Društvo| Nauka| Obrazovanje| Politika

Kako da dokrajčimo srpske univerzitete?

vhedrih2 RSS / 22.09.2016. u 12:45
Pričam jednom prilikom sa jednom prijateljicom nešto i ona mi objašnjava šta ona uradi kad je „startuju" u kafiću ili restoranu kad ode da jede „Uradiš to, to i to, i onda bude OK" objašnjava detaljno ona i pita šta mislim za taktiku. „Otkud ja znam, mene u životu u restoranu niko nikad nije startovao", odgovaram ja kroz smeh. Nismo svi isti. Što radi za jednog, ne radi za drugog.
I tako dva mladića. Jedan momak mlad, zgodan, slavan, pun para, vozi besan auto, svi ga znaju, devojke se o njega otimaju. Drugi malo stariji, ružnjikav, proćelav, siromašan. Vozi neki Yugo što je nasledio od oca. Ili možda dede, ko bi ga znao. Objašnjava ovaj prvi drugom kako da nađe devojku: „Prosto prođeš ulicom ili odeš na neko mesto i devojke ti same prilaze da se upoznaju, ostavljaju ti brojeve telefona, šalju ti poruke preko društvenih mreža, bore se za tebe. Ti samo treba da probereš koje ti se sviđaju, odeš na sastanak s njima, malo izlaziš, malo radite ovo ono, pristaju li na ovo ili ono, pa ako ti se sviđa zadržiš je dok ti se sviđa, ako ne, zoveš sledeću sa spiska. I tako menjaš dok ne budeš zadovoljan. Prosto." Posluša to ovaj stariji i ružnjikaviji. Pođe gradom. Niko mu ne prilazi. Ode ovamo onamo i ništa. Nigde hordi lepih devojaka da se otimaju o njega. Jedino mu neki mali prosjak priđe da traži da mu da neku paru. Ispod nekog mosta mu neke žene i muškarci ili šta su već nude seks za pare. Pare koje nema. I ode on kući sam i tužan, zbunjen kako nije uspeo, iako je sve uradio isto kao i njegov prijatelj...
I kakve to veze ima sa srpskim univerzitetima pitate se? Po medijima zadnjih meseci ljudi sa relativno visokih pozicija u našem akademskom mikrosvetu pozivaju da se ukine „samoupravljanje". Reč „samoupravljanje" koriste kao da je u pitanju ružna reč, nešto loše. Pozivaju da se akademskom osoblju i stručnim telima fakulteta smanji i oduzme moć da utiču na odluke fakulteta. A da se drastično poveća moć pojedincima koji univerzitetima upravljaju, rektorima i dekanima. Kažu da treba da se drastično pogorša tretman naučnog podmlatka. Da naši mladi najtalentovaniji studenti koji se odluče za univerzitetsku karijeru sve do poznih godina ne znaju da li će moći tu karijeru i da nastave ili će morati u poznim godinama da kreću od nule negde druge. Da uprave univerziteta i fakulteta, kao mladić iz ove priče gore, treba te mlade primaju i menjaju na svakih godinu dve ili manje. I tako sve dok ne dođu u neke pozne godine, pa ko preživi takav tretman i život sve do nekih ozbiljnijih godina, taj da postane stalni profesor... Na zapadu postoji naziv za ovakve ljude - akademski nomadi. I niko ne misli da je dobro biti akademski nomad. A ovi kažu to će unaprediti naše univerzitete, pa će oni nekako postati kvalitetniji. Radićemo neke od stvari koje rade vodeći univerziteti na zapadu, pa ćemo i postati kao poznati i bogati zapadni univerziteti. Kažu nam ovi ljudi. Kao ovaj siromašni momak iz priče gore koji misli će biti uspešan kod devojaka ako radi isto što i njegov bogatiji i lepši poznanik. 
A šta na ovo kaže nauka? Ko god je čitao neku knjigu iz menadžmenta naišao je zasigurno na onaj deo gde se objašnjavaju strategije različitih učesnika na tržištu. Naše tržište je ovde tržište visokog obrazovanja i nauke, gde bi univerziteti trebalo da se takmiče da privuku dobre naučnike i dobre studente, jer od toga imaju razne koristi. Vodeći zapadni univerziteti su dominantni igrači na ovom tržištu, tržišni lideri. Na njihova vrata navaljuju horde najboljih naučnika i najboljih studenata iz celog sveta. Na raspolaganju su im i veoma dobri i izdašni izvori finansiranja. To su veoma bogate institucije. Novac nije problem. Nisu problem ni kadrovi. Da bi oni imali najbolje, treba samo da proberu. Kao ovaj mladi i bogati momak iz gornje priče. Kada vodeći zapadni univerziteti raspišu oglas za profesore, prijave se vrhunski naučnici iz celog sveta. Za nomadska mesta - naporne, slabo plaćene poslove, neizvesne perspektive, a koji zahtevaju da se osoba umnogome odrekne svega drugog u životu da bi ih obavljala (npr. porodice, druge sigurnije karijere), prijavi se ogromni broj najtalentovanijih mladih ljudi. I kao i mladić iz priče biraju. Probaju na godinu, dve, pa ako im se ne sviđa izbace ih. Uzmu drugog. Izbačeni, momak ili devojka, doktori nauka, već u kasnim tridesetim, posle toga često završe počinjući iz početka neku sasvim drugu karijeru, npr. postanu taksisti početnici, u vreme kada su njihovi vršnjaci u ovim poslovima već veterani. A univerzitete nije briga, jer takvih mladih imaju ko pleve i nikad ih ne manjka. Može da se baci slobodno.
A kako to izgleda kod nas? Naši univerziteti nisu tržišni lideri. Finansiranje im je slabo i neizvesno. Kad raspišu konkurs za studente, prijavljuju se samo lokalni studenti, oni iz okolnih mesta. Inostranih studenata je samo u tragovima. I to nisu najbolji već po pravilu oni koji se iz ovih ili onih razloga nisu mogli upisati na univerzitet kod kuće. A i od lokalnih studenata dobijemo prvenstveno one koji iz ovih ili onih razloga nisu otišli na vodeće svetske univerzitete. A kad objave ili se sazna da traže profesora za upražnjeno mesto, ako interesenata i bude, spisak interesenata bude posebna priča. 
Jave se ljudi sa sumnjivim doktoratima, koje su stekli na sumnjivim mestima ili kod sumnjivih mentora.Nauka ih ne interesuje, niti se u nju razumeju, ali imaju prijatelje na visokim ili zgodnim mestima. I onda ovi počnu da urgiraju levo i desno da primite baš njih. I svi znaju da ste ga kao kolektiv ugasili počnete li ove da pripuštate u svoju sredinu, ali pritisci su jaki. Neki delovi akademske zajednice nekad izdrže, neki ne.
Jave se ljudi, često mladi, sa doktoratom, ali bez ikakvih ili vrlo slabih referenci, ali koji žustro i samouvereno tvrde kako su oni jedini pravi stručnjaci u oblasti i koji burno reaguju usudi li se iko to da ospori. Prete kako će sve da tuže, kako će „glave da padaju", kako niko osim njih ništa ne zna, kako su srpski univerziteti nikakvi, kako treba da im bude čast da ih oni udostoje svojim prisustvom na njima isl.
Jave se tipovi koji već „rade" nekako na 5 drugih „univerziteta" istovremeno i daće vam oni svoje ime ako vam treba za akreditaciju, a vi njih da plaćate, ali da ih ne terate stvarno da drže nastavu, jer su zauzeti ili ni ne umeju, već da nađete neko „dete" da to radi, a oni će da potpisuju šta treba. Ili će oni da ga nađu. 
Jave se tipovi koji pošalju obiman spisak referenci iz kog bi na prvi pogled rekli da se radi o vrhunskim stručnjacima koji objavljuju u vodećim svetskim časopisima, ali vi onda proverite i vidite da je ono što je čovek proglasio za članak u vodećem svetskom visokocitiranom časopisu, zapravo rad od 2 strane u zborniku sa neke konferencije, za koju je ovaj dao priličnu kintu da se odštampa, druga dva rada ne možete da nađete, pitate se postoje li uopšte, a onda shvatite da ih je neki od onih lažnih časopisa prevario za pare, a oni nisu provalili, ili ih je bilo baš briga. Ustanovite da četvrti i peti rad, za koje interesent tvrdi da su objavljeni u časopisima koji po uticaju nadmašuju Nature i Science zajedno, zapravo stoje u nekom lokalnom internom časopisu koji izdaje izvesni muzej u Litvaniji, gde drugarica od njegove šurnjaje radi kao portir.
Javi se po neki naš zaposlen u inostranstvu, nekad i na nekom od boljih univerziteta, koji bi bio rad da se vrati u domovinu. Ali ako može da bude tu kod nas samo u onom semestru kad na zapadu gde živi nema nastavu. Jer tamo je akademski nomad. Što je neizvesno, ali ne bi da odustane i da pređe ovde za stalno. I da se pravimo da ne primećujemo, ali da nastavimo da mu plaćamo kao da je tu, ako mu slučajno neke godine na zapadu daju nastavu tokom cele godine. Pa „ne bude mogao" da dolazi ovde. Ako može da se vodi kao profesor ovde, ali samo u slobodno vreme, kad ga neće tamo gde je.
Kad imaju sreće, naši univerziteti dobiju medju ovima i nekog valjanog kandidata. Ali po pravilu, to bude ili rezultat velike, ali baš velike sreće ili obimnog headhuntinga i ozbiljnog pregovaranja. Ili, načešće rezultat višegodišnjeg mentorisanja naučnog podmlatka od strane posvećenih profesora koji već rade na fakultetu. Upravo onog podmlatka tj. asistenata i doktoranada koje bi gorepomenute kolege da eliminišu, odnosno čiji bi položaj da pogoršaju. 
Kad nemaju sreće, onda završe sa nekim od ljudi sa gornjeg spiska.
I kada tržišni lider i oni koji to nisu treba da igraju na istom tržištu, a tržište visokog obrazovanja i nauke jeste sve više jedno veliko globalno tržište, jedini način da oni koji nisu tržišni lideri opstanu i prosperiraju je da nađu neku tzv. nišu u kojoj su bolji od lidera. Drugim rečima, da imaju bar neku karakteristiku po kojoj su bolji od lidera i da se orijentišu na onu ciljnu grupu, odnosno one ljude kojima baš te karakteristike znače dovoljno da odaberu njih.
A jedina, ali bukvalno jedina prednost koju srpski državni univerziteti imaju u odnosu na vodeće zapadne univerzitete je sigurnost posla za mlade ljude u prvoj polovini karijere i s tim povezana veća autonomija akademskog osoblja u odlučivanju, odnosno veći uticaj na odluke fakulteta. I naravno, to što su srpski, pa su privlačniji ljudima iz Srbije.
U skoro svemu ostalom su srpski univerziteti slabiji od vodećih zapadnih. Zarade su mnogo manje, finansiranje nauke i svega ostalog je daleko manje, slabije i neizvesno. Razne druge stvari su slabije. I zamislite sada da poslušamo predloge koje čitamo u medijima i da tu jednu, jedinu stvar po kojoj su srpski univerziteti generalno bolji od zapada eliminišemo. Umesto prosperiteta i raja za nauku, prošli bi kao siromašni momak iz priče na početku. Oterali bi ljude koji su zapravo najpotrebniji našim univerzitetima, dok bi ostali samo oni koji nemaju kud, odnosno koje na zapadu niko neće. Jer ako će posao da bude neizvestan, bolje da neizvestan bude posao od 5000 evra, nego od 500 evra. I ako ću da plačem, bolje da plačem u vili sa bazenom nego ispod mosta. Mesto ispod mosta postaje konkurentno jedino ako znam da će mi tu biti prijatnije nego u vili sa bazenom. Siromašni momak s početka priče mora da proba sa šarmom, finoćom, dobrotom i proaktivnošću ako hoće nešto da napravi....

P.S. Da ne bude zabune, srpski državni univerziteti su sada vrlo daleko od idealnih. Problemi koje ljudi navode realno postoje. Ali to nisu problemi koji se mogu rešiti postavljanjem moćnih autoritarnih vođa da vladaju univerzitetima umesto odlučivanja kolektivnih tela. Srbija je zemlja slabih institucija, što znači da će se vrlo teško desiti da podređeni odbiju nezakonito naređenje nadređenog, ako misle da je nadređeni dovoljno moćan. Kao što svuda uostalom i vidimo. Naprotiv, kada neki naš fakultet/univerzitet ili njegov deo - departman/grupa/odsek dobije moćnog autoritarnog vođu, umesto raja za naučni rad, takva institucija ili deo institucije po pravilu očas posla postane carstvo mobinga za većinu zaposlenih. I diletantizma. U srazmeri koja odgovara tome koliko je šef moćniji od ostalih. Prijatelji i rođaci velikog šefa, često upitnih kvalifikacija i sposobnosti (jer šta će im te gluposti kad su prijatelji velikog šefa), vrlo brzo dobiju u toj instituciji istaknuta mesta. Ostali zaposleni shvate da tim ljudima moraju ugađati da bi bili ostavljeni na miru. A to često znači i dopisivati ih na radove. I to počinju i da rade. I onda ta lica, iako sama slabo šta da su pisala ili istraživala, stiču na papiru srazmerno jake naučne reference kojima onda mogu da pravdaju svoje postojanje i svoje pozicije. I to onda baš ne valja. Jaka kolektivna tela i pored svih nedostataka i srazmerna sigurnost zaposlenih na univerzitetima u Srbiji su brana upravo tome. Raspodela moci i njen balans su zlata vredni. Drugde možda stvari rade drugačije.



Komentari (140)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

rade.radumilo rade.radumilo 13:34 22.09.2016

Mantra

Postoji na Zapadu koncept koji je ustanovio Jack Welch, a koji je u periodu 1981-2001 bio CEO General Electric-a. Njegov koncept menadžmeta je bio sledeći: svake godine je otpuštao 20% zaposlenih koji su po raznim metrikama imali najlošije rezultate i na njihovo mesto dovodio nove.
Ovaj koncept je postao mantra Wall Street-a i gotovo ideologija skoro svih menadžera kompanija u svetu. Međutim, ukoliko se pogledaju cene akcija GE tokom poslednjih 30-ak godina, uočava se da su se one kretale gore dole već prema situaciji u ekonomiji SAD.
Sa druge strane, firme poput Costco, čiji je menadžment radio upravo suprotno, odnosno koje su stvorile sigurnu i stabilnu atmosferu za svoje zaposlene, tokom poslednjih 30-ak godina beleže siguran rast vrednosti akcija, bez obzira na poremećaje u ekonomiji.
vhedrih2 vhedrih2 14:47 22.09.2016

Re: Mantra

Odlican komentar! Hvala. :)

Medjutim, ovaj nas koncept menadzmenta o kome slusamo kao "resenju" za nasu neveselu situaciju je u stvari jos gori - odrekni se jedine komparativne prednosi koju imas i pokvari ionako lose uslove tako da ti ko god iole moze pobegne kod konkurencije, a onda od onih sto ne mogu jer su takvi da ih niko ne bi hteo biraj do mile volje. Otpustaj, zaposljavaj, kinji, glumataj da ti je stalo do kvaliteta, teraj ih da igraju, sta ti dusa iste...
rade.radumilo rade.radumilo 15:02 22.09.2016

Re: Mantra

Medjutim, ovaj nas koncept menadzmenta o kome slusamo kao "resenju" za nasu neveselu situaciju je u stvari jos gori


U nekim kompanijama donekle i može da funkcioniše, jer imaju gotovo neograničen pristup ljudskim resursima. Međutim tamo gde je ponuda na tržištu rada slaba, takvu glupost sebi ne sme niko da dozvoli. Na žalost, retko kojoj budali to možeš usaditi u glavu, jer ako piše u onoj knjizi o menadžmentu koju je pročitao (ili barem pročitao do te strane) onda ima tako da bude, pa ko živ ko mrtav.
G.Cross G.Cross 15:05 22.09.2016

Re: Mantra


Ovaj koncept je postao mantra Wall Street-a i gotovo ideologija skoro svih menadžera kompanija u svetu



Znam da si hteo da uprostis komentar ali mislim da je fer da se kaze.

GE je napustio model godisnje evaluacije radnika ( takozvani forced distribution).

Razlog ?

a) Brzina kojom se biznis menja
b) Slozenost projekata u kojima isti radnici cesto reportuju razkicitim bosovima
c) tehnologija omogucava real time performance measuring


Vecina uspesnih kompanija se sada okrece ocenjivanju radnika na osnovu projekata na kojima rade - tzv check in check out.

http://www.wsj.com/articles/ge-does-away-with-employee-ratings-1469541602
rade.radumilo rade.radumilo 16:55 22.09.2016

Re: Mantra


http://www.wsj.com/articles/ge-does-away-with-employee-ratings-1469541602


Mo’š to sažvakano za nas koji nismo subscribed? :)

Pitanje je: da li su samo promenili način merenja performansi zaposlenih, ali je princip i dalje isti (izbaci 20% low performera na kraju godine) ili su skapirali da to baš i nije pametno?

Vecina uspesnih kompanija se sada okrece ocenjivanju radnika na osnovu projekata na kojima rade - tzv check in check out.


Zavisi kako definišeš uspeh. Kratkoročni profit gain ili kao dugoročnu stabilnost. Za ovo drugo, prvo što ćeš da izbaciš je evaluacija performansi zaposlenih na pojedinačnom nivou. Naravno da ćeš voditi računa da neko ne ometa radni proces ili nedajbože sabotira, a trebaš uvesti i neki sistem nagrađivanja i napredovanja. Međutim, pojedinačni performance, nikako.
G.Cross G.Cross 18:57 22.09.2016

Re: Mantra

rade.radumilo

http://www.wsj.com/articles/ge-does-away-with-employee-ratings-1469541602


Mo’š to sažvakano za nas koji nismo subscribed? :)

Pitanje je: da li su samo promenili način merenja performansi zaposlenih, ali je princip i dalje isti (izbaci 20% low performera na kraju godine) ili su skapirali da to baš i nije pametno?

Vecina uspesnih kompanija se sada okrece ocenjivanju radnika na osnovu projekata na kojima rade - tzv check in check out.


Zavisi kako definišeš uspeh. Kratkoročni profit gain ili kao dugoročnu stabilnost. Za ovo drugo, prvo što ćeš da izbaciš je evaluacija performansi zaposlenih na pojedinačnom nivou. Naravno da ćeš voditi računa da neko ne ometa radni proces ili nedajbože sabotira, a trebaš uvesti i neki sistem nagrađivanja i napredovanja. Međutim, pojedinačni performance, nikako.


Evo ovde je performance management process u Guglu.
Ne znam da li Gugl podpada pod tvoju definiciju uspesnosti
https://www.linkedin.com/pulse/performance-management-google-steffen-maier
http://blog.impraise.com/360-feedback/performance-management-at-google-360-feedback



U poprilicno velikoj online sales firmi za koju sam konsultant OKR( Objectives Key Results) proces koji su uveli pre pola godine radi odlicno.

moje skromno misljenje je da su u proslosti svi bili fokusarani vise na merenje rezultata a manje na Target (Goal) setting process.



rade.radumilo rade.radumilo 10:36 23.09.2016

Re: Mantra

Ne znam da li Gugl podpada pod tvoju definiciju uspesnosti


Nemam neku posebnu definiciju uspešnosti, ali ako pogledaš listu Fortune 500, videćeš da je prosečan životni vek jedne kompanije 35 godina, odnosno radni vek lidera kompanije (vlasnik, CEO, itd.).
Kompanije poput Ford, Deimler Benz i BMW, postoje odavno i uz manje oscilacije posluju uspešno već skoro jedan vek. Dvadesetih godina, autmobili su bili hype, kao što su danas smartfonovi. Postojalo je preko 500 proizvođača samo u SAD. Nakon silnih kriza i drugih problema, jedan broj kompanija postoji i dan danas i uspeštno odolevaju izazovima ekonomije i novih konkurenata. To je moguće samo ukoliko je sistem vrednosti kompanije i lojalnost preneta na skoro sve ljude koji su radili i koji danas rade za te kompanije.
Pet godina nakon smrti Steve Jobs-a, prvi ozbiljni problemi potresaju Apple. Tim Kuk je operativac, on nije lider. Bil Gates je morao da se vrati u Microsoft, jer je Steve Ballmer uspeo ozbiljno da upropasti stvar.
predatortz predatortz 10:40 23.09.2016

Re: Mantra

Pet godina nakon smrti Steve Jobs-a, prvi ozbiljni problemi potresaju Apple. Tim Kuk je operativac, on nije lider. Bil Gates je morao da se vrati u Microsoft, jer je Steve Ballmer uspeo ozbiljno da upropasti stvar.


A STR, koju je vodio moj teča, pukla je čim ju je ovaj prepustio burazeru.
rade.radumilo rade.radumilo 10:48 23.09.2016

Re: Mantra

A STR, koju je vodio moj teča, pukla je čim ju je ovaj prepustio burazeru.


Upravo to. Od STR do multinacionalnih kompanija, ako uspeš kod ljudi koji rade da stvoriš osećaj pripadanja firmi, onda će se ljudi ekstra potruditi kad stvari krenu nizbrdo i "izvući" firmu.
maksa83 maksa83 11:00 23.09.2016

Re: Mantra

Bil Gates je morao da se vrati u Microsoft, jer je Steve Ballmer uspeo ozbiljno da upropasti stvar.

Ovo je zanimljivo, to sa percepcijom Balmera, postoji taj meme kako je "Balmer upropastio Microsoft", prevashodno izazvan njegovom pojavom i bafoon ponašanjem ("ja sam mojoj deci zabranio iPod, moraju da koriste Zune", pa ona čuvena bacanja stolice, developersdevelopersdevelopers majmunisanje i kreštanje na bini, itd.) ali kad pogledaš cifre i plasman proizvoda stvari stoje drugačije - pod Balmerom je MS procvetao po pitanju profita i širenja Ofisa (koji je jedan od glavnih MS cash cows). Jedini njegov realan i opipljiv greh je što je ignorisao male sprave - telefone i tablete i što je MS u tu trku uleteo kao treći, i to na takvoj underdog poziciji da ni sav njihov nesagledivi keš nije uspeo da im pomogne. Drugi greh je što nije probao da razmrda feudalnu strukturu Microsofta koja ga je izjedala iznutra - celi sektori koji se međusobno glože i jedni drugima pišaju u supu i tako štete firmu. Dalje, MS takođe nije imao sreće ni po kadrovskom pitanju - sa pojavom Googla a posle i FB-a krenuo je da im se dešava odliv mozgova i otpr. od pre deset godina imaju problem da privuku top talent.

Inače, kad se to Bill G. vratio u MS, promače mi taj trenutak? Zar nije sve prepustio Indusu a on otišao da ubija komarce?
rade.radumilo rade.radumilo 13:03 23.09.2016

Re: Mantra

Inače, kad se to Bill G. vratio u MS, promače mi taj trenutak? Zar nije sve prepustio Indusu a on otišao da ubija komarce?


Pa vratio sa da postavi Satya Nadellu, ali i malo češće navraća u Redmond između tura po Africi. Kada je odlazio i ostavljao Ballmera, ostao je počasni predsednik kompanije. Sada je malo manje počasni, a malo više stvarni.

Jedini njegov realan i opipljiv greh je što je ignorisao male sprave


Bill je uvek pomno pratio šta Steve Jobs radi. Ballmer se uljuljkao u do tada neprikosnovenoj poziciji Microsofta na tržištu personalnih računara. Ta pozicija je i dan danas neprikosnovena, samo je problem što laptop i desktop računari više nisu dominantni uređaji. Od nastanka pa do 2014 godine, nikada nije prodato više od 400 miliona laptop i desktop jedinica godišnje (ukupno). Iste te 2014 godine prodato je nešto malo preko 1.2 milijarde smartfonova. To je sa svoje strane okrenulo talas u razvoju servisa i drugih platformi u smeru open source tehnologija i slično, jer postojeće MS tehnologije nisu mogle da isprate potrebe mobilnih aplikacija (Microsotf he tek sa ASP.NET 4 uveo REST servise, pri čemu od naziva REST i dalje beži kao đavo od krsta i pokušava progurati svoj WCF odnosno SOAP).
alselone alselone 13:14 23.09.2016

Re: Mantra

Jedini njegov realan i opipljiv greh je što je ignorisao male sprave


Ako se to drugacije predstavi onda se moze reci da je ignorisao tektonsku promenu trzista i ugrozio celokupnu platformu i skoro celukupan portfolio proizvoda. Samo zahvaljujuci nestvarno velikoj kolicini para oni su uspeli da se spasu, jer je malo falilo da prođu kao Nokija. i to po kojoj ceni? Po ceni da sada skoro sve daju dzabe samo da bi sačuvali platformu. .NET Core 2016? Pa to je trebalo 2006, 2007. da izađe, drugovi.


Pored toga što je praktično skoro ugasio firmu, spomenuo bih još neke od njegovih idiotkuka:

- Komedijaške akvizicije tipa Danger ili aQuantive
- Windows Vista
- Hteo da plati 45 milijardi za Yahoo. Pukom srecom ovi odbili. Ne znaš ko je luđi.
- Zune.
- Imali su i Ajfon i Ajped pre ajfona i ajpeda i nisu ih uspeli promovisati )
- Potpuno fijasko Internet Explorera
- Umalo ugrozio Office time što nije hteo da ga portuje na druge platforme
- I za kraj najveća debilana: 7.6 milijardi za Nokiju

Koliko je tržište cenilo njegovo upravljanje kompanijom vidi se po tome da su akcije MS-a skočile 8% onog momenta kada je najavio da se povlači.
maksa83 maksa83 13:35 23.09.2016

Re: Mantra

- Imali su i Ajfon i Ajped pre ajfona i ajpeda i nisu ih uspeli promovisati )

Nisu oni imali, napravili su UMPC speficifikaciju i rekli "da ovo uspe na tržištu mora da košta oko $400", i onda tu specifikaciju uzeo (haha) Šljamsung (znate ona firma što pravi 2-in-1 - telefon + ručna bomba) i napravio neku spravu od $1200 koje se niko više ne seća. Mimo toga, oni nisu imali tablet ready OS u tom trenutku, kakav god hardver da im je neko napravio i za koliko god da ga je prodavao.

Ali imao je i Bil svojih bisera, kada je tamo polovinom devedesetih (vreme IE 2.0) izjavio "taj ... Internet, to je passing fad, na to će ljudi da se lože još 4-5 godina a mi tu možemo da zaradimo eventualno dvaes miliona dolara više, a to nam ništa ne znači", a onda mu neko iz najnižih ešelona napisao "alo-bre-ne-budali" pismo (ne baš tim rečima) i ovaj se pribrao, da je bilo po njegovom sada bi se prisećao one firme što je onda devedesetih napravila onaj kako ono beše, da - Windows! kao što se (neki stariji ; ) ljudi sad kroz maglu sećaju IBM-ovog OS/2.

.NET Core 2016? Pa to je trebalo 2006, 2007. da izađe, drugovi.

Što se ovoga tiče - MS je tu najgori - osim svih ostalih, koji su potpuna smejurija. Veruj. Sav ovaj hajp oko Swift opensorsovanja je jedna šarena predstava, to ne može da prismrdi ničemu u MS ekosistemu.
alselone alselone 13:52 23.09.2016

Re: Mantra

Ali imao je i Bil svojih bisera,


Apsolutno, njega cenim kao CEO-a samo za nijansu vise. :) Da nisu bili državni projekat nema šanse da bi došli dovde.
rade.radumilo rade.radumilo 14:13 23.09.2016

Re: Mantra

Sav ovaj hajp oko Swift


Hajpovi mi već odavno skaču po ganglijama. Pazi sad ovaj trip:

- Klijent naručuje softversko rešenje za sistem izveštavanja o nekim događajima. Menja se postojeći, pošto žele da im se sistem razvije i ostavi source na održavanje.
- Enivej, proces se sastoji iz toga da neko unutar organizacije napiše izveštaj o događaju. Administrator (poslovni ne sistemski, prim prev.) pogleda izveštaj, ukoliko je potrebno dopuni, i prosledi ili regulatornom telu ili službama unutar kompanije. Službe unutar kompanije izvrše potrebne radnje i kratak komentar o tome dopišu na sam izveštaj. Ukoliko je administrator zadovoljan njihovim komentarima, zatvara izveštaj, ili vrati na službu da dopiše još nešto u komentar.
- Dodaju se office dokumenti, izveštaj može da se eksportuje, a ka regulatornom telu ide u Excel formatu.
- Prethodno SW rešenje napravljeno u .NET-u, baza na MS SQL serveru.
- Ceo intranet u firmi je Windows mreža. Podignuti su skoro svi mogući MS Serveri (Exchange, Sharepoint).

Ovo u stvari i ne bi trebalo da se razvija, već bi trebalo postaviti MS Dynamics i nacinculirati ga da odgovara njihovim potrebama. Ako već hoćeš da programiraš, onda to uradiš u .NET-u.
Ne lezi vraže. Direktor IT-a zapeo da se radi u Javi i nema leba da ga odgovoriš.
nsarski nsarski 16:38 22.09.2016

Kako da dokrajčimo srpske univerzitete?

Baš tako kako se sada radi. Ako uopšte ima šta više da se dokrajči.
G.Cross G.Cross 16:58 22.09.2016

Money's too tight to mention

Na raspolaganju su im i veoma dobri i izdašni izvori finansiranja. To su veoma bogate institucije. Novac nije problem.


Ovo je potpuno pogresno shvaceno.

Ne postoje "Izdasni" izvori na zapadu. Novac je uvek problem.

I zato ga i imaju (ne svi).


vhedrih2 vhedrih2 17:14 22.09.2016

Re: Money's too tight to mention

Ne nije.
U poredjenju sa nasim izvorima za iste stvari, zapadni izvori su drasticno izdasniji, sto znaci da im je ukupni obim veci. I novac prakticno uvek mozes i imas odakle da dobijes ako imas dobre projekte ili stvari koje im trebaju. I njihovo finansiranje pokriva troskove stvarno i valjano, a ne daju ti koliko mogu pa se ti snalazi, sta god radio. I pokrivaju i stvari koje mi ne mozemo. I manje vise uvek imas gde aplicirati za pare kada znas kako se to radi.
A sve to znaci da novac nije problem...
nsarski nsarski 14:24 23.09.2016

Re: Money's too tight to mention


Ne nije.
U poredjenju sa nasim izvorima za iste stvari, zapadni izvori su drasticno izdasniji, sto znaci da im je ukupni obim veci. I novac prakticno uvek mozes i imas odakle da dobijes ako imas dobre projekte ili stvari koje im trebaju


Nazalost nisi u pravu. Ovde pricam o prirodnim naukama.

Kada su USA univerziteti u pitanju - a o njima pomalo znam - oni su odavno postali filijale DOE (Department of Energy), DOD (Department of Defense), i slicnih military-industrial complex institucija. Za MIT se oduvek znalo da su filijale CIA-e, to niko ne krije. U tom smislu, tvoja analiza tipa "biznis model", "menadzment" i slicni Wall Street bulsiti, je primenljiva na tvoju recenicu "I novac prakticno uvek mozes i imas odakle da dobijes ako imas dobre projekte ili stvari koje im trebaju". Njih ne zanima nauka nego isplatljiva primena. Ako hoces da radis "pure science", onda se suocis sa odlukom NSF-a (National Science Foundation) koja kaze "we do not support curiosity driven research".
Dakle, ako imas istrazivanje koje ce sutra da donese profit, onda imas sanse da te finansiraju. Inace nemas, ili imas simbolicno.
Ja se dobro secam da sam, tokom postdiplomskih studija na US univerzitetu, potpisivao peticije da se istrazivaci ne oslanjaju suvise na te vojno-bizMis finansiranja jer ce izgubiti samostalnost. To je bilo kada smo svi bili mladi i naivni, puni ideala. Nazalost, izgubili su. I stanje je danas takvo kakvo je. Mi u Srbiji cak ni to nemamo, a drzavne stimulacije za naucna istrazivanja su bedne (najmanje u regionu).
Poredjenja radi, ne-zapadne drzave se trude da uhvate korak pa finansiraju projekte koje su mnogo blize pravoj nauci nego inzenjerskim primenama, mada ima i toga. Poslednjih 5-6 godina radim na americkom univerzitetu u Kataru (Texas A&M University at Qatar). Oni finansiraju teorijska istrazivanja ozbiljnim parama. Na tom univerzitetu uglavnom rade Srbi, Grci i Kinezi (u tom redosledu, po brojnosti). Nasa grupa je za poslednjih 7 godina dobila (i potrosila) 20 miliona dolara za teorijska istrazivanja u oblasti nelinearne optike, solarnih celija, ciste matematike.

I sta nam je to donelo? Pa, evo ti tabela MENA (Middle East North Africa) univerziteta od prosle godine.

MENA Rangiranje. Skroluj niz linkovanu stranicu da vidis tabelu.

Srpski naucnici su imali ogroman udeo u plasiranju TAMUQ na prvo mesto. Prvo. U Srbiji te ljude tretiraju kao nepozeljne, uglavnom. Remete uspostavljenu ravnotezu akademske harmonije, sta li?

Ma, ne znam ni zasto ovo pricam, ali nekom moram da kazem. Mozda cu jednom da napisem nesto na temu "Istorija srpske teorijske fizike u Kataru", ali sada nemam mnogo volje. Spremam se za put u Dohu.


vhedrih2 vhedrih2 20:20 23.09.2016

Re: Money's too tight to mention

Nazalost nisi u pravu. Ovde pricam o prirodnim naukama.


Da. Moja licna iskustva su sa drustvenim naukama, pre svega mojom psihologijom i sa ponekim EU univerzitetima. O tome kako je na americkim, australijskim i drugim univerzitetima imam informacije samo iz druge ruke.

Mada, to curiosity driven research da nece da finansiraju nekako vidim kao nesto sto se da resiti vestijim pisanjem i predstavljanjem stvari. Mozda gresim...
tetris tetris 20:26 23.09.2016

Re: Money's too tight to mention

sto se da resiti vestijim pisanjem i predstavljanjem stvari. Mozda gresim...

Što se svede na političarenje. Ugurati, kako znaš i umeš, uticaj na zdravlje, zaštitu okoline, ... mir u svetu i tome slično.
nsarski nsarski 20:32 23.09.2016

Re: Money's too tight to mention

Mada, to curiosity driven research da nece da finansiraju nekako vidim kao nesto sto se da resiti vestijim pisanjem i predstavljanjem stvari. Mozda gresim...


Jbg., to ti je kao "Aska i vuk". Mislis da ih sarmiras? Da zasenis prostotu. Moguce - neko i moze. Ali, po mom misljenju, to ne moze da bude ozbiljna strategija za buducnost nauke kojom se bavis.
Sudeci po tvom profilu, verovatno znas Gorana Knezevica - Goksija, sa FF u Beoradu. On se bavi slicnim stvarima. I jedva skrpi neku paricu.
Ovo je licno pitanje, oprosti. Ti si posle NS zavrsio u Nisu. Nisu, jebote. Sta mislis koliko dugo ce izdrzati tvoj entuzijazam i elan za novim naucnim dostignucima u sredini gde je cevap vrhunac tehnologije.? Ja iz sve snage navijam za tebe, ali nisam siguran da ces izdrzati. E, to je stanje univerziteta u Srbiji.

vhedrih2 vhedrih2 09:17 25.09.2016

Re: Money's too tight to mention

Ti si posle NS zavrsio u Nisu


Nisam ja "zavrsio" u Nisu. Ja u Nisu zivim. Ziveo sam i pre fakulteta. Tu mi je porodica, prijatelji isl. Dakle, "zavrsio" sam upravo tamo gde sam nameravao. Malo sta me ljuti kao ideja koja je ovde implicirana da je propao ko god radi za nas, a ne za nase "zapadne partnere"... Ja verujem da od Srbije treba da napravimo pristojnu zemlju i koliko mogu i koliki mi je domet trudim se da radim na tome...

Takodje, na ostale uvredljive komentare koji se ticu mog grada i tehnologije, kao i na predrasude prema njemu nemam komentar, osim da su krajnje neprimereni... Sem toga, svet odavno vise nije mesto gde moras biti na nekoj odredjenoj lokaciji da bi radio stvari koje zelis, bar kad su ove nase stvari u pitanju.

Sto se poznanstava tice, poznajem Gorana Knezevica, naravno. Bio mi je prvo profesor dok sam ja bio student, onda smo bili u kontaktu u vise navrata oko ovog i onog u razlicitim trenutcima. Ali detalji su vec za privatne poruke.

I entuzijazam mi uopste nije ugrozen. Mozda ja samog sebe zapravo obmanjujem, ali mislim da mi za sada srazmerno dobro ide, imajuci u vidu moju startnu poziciju...

Jbg., to ti je kao "Aska i vuk". Mislis da ih sarmiras? Da zasenis prostotu. Moguce - neko i moze. Ali, po mom misljenju, to ne moze da bude ozbiljna strategija za buducnost nauke kojom se bavis.


To sto su uslovi losi, ne znaci da ne treba da se igras. Alternative igranju uglavnom uopste ne valjaju. Kad mozes, pravis uslove tako da budu kako valja. Kad ne mozes, pravis najbolje od onog sto imas...

nsarski nsarski 10:47 25.09.2016

Re: Money's too tight to mention

I entuzijazam mi uopste nije ugrozen. Mozda ja samog sebe zapravo obmanjujem, ali mislim da mi za sada srazmerno dobro ide, imajuci u vidu moju startnu poziciju...


Ej, imas moju podrsku u svakom smislu!

A onu primedbu o Nisu mozda nisam bas najsrecnije izabrao. Mislim, ako je u Bg ovakvo mrtvo more onda mogu da mislim kako je u manjim sredinama. Mozda gresim, izvini.
Sve najbolje.
blogov_kolac blogov_kolac 17:55 22.09.2016

Evo bukvalno danas

Izasla je najnovija rang lista svetskih univerziteta (za nastupajucu 2016-2017) gde je engleski Oksford svrgnuo sa vrha posle petogodisnje vladavine dva kalifornijska rivala. Posle ta tri sledeci su opet Englezi (Kembridz), pa opet grupa USA univerziteta (MIT, Harvard, Prinston)... Najbolji "neanglosaksonski" je cuveni tehnoloski institut iz Ciriha (Svajcarci se i inace uz Holandjane najvise isticu na ovoj listi od "manjih" drzava), a najbolje rangirani "nezapadni" je singapurski drzavni univerzitet, pracen sa dva elitna drzavna univerziteta iz Pekinga, tokijskim i sa dva iz Hong-Konga (ovih 6 azijskih univerziteta od kojih 5 sa kineskog govornog podrucja su rangirani od 25-50).

Najbolje rangirani istocnoevropski je moskovski Lomonosov, ali na ne bas impresivnom 188. mestu, jer ocigledno boluje od BG-BU sindroma, posto je ova lista zasnovana na prosecnom koeficijentu a ne kvantitativno. Kada bi se podelio na dva univerziteta, jedan sa prirodnim i tehnickim naukama, drugi sa drustvenim/humanim (+ekonomskim), onaj prirodno/tehnicki bi se katapultirao na listi u TOP50, dok bi i "elitni" ruski ekonomisti, pravnici, sociolozi, istoricari... decenijama unazad ubedjeni u svoju superiornost u odnosu na ostatak svemira mogli realnije da sagledaju kako se njihova realna znanja, strucnost i vestine vrednuju u svetu, a ovaj veliki raskorak izmedju prirodnih i drustvenih fakulteta u okviru jednog istog univerziteta nisam slucajno nazvao BG-BU sindromom. Ako je uteha Rusima, na ovoj TOP800 listi se nalazi preko 20 njihovih Univerziteta, pa recimo jedan Novosibirsk ili Tomsk imaju po dva univerziteta bolje rangirana od BU, jedinog naseg predstavnika koji se nasao na ovoj listi i to na 801+ poziciji (tj. nije bas u TOP800 ali jeste na prosirenoj listi od jos oko 200 univerziteta koji su zasluzili da budu pomenuti). Sto se tice same Istocne Evrope, proporcionalno svojoj velicini situacija je svakako najbolja u Ceskoj jer se cak desetak njenih univerziteta "plasiralo".

Na Balkanu, ako ne racunamo Tursku, sa 5+ univerziteta su samo Grci (i bez dva kiparska), a vredna paznje je i Rumunija sa 4, s tim sto bih ja tu posebno ukazao na nasu pogubnu opsesiju centralizacijom, pa su tako u Grckoj od najboljih atinskih univerziteta na ovoj listi bolje plasirani univerzitet sa Krita i Soluna, ali i oba kiparska, dok je od 4 najbolja rumunska bukurestanski tek na 4. mestu (ispred njega su univerziteti iz Kluza, Temisvara i Jasija) - a mi sebe ubedili da sve sto vredi mora u Beograd, pa jos pod isti krov! O nasoj patoloskoj megalomaniji, i opsesiji centralizacijom, svedoci cinjenica da je sa svojih skoro 100.000 studenata beogradski drzavni univerzitet TOP10 na ovoj svetskoj listi, veci od najveceg kineskog, indijskog, USA i svih juznoamerickih, i svih evropskih izuzev rimskog - a u TOP30 univerziteta po velicini (u smislu broja studenata) Srbija je jedina zemlja sa manje od 30 miliona stanovnika koja ima svog predstavnika!?

Od ex-YU na listi je sem BU i zagrebacki univerzitet na istoj 801+ poziciji, kao i dva nesto bolje plasirana slovenacka, a ima tu i slicnosti sa onim pomenutim balkanskim grcko/rumunskim slucajem jer se od ex-YU univerzita ispred Beograda, Zagreba i Ljubljane nasao maleni Maribor. Mada, da ne gresim dusu, koliko ja sa strane pratim domacu univerzitetsku scenu, mislim da postoji i jedan pozitivan izuzetak od mazohistickih tendencija medju domacim visokoskolskim ustanovama van BU, a to je univerzitet u Novom Sadu, koji je od nasih verovatno najvise napredovao u ovom novom veku, i mozda vec za koju godinu osvane na ovoj svetskoj listi.

Sve gore izreceno je uglavnom "statisticka analiza" one linkovane (a danas objavljene) svetske rang liste koja se uzima za najrelevantniju u ovoj oblasti, a za one koje mrzi da sami istrazuju izdvojicu za kraj reference za nas drzavni univerzitet u Beogradu koje su tamo objavljene:

Rank: 801+
Students: 96,968
Student-Staff Ratio: 28.3
International Students: 5%
Female/Male Ratio: 60:40
Teaching: 17.4
International Outlook: 32.2
Research: 12.5
Citations: 20.7
Industry Income: 36.7

Imao sam inace i ambiciju i da dam svoje misljenje o sasvim konkretnoj problematici iznetoj u uvodnom blogu, ali o tome mozda nekom drugom prilikom jer mi je ova ad-hoc analiza danas objavljene globalne liste progutala vise vremena nego sto sam planirao.
princi princi 14:40 23.09.2016

Re: Iz prve, dobro

druge ruke: moj sin je studirao Math Tripos na Cambridgeu, završio je sa flying colors sva 3 triposa, podobijao neke nagrade (mislim, ovo pričam čisto kao ilustraciju, nije neki reject), čuda. Imao je ponude sa Caltecha, Stanforda i Berkeleyja, lomio se i na kraju je otišao da radi PhD na MITu. Za grad school kaže da mu se mnogo više sviđa MIT od Cambridgea (i način rada i pristup nastavi i istraživanju, sve je nekako mnogo bolje i profesionalnije), ali za undergrad nije siguran da li su US univerziteti pravo mesto. Još mi je rekao da za nekog ko radi, na primer, neku ozbiljnu inžinjeriju, control engineering, signal processing, applied matu, možda je bolji čak i ETF za undergrad. Graduate škole su nešto drugo.

Kod ovog rangiranja univerziteta, to je dosta problematično. Dosta naših ljudi po inostranstvu zapravo krije da je diplomiralo na BG univerzitetu. Recimo, idi na sajtove gomile našeg naroda koji rade kao nastavno osobolje po tim univerzitetima videćeš gde je doktorirao, videćeš gde je radio post-docove, ali mesto diplomiranja mahom kriju k'o zmija noge. I onda to malo skewuje celu priču. Recimo, gomila mojih kolega u Londonu kao mesto školovanja pominje Imperial College, iako su faks, osnovne studije, a neki, boga mi, i postdiplomske studije završili u Beogradu. Slična stvar je i u Kenjadi.
princi princi 15:01 23.09.2016

Re: Iz prve, dobro

Zašto ovo sve pišem? Pa zato što se kod rangiranja univerziteta vrlo uzima u obzir ta fora koliko i koje poslove rade graduatei posle 5, 10, 15 godina. To se vrlo visoko plasira u svim tim listama. Druga stvar je da svaki ozbiljan univerzitet gleda da održava vezu sa svojim alumni. To je prvenstveno zbog love, imaš tako čitava krila i istraživačka odeljenja na Stanfordu, MITu, Cambridgeu, koje su otvorili alumni. Koliko je diplomaca BU, na primer, bilo redovno kontaktirano od strane svojih respektivnih fakulteta? To je posledica jedne sveopšte klime i mrzovolje "ma, bolimekuracsamomisesklonisočiju" i "manimesadobrojutro" koja postoji i u drugim sferama međubalkanskih komunikacija.
princi princi 16:41 23.09.2016

Re: Iz prve, dobro

I još jedna stvar u vezi tih lista: tu se vrlo često (a rekao bih i vrlo svesno) brka obrazovna i istraživačka uloga univerziteta. Jbg, oko školovanja se vrti velika lova (prosečna godina na Ivy League unverzitetima ide i do $60K po godini), pored toga ti endowment fondovi su, praktično, postali veliki ovisnici o lovi alumnija i onda mora da se priča kako smo svi lepi, veliki i debili. Ali, kad se realno pogleda, šta ima prosečan student koji uči osnove nekog predmeta od toga što profa ima gomilu debelo sponozorisanih istraživačkih projekata koji se bave nekim vrlo specifičnim i, moguće, lukrativnim problemima? Po meni, ne previše. Za nekog ambicioznog klinca koji hoće da uči i čita škola i njeno mesto na tim glupavim listama, u stvari, ne predstavlja nikakav problem. Ako je pametan i ako ima internet, naći će knjige na bilo kojoj tački Zemljine kugle, a ako je neki nezainteresovani bivo i dileja, neće mu pomoći ni 100ine Harvarda, Cambridgea, ili Oxforda.
emsiemsi emsiemsi 17:58 23.09.2016

Re: Iz prve, dobro

princi
druge ruke: moj sin je studirao Math Tripos na Cambridgeu, završio je sa flying colors sva 3 triposa, podobijao neke nagrade (mislim, ovo pričam čisto kao ilustraciju, nije neki reject), čuda. Imao je ponude sa Caltecha, Stanforda i Berkeleyja, lomio se i na kraju je otišao da radi PhD na MITu. Za grad school kaže da mu se mnogo više sviđa MIT od Cambridgea (i način rada i pristup nastavi i istraživanju, sve je nekako mnogo bolje i profesionalnije), ali za undergrad nije siguran da li su US univerziteti pravo mesto. Još mi je rekao da za nekog ko radi, na primer, neku ozbiljnu inžinjeriju, control engineering, signal processing, applied matu, možda je bolji čak i ETF za undergrad. Graduate škole su nešto drugo.

Kod ovog rangiranja univerziteta, to je dosta problematično. Dosta naših ljudi po inostranstvu zapravo krije da je diplomiralo na BG univerzitetu. Recimo, idi na sajtove gomile našeg naroda koji rade kao nastavno osobolje po tim univerzitetima videćeš gde je doktorirao, videćeš gde je radio post-docove, ali mesto diplomiranja mahom kriju k'o zmija noge. I onda to malo skewuje celu priču. Recimo, gomila mojih kolega u Londonu kao mesto školovanja pominje Imperial College, iako su faks, osnovne studije, a neki, boga mi, i postdiplomske studije završili u Beogradu. Slična stvar je i u Kenjadi.

Браво за твога синчину !
Успут --- да ти пренесем део атмосфере из Народног Позоришта, са прославе 50 година Математичке Гимназије - једном речи, било је јако лепо.
Успут 2 --- ја сам онај који је седео у ложи 2, на месту број 3.
blogovatelj blogovatelj 03:20 24.09.2016

Re: Iz prve, dobro

"manimesadobrojutro"


Pre pet minuta sam pročitao intervju sa Gospodinom Aleksandrom Đorđevićem, trenerom košarkaške reprezentacije Srbije, gde on između ostalog kaže da je kao jednu od stvari u team buildingu potencirao da se glasno i razgovetno kaže "dobro jutro" i "dobro veče" kolegama sa kojima radiš.
blogovatelj blogovatelj 03:26 24.09.2016

Re: Iz prve, dobro

Ako je pametan i ako ima internet, naći će knjige na bilo kojoj tački Zemljine kugle, a ako je neki nezainteresovani bivo i dileja, neće mu pomoći ni 100ine Harvarda, Cambridgea, ili Oxforda.


Sve se menja jezivom brzinom. Pade mi na pamet pre par dana kako sam kao dete slušao ploče, provodio sate po bibliotekama i za školu me budio budilnik. To je danas praistorija.
Ovaj momak je postao šampion bez trenera, trener mu je bio Tjub. Gledao kroz cevku, radio i naučio.

tsunade tsunade 13:10 24.09.2016

Re: Iz prve, dobro

Pre pet minuta sam pročitao intervju sa Gospodinom Aleksandrom Đorđevićem, trenerom košarkaške reprezentacije Srbije, gde on između ostalog kaže da je kao jednu od stvari u team buildingu potencirao da se glasno i razgovetno kaže "dobro jutro" i "dobro veče" kolegama sa kojima radiš.


stvarno, koji je nama kurac krasni sa tom nervozom i mrzovoljom?

saobraćaj je dobar barometar te neurastenije.
jinks jinks 18:11 22.09.2016

...

Što kaže bivša šefica jedne elektrane, inače dipl.inž.el. od pre 20-25 godina:

"Ja kada dođem u Beograd, fakultet koji sam studirala N godina više ne mogu ni da pronađem."
marco_de.manccini marco_de.manccini 23:37 22.09.2016

Re: ...

svetske rang liste koja se uzima za najrelevantniju u ovoj oblasti

Eh, sad, najrelevantnija ...

Postoje bar tri relevantne, a Times, ova koju citiraš, je jedna od njih. Druga dve su lista Univerziteta u Šangaju i US News:

Times Ranking
Shanghai Ranking
US News Ranking

Naravno, ovakve liste ne treba uzeti zdravo za gotovo, svaka ima svoju metodologiju i potencira nešto na uštrb nečeg drugog, odnosno daje težine raznim parametrima po nekoj svojoj proceni -- ne može drugačije.

EDIT. Eh, ovo je trebalo da ide gore, kao replika na Evo bukvalno danas niz.
marta l marta l 08:01 23.09.2016

sigurnost

A jedina, ali bukvalno jedina prednost koju srpski državni univerziteti imaju u odnosu na vodeće zapadne univerzitete je sigurnost posla za mlade ljude u prvoj polovini karijere i s tim povezana veća autonomija akademskog osoblja u odlučivanju, odnosno veći uticaj na odluke fakulteta. I naravno, to što su srpski, pa su privlačniji ljudima iz Srbije.


Sigurnost- posao na neodredjeno vreme- imaju samo redovni profesori, svi ostali se biraju na odredjeno vreme. Za asistente "sigurnost" ne postoji, cak i kada urade sve sto se od njih trazi (doktorat, radovi, nastava...kvalitet je druga tema) Mnogo ih je sa slicnim referencama, a upraznjenih docentskih mesta tek tu-i-tamo. Asistenti posle sest godina ostaju bez posla, sa doktoratima i akademskim iskustvom koje im u praksi nista ne znaci. Gde oni idu? Od cega zive? Koga se to tice? Fakulteti prime novu generaciju asistenata i ringispil se vrti ponovo.

Zato pametni klinci ne postaju asistenti, uzmu stipendiju ministarstva, doktoriraju i kopaju da nadju post-doc negde van Srbije.
Nsarski je u pravu, nema se sta dokrajciti
mesan mesan 09:52 23.09.2016

Re: sigurnost

marta l
jedina prednost koju srpski državni univerziteti imaju u odnosu na vodeće zapadne univerzitete je sigurnost posla za mlade ljude u prvoj polovini karijere
Sigurnost- posao na neodredjeno vreme- imaju samo redovni profesori, svi ostali se biraju na odredjeno vreme. Za asistente "sigurnost" ne postoji

Koliko vidim situacija je još gora za doktoranta --- ako prestane finansiranje projekta, otplivaju i godine rada na doktoratu. Kad nešto drugo zariba, doktorat se samo odugovlači. Na Zapadu se sklapa ugovor za doktorat (uz moguće godišnje revizije) i insistira na poštovanju roka, što dodaje osećaju sigurnosti i ozbiljnosti.
vhedrih2 vhedrih2 20:22 23.09.2016

Re: sigurnost

Asistenti koji su ostali bez posla, a da su doktorirali na vreme se kod nas na prste broje, bar po mom iskustvu.
Mada je istina da se stanje pogorsalo na nekim fakultetima zadnjih godina.
ephemeris ephemeris 08:27 23.09.2016

Dobre analize Profesora Cvetkovica

mesan mesan 10:07 23.09.2016

Paraziti

Pozivaju da se akademskom osoblju i stručnim telima fakulteta smanji i oduzme moć da utiču na odluke fakulteta.

Iritirajući trend koji je problem i vrhunskim univerzitetima --- samopropelirajući maligni administratori-paraziti.

KNJIGA

A ne odnosi se samo na bezbrojne univerzitetske računovođe koji ne znaju ni reč konferencija.
krkar krkar 12:05 23.09.2016

Leadership


Problem srbijanskih univerziteta isti je kao i problem srbijanskih preduzeća - nedostatak leadershipa. Sama ideja je nepoznata tj. nije apsolutno nepoznata nego nije deo kulturne matrice i tradicije. čak za leadership ne postoji ni adekvatna reč na srpskom: nije rukovođenje, vođstvo ima neke druge konotacije a nije ni bilo šta drugo.

Čitam na onom linku iz Politike kako prof Cvetković hvali prof Radenovića. Dakle, Radenović je taj potencijalni leader u jednom, ključnom, segmentu. Ali - on je penzioner a "na njegovo mesto" došao je ko zna ko.

To su samo neki od problema.

Kao i u svemu drugom jedan od ključnih uzroka stanja je birokratizvani način razmišljanja kojim se teži da se svi stave u iste fioke. Pa unutar državnog sistema onoga ko treba da predvodi sistem od 1000 ljudi ili koji obrće 100 miliona $ godišnje plaćaš isto kao i onoga ko predvodi 25 ljudi i obrće 100 hiljada $ godišnje - jer su oni formalno, po kriterijumima koje je, spolja, postavio neki birokrata, u istom rangu.

To je princip koji na najvažnija mesta dovodi ili budale ili lopove i tek vrlo, vrlo retko ponekog altruistu i entuzijastu.
emsiemsi emsiemsi 12:19 23.09.2016

Re: Leadership

krkar

Problem srbijanskih univerziteta isti je kao i problem srbijanskih preduzeća - nedostatak leadershipa. Sama ideja je nepoznata tj. nije apsolutno nepoznata nego nije deo kulturne matrice i tradicije. čak za leadership ne postoji ni adekvatna reč na srpskom: nije rukovođenje, vođstvo ima neke druge konotacije a nije ni bilo šta drugo.

Čitam na onom linku iz Politike kako prof Cvetković hvali prof Radenovića. Dakle, Radenović je taj potencijalni leader u jednom, ključnom, segmentu. Ali - on je penzioner a "na njegovo mesto" došao je ko zna ko.

To su samo neki od problema.

Kao i u svemu drugom jedan od ključnih uzroka stanja je birokratizvani način razmišljanja kojim se teži da se svi stave u iste fioke. Pa unutar državnog sistema onoga ko treba da predvodi sistem od 1000 ljudi ili koji obrće 100 miliona $ godišnje plaćaš isto kao i onoga ko predvodi 25 ljudi i obrće 100 hiljada $ godišnje - jer su oni formalno, po kriterijumima koje je, spolja, postavio neki birokrata, u istom rangu.

To je princip koji na najvažnija mesta dovodi ili budale ili lopove i tek vrlo, vrlo retko ponekog altruistu i entuzijastu.

Делимично сагласан !
marco_de.manccini marco_de.manccini 17:09 23.09.2016

Re: Leadership

leadership

Кад чујем реч "лидершип" машим се одмах за револвер.

Лидершипи су људи који не знају ништа да раде. Будући да не знају ништа да раде они лидершипују -- измишљају некакве визије, програме, циљеве, ... мора да се оправда плата, јеби га, а мора нешто и у лидершип Си-Ви да се дода. То и не би било тако штетно, нека измишљају, шта има везе, само кад не би ништа дирали. Нажалост, лидершипима је само его већи од гузице, па умишљају да су њихове идеје напросто фантастичне и да морају одмах и да се спроведу.
nsarski nsarski 17:22 23.09.2016

Re: Leadership

Нажалост, лидершипима је само его већи од гузице,

Medju fizicarima vlada ovakvo misljenje: oni (lideri) su idealni da u svoju metodu uvedu teoriju perturbacija, a kao mali parametar im sluzi 1/ego . Mislim, horor stories o birokratiji mogu da vezem satima, al' necu.
Bulshiteri i govnari bez kompasa.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 17:40 23.09.2016

Re: Leadership

Кад чујем реч "лидершип" машим се одмах за револвер.

Čitam na onom linku iz Politike kako prof Cvetković hvali prof Radenovića. Dakle, Radenović je taj potencijalni leader u jednom, ključnom, segmentu. Ali - on je penzioner a "na njegovo mesto" došao je ko zna ko.

najveći problem koji vidim (bar na umetničkim fakultetima) je taj što i naši najveći stručnjaci i umetnici imaju malo veći ego, pa im više prija da mu asistent (a i kasnije kolega na katedri) bude netalentovani štreber koji mu nikada neće biti ni do pasa, te ga nikada (ni u smrti) neće ugroziti, niti ikada dovesti u pitanje pedagoške metode, znanje i kvalitet velikog profesora. takvog će današnji profesori da unapređuju u docenta i posle redom kako ide, bez pune svesti (i savesti) kome katedru ostavljaju. tako su degradirane dve najjače katedre na FMU, npr.

čula sam da je slična situacija i kod društvenjaka, ne znam za prirodnjake.
nsarski nsarski 17:51 23.09.2016

Re: Leadership

čula sam da je slična situacija i kod društvenjaka, ne znam za prirodnjake.


Kako bi rekli na Tajlandu: same, same. No difference.
princi princi 18:08 23.09.2016

Re: Leadership

pa im više prija da mu asistent (a i kasnije kolega na katedri) bude netalentovani štreber koji mu nikada neće biti ni do pasa, te ga nikada (ni u smrti) neće ugroziti, niti ikada dovesti u pitanje pedagoške metode, znanje i kvalitet velikog profesora. takvog će današnji profesori da unapređuju u docenta i posle redom kako ide, bez pune svesti (i savesti) kome katedru ostavljaju. tako su degradirane dve najjače katedre na FMU, npr.

Po meni, ključno pitanje je šta je društvena uloga univerziteta: da se istražuje ili da se podučavaju deca? Recimo, na primeru Engleske imaš da top univerziteti sve više zapostavljaju rad sa undergraduateima jer odatle nema ni love ni priznanja. O(p)stanak na faxu direktno zavisi od toga koliko love možeš nabaviti od fondova i sponzora, i to te, praktično, pretvara u preduzetnika (iako je jedan od razloga zašto ljudi idu u akademiju upravo mržnja ili nedostatak preduzetničkog dara). Onaj baja sa King's Collegea se ubio pre par meseci zato što nije mogao da nabaci projekte, prava tragedija. S druge strane, pogotovu na zapadu, ne postoje nikakvi incentivei da se neko bavi studentima i da unapređuje nastavu.

Po meni, te 2 funkcije, istraživačku i pedagošku bi trebalo razdvojiti.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 18:17 23.09.2016

Re: Leadership

Po meni, te 2 funkcije, istraživačku i pedagošku bi trebalo razdvojiti.

pa zar tim istraživačkim i naučnim radom ne bi trebali da se bave instituti, zar nisu zato i osnovani? možda mašim, jbg.
nsarski nsarski 18:24 23.09.2016

Re: Leadership

pa zar tim istraživačkim i naučnim radom ne bi trebali da se bave instituti, zar nisu zato i osnovani? možda mašim, jbg.


Pa, to je stvar tradicije. Nekad su univerziteti bili centri nauke i naučnih istraživanja. I istovremeno su školovali nove ljude. To je tako i danas ostalo. I s dobrim razlogom: ne možeš da očekuješ da neki profesor dobro usmerava svoje studente ako istovremeno nije u toku sa najnovijim naučnim dostignućima. Ako to ne rade, vreme ih pregazi.
Ovo što Princi pominje je nekako noviji aspekt. Za osnovno obrazovanje su potrebni ljudi vični prenošenju osnovnog znanja. Kasnije nastupa istinsko "ribanje" koje preuzimaju ljudi od nauke. Tako se, izgleda, stvari polarizuju danas.
Institut na kome ja radim je takodje naučna baza i mi godišnje spremimo više doktora nauka (na primer) nego matični fakultet. Mnogo više.
princi princi 18:26 23.09.2016

Re: Leadership

BebaOdLonchara
Po meni, te 2 funkcije, istraživačku i pedagošku bi trebalo razdvojiti.

pa zar tim istraživačkim i naučnim radom ne bi trebali da se bave instituti, zar nisu zato i osnovani? možda mašim, jbg.

Ne znam kakva je trenutno situacija ali svojevremeno su u Srbiji postojale 2 osnove po kojima se napredovalo u istraživačkoj hijerarhiji: jedna se praktikuje po faksovima (linija asistent->docent->vanredni prof->redovni prof) a druga po u istraživačkim institutima (istraživač pripravnik->istraživač saradnik->naučni saradnik). Ova akademska je, na neki način, lakša, ali i teža: lakša, jer imaš, praktično profana; teža, jer da bi se napredovalo profanu mora da se titra, kuva kafa i donosi burek. Ne znam kakva je situacija na drugim faksovima, ali znam da, recimo, kod mene, na građevini je bilo redovnih profana koji su imali 0 radova i objavljenih članaka u međunarodnim stručnim časopisima ili 0 knjiga, publikacija. Imao si ljude koji su bili glavni na katedrama, pitao si se odakle su došli, ko su? Što je najčudnije, neki od njih su bili sjajni predavači.

E sad, zašto je bitno mesto u onoj hijerarhiji? Zato jer od njega zavisi da li možeš konkurisati kod ministarstva za lovu za naučne i naučno-tehnološke projekte.
princi princi 18:27 23.09.2016

Re: Leadership

Institut na kome ja radim je takodje naučna baza i mi godišnje spremimo više doktora nauka (na primer) nego matični fakultet. Mnogo više.

Da, ali niko ne dolazi na Institut da uči osnove fizike.
princi princi 18:32 23.09.2016

Re: Leadership

Mislim, ta trka za doktoratima stvara jedan drugi fenomen kome sam bio nazočan u Cambridgeu a to je prava inflacija titula. Cambridge je, na primer, u ovoj oblasti kojom se ja bavim, u kratkom roku od 2 ili 3 doktoranta po godini prešao prvo na 14, 15, a mislim da sad imaju oko 50 doktoranata godišnje, ako ne i više. Zašto? Pa zato jer sa doktorantima dolazi kinta. I doktorati se onda štancuju kao na pokretnoj traci. Imaš ljude koji prođu kroz taj sistem, maltene ništa ne nauče, ima kao neki PhD, ali je potpuno neupotrebljiv van te sredine u kojoj je radio to neko usko istraživanje. Nema nikakve transferrable skills i ti moraš onda da provedeš godine da ga učiš osnovnim stvarima i još duže da ga razučiš od pogrešnih stvari koje je naučio. Mislim, ne žalim se, mene lično boli uvo, ali samo ukazujem do kakvih stvari vodi nakaradno školovanje.
nsarski nsarski 18:36 23.09.2016

Re: Leadership

Da, ali niko ne dolazi na Institut da uči osnove fizike


Naravno. Kod nas dolaze doktoranti, postdiplomci. Oni se zaposle, imaju platu, rade u naucnim laboratorijama, saradjuju, itd. To Fakultet ni priblizno ne moze da im ponudi.
Kad zavrse, uglavnom beze u inostranstvo - a gde bi!

Naucna zvanja su naučni saradnik - viši naučni saradnik - naučni savetnik (ekvivalentno sa docent - vanredni profesor - redovni profesor). Ali, da ne ulazimo u tu tužnu temu.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 18:47 23.09.2016

Re: Leadership

Ne znam kakva je situacija na drugim faksovima, ali znam da, recimo, kod mene, na građevini je bilo redovnih profana koji su imali 0 radova i objavljenih članaka u međunarodnim stručnim časopisima ili 0 knjiga, publikacija. Imao si ljude koji su bili glavni na katedrama, pitao si se odakle su došli, ko su? Što je najčudnije, neki od njih su bili sjajni predavači.

pa da, imali smo mi sjajne muzičare koji su bili bulja profani, pa su imali status na fakultetu, ali su asistenti (i kasnije docenti) odrađivali studente, jer profan radi turneje po svetu, masterklasove, i sl. to nije samo kod nas bila praksa, mnogi veliki umetnici uglavnom nisu radili sa (svojim) studentima, tako da je važilo pravilo da je bolje da upišeš kod nekog korektnog anonimusa od koga ćeš nešto da naučiš, nego kod njuške koju ne vidiš nijednom u toku studija. a kod nas se to pretvorilo u cirkus (logično): bila je fora da uplatiš masterklas kod svog profana da bi uopšte čuo šta misli kako sviraš (ili se naplaćaš masterklasova, ćale uradi novu vilicu profinoj ženi, daš im kuću na moru da letuju džabe celo leto) i onda upadneš na klasu na akademiji. ok, bilo je izuzetaka.
e sad, ako odvojiš tu naučnu (pre bih rekla "stručnu" stranu na faksu, kako možeš da očekuješ da profesora napreduje (i hijerarhijski i u znanju) i da prenese studentima išta, ako se "stručno" usavršavanje odvoji? ne znam kako je ranije bilo, ali danas postoje norme (broj radova sa određenim brojem bodova, koliko ti se i gde i šta premijerno izvelo/si svirao...) za napredovanje. ali postoji i onaj "doprinos akademskoj zajednici" što se vrlo široko tumači.
princi princi 18:48 23.09.2016

Re: Leadership

nsarski
Da, ali niko ne dolazi na Institut da uči osnove fizike


Naravno. Kod nas dolaze doktoranti, postdiplomci. Oni se zaposle, imaju platu, rade u naucnim laboratorijama, saradjuju, itd. To Fakultet ni priblizno ne moze da im ponudi.
Kad zavrse, uglavnom beze u inostranstvo - a gde bi!

Naucna zvanja su naučni saradnik - viši naučni saradnik - naučni savetnik (ekvivalentno sa docent - vanredni profesor - redovni profesor). Ali, da ne ulazimo u tu tužnu temu.

Srbija kao društvo ima taj problem suočavanja sa neprijatnim istinama. To se ne odnosi samo na školski sistem i nauku, nego i na zdravstvo i mnoge druge stvari. Jednostavno, ona Jugoslavija je u svim aspektima bila moćnija, veća i jača država nego ova današnja i mnoge od tih institucija nisu prošle kroz taj bolan proces downsizeovanja (izgleda da to nije slučaj samo u Srbiji nego i u Hrvatskoj i Sloveniji). Mislim, objektivno, koji je interes srpskog društva da ulaže u institucije koje proizvode stručnjake za US, Kanadu, UK ili Nemačku? Imaš situaciju da srpska sirotinja, kroz svoj porez, finansira, na primer, Matematičku gimnaziju iz koje top 5% ili 10% (ili možda, sad već i 20%) đaka svake godine direktno ode u inostranstvo da se više nikad ne vrati. Ili ETF sa koga ogromna većina, možda i 50% ili 60% isto to radi. Zašto bi to Srbija radila? Da bi se reklo da ulaže u školvanje? I šta uopšte raditi? Mislim, na žalost, ja nemam odgovore, samo konstatujem da je situacija izuzetno kompleksna i da prave odluke nije lako doneti.
princi princi 18:54 23.09.2016

Re: Leadership

e sad, ako odvojiš tu naučnu (pre bih rekla "stručnu" stranu na faksu, kako možeš da očekuješ da profesora napreduje (i hijerarhijski i u znanju) i da prenese studentima išta, ako se "stručno" usavršavanje odvoji?

Pa nekad si imao kritičan broj ljudi koji je mogao da sastavi i napiše nastavni program. Recimo, ja se sećam da sam imao bar jedno 6 redovnih profana na katedri za beton (danas je verovatno i jedan previše), pored jednog Tomičića koga si imao u Zagrebu i ne znam koga u Ljubljani. Ne znam, na mehanici tla si imao mog Maksu, Nonveillera, Velića u Zagrebu, Šukljea u Ljubljani, gomilu neku ljudi, vrlo eminentnih iz Energoprojekta, Milovića u Novom Sadu... Toga danas više nema. Profa piše program za samog sebe (nekad i bukvalno, kad nema dovoljno studenata).
nsarski nsarski 18:54 23.09.2016

Re: Leadership

I šta uopšte raditi? Mislim, na žalost, ja nemam odgovore, samo konstatujem da je situacija izuzetno kompleksna i da prave odluke nije lako doneti.


Pa, nemam ni ja odgovor a kamoli resenje. Medjutim, Kinezi su tako generacije talentovanih i vrhunskih naucnika skolovali po Harvardima i Berklijima i oni su ostali u USA (naravno!). E, sada vec pocinju da se vracaju u Kinu jer tamo imaju bolje uslove i drustveni status. Decenije ce proci, cini mi se, dok Srbija ne postigne slican efekat. Ako ikad.
A nasih briljantnih ljudi imas po celom svetu. Ja gomile svojih dobrih studenata saljem na tu stranu. Bolje im je, siguran sam.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 18:56 23.09.2016

Re: Leadership

Mislim, ta trka za doktoratima stvara jedan drugi fenomen kome sam bio nazočan u Cambridgeu a to je prava inflacija titula.

to se desilo i u srbiji, jer se promenio sistem na bolonjski, moraš da imaš doktorat da bi napredovao u docenta (osim ako kao umetnik nemaš neviđene međunarodne reference), ranije si mogao sa magistraturom. zanimljivo je da kinta od školarina uopšte ne ide školama, već negde, jbg...ministarstvo?? pjmnm. nego, kad smo kod tih neupotrebljivih, doktorat ti znači samo da bi napredovao na fakultetu u više zvanje i to je to.
princi princi 19:03 23.09.2016

Re: Leadership

nego, kad smo kod tih neupotrebljivih, doktorat ti znači samo da bi napredovao na fakultetu u više zvanje i to je to.

Ja sam jednom kolegi 2 dana pred "obranu" doktorata u Cambridgeu objašnjavao Reynoldsov koncept dilatancije (volumetrijska ekspanzija koja prati smicanje) zrnastih materijala. Eno ga danas je profa u Surreyju, pošto je prethodno bio lecturer na Oxfordu i u Bristolu (sve top institucije).
marco_de.manccini marco_de.manccini 19:05 23.09.2016

Re: Leadership

kad smo kod tih neupotrebljivih, doktorat ti znači samo da bi napredovao na fakultetu u više zvanje i to je to.

Немој тако, згодно дође и да се похвалиш пред Хилaри Cванк.
princi princi 19:13 23.09.2016

Re: Leadership

Medjutim, Kinezi su tako generacije talentovanih i vrhunskih naucnika skolovali po Harvardima i Berklijima i oni su ostali u USA (naravno!). E, sada vec pocinju da se vracaju u Kinu jer tamo imaju bolje uslove i drustveni status. Decenije ce proci, cini mi se, dok Srbija ne postigne slican efekat. Ako ikad.

Da, ali Kinezi su paralelno razvili i svoje fakultete, tako da danas imaju ustanove koje su u svemu takmiče sa US. Mislim, treba biti realan, ipak Kina ima 1.6 milijardi ljudi i proizvodi više od 7M graduatea godišnje (naspram, na primer, 2M američkih) uz ekonomiju koja poslednjih 40 godina raste 7%-8% godišnje (udvostručuje se svakih 8 do 10 godina). Kineski prosek može trenutno biti nešto niži od srpskog (ako ga već nije prestigao), ali ekstrem je mnogo, mnogo bolji od bilo čega što Srbija (i ne samo Srbija) može da prozivede.
nsarski nsarski 19:17 23.09.2016

Re: Leadership

Da, ali Kinezi su paralelno razvili i svoje fakultete, tako da danas imaju ustanove koje su u svemu takmiče sa US. Mislim, treba biti realan, ipak Kina ima 1.6 milijardi ljudi i proizvodi više od 7M graduatea godišnje (naspram, na primer, 2M američkih) uz ekonomiju koja poslednjih 40 godina raste 7%-8% godišnje (udvostručuje se svakih 8 do 10 godina). Kineski prosek može trenutno biti nešto niži od srpskog (ako ga već nije prestigao), ali ekstrem je mnogo, mnogo bolji od bilo čega što Srbija (i ne samo Srbija) može da prozivede.


That was exactly my point.
emsiemsi emsiemsi 19:20 23.09.2016

Re: Leadership

princi
nego, kad smo kod tih neupotrebljivih, doktorat ti znači samo da bi napredovao na fakultetu u više zvanje i to je to.

Ja sam jednom kolegi 2 dana pred "obranu" doktorata u Cambridgeu objašnjavao Reynoldsov koncept dilatancije (volumetrijska ekspanzija koja prati smicanje) zrnastih materijala. Eno ga danas je profa u Surreyju, pošto je prethodno bio lecturer na Oxfordu i u Bristolu (sve top institucije).

Да ли те се сетио после одбране !?
Макар 100 грама кафе !
princi princi 19:23 23.09.2016

Re: Leadership

Макар 100 грма кафе !

Druže, jel mi veruješ, ni bajaderu! Onu malu od 100 gr. Slina bengalska! I ciganštura!
nsarski nsarski 19:29 23.09.2016

Re: Leadership

@princi
Да ли те се сетио после одбране !?
Макар 100 грма кафе !

Vidiš princi?
TO je mentalno stanje s kojim se treba nositi u Srbiji. Idem u Katar zauvek.
This ain't no country for thinking men.
emsiemsi emsiemsi 19:29 23.09.2016

Re: Leadership

princi
nsarski
Da, ali niko ne dolazi na Institut da uči osnove fizike


Naravno. Kod nas dolaze doktoranti, postdiplomci. Oni se zaposle, imaju platu, rade u naucnim laboratorijama, saradjuju, itd. To Fakultet ni priblizno ne moze da im ponudi.
Kad zavrse, uglavnom beze u inostranstvo - a gde bi!

Naucna zvanja su naučni saradnik - viši naučni saradnik - naučni savetnik (ekvivalentno sa docent - vanredni profesor - redovni profesor). Ali, da ne ulazimo u tu tužnu temu.

Srbija kao društvo ima taj problem suočavanja sa neprijatnim istinama. To se ne odnosi samo na školski sistem i nauku, nego i na zdravstvo i mnoge druge stvari. Jednostavno, ona Jugoslavija je u svim aspektima bila moćnija, veća i jača država nego ova današnja i mnoge od tih institucija nisu prošle kroz taj bolan proces downsizeovanja (izgleda da to nije slučaj samo u Srbiji nego i u Hrvatskoj i Sloveniji). Mislim, objektivno, koji je interes srpskog društva da ulaže u institucije koje proizvode stručnjake za US, Kanadu, UK ili Nemačku? Imaš situaciju da srpska sirotinja, kroz svoj porez, finansira, na primer, Matematičku gimnaziju iz koje top 5% ili 10% (ili možda, sad već i 20%) đaka svake godine direktno ode u inostranstvo da se više nikad ne vrati. Ili ETF sa koga ogromna većina, možda i 50% ili 60% isto to radi. Zašto bi to Srbija radila? Da bi se reklo da ulaže u školvanje? I šta uopšte raditi? Mislim, na žalost, ja nemam odgovore, samo konstatujem da je situacija izuzetno kompleksna i da prave odluke nije lako doneti.

Рекох (ти) већ да сам био на прослави 50 година рада Математичке гимназије - у Народном позоришту !
Оба моја детета су већ после 6. разреда основне уписали Математичку гимназију, старије је провело тамо 6 година, а сада је после 3. године најбољи студент на ЕТФ-у, мислим да има само једну или две 9, остало све 10.
Млађе је сада још увек у Математичкој, 4. разред.
Следеће године и оно на ЕТФ или Кембриџ.
Старије већ сада гледа где ће на докторат.
Оно што им ја увек говорим - ваша позорница је цео свет, будите отворени за све ново, за све културе света, но, где год да будете, не заборавите одакле сте. Где год да одете, увек имате где да се вратите.
Разговарам са женом после прославе у Народном позоришту и сложисмо се да нам је њихово школовање у Математичкој гимназији најбољи пословни потез у нашим животима.
emsiemsi emsiemsi 19:36 23.09.2016

Re: Leadership

nsarski
@princi
Да ли те се сетио после одбране !?
Макар 100 грма кафе !

Vidiš princi?
TO je mentalno stanje sa kojim se treba nositi u Srbiji. Idem u Katar zauvek.
This ain't no country for thinking men.

Цитирао си мене, а обратио се Принцију --- да је мој коментар одраз менталног стања које тебе (и остале мисаоне људе) тера из Србије.
Оооо, како ти не разумеш елементарне ствари. Чудим ти се. У ствари, више и не, јер ниси први пута демонстрирао слично неразумевање. Ако је због мене, молим те немој да идеш. Ја ћу се макнути у страну, чак и твоју сенку да не нагазим.
Успут --- ја сам, макар 1000 пута, рекао да једва чекам време када ће више људи да се враћа него да одлази, када ће сви који су отишли да се врате, те, да нико, осим туристички, не одлази. Никада нисам имао проблем да бољи буду испред мене. Напротив, имао сам проблем да су много лошији испред мене. Сада више немам нити тај проблем, јер је мени, углавном, све одавно јасно.
Успут 2 --- сам сам се 2 пута враћао.
emsiemsi emsiemsi 19:39 23.09.2016

Re: Leadership

princi
Макар 100 грма кафе !

Druže, jel mi veruješ, ni bajaderu! Onu malu od 100 gr. Slina bengalska! I ciganštura!

Ма, не брини !
Када будеш долазио у БГ, јави се, пронаћи ће се једна тегла ајвара и барене паприке.
Биће и главица киселог купуса и тегла краставчића.
А пронаћи ћемо и вискија 13 година старога.
И којешта уз виски. Морам и ја да пијем нешто, макар киселу.
princi princi 19:42 23.09.2016

Re: Leadership

Оба моја детета су већ после 6. разреда основне уписали Математичку гимназију, старије је провело тамо 6 година, а сада је после 3. године најбољи студент на ЕТФ-у, мислим да има само једну или две 9, остало све 10.
Млађе је сада још увек у Математичкој, 4. разред.
Следеће године и оно на ЕТФ или Кембриџ.
Старије већ сада гледа где ће на докторат.

Da, to je ono na šta sam mislio: kvalitetna i talentovana deca će uvek naći sebi put. Njima nije potrebna pomoć. Društvena pomoć je, po meni, potrebna onoj deci kojoj fali motivacije, želje. Po meni, za društvo je mnogo celishodnije, ali i mukotrpnije ulagati u dizanje proseka, nego u elitu. U elitu će se uvek naći ko će da ulaže: porodica, bogate mecene, poslovne banke (gomila drugara mog sina radi što po Goldman Sachsu, što po raznoraznim trading firmama, svi za 6 figures)... Oni što zaostaju mogu da se oslone samo na društvo i, po meni, društvo ne bi trebalo da ih izneveri (za dobro svih).
nsarski nsarski 19:44 23.09.2016

Re: Leadership

Emsi, I don't give a fuck for what you're thinking. (Јебе ми се за твоје мишљење.)
Jednom sam ti jasno rekao, i sada ponavljam. Nemoj da zapisavas moje komentare. Idi negde drugde.
emsiemsi emsiemsi 19:51 23.09.2016

Re: Leadership

princi
Оба моја детета су већ после 6. разреда основне уписали Математичку гимназију, старије је провело тамо 6 година, а сада је после 3. године најбољи студент на ЕТФ-у, мислим да има само једну или две 9, остало све 10.
Млађе је сада још увек у Математичкој, 4. разред.
Следеће године и оно на ЕТФ или Кембриџ.
Старије већ сада гледа где ће на докторат.

Da, to je ono na šta sam mislio: kvalitetna i talentovana deca će uvek naći sebi put. Njima nije potrebna pomoć. Društvena pomoć je, po meni, potrebna onoj deci kojoj fali motivacije, želje. Po meni, za društvo je mnogo celishodnije, ali i mukotrpnije ulagati u dizanje proseka, nego u elitu. U elitu će se uvek naći ko će da ulaže: porodica, bogate mecene, poslovne banke (gomila drugara mog sina radi što po Goldman Sachsu, što po raznoraznim trading firmama, svi za 6 figures)... Oni što zaostaju mogu da se oslone samo na društvo i, po meni, društvo ne bi trebalo da ih izneveri (za dobro svih).

Делимично сагласан !
Сагласан због тога што нам треба подизање просека.
Делимично због тога што сматрам да је много битније за све, талентовани и не, развој, односно, помоћ у развоју других параметара - базичних.
Дакле, за једно друштво је много важније од знања дијамелових интеграла да ли је већина популације - вредна, истрајна, поштена, упорна, постојана. Када нађемо модус да ове параметре апгрејдујемо, онда ништа неће бити проблем - увек ће се лако наћи неки Принци који зна Рејнолдсове коефицијенте при смицању (или слично).
До тада ће све ићи као и до сада, уз траљављење и артизам, да не кажем глуматање.
emsiemsi emsiemsi 19:55 23.09.2016

Re: Leadership

nsarski
Emsi, I don't give a fuck for what you're thinking. (Јебе ми се за твоје мишљење.)
Jednom sam ti jasno rekao, i sada ponavljam. Nemoj da zapisavas moje komentare. Idi negde drugde.

Не мораш да ми преводиш - јебе ми се.
Јебе ми се шта си ми рекао - и шта ми говориш.
Јебе ми се за твоје мишљење - сам си себе дисквалификовао да ти се директно обраћам, осим ако ме не будеш цитирао.
Слободно можеш да читаш шта пишем, није забрањено - ја тебе више не читам.
nsarski nsarski 20:00 23.09.2016

Re: Leadership

Hvala, mcmc. Samo ne zapisavaj moje komentare. Thx!
emsiemsi emsiemsi 20:08 23.09.2016

Re: Leadership

nsarski
Hvala, mcmc. Samo ne zapisavaj moje komentare. Thx!

Немам шта да запишавам (видим да ти се то много допада), запишавају се стабла, а не говна.
Хвала и теби што си ми олакшао одлуку.
Успут --- не брини за ово и не иди због мене у Катар (или било где). Могу ја да издржим хиљаду таквих као ти. За мене је довољан један квадратни метар, осталих 99 узми ти. На (твоју) несрећу, не верујем да би ти и то било доста.
Нема потребе да ми се више захваљујеш.
nsarski nsarski 20:13 23.09.2016

Re: Leadership

emsiemsi
nsarski
Hvala, mcmc. Samo ne zapisavaj moje komentare. Thx!

Немам шта да запишавам (видим да ти се то много допада), зашишавају се стабла, а не говна.
Хвала и теби што си ми олакшао одлуку.
Успут --- не брини за ово и не иди због мене у Катар (или било где). Могу ја да издржим хиљаду таквих као ти. За мене је довољан један квадратни метар, осталих 99 узми ти. На (твоју) несрећу, не верујем да би ти и то било доста.
Нема потребе да ми се више захваљујеш.

Hvala, rekoh.
alselone alselone 20:44 23.09.2016

Re: Leadership

koji su imali 0 radova i objavljenih članaka u međunarodnim stručnim časopisima ili 0 knjiga


Ono što je jedino pozitivno u ovoj celoj promeni je to što više ne možeš da doktoriraš bez rada, i ne možeš da bude ni izabaran a ni reizabran u zvanje bez novih radova. Molim lepo. Naša katedra je još strožija od tog pravila i ima internu listu casopisa koji se priznaju, koja je još kraća od Thomson Reuters liste.
jinks jinks 20:57 23.09.2016

Re: Leadership

Ono što je jedino pozitivno u ovoj celoj promeni

Postoje neke stvari na svetu koje se menjaju, ali i neke koje uvek ostaju iste.

Ništa se tu suštinski neće promeniti.
tetris tetris 21:00 23.09.2016

Re: Leadership

Ono što je jedino pozitivno u ovoj celoj promeni je to što više ne možeš da doktoriraš bez rada

Ovaj deo je prilično diskutabilan. Da bi objavio nešto u ozbiljnom žurnalu moraš da se potrudiš da stvarno prikažeš "novelty" u tom radu. Taj "novelty" uglavnom dođe pri samom kraju doktorata sa obradom i analozom podataka prikupljenih tokom rada na doktoratu.

Objaviti rad u dobrom časopisu prati bar jedna revizija (često i više od jedne), a taj proces može da potraje i preko godinu dana. Zabraniti nekom da preda i brani tezu dok čeka da se završi review proces je prilično surovo (pogotovo ako studije sam finansira). Sa druge strane, review radovi tokom prve ili druge godine doktorata i nemaju neku preveliku naučnu vrednost (a i gotovo nemoguće ih je objaviti u ozbiljnijem časopisu jer student na početku doktorata i nije baš skroz svestan svih naaučnih dostignuća u toj oblasti).
alselone alselone 21:04 23.09.2016

Re: Leadership

Po meni nije surovo nego jedino realno i jedini način kojim je moguće izmeriti nekakav kvalitet i što je još važnije doprinos. Nekada je doprinos određivao mentor, pa otud princi spominje kuvanje kafe i donošenje bureka. Ima anegdota iz BG ekonomskog, moj ćale se kune da je istinita, gde je profa ostavljao asistentu pare za cigare svako jutro. Kad dodje na posao, da mu kintu i sedne da čita novine, onda ovaj ode po cigare i doručak. Kvaka je da mu je godinama davao istu kintu a cigare su poskupele nebrojeno puta. Obojica su se pravili blesavi.

E, danas to ne moraš da radiš. Danas doprinos ocenjuje peer review proces, što je neuporedivo bolje.
nsarski nsarski 21:18 23.09.2016

Re: Leadership

E, danas to ne moraš da radiš. Danas doprinos ocenjuje peer review proces, što je neuporedivo bolje.


Ili da platis kintu pa ti se rad objavi za tri dana, peer reviewed. Alse, znas naravno za likove koji su poslali u peer reviewed rumunski casopis (400 evra za stampanje) u kome su napisali gomilu sranja, citirali Miki Mausa i slicno, i to im je stampano samo tako (vidi link dole). Industrija prizvodnje naucnih radova je postala mainstream bizMis model. Ja dobijam desetine ponuda dnevno da stampam radove u neverovatnim publikacijama i ucestvujem u idiotskim koferencijama kao pozvani predavac. U tom smislu, situacija je zaista zabrinjavajuca.
Šta Diznijev Šilja i sremske kobasice rade u naučnim radovima?
alselone alselone 21:20 23.09.2016

Re: Leadership

nsarski
E, danas to ne moraš da radiš. Danas doprinos ocenjuje peer review proces, što je neuporedivo bolje.


Ili da platis kintu pa ti se rad objavi za tri dana, peer reviewed. Alse, znas naravno za likove koji su poslali u peer reviewed rumunski casopis (400 evra za stampanje) u kome su napisali gomilu sranja, citirali Miki Mausa i slicno, i to im je stampano samo tako (vidi link dole). Industrija prizvodnje naucnih radova je postala mainstream bizMis model. Ja dobijam desetine ponuda dnevno da stampam radove u neverovatnim publikacijama i ucestvujem u idiotskim koferencijama kao pozvani predavac. U tom smislu, situacija je zaista zabrinjavajuca.
Šta Diznijev Šilja i sremske kobasice rade u naučnim radovima?


Znam ali naš faks redovno objavljuje listu predatorskih časopisa koji se ne priznaju. Prvo, ne znam da li je taj rumunski bio na TR listi, dal i je imao impakt faktor. Čak i ako jeste, on kod nas nije bio na listi koja se priznaje.

Slažem se ja da ovo nije idealan proces i da ima rupa. I meni šalju dnevno gomulu spama po istom pitanju, ali sam isto tako siguran da je bolje nego da zavisiš od dobre volje jednog čoveka.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 21:22 23.09.2016

Re: Leadership

Ono što je jedino pozitivno u ovoj celoj promeni je to što više ne možeš da doktoriraš bez rada

aha, gangula i slinavi se odrali od rada na doktoratu...

edit:
Evaluacija transformativnih hermenautičnih heuristika za procesiranje slučajnih podataka

ali umreću :))))))))))))))
tetris tetris 21:24 23.09.2016

Re: Leadership

Danas doprinos ocenjuje peer review proces, što je neuporedivo bolje.

Ne znam, jako osetljiva tema. Peer review proces ima težinu ali rezultira produženjem studija. Sa druge strane, ako je mentor "ljiga" (a sigurno ima takvih) kolika je verovatnoća da će on pravilno usmeriti (i voditi kroz doktorat) studenta; ja mislim mala.

Na kraju krajeva, doktorat treba i da se odbrani pred nekom komisijom koja bi trebalo da bude nezavisna od mentora (ako drži do svoje akademske čestitosti) i dovoljno stručna da prepozna i oceni "novelty" i da je student sam, svojim samostalnim radom, došao do zaključaka.

Kod artikala u žurnalima je mala šansa da će student biti jedini autor, a ako nije jedini autor, onda mora i da jasno predoči koji deo rada je njegov lični doprinos. Ako je sve njegov lični doprinos, onda nema potrebe uvrštavati mentora kao jednog od koautora.
alselone alselone 21:25 23.09.2016

Re: Leadership


aha, gangula i slinavi se odrali od rada na doktoratu...


Jebemliga, mislim na ozbiljne fakultete. Kod nas se zna, moraš da objaviš u IEEE, Transactions on Electrical Energy Systems, Electric Power Systems Research ili još dva, tri i to je to. Nema Metalurgije, nema predatorskih časopisa, bugara, indijaca i slično.
alselone alselone 21:26 23.09.2016

Re: Leadership

Na kraju krajeva, doktorat treba i da se odbrani pred nekom komisijom koja bi trebalo da bude nezavisna od mentora (ako drži do svoje akademske čestitosti) i dovoljno stručna da prepozna i oceni "novelty" i da je student sam, svojim samostalnim radom, došao do zaključaka.


Ali ako nemaš jasan proces, i zavisiš od volje jednog čoveka, do komisije možeš doći nikada. Sada imaš makar jasan put. Ponovo, nije idealno, ali je bolje.
jinks jinks 21:27 23.09.2016

Re: Leadership

Znam ali naš faks redovno objavljuje listu predatorskih časopisa koji se ne priznaju. Prvo, ne znam da li je taj rumunski bio na TR listi, dal i je imao impakt faktor.

Srećom, sada postoji Kobson pa lako može da se proveri.

Pomenuti časopis je od 2009. do 2012. imao IF izmedju 0.1 i 0.2 dok kasnije nije rangiran. Sad, pitanje je koje su godine kolege pulled the stunt.
mirelarado mirelarado 21:29 23.09.2016

Re: Leadership


ali sam isto tako siguran da je bolje nego da zavisiš od dobre volje jednog čoveka.


Budi siguran da ta zavisnost neće nestati. I dalje NN veće odlučuje koliko im podmlatka za koji predmet treba, profesor daje preporuke i recenzije radova, što reče Jinks gore, ništa se suštinski ne menja, osim što se, ukupno uzev, kvalitet osnovnih akademskih studija permanentno srozava, bar onde gde ja imam uvid.
alselone alselone 21:30 23.09.2016

Re: Leadership

Peer review proces ima težinu ali rezultira produženjem studija.


Ni ovo ne mora da znači. Smisao doktorata je pocečeti se baviti onim što te zanima od prvog dana, praktično od prvog dana "pisati" svoj rad. Napolju se student samo tome posveti sve vreme studija, ša je dve godine sasvim dovoljan period da se napiše prvi rad. Dok kod nas možeš da produžiš studije pa ćeš napisati kasnije.
alselone alselone 21:32 23.09.2016

Re: Leadership

Ne kontam vas ljudi, ja prosto rekao - peer review proces je bolji od toga da jedan čovek kaže "e sad može" i svi ne napali kao da sam rekao da je kod nas situacija sa doktoratima kao u Njutnovo vreme i gde je već on doktorirao u engleskoj. Nisam to rekao. Rekao sam da je pozitivna stvar dodavanje metrike kada je neko spreman da doktorira.
nsarski nsarski 21:34 23.09.2016

Re: Leadership

Slažem se ja da ovo nije idealan proces i da ima rupa. I meni šalju dnevno gomulu spama po istom pitanju, ali sam isto tako siguran da je bolje nego da zavisiš od dobre volje jednog čoveka.


Da, ima mnogo rupa. Medjutim, po zvanicnom rangiranju u Ministarstvu Srbije, najbolji, najcitiraniji naucnik u Srbiji je izvesni Ivan Gutman (Somborac poreklom) koji obitava u Kragujevcu i objavljuje oko 60 naucnih radova godisnje (ej, vise nego jedan nedeljno!). Casopisi u kojima objavljuje su mahom oni koje je on osnovao u Kragujevcu, ili neki iz Irana sa kojima ima dil u citiranju. Oni njega, on njih - impact factor odlican. Ima i Indijaca, ali to je standardna sema. Covek cudo! I nista mu ne mozes. Najbolji naucnik Srbije, pa to ti je.
Evo ti LINKLINKLINK pa uzivaj u svih 1250 radova naseg nepriznatog genija. Aj' ti napisi preko hiljadu radova!

P.S. Kazu mi ljudi koji ga poznaju da je covek kul i sve, ali, jednostavno, eksploatise ovo sumracno stanje nauke kod nas. Respect!
tetris tetris 21:34 23.09.2016

Re: Leadership

Ali ako nemaš jasan proces, i zavisiš od volje jednog čoveka, do komisije možeš doći nikada. Sada imaš makar jasan put. Ponovo, nije idealno, ali je bolje.

Hm, ovo se svodi na to da su student i mentor dve zavađene strane gde mentor gleda kako da zaj..e studenta, a student traži način kako da objavi rad uprkos saplitanju od strane mentora.

Objaviti rad u dobrom časopisu iziskuje veliki trud tokom samog pisanja rada, što je opet proces koji treba usvojiti najčešće uz pomoć nekoga ko već ima iskustva u objavljivanju radova (mentor). Ako je student prepušten samome sebi tokom rada na doktoratu, onda, ja lično, ne bih voleo da sam taj student (a bogami ni mentor).
tetris tetris 21:39 23.09.2016

Re: Leadership

pa uzivaj u svih 1250 radova naseg nepriznatog genija. Aj' ti napisi preko hiljadu radova!

heheheh, rad nazvan "Kragujevac Trees and Their Energy" ima 22 reference, a više od pola su ka njegovim radovima. Ovaj rad bi trebao biti odbijen i bez čitanja
nsarski nsarski 21:41 23.09.2016

Re: Leadership

Smisao doktorata je pocečeti se baviti onim što te zanima od prvog dana, praktično od prvog dana "pisati" svoj rad.

Smisao doktorata - od uvek i sada - bi trebao da bude da pokazes da mozes da se nezavisno bavis naucnim istrazivanjima. Da umes da postavis problem, i da imas razumnu ideju kako taj problem moze da se resi. To se, na primer, manifestuje objavljenim naucnim radom (radovima) u ozbiljnom naucnom casopisu. To je klasican ideal ili cilj - od Humbolta do danas.
alselone alselone 21:42 23.09.2016

Re: Leadership

Hm, ovo se svodi na to da su student i mentor dve zavađene strane gde mentor gleda kako da zaj..e studenta, a student traži način kako da objavi rad uprkos saplitanju od strane mentora.


A ovo drugo iziskuje da imaš mentora koji može da te pusti ili ne pusti u odnosu na njegovo možda smanjeno znanje iz te oblasti, u odnosu na 4 do 6 stručnjaka koje je "pravi" časopis pozvao da urade review.
alselone alselone 21:44 23.09.2016

Re: Leadership

Evo ti LINKLINKLINK pa uzivaj u svih 1250 radova naseg nepriznatog genija. Aj' ti napisi preko hiljadu radova!


Budalaština, jedino mi nije jasno kako ga nije sramota pred kolegama. OK, našao je rupu i kul je, al brate, deo si nekog kolektiva, sa nekim piješ kafu, družiš se, ideš na putovanja...
tetris tetris 21:49 23.09.2016

Re: Leadership

Smisao doktorata je pocečeti se baviti onim što te zanima od prvog dana, praktično od prvog dana "pisati" svoj rad. Napolju se student samo tome posveti sve vreme studija, ša je dve godine sasvim dovoljan period da se napiše prvi rad.

Slažem se da je smisao baviti se onim što te zanima, ali ti kao student na početku doktorata nisi svestan šta je već istraženo od toga što tebe zanima. Uglavnom treba da se pročita stotine (ako ne i hiljade) radova tokom prve godine dok se ne iskristališe istraživačko pitanje (prilično rogobatan prevod research question) kome se student posvećuje u daljem radu kada nastupa prikupljanje podataka i njihova, prvo inicijalna (da da neke smernice oko odabira metodologije i naznake o potencijalnim zaključcima), a onda i detaljna obrada koja bi trebalo da vodi do odgovora na istraživačko pitanje (koje ne tako često bude i promenjeno tokom trajanja studija).

Kada student ima opipljive rezultate, a već je u procesu pisanja teze koji bi trebao da ide paralelno sa radom na prikupljanju i obradi podataka, onda je uglavnom preokupiran pisanjem teze, koje je prilično različito od pisanja članka za časopis, i u frci i panici sa vremenom (naročito ako sam finansira svoje studije).
alselone alselone 21:51 23.09.2016

Re: Leadership

Kada student ima opipljive rezultate, a već je u procesu pisanja teze koji bi trebao da ide paralelno sa radom na prikupljanju i obradi podataka, onda je uglavnom preokupiran pisanjem teze, koje je prilično različito od pisanja članka za časopis, i u frci i panici sa vremenom (naročito ako sam finansira svoje studije).


Teza je meso oko rada. Jednaka vrednost teze bi bila i kada bi se izbacilo nepotrebnih 100 strana, smanjio prored, font, slike i ostale fore i ostavio samo rad.
nsarski nsarski 21:51 23.09.2016

Re: Leadership

heheheh, rad nazvan "Kragujevac Trees and Their Energy" ima 22 reference, a više od pola su ka njegovim radovima. Ovaj rad bi trebao biti odbijen i bez čitanja

Sta mislis, ima li prepreka da on u ovom casopisu stampa sta god mu se prohte?

<- Klik na sliku!
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 21:52 23.09.2016

Re: Leadership

P.S. Kazu mi ljudi koji ga poznaju da je covek kul i sve, ali, jednostavno, eksploatise ovo sumracno stanje nauke kod nas. Respect!

tip kao da je hirstov rođeni brat. on radi to isto u svom poslu, ali na globalu. što da ne uradi, ako se može, ako je i zakonski pokriven?!

osim što se, ukupno uzev, kvalitet osnovnih akademskih studija permanentno srozava

da potvrdim i za druga mesta. najbednije mi je kada posmatraš profane koji su pre 15 godina tražili visok nivo, i nisi mogao da prođeš ili dobiješ visoku ocenu ako se stvarno ne potrudiš. danas su i njihovi kriterijumi totalno srozani i ne vidim po njima da oni to uopšte primećuju. doduše, kakva im deca dolaze iz srednjih škola...tek je to tema.
alselone alselone 21:53 23.09.2016

Re: Leadership

Slažem se da je smisao baviti se onim što te zanima, ali ti kao student na početku doktorata nisi svestan šta je već istraženo od toga što tebe zanima. Uglavnom treba da se pročita stotine (ako ne i hiljade) radova tokom prve godine dok se ne iskristališe istraživačko pitanje (prilično rogobatan prevod research question) kome se student posvećuje u daljem radu kada nastupa prikupljanje podataka i njihova, prvo inicijalna (da da neke smernice oko odabira metodologije i naznake o potencijalnim zaključcima), a onda i detaljna obrada koja bi trebalo da vodi do odgovora na istraživačko pitanje (koje ne tako često bude i promenjeno tokom trajanja studija).

Sve ovo isto imaš i sa mentorom i komisijom, u teoriji. Isto moraš da čekaš da urade review, pa da ti možda vrate, pa da ti ponovo uradiš reviziju itd. U teoriji. U praksi je to da kad mentor kaže "sad može", komisija dodje to jutro, prvi put vidi i tebe i tezu, saslušaju, pojedu, popiju i idu dalje. Ko popovi.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 22:00 23.09.2016

Re: Leadership

U praksi je to da kad mentor kaže "sad može", komisija dodje to jutro, prvi put vidi i tebe i tezu, saslušaju, pojedu, popiju i idu dalje. Ko popovi.

tako je i sa diplomskim radovima. ne sećam se da je ikada jedan profan uzeo rad koji mora da se preda nedelju dana pre ispita, i pregledao ga. uvek se na ispit/odbranu direktno donose na sto, pred nama studentima. upravo to, ako ti je profa dao da braniš diplomski, neće te niko vratiti. možda samo iz suprotnog tabora možeš da popiješ neku pakosnu (ili opravdanu) kritiku, ali to je to uglavnom. i tako i na masteru i na doktoratu.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana