vredi, oksidisali kontakti.

Sjebao me USB!

A da udariš nekog onom tastaturom minimum je fraktura lobanje!
krkar krkar 16:16 27.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

hmmm .. jasenovac? ili bese mrki u jasenovcu, jebemliga.. bice da je tako


Nije. Šaljem na PP.

ali podzemni uglja, e to je bas pakao.


Pakao je Rembas, tamo se najmanje ulagalo i u najlošijem stanju. Jebote, široko čelo a drvene podgrade i sve ručno. I još sve skoro metanske jame, ludilo.

Meni su najdraži jamski uglja bili bosanski: Kakanj, Breza, Visoko. To su već ozbiljne količine, velike jame.


pnbb pnbb 16:17 27.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

uglavnom zaštita površinskih kopova od površinskih tokova, i to skoro isključivo Kolubarski basen

a ti si taj, a?
a izmestanje tokova, i te zajebancije?

Re: Start

krkar

Nego gledam ovaj sadržaj koji si postavila, interesantna imena.

Pleše, Žutelija, Fijačko, pristojni novinari od 4- do 4+.

Maroje Mihovilović, Google majstor pre Googla, čovek koji nikad nigde nije bio i ništa svojim očima nije video ali je imao neverovatnan pristup stranim novinama u ono vreme, čita engleski, francuski, nemački i bio je glavni kompilator i prepisivač Starta (vidiš da u ovom broju ima 2 teksta o potpuno različitim temama.

Mirko Ilić je, naravno, i dan danas svetska ilustratorska klasa.

Ali sa ovog spiska najgenijalnija i najsposobnija novinarka je fenomenalna Maja Miles, neverovatna osoba. Kći čuvenog Konstantina Milesa.

Nažalost i ona i brat, za kojeg je vezana najveća afera krađe, falsifikovanja i preprodaje starih rukopisa i mknjiga iz zagrebačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice, tragično su skončali. Za nju ogromna šteta. I on je bio hiperinteligentan ali pomeren. Ali ona...

Sve potonje would-be novinarke kao Tanja Torbarina i ekipa uglavnom su bile guske i kokoši epigonke Maje Miles koje joj ni po čemu ni do kolena nisu bile.

A dobra riba, ne ono vamp nego Žena koja dominira intelektom i stavom.


<3 Maja Miles

Re: Ko se čime baviJo

krkar
Ne, oko rudnika su se u SFRJ vrtele skroz nestvarne pare. I kasnije, u Srbiji, Bor, Kolubara, Majdanpek, prosto da ne veruješ koja kombinacija blata, zapuštenosti, prašine i velike kinte. Pa samo gume za te dampere, koliko je tih Udbaških firmi ex-Genexovaca tu bilo, ja znam bar za dve, a mora da ih je još bilo.


Meni je rudnik svaki fascinantno mesto, posebno podzemni kopovi (mada ni površinski nisu za baciti u svojoj neverovatnoj veličini). Praktično sam rođen u rudniku, kad sam rođen otac mi je bio rudnički lekar u rudniku lignita sa jamskom eksploatacijom sa 3000 rudara u 3 smene. Za 1. rođendan dobio sam rudarsku uniformu.

Od svega čega sam se nagledao po svim vrstama rudnika na 3 kontinenta najfascinantnije mi je široko čelo sa hidrauličkim podgradama. To je u svemu Mega Engineering.

Mogao bih u rudnike u svako doba dana i noći. Kad me baš uhvati odem u ove srbijanske površinske kopove ali ništa do jame!


Hehehee

Moj prvi javni nastup u muzickoj skoli Je bio Kad Sam rudarima iz rudnika soli svirala Gluka Za solo flautu. Nezamisljiva bizarnost. Zaboravila sam bila note, pa sam jazzirala, samo tako. Trajalo Je 10ak min umesto 3. Jadni rudari...mada, da nije bilo tog jazziranja, bio bi to cisti child abuse sa elementima pedofilije. Ovako Je bio S&M. I to u rudniku. Duboki kop!

:)
krkar krkar 01:48 29.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

Ovako Je bio S&M. I to u rudniku. Duboki kop!


Wieliczka?

Re: Ko se čime baviJo

krkar
Ovako Je bio S&M. I to u rudniku. Duboki kop!


Wieliczka?


Ne bre. Okolina Tuzle :)
tyson tyson 14:09 29.07.2016

Re: Ko se čime baviJo

Wieliczka?

Mislim da tamo odavno više nema rudara


jasnaz jasnaz 15:16 25.07.2016

dobra priča za bolji naslov,

a ko se seti odgovornosti, seti :)

princi princi 15:49 25.07.2016

Re: dobra priča za bolji naslov,

Da, dobro primećeno, priča bolja od naslova.
49 41 49 41 15:37 25.07.2016

Anamarija



Santa Anamarija de la salute.

Bilo krasno dvonedeljno krstarenje srednjim i juznim Jadranom.
Bio gost kad vlasnika L...
Kad razapne bela jedra, Anamarija-grabi morem.


Potopljena, nazalost u suludim vremenima.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 12:50 26.07.2016

Ni po babu,ni po stricevima

Primetih nesto, pa ''aj i da kazem.
Zanimljivo je kako mnogi napadaju Krkara a onda se utrkuju da mu vise po blogu i pametuju:)
Ocigledno im upada u oko, te ga negde smatraju veoma zanimljivim.
Meni je ok ova tema, manje-vise, simpa mi je sto dokumentuje fotkama, i ne mrzi ga da ih kaci, detalja ponekad ima previse, ali mislim da se prilicno uzivi kad pise i onda napise i nesto sto nije od presudnog znacaja.
Ovo sa pretnjama banovanjem, meni je skroz bezveze, ali svako na svom blogu odlucuje sta radi.
Stare kutije za hranu sam videla kod nekog, nismo ih nikad imali u kuci, ali su mi simpaticne, nostalgicne.
Sto se Dubrovnika tice, zivo me zanima kakav je sada svet u Dubrovnik Palasu, cula sam da je renoviran. Babin kuk, ne znam da li postoji jos...
emsiemsi emsiemsi 13:13 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

jednarecfonmoi
Primetih nesto, pa ''aj i da kazem.
Zanimljivo je kako mnogi napadaju Krkara a onda se utrkuju da mu vise po blogu i pametuju:)
Ocigledno im upada u oko, te ga negde smatraju veoma zanimljivim.
Meni je ok ova tema, manje-vise, simpa mi je sto dokumentuje fotkama, i ne mrzi ga da ih kaci, detalja ponekad ima previse, ali mislim da se prilicno uzivi kad pise i onda napise i nesto sto nije od presudnog znacaja.
Ovo sa pretnjama banovanjem, meni je skroz bezveze, ali svako na svom blogu odlucuje sta radi.
Stare kutije za hranu sam videla kod nekog, nismo ih nikad imali u kuci, ali su mi simpaticne, nostalgicne.
Sto se Dubrovnika tice, zivo me zanima kakav je sada svet u Dubrovnik Palasu, cula sam da je renoviran. Babin kuk, ne znam da li postoji jos...

Јеботе патак !
princi princi 13:22 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

emsiemsi
jednarecfonmoi
Primetih nesto, pa ''aj i da kazem.
Zanimljivo je kako mnogi napadaju Krkara a onda se utrkuju da mu vise po blogu i pametuju:)
Ocigledno im upada u oko, te ga negde smatraju veoma zanimljivim.
Meni je ok ova tema, manje-vise, simpa mi je sto dokumentuje fotkama, i ne mrzi ga da ih kaci, detalja ponekad ima previse, ali mislim da se prilicno uzivi kad pise i onda napise i nesto sto nije od presudnog znacaja.
Ovo sa pretnjama banovanjem, meni je skroz bezveze, ali svako na svom blogu odlucuje sta radi.
Stare kutije za hranu sam videla kod nekog, nismo ih nikad imali u kuci, ali su mi simpaticne, nostalgicne.
Sto se Dubrovnika tice, zivo me zanima kakav je sada svet u Dubrovnik Palasu, cula sam da je renoviran. Babin kuk, ne znam da li postoji jos...

Јеботе патак !

Eto! Pa posle kažite da nije genije.
krkar krkar 13:24 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Sto se Dubrovnika tice, zivo me zanima kakav je sada svet u Dubrovnik Palasu, cula sam da je renoviran. Babin kuk, ne znam da li postoji jos...


DP je renoviran ima već 5-6 godina. Meni je to bio OK hotel, bio sam 2x na nekim kursevima i seminarima pre rata. Lep pogled, lepo mesto, malo zabačeno doduše.

Babin kuk postoji i jednako je odvratan. Nešto su malo sredili kad sam poslednji put bio Minčetu, Plakir i Tirenu.

Imperial je lepo renoviran u Hilton.

Excelsior je katastrofalno loše renoviran, radio Štrok čija je žena bila utripovala da je enterijeristkinja. Sad se sprema novo renoviranje jer je porodica Lukšić (Čileanci hrvatskog porekla) preuzela sve od Štroka.

Argentina meni najdraži DU hotel i jedini koji zaista ima tradiciju ugostoiteljstva (ne samo evo ti soba). Plače za jednim zaista temeljnim renoviranjem iako se spolja ne vidi. Najlepše mesto za hotel u gradu. Do njega je Vila Orsula koju su Lukšići prvo kupili kao za sebe pa onda shvatili da je greota da ne bude u poslu.

Pre 3-4 godine renoviran je, tačnije srušen i ponovo izgrađen Villa Dubrovnik, mali hotel u Svetom Jakovu. Najlepši i najintimniji hotel u Dubrovniku. Odlično sređen, malo proširen ali i dalje mali. Ima stila. Skup.

I Imperial je renoviran i sređen, sad je Hilton.

jednarecfonmoi jednarecfonmoi 13:24 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Vi ga pravite istim svojim pisanijama kod njega u gostima
krkar krkar 13:25 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Eto! Pa posle kažite da nije genije.


Misliš da u baš svakom kretenu čuči genije?
principessa_etrusca principessa_etrusca 13:59 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

jednarecfonmoi

Ovo sa pretnjama banovanjem, meni je skroz bezveze, ali svako na svom blogu odlucuje sta radi.

Изненадило би ме да кркар банује емсија, иако би можда желео.

Емси је толико effortlessly cool и без авиона, камиона, ПП апарата и архива, да би после наравно изгледало да банован из чисте љубоморе.
krkar krkar 15:29 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Емси је толико effortlessly cool


Ti si ili totalna ćurka ili potpuno blažena osoba. Ništa osim tih ekstrema ne bi takvu budaletinu proglasilo za cool.

Držim ga ovde, uglavnom, jer sve računam možda mu je doktor prepisao kao terapiju. Da ga ne nosim na duši da mi se uključi na 380V.

To bi sigurno umeo.

Mada, takve velike elektroinženjere najčešće ubije bojler ili mešalica za beton. Koje su sami povezali.
princi princi 15:34 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Imperial je lepo renoviran u Hilton.

I Imperial je renoviran i sređen, sad je Hilton.

Ovo mu dođe kao neki loop.
krkar krkar 16:09 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Ovo mu dođe kao neki loop.


Pišem na brzinu, ne gledam, ne redigujem.
emsiemsi emsiemsi 17:33 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

krkar
Емси је толико effortlessly cool


Ti si ili totalna ćurka ili potpuno blažena osoba. Ništa osim tih ekstrema ne bi takvu budaletinu proglasilo za cool.

Držim ga ovde, uglavnom, jer sve računam možda mu je doktor prepisao kao terapiju. Da ga ne nosim na duši da mi se uključi na 380V.

To bi sigurno umeo.

Mada, takve velike elektroinženjere najčešće ubije bojler ili mešalica za beton. Koje su sami povezali.

Nije mi teško ni da konjinu poput tebe apdejtujem, dakle --- napon niskonaponske mreže u Srbiji (i u Regiooooonu) je 400 V, a ne 380 kako ti navodiš (ajde de što to ti govoriš, od tebe se to i očekuje, to i mnogi drugi govore), dakle to je niskonaponski međufazni napon. Kada tu vrednost podeliš sa korenom iz broja 3 (za tebe i slične tebi, to je nešto više od 1,73), dobiješ 230 V (napon između svake od faza ka nuli).
Dakle, godinama napon nije 220 / 380 V, nego 230 / 400 V.
krkar krkar 17:39 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Nije mi teško ni da konjinu poput tebe apdejtujem, dakle --- napon niskonaponske mreže u Srbiji (i u Regiooooonu) je 400 V, a ne 380 kako ti navodiš (ajde de što to ti govoriš, od tebe se to i očekuje, to i mnogi drugi govore), dakle to je niskonaponski međufazni napon. Kada tu vrednost podeliš sa korenom iz broja 3 (za tebe i slične tebi, to je nešto više od 1,73), dobiješ 230 V (napon između svake od faza ka nuli).
Dakle, godinama napon nije 220 / 380 V, nego 230 / 400 V.


Znaš li ti zašto je frekvencija pogonske struje na nemačkim železnicama 16 2/3 Hz?
alselone alselone 17:45 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Znaš li ti zašto je frekvencija pogonske struje na nemačkim železnicama 16 2/3 Hz?


Ja ne znam i volo bi da čujem.
krkar krkar 17:49 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Ja ne znam i volo bi da čujem.


Čekaćemo Čarlija.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 18:07 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

krkar
Sto se Dubrovnika tice, zivo me zanima kakav je sada svet u Dubrovnik Palasu, cula sam da je renoviran. Babin kuk, ne znam da li postoji jos...


DP je renoviran ima već 5-6 godina. Meni je to bio OK hotel, bio sam 2x na nekim kursevima i seminarima pre rata. Lep pogled, lepo mesto, malo zabačeno doduše.

Babin kuk postoji i jednako je odvratan. Nešto su malo sredili kad sam poslednji put bio Minčetu, Plakir i Tirenu.

Imperial je lepo renoviran u Hilton.

Excelsior je katastrofalno loše renoviran, radio Štrok čija je žena bila utripovala da je enterijeristkinja. Sad se sprema novo renoviranje jer je porodica Lukšić (Čileanci hrvatskog porekla) preuzela sve od Štroka.

Argentina meni najdraži DU hotel i jedini koji zaista ima tradiciju ugostoiteljstva (ne samo evo ti soba). Plače za jednim zaista temeljnim renoviranjem iako se spolja ne vidi. Najlepše mesto za hotel u gradu. Do njega je Vila Orsula koju su Lukšići prvo kupili kao za sebe pa onda shvatili da je greota da ne bude u poslu.

Pre 3-4 godine renoviran je, tačnije srušen i ponovo izgrađen Villa Dubrovnik, mali hotel u Svetom Jakovu. Najlepši i najintimniji hotel u Dubrovniku. Odlično sređen, malo proširen ali i dalje mali. Ima stila. Skup.

I Imperial je renoviran i sređen, sad je Hilton.



Mislim da je u Dubrovnik palasu uglavnom bila fina ekipa, zato me zanimalo koji profil ljudi sad tamo odseda.
Da li se secas mozda kako se bese zvao onaj hotel na B kuku koji je imao neki lift do mora? Pokusavam da se setim ...nije mozda Prezident? I st je sanjim, to je izgledalo sjajno, koliko mogu da se setim
alselone alselone 18:09 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Čileanci hrvatskog porekla



Da pogađamo kada su se odselili?
alselone alselone 18:09 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Čekaćemo Čarlija.


Jesi se ti prijavljivao na Milionera dok je išao?
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 18:13 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

krkar
Емси је толико effortlessly cool


Ti si ili totalna ćurka ili potpuno blažena osoba. Ništa osim tih ekstrema ne bi takvu budaletinu proglasilo za cool.

Držim ga ovde, uglavnom, jer sve računam možda mu je doktor prepisao kao terapiju. Da ga ne nosim na duši da mi se uključi na 380V.

To bi sigurno umeo.

Mada, takve velike elektroinženjere najčešće ubije bojler ili mešalica za beton. Koje su sami povezali.


Animozitet prema nekom, pravi nas iskljucivim u procenama.

Neko nam ne bude simpa, i onda vidimo samo izvesnu osobinu kod te osobe koja nas nervira.

Da li mozes emsiemsiju da potpuno osporis inteligenciju, evo imate sad bojjno polje oko struje, cega vec, nek najbolji pobedi

Digresija:

Ja se ovde iz zezanja trudim da u nekoj od teskih budala koje me iz cista mira napadnu nadjem nesto sto je ok.Nije lak pos'o al eto, igram se ponekad.
vcucko vcucko 18:32 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

alselone
Čileanci hrvatskog porekla



Da pogađamo kada su se odselili?

Iznenadio bi se.

Hrvatska emigracija u Čileu je višeznačan pojam. Postoji ona većinom projugoslovenska emigracija (iz vremena AU monarhije i Franje Josipa), uglavnom sa dalmatinskih ostrva. Ako si iole pratio fudbal, sećaš se juniorskog SP u Santiagu 1987. godine, kad je Juga osvojila, a 60.000 ljudi na stadionu mahalo zastavama SFRJ. To su bili ti. Postoji naravno i ona druga, proustaška od posle 2.SR. Te dve emigracije su bile u jako lošim odnosima, da ne kažem da su se ozbiljno sukobljavale decenijama.

Naravno, to je tako bilo. Posle ratova devedesetih verovatno je došlo do bespovratne homogenizacije. A nama niko nije kriv što čak i ovde na blogu perje prvo poleti kad se pomenu partizani i četnici.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 18:53 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

vcucko
alselone
Čileanci hrvatskog porekla



Da pogađamo kada su se odselili?

Iznenadio bi se.

Hrvatska emigracija u Čileu je višeznačan pojam. Postoji ona većinom projugoslovenska emigracija (iz vremena AU monarhije i Franje Josipa), uglavnom sa dalmatinskih ostrva. Ako si iole pratio fudbal, sećaš se juniorskog SP u Santiagu 1987. godine, kad je Juga osvojila, a 60.000 ljudi na stadionu mahalo zastavama SFRJ. To su bili ti. Postoji naravno i ona druga, proustaška od posle 2.SR. Te dve emigracije su bile u jako lošim odnosima, da ne kažem da su se ozbiljno sukobljavale decenijama.

Naravno, to je tako bilo. Posle ratova devedesetih verovatno je došlo do bespovratne homogenizacije. A nama niko nije kriv što čak i ovde na blogu perje prvo poleti kad se pomenu partizani i četnici.



Znala sam za hrvatsku emigraciju u Cileu i da je broj hrvata tamo poprilican. Bio je jedan tip u cileanskoj ambasadi u Beogradu koji je ubijao srpski( nije hrvat, cileanac), ne znam gde je ucio jezik, ali sad kontam da je izmesao hrvatski sa beogradskim slengom.
princi princi 18:54 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Naravno, to je tako bilo. Posle ratova devedesetih verovatno je došlo do bespovratne homogenizacije. A nama niko nije kriv što čak i ovde na blogu perje prvo poleti kad se pomenu partizani i četnici.

Jel u Čikagu još postoje 2 SPC?
zilikaka zilikaka 19:05 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Jel u Čikagu još postoje 2 SPC?

Ne znam za Čikago, al u Australiji postoje.
alselone alselone 19:50 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Hrvatska emigracija u Čileu je višeznačan pojam. Postoji ona većinom projugoslovenska emigracija (iz vremena AU monarhije i Franje Josipa), uglavnom sa dalmatinskih ostrva. Ako si iole pratio fudbal, sećaš se juniorskog SP u Santiagu 1987. godine, kad je Juga osvojila, a 60.000 ljudi na stadionu mahalo zastavama SFRJ. To su bili ti. Postoji naravno i ona druga, proustaška od posle 2.SR. Te dve emigracije su bile u jako lošim odnosima, da ne kažem da su se ozbiljno sukobljavale decenijama.

Naravno, to je tako bilo. Posle ratova devedesetih verovatno je došlo do bespovratne homogenizacije. A nama niko nije kriv što čak i ovde na blogu perje prvo poleti kad se pomenu partizani i četnici.

emsiemsi emsiemsi 19:55 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

frekvencija pogonske struje na nemačkim železnicama 16 2/3 Hz

Пази !
Свако зна да постоји директна пропорционалност физичких димензија трансформатора са фреквенцијом --- и то обрнута пропорционалност. Трансформатор који ради на 3 пута нижој фреквенцији, дакле --- 50 херца / 3 је тачно тих 16 и 2/3 Херца --- је три пута тежи.
Тако је и тај на швапској локомотиви, што је, у основи, неповољно --- за ту тежину су могли да стрпају у вагон ресторан више пива и кобасица.
У принципу, бродари и ваздухопловци су били много паметнији, па су прешли на фреквенцију 8 пута већу --- тиме су паразитни терет којим конвертују електричну енергију на погодне напонске нивое, смањили онолико колико пута су повећали фреквенцију - наравно, референцирано на 50 Херца.
ЕВО ТИ ОВАЈ ЛИНК ПА ЋЕШ ДА ВИДИШ КАКО ЈЕ ИЗГЛЕДАЛА ЕЛЕКТРО ВУЧНА ПОДСТАНИЦА па ћеш да видиш како се дошло до смањење фреквенције за две трећине од 50 Херца, на тих, дакле 16 и две трећине.
Остало је историја --- и инерција историјског наслеђа.
Успут --- наравно, ово ти каже неко ко није бандераш и коме су бандераши другови по оружју, но, електровучом се ја нисам бавио. Наравно, ипак бандераш није машинац (убиће ме овај мој(а) у кући).
pnbb pnbb 20:01 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Ne znam za Čikago, al u Australiji postoje.

a imas i u kanadi...od skora opet
alles_atze alles_atze 20:13 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

emsiemsi
frekvencija pogonske struje na nemačkim železnicama 16 2/3 Hz

Пази !
Свако зна да постоји директна пропорционалност физичких димензија трансформатора са фреквенцијом --- и то обрнута пропорционалност. Трансформатор који ради на 3 пута нижој фреквенцији, дакле --- 50 херца / 3 је тачно тих 16 и 2/3 Херца --- је три пута тежи.
Тако је и тај на швапској локомотиви, што је, у основи, неповољно --- за ту тежину су могли да стрпају у вагон ресторан више пива и кобасица.
У принципу, бродари и ваздухопловци су били много паметнији, па су прешли на фреквенцију 8 пута већу --- тиме су паразитни терет којим конвертују електричну енергију на погодне напонске нивое, смањили онолико колико пута су повећали фреквенцију - наравно, референцирано на 50 Херца.
ЕВО ТИ ОВАЈ ЛИНК ПА ЋЕШ ДА ВИДИШ КАКО ЈЕ ИЗГЛЕДАЛА ЕЛЕКТРО ВУЧНА ПОДСТАНИЦА па ћеш да видиш како се дошло до смањење фреквенције за две трећине од 50 Херца, на тих, дакле 16 и две трећине.
Остало је историја --- и инерција историјског наслеђа.
Успут --- наравно, ово ти каже неко ко није бандераш и коме су бандераши другови по оружју, но, електровучом се ја нисам бавио. Наравно, ипак бандераш није машинац (убиће ме овај мој(а) у кући).


Sta li ce reci Braja za ovu zeleznivku kartu Srbije. Sve ostalo je jasno.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:32 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Da pogađamo kada su se odselili?

Bogami, ne bi pogodio. Reče nešto Vcucko o tome.

Moj zet je Rigoberto Cordero Estaban Vitaglić. Čileanac oženjen mojom najstarijom sestrom. Pobegao pred Pinočeom, studirao u Zagrebu, radio u španskoj ambasadi. Njegova baka je sa Hvara ili tako nekog ostrva, uvek pobrkam kojeg. Njegovo hrvatsko poreklo je ekonomskog zaleđa: boduli pobegli od siromaštva.
alselone alselone 20:33 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Пази !


Švabo je to, sigurno je imao dobar razlog da tera na manjoj frekvenciji i pored gubitaka koje je trpeo zbog dodatne mase a i Krkar je tako napisao kao da ima neka poenta. Mene mrzi da guglam da bi' ispo pametan pa ćemo sačekati Krkišu.
emsiemsi emsiemsi 20:47 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

alselone
Пази !


Švabo je to, sigurno je imao dobar razlog da tera na manjoj frekvenciji i pored gubitaka koje je trpeo zbog dodatne mase a i Krkar je tako napisao kao da ima neka poenta. Mene mrzi da guglam da bi' ispo pametan pa ćemo sačekati Krkišu.

Ма, наравно да је имао добар разлог --- немачка медецина је најбоља и у електровучи, нема зајебанције. Један је Сименс.
Поред онога што има у чланку, сигурно има још нешто што ја не могу да докучим. То зна само кркар и дедикејтид бандераши, електровучкови.
Успут --- одем једном до Прокопа, тамо има нешто што железнице зову лабораторија за њихове комутационе (скретничке итд.) системе и --- као да сам ушао у времеплов. Другар инжењер у свету релејчина од пре 50 година. Почнем ја њему да причам слично као овде кркану, помињући мјутуали ексклузив и слично, те да му ту логику направим од чипића или да му часом испрограмирам неки миркоконтролер - видим, човек ме гледа бело.
Рекох у реду --- дај ми те речлејчине, има да ти направим комплетну логику од њих --- наравно да је, што се тиче димензија кутијетине, било једно 80 пута веће. Наравно да сам морао да му цртам релеје на једини начин како су то Швабе нацртале - и никако другачије. Нема шансе да између шлуле и контактног слога нема нацртана испрекидана линија која указује на механичку везу шлупе и контаката - није му била довољна само коректна ознака. Јебига - и он је електроинжењер који 40 година није мрднуо од релејчина. Није ми јасно како људи могу тако. Њега сигурно нису интересовале нити друге жене, него 40 гордина теши исто.
alselone alselone 20:53 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

ебига - и он је електроинжењер који 40 година није мрднуо од релејчина.


Pa dobro, mogao je onda lako da se prebaci na ladder i da programira svoje PLC-ove i malo se pomeri u vremenu u buducnost.
princi princi 20:56 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Њега сигурно нису интересовале нити друге жене, него 40 гордина теши исто.

Ostao rob ljubavi!
emsiemsi emsiemsi 21:00 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

alselone
ебига - и он је електроинжењер који 40 година није мрднуо од релејчина.


Pa dobro, mogao je onda lako da se prebaci na ladder i da programira svoje PLC-ove i malo se pomeri u vremenu u buducnost.

Ма могао је куки !
Какав РелеЛадерЛоџик и његова надргардња са тзв. стејџ програминг логиком, какав ПЛЦ. кажем ти да је он трпао релејчине у нека подножја на неком тест столу и онда му се палиле сијалице ОК или Нот ОК. Ма, ужас.
Истина, ако је то радио коректно и дисциплиновано, те водио евиденцију о сваком испитаном релеу, заслужио је своју плату (да не будем престрог), неко је и то морао да ради.
Но, мислим да је то могао да ради и техничар.
emsiemsi emsiemsi 21:04 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

princi
Њега сигурно нису интересовале нити друге жене, него 40 гордина теши исто.

Ostao rob ljubavi!

Еееее, јеботе !
Добро ме подсети - одох да водим љубав док жена није заспала. Доста ми је зајебанције овде.
Додуше, можда пре одгледам једну епизоду Саут парка.
princi princi 21:07 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

emsiemsi
princi
Њега сигурно нису интересовале нити друге жене, него 40 гордина теши исто.

Ostao rob ljubavi!

Еееее, јеботе !
Добро ме подсети - одох да водим љубав док жена није заспала. Доста ми је зајебанције овде.
Додуше, можда пре одгледам једну епизоду Саут парка.

Jbt, supermen!
alles_atze alles_atze 21:12 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Jbt, supermen!

I s lijevom i sa desnom. Taki ti je nas emsi.
maksa83 maksa83 21:15 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Добро ме подсети - одох да водим љубав док жена није заспала. Доста ми је зајебанције овде.
Додуше, можда пре одгледам једну епизоду Саут парка.

Čarli kad se uhvati u koštac sa prioritetima, on se ... uhvati. Epska borba fičring ljudska drama.


P.S. Jedino pravo pitanje je da l' 17. ili 18. sezonu.
Atomski mrav Atomski mrav 21:28 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Švabo je to, sigurno je imao dobar razlog da tera na manjoj frekvenciji i pored gubitaka koje je trpeo zbog dodatne mase a i Krkar je tako napisao kao da ima neka poenta.


Поред онога што има у чланку, сигурно има још нешто што ја не могу да докучим. То зна само кркар и дедикејтид бандераши, електровучкови.


Ja sam iš'o u banderašku školu pa sam se prisetio malo Električne vuče i vučnih sredstava. Koliko se sećam, za električnu vuču su ranije korišćeni jednosmerni motori sa rednom pobudom jer se odlikuju velikim obrtnim momentom pri malom broju obrtaja - toliko velikim da se ti motori ne smeju puštati u rad neopterećeni jer mogu bukvalno da se razlete u paramparčad. Dobra stvar ovih motora je i to što teorijski mogu da se napajaju i naizmeničnom strujom, dakle prelazak sa DC napojne mreže na AC napojnu mrežu ne bi trebalo da iziskuje promenu lokomotiva (ili pogonskih motora u njima). Kažem teorijski jer se u praksi pokazalo da tu postoje određeni problemi zbog reaktanse ("induktivne otpornosti" ) namotaja motora. Kako je vrednost reaktanse proporcionalna frekvenciji naizmenične struje, smanjenjem frekvenicije tri puta smanjuje se i reaktansa tri puta i verujem da je to razlog zašto nemačka železnice koristi frekvenciju od 16 2/3 Hz.
alselone alselone 21:36 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Ajde Carli napisi sledeci komentar, znamo da si se vec vratio. Nije stigla ni sesija da ti se tajmautuje.
zovitemegrunf zovitemegrunf 21:39 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Da li se secas mozda kako se bese zvao onaj hotel na B kuku koji je imao neki lift do mora?


Uf, proveo tamo jedno nedelju dana, bilo fino mestašce, ma, ubi me onaj Švajcarac

A za par dana, ako navataš onaj garni, bog da te vidi.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 21:40 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

da je to razlog zašto nemačka železnice koristi frekvenciju od 16 2/3 Hz


Koriste 16.7, but who's counting
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 21:49 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

P.S. Jedino pravo pitanje je da l' 17. ili 18. sezonu.



17. ili 9. - but who's counting ;>
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 21:52 26.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

zovitemegrunf
Da li se secas mozda kako se bese zvao onaj hotel na B kuku koji je imao neki lift do mora?


Uf, proveo tamo jedno nedelju dana, bilo fino mestašce, ma, ubi me onaj Švajcarac

A za par dana, ako navataš onaj garni, bog da te vidi.



Sad cu da vidim da li ima slika tog hotela

krkar krkar 00:37 27.07.2016

Šaneri u DU

Mislim da je u Dubrovnik palasu uglavnom bila fina ekipa


Nije. Bila je potpuno bezlična i nedefinisana ekipa. Jedno vreme bili su počeli da dolazili beogradski šaneri i arkanovci sa kojekakvim droljama ali čim se otvorio onaj nakazni Belvedere prešli su tamo.
krkar krkar 00:39 27.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Da li mozes emsiemsiju da potpuno osporis inteligenciju


Apsolutno. Ima nešto nabiflanoga matematičko-tehničkoga znanja ali ni jedan aspekt inteligencije osim numeričke. Možda i spacijalnu, to se ovde ne može proceniti.

Ali je i pored toga budala.

Ja se ovde iz zezanja trudim da u nekoj od teskih budala koje me iz cista mira napadnu nadjem nesto sto je ok.


Ako je zbog mene - stvarno ne moraš.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 00:45 27.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

krkar
Mislim da je u Dubrovnik palasu uglavnom bila fina ekipa


Nije. Bila je potpuno bezlična i nedefinisana ekipa. Jedno vreme bili su počeli da dolazili beogradski šaneri i arkanovci sa kojekakvim droljama ali čim se otvorio onaj nakazni Belvedere prešli su tamo.



Pa to mozda kasnije.

Koliko znam, osamdesetih su tamo odsedali intelektualci ali sa dubljim dzepom, ne znam koji je bio profil stranjske ekipe, ali definitivno nije bilo budalastina tipa opijanja i urlikanja.. Za te shanere i ostale gadosti, prvi put cujem, zaista
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 00:47 27.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

krkar
Da li mozes emsiemsiju da potpuno osporis inteligenciju



Ja se ovde iz zezanja trudim da u nekoj od teskih budala koje me iz cista mira napadnu nadjem nesto sto je ok.


Ako je zbog mene - stvarno ne moraš.


Nisam mislila na tebe.
krkar krkar 00:47 27.07.2016

Emigracija u Južnoj Americi

znenadio bi se.

Hrvatska emigracija u Čileu je višeznačan pojam. Postoji ona većinom projugoslovenska emigracija (iz vremena AU monarhije i Franje Josipa), uglavnom sa dalmatinskih ostrva. Ako si iole pratio fudbal, sećaš se juniorskog SP u Santiagu 1987. godine, kad je Juga osvojila, a 60.000 ljudi na stadionu mahalo zastavama SFRJ. To su bili ti. Postoji naravno i ona druga, proustaška od posle 2.SR. Te dve emigracije su bile u jako lošim odnosima, da ne kažem da su se ozbiljno sukobljavale decenijama.


Ovo je korektno opisano. Ali nije hrvatska jedina. Postoji i velika crnogorska emigracija, najviše iz tog prvog perioda. I odnosi crnogorske i dalmatinske emigracije vrlo su interesantni.

Moj drug G posvetio je ceo život proučavanju emigracije u Južnoj Americi, na tome je i doktorirao, sada je ambasador Crne Gore u Argentini i Urugvaju.
Puno zna, lepo priča, odlično piše.

P.S.

Nisu se ove dve emigracije nika ujedinile ni udružile, još su nepoverljive međusobno
krkar krkar 00:54 27.07.2016

Lokomocija

Свако зна да постоји директна пропорционалност физичких димензија трансформатора са фреквенцијом --- и то обрнута пропорционалност. Трансформатор који ради на 3 пута нижој фреквенцији, дакле --- 50 херца / 3 је тачно тих 16 и 2/3 Херца --- је три пута тежи.
Тако је и тај на швапској локомотиви, што је, у основи, неповољно --- за ту тежину су могли да стрпају у вагон ресторан више пива и кобасица.


Hajmo redom pošto si se baš nalupetao:

- direktno proporcionalno NIJE obrnuto proporcionalno pa ne može "i to". Radi se u suprotnim pojmovima (ovo je samo sitnica)

- Težina na lokomotivi ... nije u osnovi nepovoljna. U osnovi je povoljna (do određene mere ali taj limit je vrlo visok) jer je lokomotivi neophodna vučna sila koja se ostvaruje težinom tj. specifičnim pritiskom. Dakle, težina je na lokomotivi dobra stvar,

Posebno kod Nemaca koji imaju kvalitetno građene i dobro održavane pruge gde je najmanja standardna nosivost 20 t po osovini a većinom je i po 24 t i više. Dakle, kod kvalitetne prige poželjno je da specifični pritisak lokomotive bude što bliži limitu pruge jer se time garantuje veća vučna (trakciona) sila.

Pogodio si samo 50:3=16 2/3

Mada se i to promenilo ali o tome kasnije.
krkar krkar 01:11 27.07.2016

16 2/3 Hz

Švabo je to, sigurno je imao dobar razlog da tera na manjoj frekvenciji i pored gubitaka koje je trpeo zbog dodatne mase a i Krkar je tako napisao kao da ima neka poenta. Mene mrzi da guglam da bi' ispo pametan pa ćemo sačekati Krkišu.


Masa nije gubitak, ali nije to poenta.

Pošto me mrzi da kuckam u ovako sitan sat evo sasvim dobro objašnjenje na copypaste:

In German-speaking countries, high-voltage electrification began at 16 2⁄3 Hertz, exactly one third of the national power grid frequency of 50 Hz. This facilitated the operation of rotary converters from the grid frequency and allowed dedicated railway power generators to operate at the same shaft speed as a standard 50 Hz generator by reducing the number of poles by a factor of three. For example, a generator turning at 1,000 rpm would be wound with two poles rather than six.

Dakle, razlog jeste praktičan i pametan - unifikacija opreme.
krkar krkar 01:13 27.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

немачка медецина је најбоља и у електровучи, нема зајебанције. Један је Сименс.


Očekivano, opet lupaš!

Jedno je ime svetsko u elektrovuči a nije nemačko: Kálmán Kandó (LINK)
krkar krkar 01:25 27.07.2016

16 2/3 Hz i 16,7

Koriste 16.7, but who's counting


Koristi Nemačka od 1995. iz određenih praktičnih razloga dok je Skandinavija i dalje na 16 2/3, baš kao i delovi nemačke mreže:

The first generators were synchronous AC generators or synchronous transformers; however, with the introduction of modern double fed induction generators, the control current induced an undesired DC component, leading to pole overheating problems. This was solved by shifting the frequency slightly away from exactly ⅓ the grid frequency; 16.7 hertz was arbitrarily chosen to remain within the tolerance of existing traction motors. Austria, Switzerland and Southern Germany switched their power plants to 16.7 Hz on 16 October 1995 at 12:00 CET. Regional electrified sections run by synchronous generators keep their frequency of 16 2⁄3 Hz just as Sweden and Norway still run their railway networks at 16 2⁄3 Hz throughout.


krkar krkar 01:27 27.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

intelektualci ali sa dubljim dzepom


Kategorija do moga!

Koji su to?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 01:33 27.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

krkar
intelektualci ali sa dubljim dzepom


Kategorija do moga!

Koji su to?

Matija?
Mića?
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 01:39 27.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

krkar
intelektualci ali sa dubljim dzepom


Kategorija do moga!

Koji su to?


Nije kategorija, nego opis...

Mislila sam na novinare, prevodioce, mozda nekog priznatog pisca.

Ovo sad otvara novu temu..da li su te profesije tad bile bolje placene, otkud oni pa tamo...

Nije mi sfera interesovanja to...
krkar krkar 07:17 27.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Matija?
Mića?


Ma kakvi, Belvedere je daleko od grada i kafana za tu kategoriju. Ti su najverovatnije odsedali u Argentini ili Imperialu.

Mada ne znam da se nešto mnogo tih "intelektualaca" muvalo Dubrovnikom pre rata. Ne računam one koji su imali kuće kao Koča.

Matija je svojevremeno svaštario, išao sa porodicom po Jadranu bez nekog preteranog reda. Žena mu očigledno nije dala da ide na odmor na mesta gde će on sedeti sa kojekakvim "boemima" i mudrovati u kafani po ceo dan. Nego - ženu i kćeri da vodi na plažu. Ja sam Olju i Ljudmilu tako baš i upoznao. I čika Matiju koji uredno sedi na plaži pod suncobranom i čita.

Gologlav
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 08:40 27.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

krkar
Matija?
Mića?


Ma kakvi, Belvedere je daleko od grada i kafana za tu kategoriju. Ti su najverovatnije odsedali u Argentini ili Imperialu.

Mada ne znam da se nešto mnogo tih "intelektualaca" muvalo Dubrovnikom pre rata. Ne računam one koji su imali kuće kao Koča.

Matija je svojevremeno svaštario, išao sa porodicom po Jadranu bez nekog preteranog reda. Žena mu očigledno nije dala da ide na odmor na mesta gde će on sedeti sa kojekakvim "boemima" i mudrovati u kafani po ceo dan. Nego - ženu i kćeri da vodi na plažu. Ja sam Olju i Ljudmilu tako baš i upoznao. I čika Matiju koji uredno sedi na plaži pod suncobranom i čita.

Gologlav



Dakle u Dubrovnik Palasu odsedala je recimo Vera Kolakovic, beogradska crnka, lepotica i pisac, Gordana Arok, legendarna novinarka " Dnevnika" ...

Nekadasnji intelektualni svet, zaboravljen i potisnut pred najezdom i hiperprodukcijom kako pisaca, tako I priucenih novinara
Slobodno izguglajte, obe nazalost vise nisu medju zivima...
krkar krkar 08:57 27.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Dakle u Dubrovnik Palasu odsedala je recimo Vera Kolakovic, beogradska crnka, lepotica i pisac, Gordana Arok, legendarna novinarka " Dnevnika" ...

Nekadasnji intelektualni svet, zaboravljen i potisnut pred najezdom i hiperprodukcijom kako pisaca, tako I priucenih novinara


Dve trećerazredne "književnice". Kažeš ti da su tamo odsedale. Pa šta?

Jesu možda tamo držale kurseve kako postati imućna intelektualka? Književne radionice? Okupljale desetine i stotine intelektualnih sledbeniko koji su dolazili da ih gledaju i dive se?

Hajde da kažemo da su njih 2 tamo odsedale po 2 nedelje. I da kažemo da u DP sezona traje 20 nedelja. DP ima 300 soba. 300 soba x 20 tjedana = 6000 s.t. Od toga na dokazane imućne intelektualke otpadaju 4 s.t. 0,15%

Dakle 0,15% hotelskih gostiju bili su D.I.I. (U stvari još manje jer brojimo sobe - a u većini su po 2 osobe).

Jesi li ti svesna kakve budalaštine pišeš? Javno iznosiš, pod svojim nikom i slikom???
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 09:05 27.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

krkar
Dakle u Dubrovnik Palasu odsedala je recimo Vera Kolakovic, beogradska crnka, lepotica i pisac, Gordana Arok, legendarna novinarka " Dnevnika" ...

Nekadasnji intelektualni svet, zaboravljen i potisnut pred najezdom i hiperprodukcijom kako pisaca, tako I priucenih novinara


Dve trećerazredne "književnice". Kažeš ti da su tamo odsedale. Pa šta?

Jesu možda tamo držale kurseve kako postati imućna intelektualka? Književne radionice? Okupljale desetine i stotine intelektualnih sledbeniko koji su dolazili da ih gledaju i dive se?

Hajde da kažemo da su njih 2 tamo odsedale po 2 nedelje. I da kažemo da u DP sezona traje 20 nedelja. DP ima 300 soba. 300 soba x 20 tjedana = 6000 s.t. Od toga na dokazane imućne intelektualke otpadaju 4 s.t. 0,15%

Dakle 0,15% hotelskih gostiju bili su D.I.I. (U stvari još manje jer brojimo sobe - a u većini su po 2 osobe).

Jesi li ti svesna kakve budalaštine pišeš? Javno iznosiš, pod svojim nikom i slikom???



Jako je ruzno da kazes za takve osobe ovako nesto, bez povoda, samo da bi isterivao neku svoju ideju o tome da budes u pravu.
Da li si ikad odsedao tamo u to doba, sem na tom nekom kursu sto si bio, sta vec spominjes.
Ne mozemo da razgovaramo na ovakav nacin, upristoji se i zaista smanji dozivljaj.
Zabole me dupe bas sta je bilo pre Hrista, ali zasto da se ne spomenu neki ljudi tog vremena koji sigurno nisu bili stoka i prostaci kao ovi danas.
Ovo sa prebrojavanjem soba, sine, stvarno ti svasta padne na pamet..ali za sad necu ti uzvratiti sa ispisom " budalastine"
krkar krkar 09:45 27.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Jako je ruzno da kazes za takve osobe ovako nesto, bez povoda, samo da bi isterivao neku svoju ideju o tome da budes u pravu.


Ma čuvene književnice.

Da li si ikad odsedao tamo u to doba, sem na tom nekom kursu sto si bio, sta vec spominjes.


Ne. Nikad svojom voljom ne odsedam takvim hotelima. Odvratni su mi, baš kao i ekipa koja se u njima skuplja. Biram male hotele, do 20 soba, po mogućstvu u porodičnom vlasništvu. Omiljeni lanac mi je OVAJ (LINK)


Zabole me dupe bas sta je bilo pre Hrista, ali zasto da se ne spomenu neki ljudi tog vremena koji sigurno nisu bili stoka i prostaci kao ovi danas.


Na mom blogu ipak treba da postoji malo bolji razlog nego da su to TVOJE omiljene spisateljice.
emsiemsi emsiemsi 09:49 27.07.2016

Re: Ni po babu,ni po stricevima

Atomski mrav
Švabo je to, sigurno je imao dobar razlog da tera na manjoj frekvenciji i pored gubitaka koje je trpeo zbog dodatne mase a i Krkar je tako napisao kao da ima neka poenta.


Поред онога што има у чланку, сигурно има још нешто што ја не могу да докучим. То зна само кркар и дедикејтид бандераши, електровучкови.


Ja sam iš'o u banderašku školu pa sam se prisetio malo Električne vuče i vučnih sredstava. Koliko se sećam, za električnu vuču su ranije korišćeni jednosmerni motori sa rednom pobudom jer se odlikuju velikim obrtnim momentom pri malom broju obrtaja - toliko velikim da se ti motori ne smeju puštati u rad neopterećeni jer mogu bukvalno da se razlete u paramparčad. Dobra stvar ovih motora je i to što teorijski mogu da se napajaju i naizmeničnom strujom, dakle prelazak sa DC napojne mreže na AC napojnu mrežu ne bi trebalo da iziskuje promenu lokomotiva (ili pogonskih motora u njima). Kažem teorijski jer se u praksi pokazalo da tu postoje određeni problemi zbog reaktanse ("induktivne otpornosti" ) namotaja motora. Kako je vrednost reaktanse proporcionalna frekvenciji naizmenične struje, smanjenjem frekvenicije tri puta smanjuje se i reaktansa tri puta i verujem da je to razlog zašto nemačka železnice koristi frekvenciju od 16 2/3 Hz.

Сагласан !
Коректно написано.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana