Budućnost| Društvo| IT

Net Neutrality

alselone RSS / 09.05.2017. u 21:31

Тренутно се одвија једна битка подморница далеко од очију јавности али једнако важна за опстанак интернета каквог га сада знамо, колико су и подморничке битке биле важне за исходе ратова.
Ради се о тзв. неутралности интернета (енгл. Net Neutrality).

О чему се ради?
По дефиницији неутралност интернета налаже интернет провајдерима да све податке који пролазе кроз њихову мрежну опрему третирају на исти начин, тј. да не дискриминишу или додатно наплаћују проток у односу на корисника, садржај, сајт, платформу, апликацију, или на било који други начин. Конкретније речено, то значи да ваш сајт има једнака права, једнаку доступност и плаћену брзину као и било који други сајт.
Тема се најбоље разуме ако дам примере како би интернет могао изгледати без неутралности. Тада би провајдери могли да раде следеће ствари:
- Телеком и СББ имају своју телефонију. Ако не би било неутралности они би могли да успоре Скајп позиве како би почели да штуцају и тиме би вас демотивисали да их користите и пређете на њихове сервисе преноса гласа. Шаљете поруке преко Вајбера - е, па не ради.

- Не плаћате довољно интернет, по цени коју жели провајдер - видите само сајтове који они одреде, а не и било које, јер су им ти сајтови платили додатно. 

- Имате сајт на интернету који продаје нешто. Провајдер се договори са конкурентском фирмом да им плаћају бонус за услугу да ваш сајт ради споро и тиме натерају купце да иду код конкуренције.


- Правите неки видео садржај на интернету (рецимо Државни посао), али пошто епизоде иду премијерно када и нека друга емисија која је платила бонус, ваш видео кочи.

Добар би био пример из неIT света - замислите да су путеви приватни а да ви имате ресторан. И онда се оператер путева договори са конкурентским рестораном да тако подеси семафоре да је у време вечере потребно дупло времена како би се стигло до вашег ресторана, а упола да би се стигло до конкурентског. Или да вам електродистрибуција угаси струју или смањи напон баш пар дана пред Ускрс а бавите се производњом јаја. :)

Звучи нестварно? Већ се десило. У Америци је један интернет провајдер циљано и тајно успоравао интернет ка једном сервису онлине видеа како би их уценио да им плате више. Провајдер је Comcast а сервис је Netflix.
Овако је изгледала брзина њиховог сервиса коју су видели крајњи корисници. Потпуно је јасно када су кренуле уцене, а када су прихватили рекет.

tnp72t9guwhxzl8myyvz.png 

Ову тему је на свој шаљив начин популаризовао Џон Оливер, јер њихов ХБО може свакако бити угрожен и уцењен од стране провајдера ако се дозволи ова дерегулација.



Komentari (271)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

alselone alselone 21:03 11.05.2017

Re: Comcast

i ponudio sve garancije, da se od Babe nemate šta plašiti,


Izvini brate sto nisam prepoznao da garantujes za Hilari Klinton i njenu politiku. Da sam znao sigurno bih je podrzao!
Milan Novković Milan Novković 21:12 11.05.2017

Re: Comcast

alselone
i ponudio sve garancije, da se od Babe nemate šta plašiti,


Izvini brate sto nisam prepoznao da garantujes za Hilari Klinton i njenu politiku. Da sam znao sigurno bih je podrzao!


Ona je srećnija zbog ubijanja nego zlata i nafte, neka vrsta srednevekovnog krvoločnog mentaliteta.

alselone alselone 21:14 11.05.2017

Re: Comcast

Ona je srećnija zbog ubijanja nego zlata i nafte, neka vrsta srednevekovnog krvoločnog mentaliteta.


Do nje sam bio siguran da je frenologija promasena paranauka. Ali sam se ponovo zapitao.
narcis narcis 22:06 11.05.2017

Re: Comcast

Gluposti! (da citiram čarlija,

gluposti, da i ja citiram macmaca

što se tiče bele a i crne teknike, to ti nije loša ideja, meni sva teknika pred crkavanjem pa bi bilo lepo da je obnovim, u to ime idem da pozajmim šubaru od hučija i kamu od onege i odo da hladnjačim bugari,
a što se tiče zlobabe izazivača trećeg svjetskoga rata, taj utisak sam steko gledajući njene duele sa trympom. tako da to nema veze što ti pričaš, sa srbijom i nacmacom
srdjan.pajic srdjan.pajic 22:27 11.05.2017

Re: Comcast

alselone
i ponudio sve garancije, da se od Babe nemate šta plašiti,


Izvini brate sto nisam prepoznao da garantujes za Hilari Klinton i njenu politiku. Da sam znao sigurno bih je podrzao!


Pa kad ne čitaš pažljivo, i ne razmišljaš nepristrasno i objektivno, nego se povodiš za stadom ovde na blogu.

Ali, dobro, nema smisla dalje nastavljati ovo "šta bi bilo kad bi bilo", nikad nećete priznati da je bilo krajnje glupo podržati ovog... pa pošto sam ja započeo, ja ću i da završim. A i nema smisla da ti pravim ovde dvesta do petsto komentara na konto ispušene babe i ovog vašeg Krampa.

Dakle, kaćeš opet u ove naše pasivne krajeve?
alselone alselone 22:34 11.05.2017

Re: Comcast

Dakle, kaćeš opet u ove naše pasivne krajeve?


Tek od jeseni, hvala bogu. A i nisam siguran da li cu u tvoj kraj ili u kraj tvog nemezisa Benea.
srdjan.pajic srdjan.pajic 22:53 11.05.2017

Re: Comcast

alselone
Dakle, kaćeš opet u ove naše pasivne krajeve?


Tek od jeseni, hvala bogu. A i nisam siguran da li cu u tvoj kraj ili u kraj tvog nemezisa Benea.


Ok, pazi samo da ti ne uvali neko Crnče da nosiš kući.
alselone alselone 22:55 11.05.2017

Re: Comcast

Crnče da nosiš kući.

emsiemsi emsiemsi 05:29 10.05.2017

У ствари !

Велика вероватноћа је да ће велики сервиси (нпр. слични томе нетфликсу) покушати да преузму инфраструктуру, милом и силом, па да онда они, кобајаги, 'неутрално' распоређују ресурсе.
Тако да је овако како је сада још и добро.
stefan.hauzer stefan.hauzer 09:36 10.05.2017

.

Pitanje neutralnosti i pitanje vlasništva na internetu su mi dva najzanimljivija događaja ovih godina. U svakom slučaju i jedno i drugo (trenutno) sprečavaju veliki biznis da uništi alternative i oba pitanja očigledno se polako rešavaju u štetu krajnjih korisnika. Nažalost, kod nas se slabo zna, ali naočigled krvožednih kompanija, poput Telekoma, koji te ucenjuju sa fisknom telefonijom ne bi li ti isporučili internet, a ne da li hoće ili neće oberučke prihvatiti rušenje neutralnosti interneta, jasno je šta će se dogoditi kad te krvopije dobiju odrešene ruke.


emsiemsi emsiemsi 10:01 10.05.2017

Re: .

stefan.hauzer
Pitanje neutralnosti i pitanje vlasništva na internetu su mi dva najzanimljivija događaja ovih godina. U svakom slučaju i jedno i drugo (trenutno) sprečavaju veliki biznis da uništi alternative i oba pitanja očigledno se polako rešavaju u štetu krajnjih korisnika. Nažalost, kod nas se slabo zna, ali naočigled krvožednih kompanija, poput Telekoma, koji te ucenjuju sa fisknom telefonijom ne bi li ti isporučili internet, a ne da li hoće ili neće oberučke prihvatiti rušenje neutralnosti interneta, jasno je šta će se dogoditi kad te krvopije dobiju odrešene ruke.



А нама овде причају како ће потећи мед и млеко када крвопија из неке друге земље преузме посао од локалног крвопије Телекома.
stefan.hauzer stefan.hauzer 10:21 10.05.2017

Re: .

U svakom slučaju, smatram, Telekom bi trebalo razoriti!
alselone alselone 10:25 10.05.2017

Re: .

U svakom slučaju, smatram, Telekom bi trebalo razoriti!


Daleko bilo.
Nikako. Drzava ni po koju cenu ne treba da se odrice infrastrukture.
tetkino tetkino 10:46 10.05.2017

Re: .

I vojska i policija i zaštićeni telegrami iz naših diplomatsko'konzulatornih predstavništava, svi idu preko baznih stanica i antena Telekoma. Mi ćemo ostati goli kao pištolji i potpuno bez suvereniteta jer država koja ne može da plasira neke svoje tajne na način koji ona to želi jeste država bez suvereniteta"

DSS + DVERI o prodaji Telekoma
(sto ne znaci da nisu u pravu)
stefan.hauzer stefan.hauzer 10:59 10.05.2017

Re: .

Daleko bilo.
Nikako. Drzava ni po koju cenu ne treba da se odrice infrastrukture.


Iako sam se šalio, meni je taj mit o korisnosti infrastrukture i uopšte koncepta države koja se služi takvom infrastrukturom iz nekih tajnih opštedržavničkih poslova isuviše odbojan da bih to smatrao korisnom stvari. Šta više, sasvim mi je svejedno ko se koristi i ko prisluškuje jer i nema razlike u represivnom aparatu. Dakle, smatram, državu bi trebalo razoriti.

No nikako ne stati u tome, i ovo društvo treba razoriti. Mi, mladi smo oduvek bili rušilački faktor :)
alselone alselone 11:04 10.05.2017

Re: .

mladi smo oduvek bili rušilački faktor :)


Da ne kazem sta su mladi.
emsiemsi emsiemsi 11:07 10.05.2017

Re: .

stefan.hauzer
Daleko bilo.
Nikako. Drzava ni po koju cenu ne treba da se odrice infrastrukture.


Iako sam se šalio, meni je taj mit o korisnosti infrastrukture i uopšte koncepta države koja se služi takvom infrastrukturom iz nekih tajnih opštedržavničkih poslova isuviše odbojan da bih to smatrao korisnom stvari. Šta više, sasvim mi je svejedno ko se koristi i ko prisluškuje jer i nema razlike u represivnom aparatu. Dakle, smatram, državu bi trebalo razoriti.

No nikako ne stati u tome, i ovo društvo treba razoriti. Mi, mladi smo oduvek bili rušilački faktor :)

Ја сам за вама !
Успут --- чињеница је да се у разним деловима света живи веома различито. За ту различитост живљења је веома значајна држава. Држава у Холандији или Норвешкој није исто што и држава у Бангладешу или, пак, Србији. Према томе, не ради се да ли је држава потребна - јесте.
niccolo niccolo 11:10 10.05.2017

Re: .

Da ne kazem sta su mladi.

Naša budućnost!
emsiemsi emsiemsi 11:14 10.05.2017

Re: .

alselone
mladi smo oduvek bili rušilački faktor :)


Da ne kazem sta su mladi.

Драган Торбицa је то некако дефинисао, заборавио сам, а Ђорђе Чварков је рекао да би све младе требало послати у Канаду или слично.
alselone alselone 11:18 10.05.2017

Re: .

Ne, ne razlikuju se oni po misljenju. Slazu su kako su mladi govna i treba ih proterati u Kanadu.

stefan.hauzer stefan.hauzer 11:20 10.05.2017

Re: .

Успут --- чињеница је да се у разним деловима света живи веома различито. За ту различитост живљења је веома значајна држава. Држава у Холандији или Норвешкој није исто што и држава у Бангладешу или, пак, Србији. Према томе, не ради се да ли је држава потребна - јесте.



Da bi jedno društvo moglo da funkcioniše u državi, a da donekle ispuni svoj potencijal, kulture tog društva bi morale da bude na tom nivou koji bi mogao da isprati takvu strukturu. Ako država funckioniše u, na primer, Holandiji ili Iranu - to ne znači da takav koncept može funckionisati i u svakom kutku ove planete. Šta više, društvo kao što je naše, nikad nije živelo u državi koja nije bila represivna ili ako bi pokušalo da živi u manje represivnoj državi - to bi obično klizilo ka katastrofi. Mi kao društvo nismo sposobni da u konceptu države ispunimo svoj potencijal ili, preciznije rečeno, mi kao društvo nismo sposobni da iznesemo koncept države u kojem bi se iskazao sav potencijal države.
alselone alselone 11:25 10.05.2017

Re: .

Šta više, društvo kao što je naše, nikad nije živelo u državi koja nije bila represivna ili ako bi pokušalo da živi u manje represivnoj državi - to bi obično klizilo ka katastrofi.


Ovo bi se moglo prosiriti i na svet, a u sklopu odgovora na tvoju opasku o infrastrukturi. Svet nikad nije ziveo u manje represivnom okruznjeu. Ratovi su trajno stanje ove civilizacija. Stoga, pojedinacno skidanje gaca kroz gubljenje infrastrukture bi bilo pogubno.

Da, kada bi se sve drzave raspale i zavladala anarhija mladih, to bi bilo super, ali bi se vrlo brzo ekipa udruzila, osnovala novu drzavu i porobila veseljake.
emsiemsi emsiemsi 11:29 10.05.2017

Re: .

stefan.hauzer
Успут --- чињеница је да се у разним деловима света живи веома различито. За ту различитост живљења је веома значајна држава. Држава у Холандији или Норвешкој није исто што и држава у Бангладешу или, пак, Србији. Према томе, не ради се да ли је држава потребна - јесте.



Da bi jedno društvo moglo da funkcioniše u državi, a da donekle ispuni svoj potencijal, kulture tog društva bi morale da bude na tom nivou koji bi mogao da isprati takvu strukturu. Ako država funckioniše u, na primer, Holandiji ili Iranu - to ne znači da takav koncept može funckionisati i u svakom kutku ove planete. Šta više, društvo kao što je naše, nikad nije živelo u državi koja nije bila represivna ili ako bi pokušalo da živi u manje represivnoj državi - to bi obično klizilo ka katastrofi. Mi kao društvo nismo sposobni da u konceptu države ispunimo svoj potencijal ili, preciznije rečeno, mi kao društvo nismo sposobni da iznesemo koncept države u kojem bi se iskazao sav potencijal države.

Јеботе патак !
Откуда толико неповерење у властити потенцијал ?!
Ја, напротив, мислим да ћемо ти, Принци, Милан Новковић, зиликака, ТасаДебели, кркар, крос, Енџи, ... и остали непоменути, те, што не рећи - и ја, успети да изградимо, како друштво, тако и државу.
Шта чему претходи, држава друштву или друштво држави, не бих превише лицитирао.
stefan.hauzer stefan.hauzer 11:34 10.05.2017

Re: .

Ovo bi se moglo prosiriti i na svet, a u sklopu odgovora na tvoju opasku o infrastrukturi. Svet nikad nije ziveo u manje represivnom okruznjeu. Ratovi su trajno stanje ove civilizacija. Stoga, pojedinacno skidanje gaca kroz gubljenje infrastrukture bi bilo pogubno.


Da, definitivno i na svet. Nismo mi usamljeni u pogrešnoj pretpostavki (na kojoj počiva zapadna kultura) da čovek može biti slobodan samo u sklopu nacionalne države. No, što se tiče infrastrukture, koliko onaj SpaceX program o internet satelitu menja pogled na očiglednu zastarelost infrastrukture Telekoma?
alselone alselone 11:36 10.05.2017

Re: .

No, što se tiče infrastrukture, koliko onaj SpaceX program o internet satelitu menja pogled na očiglednu zastarelost infrastrukture Telekoma?


Malo, Telekom ima i internet infrastrukturu, nije telekom samo slanje telegrama i fiksna telefonija.
stefan.hauzer stefan.hauzer 11:42 10.05.2017

Re: .

Malo, Telekom ima i internet infrastrukturu, nije telekom samo slanje telegrama i fiksna telefonija.

Naravno, ali način na koji je koristi i na koji ucenjuje krajnje korisnike - govori mi dosta o tome da on ne želi da koristi pun potencijal svoje infrastrukture, kao i da nije nešto željan da je razvija - što obično vodi ka zastarelosti, pogotovo u vidu trenutnih tehnoloških stremljenja.


S druge strane, ima savršenu poziciju za uklanjanje neutralnosti iz interneta.
stefan.hauzer stefan.hauzer 11:53 10.05.2017

Re: .

Ја, напротив, мислим да ћемо ти, Принци, Милан Новковић, зиликака, ТасаДебели, кркар, крос, Енџи, ... и остали непоментуи, те, што не рећи - и ја, успети да изградимо, како друштво, тако и државу.


Nisam znao da si ljubitelj pluralizma? To baca jedan poseban pogled na tebe
emsiemsi emsiemsi 12:06 10.05.2017

Re: .

stefan.hauzer
Ја, напротив, мислим да ћемо ти, Принци, Милан Новковић, зиликака, ТасаДебели, кркар, крос, Енџи, ... и остали непоментуи, те, што не рећи - и ја, успети да изградимо, како друштво, тако и државу.


Nisam znao da si ljubitelj pluralizma? To baca jedan poseban pogled na tebe

Мој животни кредо (да ли се то тако каже ?) је, како сам ја то дефинисао (или сам, пак, чуо од неког паметнијег) је --- креативна непослушност.
У фази планирања било којих активности, преферирам да их планирам са креативно непослушним људима, а не са климоглавцима.
Када са таквим људима, у фази припреме, односно, што би рекли софтврераши, у декларативној фази, дођем до заједничког решења, за фазу имплементације се не бринем.
Стога, будимо непослушни и бићемо заувек млади.
alselone alselone 12:23 10.05.2017

Re: .

Naravno, ali način na koji je koristi i na koji ucenjuje krajnje korisnike - govori mi dosta o tome da on ne želi da koristi pun potencijal svoje infrastrukture, kao i da nije nešto željan da je razvija - što obično vodi ka zastarelosti, pogotovo u vidu trenutnih tehnoloških stremljenja.


SBB takodje ucenjuj, jednako bezobrazno. Ja se vise plasim monopola privatne firme nego drzavne, pogotovo u domenu kriticne ifrastrukture (struja, voda, komunikacije, putevi).
emsiemsi emsiemsi 12:38 10.05.2017

Re: .

stefan.hauzer
Malo, Telekom ima i internet infrastrukturu, nije telekom samo slanje telegrama i fiksna telefonija.

Naravno, ali način na koji je koristi i na koji ucenjuje krajnje korisnike - govori mi dosta o tome da on ne želi da koristi pun potencijal svoje infrastrukture, kao i da nije nešto željan da je razvija - što obično vodi ka zastarelosti, pogotovo u vidu trenutnih tehnoloških stremljenja.


S druge strane, ima savršenu poziciju za uklanjanje neutralnosti iz interneta.

Е, видиш --- зато ја имам оба кабла ... Телекомов и СББ.
Успут --- жена ће ме се одрећи преко новина што упорно плаћамо две фиксне телефонске линије, а на прсте једне руке може да се поброји заједничка месечна употреба (обе).
stefan.hauzer stefan.hauzer 13:10 10.05.2017

Re: .

Ja se vise plasim monopola privatne firme nego drzavne,

Kod mene je obrnuto, s obzirom da u ovakvom slučaju postoji određeni antagonizam između države i privatnog kapitala (koji je naravno savladiv, ali nekad i nije).

Što se tiče SBB, apsolutno se slažem! Pogotovo što tu ne postoji jasna vlasnička struktura.
alselone alselone 13:15 10.05.2017

Re: .

Kod mene je obrnuto, s obzirom da u ovakvom slučaju postoji određeni antagonizam između države i privatnog biznisa (koji je naravno savladiv, ali nekad i nije).


Na drzavna preduzeca mozes da utices preko izbora. Izaberi progresivnog premijera, on ce postaviti progresivnu vladu koja ce imenovati progresivnog direktora EPS-a, Telekoma, vodovoda, puteva itd. Ne zvuci bas realno u Srbiji ali na privatnu firmu nemas uticaj uopste, a znaju da budu mnogo alaviji od drzavnih.

I jos nesto, a to je vaznost kriticne infrastrukture. Privatne firme imaju tendenciju da gledaju kratkorocno sto nije bas najbolje za ovu gradnu privrede. Ima cela prica oko toga kako se smanjuje kapitalno investiranje od kako su se privatizovali delovi kriticne infrastrukture i pokusava se sto vise "iscediti" iz postojece.

Struja, voda i internet su ljudska prava.
stefan.hauzer stefan.hauzer 13:43 10.05.2017

Re: .

ali na privatnu firmu nemas uticaj uopste, a znaju da budu mnogo alaviji od drzavnih.


Nemalo puta se dešavalo da određene države nacionalizuju uspešne monopole ili da ih zamene sopstvenim, ukoliko im je to omogućeno. Ipak, meni monopol se ne dopada bio on privatan ili ne, jer monopol je sam po sebi štetan. Oko toga da su voda, struja i internet osnovna prava, nikako se ne bih sporio i na sreću sam prisustvovao raznim shvatanjima tih prava do toga da ne postoji pravilo u kojim oblicima su ta prava najlakše ostvariva, bez obzira na vlasničku strukturu onih koji kontrolišu ta prava.

Meni jednostavno ne ide da nacionalna kompanija posluje na tržišnim osnovama, ok, neko će reći da ovo zvuči poprilično naivno, ali šta ja kao krajnji korisnik imam od toga da li je ili nije neka od tih kompanija državna, koje formiraju bezlični monopol, ukoliko njena svrha nije inovativnost i olakšano korišćenje tih životnih prava. Koja je razlika, ako Telekom danas posluje ovako između njega i SBB-a? Nikakva. Šta meni omogućava EPS? Kojim alternativnim izvorima energije se on okreće, kada je poslednji put reinvenstirao u svoju infrastrukturu? Te kompanije, ako su nacionalne, moraju da posluju na drugačijem osnovu od onog na kojem su danas i moraju da nađu održiv način da tako posluju, u ovom obliku i načinu njihovog funkcionisanja oni su ništa drugo da krvožedne, bezlične firme, koje služe za olakšano funkcionisanje partokratije.


Naravno, uvek ostaje nada u progresivnu vladu koja će rešiti da okrene naopačke svoje nacionalne kompanije, kao što postoje i progresivne vlade koje će suzbiti privatne monopole, ali mi danas ne živimo u takvom društvu. Tako da je meni sasvim svejedno koje monopolista, dokle god on posluje kao monopolista i još teže mi je da prihvatim njegovu odbranu zarad nekih viših opšte državnih interesa, ukoliko oni nisu u korist krajnjih korisnika (a na primeru Telekoma ili EPS-a, krajnji korisnik je ovca za šišanje.)
alselone alselone 13:51 10.05.2017

Re: .

ali šta ja kao krajnji korisnik imam od toga da li je ili nije neka od tih kompanija državna, koje formiraju bezlični monopol, ukoliko njena svrha nije inovativnost i olakšano korišćenje tih životnih prava.


Pa evo sta imas, blog je o tome sta privatne firme pokusavaju da urade. Drzavna firma to ne bi uradila, najpre jer je po direktnom ingerencijom vlade a ovo je prilicno nepopularan potez.

Ili na sta licilo trziste elektricne energije u Kaliforniji posle deregulacije. Znas na sta bi licilo kod nas da se privatizuje? Spremam blog na tu temu, pa da ne otkrivam previse. :)
stefan.hauzer stefan.hauzer 14:11 10.05.2017

Re: .

Pa evo sta imas, blog je o tome sta privatne firme pokusavaju da urade. Drzavna firma to ne bi uradila, najpre jer je po direktnom ingerencijom vlade a ovo je prilicno nepopularan potez.


Upravo to je i ono što sam hteo da kažem, o tome da država ima sopstveni mehanizam koji postavlja određene granice privatnom sektoru. S druge strane, takav mehanizam ne postoji, tj. uzdamo se u to da država nikad ne bi vukla nepopularne poteze, što je idealisanje države i više puta se pokazalo kao pogrešno. Osnovno u ovim stvarima: da se ovakvi potezi mogu dogoditi samo u slučaju ako država dopusti takve stvari, a sad u USA prviatni sektor je inicijator, a kod nas će on biti prihvaćen kroz državni. Nema puno razlika između inicijatora i onog ko omogućava ili prihvata da se i ostvari takav plan.

I da podvučem, meni je teško da se identifikujem sa nekom kompanijom samo na osnovu njene vlasničke strukture, ako ona posluje isključivo radi profita. U tom smislu, svejedno je.
stefan.hauzer stefan.hauzer 14:20 10.05.2017

Re: .

+ ja sam razumeo kao blog, koji govori o tome da se u Amerikama gubi bitka za Net neutrality i ako se ona zaista izgubi, kako će se to odraziti na ostatak sveta? I moj je komentar na sve to, s obzirom da na poslovanje naših internet provajdera, iluzorno je ne očekivati da će oni ovakve vrste reketiranja i raznih internet servisa i krajnjih korisnika propustiti da urade, pogotovo što ne postoji nikakav mehanizam koji reguliše njihovo poslovanje - nego oni imaju sopstveni habitat koji se svodi na prećutne dogovore u tome da ovde postoji mogućnost višestrukog monopola državnog (Telekom) i privatnog (SBB) i da se takav sistem funkiconisanja već potvrdio u mobilnoj telefoniji.
alselone alselone 14:27 10.05.2017

Re: .

S druge strane, takav mehanizam ne postoji, tj. uzdamo se u to da država nikad ne bi vukla nepopularne poteze, što je idealisanje države i više puta se pokazalo kao pogrešno.


Mi gledamo druge drzave i mislimo kako bi tako bilo i kod nas. Evo, jedva se Americka drzava bori sa tim pritiskom, a zamisli kako bi bilo kod nas da recimo T mobile privatizuje Telekom. To je onda potpuno neravnopravna borba.

Mene ne zanimaju druge grane privrede, tu se slazem da je privatna inicijativa znacajna i da privatne firme posluju bolje. Mene u ovom razgovoru jednio zanimaju firme koje vode kriticnu infrastukturu. To treba da bude pod direktnom konotrolom drzave, sigurno jos neko vreme, ako ne i zauvek.

Prave drzave preko privatnih firmi kontrolisu infrastrukturu losih.

Eno Carlos Slim sto ga je profa spomenuo. Najveci tajkun iz telekomunikacija pa se u njeogov drzavi placa najskuplje telefon. Nadam se da je dobar deo iluzija o slobodnoj ruci trzista razbijan od kako nam je ta ruka usla na bocni ulaz.

Kod kriticne infrastrukture je drugo u odnosu na druge grane privrede. Monopol na griclaklice, sokove, garderobu, nije nista u odnosu na monopol u recimo prizvodnji struje. Jer monopol ako unisti tu granu industrije nista se znacajno nece desiti. Dok je u prvom slucaju ugorzen opstanak cele privrede, pa mozda i drzave dugorocno.
alselone alselone 14:31 10.05.2017

Re: .

što je idealisanje države i više puta se pokazalo kao pogrešno.


Ali se i vise puta pokazalo kao tacno.

Sa drzavom imas makar nadu kako mozes uticati na njene odluke, sa privatnim nemas uopste. To je kao monarhija i demokratija. Jeste demokratija gresila 100 puta ali je i dalje bolja od monarhije.

U osnovi privatne firme je provit, u osnovi drzavne firme makar u iluziji je servis gradjanima. Profit je super kod sokova, ali nije kod proizvodnje struje ili telekomunikacione infrastrukture.
alselone alselone 14:37 10.05.2017

Re: .

Tako da je meni sasvim svejedno koje monopolista, dokle god on posluje kao monopolista i još teže mi je da prihvatim njegovu odbranu zarad nekih viših opšte državnih interesa, ukoliko oni nisu u korist krajnjih korisnika (a na primeru Telekoma ili EPS-a, krajnji korisnik je ovca za šišanje.)


Ali nije tako. Gledas jednostrano. Sad zamisli neki izlet iz komfort zone zivota, na primer rat, veliku ekonomsku krizu, veliku klimatsku katastrofu i slicno. Da li bi se isto Svabo ponasao prema nasoj telekomunikacionoj infrastrukturi ili mi prema svojoj? Ili prema elektroprivredi?

Eno ti primer od pre neki dan. Rusi crpe naftu preko nekih odrzivih granica. Tako radi privatna firma. Nekadasnji NIS se makar trudio da posluje koliko toliko odrzivo.

Koliko je placao nekadasnji NIS humanitarne pomoci, koliko danas placaju.

Puno je tu slojeva od onoga prostog - sta direktno imam od toga.
stefan.hauzer stefan.hauzer 14:47 10.05.2017

Re: .

Ne, kod mene nije tako.

Ne vodim se takvim razmišljanjem, da li ili ne privatni sektor ili strani kapital mogu da razruše infrastrukturu loših zemalja i da je zaposednu, to mi zaista nije bitno. Iskreno, meni je svejedno ko rukovodi Telekomom ili EPS-om ako on posluje onako kako danas posluje. Isto tako ne smatram i da bi privatni kapital doneo išta bolje u tom sektoru, pogotovo ne u državama poput naše. Isto tako se ne uzdam u državu, kao sredstvo oslobođenja ili nečega što će omogućiti olakšan život običnom čoveku.

Bitka za neutralnost i vlasništvo na internetu je nešto što će se dogoditi nezavisno od nas, kod nas će samo biti prihvaćeni mehanizmi koji će omogućiti jedno ili drugo, mi smo takva država i to je fakat. S druge strane, mi imamo monopole koji su u državnom vlasništvu i oni sami sebe urušavaju, a svoje opravdanje za takvo stanje pravdaju tim da su oni nacionalne kompanije od velikog značaja i to mi je toliko pogrešno, da ne mogu da ti opišem i takav stav je prouzrokovao moj odijum prema kompanijama koje žive na uštrb običnog čoveka i koje prave razlike između korisnika već sad. S obzirom da imaš one kojima se oprašta dugovanje i običnog građanina kojem se ne oprašta. Mi već u elektrodistribuciji imamo oboren Net Neutrality. To je otprilike i bila čitava nit mog pisanja:)
alselone alselone 14:52 10.05.2017

Re: .

S druge strane, mi imamo monopole koji su u državnom vlasništvu i oni sami sebe urušavaju, a svoje opravdanje za takvo stanje pravdaju tim da su oni nacionalne kompanije od velikog značaja i to mi je toliko pogrešno


Ali mi ovde imamo glic onda - kazemo kako firme u drzavnom vlasnistvu sebe urusavaju pa cemo to da resimo tako sto cemo ih prodati. Zapravo, resenje je da prestanu da se urusavaju tako sto bi se izabralo novo rukovodstvo prvo drzave a samimi tim i tih preduzeca.
alselone alselone 15:10 10.05.2017

Re: .

Zamisli da imas auto koji se kvari i onda kazes sledece:

- Ma ja cu to da prodam, ne znam oko kola, majstor je los, samo me kosta.
- Ali kako ces na posao, kako ce deca u skolu, kako ces po hranu?
- Vozice me taj koji ce kupiti.
- Ali po kojoj ceni?
- Ma nece to biti skupo, to je dobar covek.
- Jesi siguran?
- Siguran, a i regulisacu da ne moze da podigne cenu a i ima jos tri proizvodjaca pa ce se takmiciti u nasu korist.
- A sta ako se ukartelisu kao sto se uvek ukartelisu?
- Nece, donecemo zakone.
- Ali te tri firme vrede vise od nase cele drzave, plus imaju podrsku svojih mocnih drzava. Jesi siguran da ces se uspeti izboriti?
- Siguran sam.
stefan.hauzer stefan.hauzer 15:13 10.05.2017

Re: .

U osnovi privatne firme je provit, u osnovi drzavne firme makar u iluziji je servis gradjanima.


Da, lepo si to rekao, u iluziji. Ne možeš reći da državne firme u Srbiji posluju kao servis građana - to nije tako. I opet, meni je teško da napravim razliku između državnog ili privatnog monopola, tebi nije i to je jasna granica razilaženja. I teško je upoređivati SAD i Srbiju, jer ne postoji nikakva sličnost u društvu, kulturi i shvatanju onoga što jeste država. Kada je Tomas Džeferson zamišljao Amerikanca, on je bio slobodan farmer koji ima svoje parče zemlje i svoju nezavisnost, kada je Aleksandar Hamilton zamislio jaku federalnu državu, on ju je zamislio kao neko ko će pomoći privatnu inicijativu za razvitak čitave nacije i zato će u SAD uvek postojati taj utkan identitet o vrednosti privatne svojine i privatne inicijative za razvitak države. Kod nas tako nešto nije postojalo. I zato je kod njih realno da privatna inicijativa započne takav proces, a kod nas nije. Isto tako, kod nas postoji iluzija kako je država najveći cilj i taj cilj je utkan u naš identitet u tome da oslobođenje i ujedinjenje nacije može da se ostavri samo tako i da ne postoji boljeg vlasnika od nje same i zato je kod nas moguć ovakav nakaradni konglomerat kao što je Telekom, a kod njih nije.

Meni su i jedno i drugo iskrivljenje ideala, dakle i Comcast i Telekom isti, jer oni se vode istim ciljem, a to je profit ili krajnji cilj im je monopol. Sad, da li je u nekom višem interesu da Telekom bude u srpskom vlasništvu ili stranom, što se mene tiče to je već metafizička rasprava.
nsarski nsarski 15:15 10.05.2017

Re: .

Zapravo, resenje je da prestanu da se urusavaju tako sto bi se izabralo novo rukovodstvo prvo drzave a samimi tim i tih preduzeca.


Da, ali takva rekonstrukcija podrazumeva i otpuštanje ljudi en masse (oko 5000 zaposlenih u Telekomu su višak i ogroman teret), a gde ćeš onda udomiti sav taj proletarijat?
Nije lako biti Vučić, Alse.
alselone alselone 15:16 10.05.2017

Re: .

Aleksandar Hamilton zamislio jaku federalnu državu, on ju je zamislio kao neko ko će pomoći privatnu inicijativu za razvitak čitave nacije i zato će u SAD uvek postojati taj utkan identitet o vrednosti privatne svojine i privatne inicijative za razvitak države.


Ovo je i moje misljenje. Ja veoma postujem privatnu inicijativu, i sam je zivim na kraju krajeva. Ovde sam samo izdvojio, sad vec zvucim kao papagaj, kriticnu infrastrukturu.
alselone alselone 15:17 10.05.2017

Re: .

Da, ali takva rekonstrukcija podrazumeva i otpuštanje ljudi en masse (oko 5000 zaposlenih u Telekomu su višak i ogroman teret), a gde ćeš onda udomiti sav taj proletarijat?

Kratkorocno, ne bih to ni radio. To bi samo pogorsalo stanje u drzavi, jer bi se prelliko na mnoge druge grane industrije kada bi 5000 porodica ostalo bez plate. Samo bi postali teret drzave na drugoj strani, preko socijalnih davanja.

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 15:22 10.05.2017

Re: .

alselone
Aleksandar Hamilton zamislio jaku federalnu državu, on ju je zamislio kao neko ko će pomoći privatnu inicijativu za razvitak čitave nacije i zato će u SAD uvek postojati taj utkan identitet o vrednosti privatne svojine i privatne inicijative za razvitak države.


Ovo je i moje misljenje. Ja veoma postujem privatnu inicijativu, i sam je zivim na kraju krajeva. Ovde sam samo izdvojio, sad vec zvucim kao papagaj, kriticnu infrastrukturu.

Ниједна велика приватна компанија не постоји без помоћи државе. Немогуће је да она настане, а да обилато не користи инфраструктуру неке државе. Поврх свега, она расте користећи, најпре, основни ресурс неке државе: њено становништво. Оно не само да ради у тој компанији, путује путевима које је држава направила, лечи се код државног лекара, слуша државну оперу (?!), него је и главни извор и прихода и профита компаније. Па добро, рећи ће неко, компанија плаћа за све то порез... Али, колико плаћа? Довољно?
stefan.hauzer stefan.hauzer 15:32 10.05.2017

Re: .

Ovde sam samo izdvojio, sad vec zvucim kao papagaj, kriticnu infrastrukturu.


Znam, ali vremena se menjaju, jedna Kostarika je danas na skoro 100 posto obnovljivih izvora enregije, a kod nas postoji ogroman prostor za alternativne izvore i energije i telekomunikacije i to je čist brisan prostor, ali ovde postoji državni monopol koji onemogućava popunjavanje takvog prostora i time bih i završio sve ovo. Ne smatram bilo kakav monopol dobrim, čak i u tako osetljivim oblastima i ne smatram ih nužno dobrim zarad odbrane nekih više državnih ciljeva i
da se vratimo na početnu ideju ovog bloga: kod nas ne postoji nikakv mehanizam koji će odbraniti Net Neutrality i što je najgore, on je nivelisan od strane države.
alselone alselone 16:16 10.05.2017

Re: .

jedna Kostarika je danas na skoro 100 posto obnovljivih izvora enregije, a kod nas postoji ogroman prostor za alternativne izvore i energije


Dao si dobar primer.

Je l' znas koliko ti kosta? Sto se mene tice, nasa drzava se dobro ponasa povodom uvodjenja obnovljivih izvora energije - ne uvodi ih. Jer to je za sada cisto bacanje para za male drzave. Ti bi placao skuplje struju ako bismo krenuli da uvodimo obnovljive izvore jer su oni jos uvek skuplji nego sto doprinose. A pare bi isle napolje. Cist gubitak i povecavanje spoljnog deficita.

Tvojim parama bi razvijao Kinesku, Nemacku i Americku tehnologiju. A dobio bi nista, posto je nas uticaj na globalno zagrevanje blizu nule.

Mi treba da cekamo da obnovljivi izvori energije postanu profitablni i onda da ih uvodimo a ne da se trpamo u veliko drustvo jer oni znaju zasto to rade - razvijaju svoje tehnologije.
alselone alselone 16:22 10.05.2017

Re: .

I ne samo da su reneawbles jos uvek neprotitabilni, oni uticu na povecavanje operation and maintenance troskova ostatka sistema jer mogu negativno na uticu na naponske prilike i regulaciju frekvencije.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:29 10.05.2017

Re: .

Mi treba da cekamo da obnovljivi izvori energije postanu profitablni i onda da ih uvodimo a ne da se trpamo u veliko drustvo jer oni znaju zasto to rade - razvijaju svoje tehnologije.

На жалост, наши властодршци не виде колико је важно да ми самостално развијамо своје технологије и производње, него финансирају туђе. Изнајмљују нас као јефтину радну снагу, или као потрошаче туђих производа, генераторе туђег прихода -- од млекара до тржних ланаца. Они сви своје профите изнесу ван земље.
alselone alselone 16:33 10.05.2017

Re: .

Они сви своје профите изнесу ван земље.


Pa da. Sta bismo mi imali ako bismo podigli cenu struje kako bismo finansirali skupu proizvodnju iz obnovljivih izvora, koje bi kupili tajkuni i mafijasi od stranaca, koji bi je i doneli i ugradili? Nista. Osim poskupljenja struje za krajnje korisnike.
nikvet pn nikvet pn 17:38 10.05.2017

Re: .

alselone
1nasa drzava se dobro ponasa povodom uvodjenja obnovljivih izvora energije - ne uvodi ih. Jer to je za sada cisto bacanje para za male drzave. Ti bi placao skuplje struju ako bismo krenuli da uvodimo obnovljive izvore


Ајд за нас са јефтинијим картама молим објашњење: ако грађанин (или више, много њих) постане енергетски независан у својој кући и фирми какве то везе има са поскупљењем струје?
stefan.hauzer stefan.hauzer 18:44 10.05.2017

Re: .

Mi treba da cekamo da obnovljivi izvori energije postanu profitablni i onda da ih uvodimo


Kod nas je uvek neko čekanje, a na kraju poslednji uskačemo u voz koji ide u provaliju. Smatram da ako je EPS već državna kompanija, ne bi trebalo da se vodi kratkoročnim ciljevima, nego jednim širim ciljem, koji nekad ne sme i ne može biti profitabilan, a koji bi opet trebao da počinje sa određenim, dobro pripremljenim planom za razvitak obrazovanja o električnoj energiji i uopšte njenim alternativama. Ukoliko to ne postoji, ne vidim korist od državne kompanije. Mi, danas, imamo zaostali obrazovni sistem. EPS ako je već državna kompanija od većeg značaja ne može biti aboliran od te krivice. Ako već nije u našem interesu da razvijamo tuđe, onda neka bude da obrazujemo svoje, iako je meni sve to uskogrudo.

Cilj obnovljivih sistema bi treba da ide ka sve više samostalnih učesnika u čitavoj distribuciji, čime bi se i sam projekat velikih sistema kao TENT smanjio i to bi trebala da bude prvi etapa razvoja. Nije nekad sve u velikim sistemima, a mi za takav proces razvijanja imamo suprostavljenu državu koja štiti mezimče.
alselone alselone 18:45 10.05.2017

Re: .

Ајд за нас са јефтинијим картама молим објашњење: ако грађанин (или више, много њих) постане енергетски независан у својој кући и фирми какве то везе има са поскупљењем струје?


Nikakve, ali ne radi se o tome.

Trend u svetu je povecanje da prostis penetracije obnovljivih izvora u ukupnoj masi proizvodnje, svih elektroenergetskih sistema. Tj. svaka drzava hoce da poveca procenat udela obnovljivih izvora. Ali, ljudi i investitori nece da kupuju obnovljive izvore i ugradjuju ih u svoje kuce ili u velike projekte.

To nece da rade jer je po trenutnoj ceni struje proizvodnja neisplativa. Prosto, cena je X centi po kilovati, a da napravis taj kilovat iz obnovljivog izvora cena je X+Y. E onda drzava kaze da elektrodistribucije MORAJU otkupiti energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora po ceni X+Y+Z (gde je Z garantovan profit investitora).

Onda elektrodistribucija kaze - ali, ako moram da otkupim svu struju po toj ceni, ja gubim puno para. A drzava kaze - ma digni cenu struje stoci, ko ih jebe, neka oni podnesu taj trosak.
alselone alselone 18:47 10.05.2017

Re: .

Smatram da ako je EPS već državna kompanija, ne bi trebalo da se vodi kratkoročnim ciljevima, nego jednim širim ciljem, koji nekad ne sme i ne može biti profitabilan, a koji bi opet trebao da počinje sa određenim, dobro pripremljenim planom za razvitak obrazovanja o električnoj energiji i uopšte njenim alternativama.


Lepo i plemenito samo nema para. Ne treba mi da bijemo globalne bitke nego da izadjemo iz ovog sranja od stanja u kom se nalazimo. Tu lovu koju bismo bacili na zelene tehnologije bolje je iskoristiti na vec pominjanu infrastrukturu ili direktno pokretanje privrede.
alselone alselone 18:51 10.05.2017

Re: .

Cilj obnovljivih sistema bi treba da ide ka sve više samostalnih učesnika u čitavoj distribuciji, čime bi se i sam projekat velikih sistema kao TENT smanjio i to bi trebala da bude prvi etapa razvoja. Nije nekad sve u velikim sistemima, a mi za takav proces razvijanja imamo suprostavljenu državu koja štiti mezimče.


Stefe, zalazis u reon koji ne poznajes. Ne mogu se samo tako iskljuciti termoelektrane. Ima toliko tehnickih ogranicenja koja sada necu spominjati, spomenucu samo par:
- regulacija napona
- regulacija tokova snaga na prenosnom sistemu
- regulacija frekvencije
- neke od termoelektrana su i kogeneracione, znaci da prestaje i daljinsko grejanje ako se ugase.

Prica je mnogo sira i kompleksnija od toga da se sve termo elektrane zamene solarnim panelima i vetrogeneratorima.
alselone alselone 18:58 10.05.2017

Re: .

Onda elektrodistribucija kaze - ali, ako moram da otkupim svu struju po toj ceni, ja gubim puno para.


Znas sta se onda operativno desi, u realnom zivotu, ne u teoriji koju su smislili birokrate u Briselu. Posto je profit zagarantovaj, jer se tacno moze izracunati koliko kosta kilovat da se napravi, koliko ima suncanih dana u toku godine, kolika je kolicina sunceve radijacije u toku godine itd. onda mafija u Italiji kupi toliko solara jer ne mogu da izgube, a elektrodistribucija im odobri toliko dozvola, da niski napon, tj. potrosaci na jugu italije, postanu generator preko dana. Znaci struja dobije obrnuti tok, umesto da ide "na dole", sa viseg napona gde su generatori i dalekovodi ka potrosacima, pocne da ide od potrosaca prema dalekovodima.

E, sad, za to nise bazdarena zastitna oprema, nekad merna oprema, za to nisu pravljeni i mnogi drugi uredjaji pa to stvara ogromne oprativne problem u radu.
stefan.hauzer stefan.hauzer 19:59 10.05.2017

Re: .

Priznajem, ne znam puno, ali ono što sam čitao ili načuo o svemu tome jeste da ima smisla o tom prelaska na obnovljive izvore energije; izvodljivo ili ne ili koliko košta da košta, ali zaista smatram da smo previše uzimali naše stanište zdravo za gotovo i da postoji dug koji bi trebali da vratimo ovoj planeti. A priroda se već postarala da nam omogući postojanje raznih alternativa. Sad, stvar je na nama i nisam pričao o tome da se zamene termoelektrane odmah, nego da se postepeno ide ka njihovoj sve manjoj upotrebi i to je neki plan koji bih voleo od svoje državne kompanije:)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:29 10.05.2017

Re: .

Мислим да је и ово незаустављиво:
TESLA SOLAR ROOF SYSTEM
stefan.hauzer stefan.hauzer 20:35 10.05.2017

Re: .

I ja, mislim da treba težiti što širem pristupu proizvodnje električne energije, zaista mi mogućnost što veće nezavisnosti u okviru takvih sistema deluje kao prava stvar.
alselone alselone 21:02 10.05.2017

Re: .

Svakako, samo treba pravilno poredjati prioritete. Da ne budemo kao oni likovi sto imaju suplje gace ali zato imaju kucu na tri sprata, ili kad kupe BMW-a pa mu ugrade plin. Sve u svoje vreme.
krkar krkar 00:41 11.05.2017

Re: .

Ја, напротив, мислим да ћемо ти, Принци, Милан Новковић, зиликака, ТасаДебели, кркар, крос, Енџи, ... и остали непоменути, те, што не рећи - и ја, успети да изградимо, како друштво, тако и државу.


Mene za državu svečano zabole ona stvar.

Tako da ćeš morati ti duplo da potegneš
emsiemsi emsiemsi 05:16 11.05.2017

Re: .

krkar
Ја, напротив, мислим да ћемо ти, Принци, Милан Новковић, зиликака, ТасаДебели, кркар, крос, Енџи, ... и остали непоменути, те, што не рећи - и ја, успети да изградимо, како друштво, тако и државу.


Mene za državu svečano zabole ona stvar.

Tako da ćeš morati ti duplo da potegneš

Ако, неће ми бити тешко !
Тебе ћемо за специјалне задатке.
nikvet pn nikvet pn 09:12 11.05.2017

Re: .

alselone

cena je X centi po kilovati, a da napravis taj kilovat iz obnovljivog izvora cena je X+Y. E onda drzava kaze da elektrodistribucije MORAJU otkupiti energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora po ceni X+Y+Z (gde je Z garantovan profit investitora).


Загарантован профит инвеститора... У буразерској економији да, у реалној ко коме шта може да гарантује?

Зашто би електродистрибуција морала откупљивати? За малог произвођача довољно је само да мрежа прихвати тренутни вишак (дневни и летњи) као у банку и да му га испоручи ноћу и зими, киловат за киловат. Теоретски је могуће а ви инжењери осмислите изведбу. Исправно је да за ту услугу наплатите неку разумну маржу.

Већи произвођач нека наплати од мреже по актуелној цени умањеној за речену трансфер-маржу и то је то. Ако му се не исплати немој да инвестира. Али немој ни да квари прву комбинацију намењену становништву јер то није за потцењивање. То може бити неочекивано јак ресурс продукције.

Но добро, знам, са компанијског или државног аспекта енергетски независан грађанин је јерес, та тема није ни за разматрање.
emsiemsi emsiemsi 09:58 11.05.2017

Re: .

nikvet pn
alselone

cena je X centi po kilovati, a da napravis taj kilovat iz obnovljivog izvora cena je X+Y. E onda drzava kaze da elektrodistribucije MORAJU otkupiti energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora po ceni X+Y+Z (gde je Z garantovan profit investitora).


Загарантован профит инвеститора... У буразерској економији да, у реалној ко коме шта може да гарантује?

Зашто би електродистрибуција морала откупљивати? За малог произвођача довољно је само да мрежа прихвати тренутни вишак (дневни и летњи) као у банку и да му га испоручи ноћу и зими, киловат за киловат. Теоретски је могуће а ви инжењери осмислите изведбу. Исправно је да за ту услугу наплатите неку разумну маржу.

Већи произвођач нека наплати од мреже по актуелној цени умањеној за речену трансфер-маржу и то је то. Ако му се не исплати немој да инвестира. Али немој ни да квари прву комбинацију намењену становништву јер то није за потцењивање. То може бити неочекивано јак ресурс продукције.

Но добро, знам, са компанијског или државног аспекта енергетски независан грађанин је јерес, та тема није ни за разматрање.

Када би то тако лако било !
То би отприлике било као да ја кажем да је излечити лабрадора којега храним на улици "пичкин дим".
Зашто онда, не би сви у кући имали малу нуклеарну централу, што да се задовољавамо само соларним панелима.
Успут --- негде је алселоне већ нагласио који су то параметри који морају да се контролишу и синхронизују у електроенергетском систему, уз напомену да би стуја могла, током дана када је сунце најјаче, а потрошња мања, да крене да тече "узбрдо".
Према томе ...
octopus octopus 11:46 11.05.2017

Re: .

alselone
Ајд за нас са јефтинијим картама молим објашњење: ако грађанин (или више, много њих) постане енергетски независан у својој кући и фирми какве то везе има са поскупљењем струје?


Nikakve, ali ne radi se o tome.

Trend u svetu je povecanje da prostis penetracije obnovljivih izvora u ukupnoj masi proizvodnje, svih elektroenergetskih sistema. Tj. svaka drzava hoce da poveca procenat udela obnovljivih izvora. Ali, ljudi i investitori nece da kupuju obnovljive izvore i ugradjuju ih u svoje kuce ili u velike projekte.

To nece da rade jer je po trenutnoj ceni struje proizvodnja neisplativa. Prosto, cena je X centi po kilovati, a da napravis taj kilovat iz obnovljivog izvora cena je X+Y. E onda drzava kaze da elektrodistribucije MORAJU otkupiti energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora po ceni X+Y+Z (gde je Z garantovan profit investitora).

Onda elektrodistribucija kaze - ali, ako moram da otkupim svu struju po toj ceni, ja gubim puno para. A drzava kaze - ma digni cenu struje stoci, ko ih jebe, neka oni podnesu taj trosak.


Ovo shvatam, ali molim pojašnjenje u vezi sledećeg. Imam kuću i naprave mi solarnu elektranu koja proizvodi struju i pokriva mi recimo 50 posto potrošnje. Neću da prodajem samo želim da manje zavisim od "državne" struje.

Čitao sam po netu kalkulacije, za moju kuću i lokalitet gde živim bi mi trebalo oko 12000 evra za ovo što sam napisao.

Imam uvek rezerve kada na ninternetu nađem informacije o onome o čemu se slabo razumem, pa me zanima da li bi mi značila investicija ovog tipa. Pretpostavljam kako se svi blogeri ne razumeju o obnovljive izvore u sitna crevca pa bi i drugima koristio odgovor.
alselone alselone 11:52 11.05.2017

Re: .

Imam uvek rezerve kada na ninternetu nađem informacije o onome o čemu se slabo razumem, pa me zanima da li bi mi značila investicija ovog tipa.


Druze, koliko ti je racun za struju? Neka je recimo 30 evra - 40 evra. Razmatras da ulozis 12.000 evra da bi mesecno smanjio racun za 15-20. Ma kakvi. :)

Nik, odgovoricu malo kasnije, sad sam u guzvi. A hteo bih detaljnije da odgovorim i tebi i da dam primer emsiju.
emsiemsi emsiemsi 12:26 11.05.2017

Re: .

alselone
Imam uvek rezerve kada na ninternetu nađem informacije o onome o čemu se slabo razumem, pa me zanima da li bi mi značila investicija ovog tipa.


Druze, koliko ti je racun za struju? Neka je recimo 30 evra - 40 evra. Razmatras da ulozis 12.000 evra da bi mesecno smanjio racun za 15-20. Ma kakvi. :)

Nik, odgovoricu malo kasnije, sad sam u guzvi. A hteo bih detaljnije da odgovorim i tebi i da dam primer emsiju.

Ја сам поприлично тога прочитао о фотоволтаик панелима --- а добијам апдејт информација сваки дан, не стигнем нити приближно да све прочитам.
Знам чак да је Кина стигла до преко 40 ГигаВата инсталисаних соларних панела (за оне којима је потребна референца - то је 40 Ђердапа). Немци су на 30 и нешто, а Амери на цца 28 ГигаВата.
Знам и да ће највећа "соларна електрана" бити у Мароку.
А чини ми се да је површина Северне Србије, односно, Срема, Бачке и Баната (или како аутономаши воле да кажу - Војводине) довољна да се на њу поставе панели и да струје има за цео свет.
Успут --- чини ми се да је само (а где сва остала потребна опрема) цена метра квадратног панела око 1000 евра - и да то никоме не може бити исплативо без помоћи државе. Чини ми се, ти то сигурно боље знаш, да Швабе стимулишу 1 Евро по вату, или, што би рекле домаћице, 1000 евра по киловату - па онда свако може да види где смо ми у односу на свет.
Оно што би ми требало да радимо, као иоле одговорна држава је, да оформимо језгро људи који ће пратити технолошки развој, како соларних, тако и свих других извора енергије --- и када Кинези "наштампају" довољно јефтине соларне панеле, ветрогенераторе и сву осталу опрему нужну за надзор и синхронизацију, онда се ми прикључимо "свом нормалном свету".
stefan.hauzer stefan.hauzer 12:48 11.05.2017

Re: .

Ono što znam, to je da se ovo društvo ne bavi onim pitanjima koja mu se materijalno ne isplate. I da se izrazim špenglerovski; zato ćemo i propasti.
alselone alselone 12:57 11.05.2017

Re: .

Ono što znam, to je da se ovo društvo ne bavi onim pitanjima koja mu se materijalno ne isplate. I da se izrazim špenglerovski; zato ćemo i propasti.


Stefe, mi smo siromasna drzava. Bilo bi veoma neodgovorno povecati cenu struje kako domacinstvima tako i privredi, jer su svi oni na ivici egzistencije, kako bi se finansirala strana tehnologija. Naravno da treba da postoji svest o vaznosti obnovljivih izvora energije, treba o tome pricati, ali treba biti mudar i racionalan sa njenom implementacijom.

Jer ovde nije pitanje "da ili ne", nego je pitanje "kada". A odgovor je "ne sada".
emsiemsi emsiemsi 12:59 11.05.2017

Re: .

stefan.hauzer
Ono što znam, to je da se ovo društvo ne bavi onim pitanjima koja mu se materijalno ne isplate. I da se izrazim špenglerovski; zato ćemo i propasti.

Видиш !
Занимљива теза --- непотребно је да истакнем, но, свеједно, ја се са тиме што си рекао слажем 100 % - колико гоод то несагласно звучало.
alselone alselone 13:00 11.05.2017

Re: .

Загарантован профит инвеститора... У буразерској економији да, у реалној ко коме шта може да гарантује?


U realnoj, u briselskoj. Imas zagarantovan profit ako ulozis u obnovljive izvore. Time se smanjuje zavisnost od nafte i gasa, i finansira nova tehnologija koja moze da donese nadmoc u buducnosti. A i planeti nije lose, uzgred.

Зашто би електродистрибуција морала откупљивати?

Naredilo iz Brisela. Elektrodistribucije se sada dovijaju pa ne izdaju dozvole, ali kad jednom izdaju nema vise vrdanja. Za sada samo tajkuni mogu da se probiju kroz drzavni aparat.
alselone alselone 13:03 11.05.2017

Re: .

и сву осталу опрему нужну за надзор и синхронизацију, онда се ми прикључимо "свом нормалном свету".


Vidi ovo:

Ovako izgleda prosecna dnevna kriva potrosnje.


Kriva je glatka, nema spajkove i lako ju je "pratiti" generatorima.

Ovo je buduca dnevna kriva u kaliforniji. Moze se videti kako potrosnja pada zbog solara.



Pogledaj potrebnu rampu ubece, 13 giga za tri sata. Bas me zanima kojim generatorima ce to da postignu.
emsiemsi emsiemsi 13:42 11.05.2017

Re: .

alselone
и сву осталу опрему нужну за надзор и синхронизацију, онда се ми прикључимо "свом нормалном свету".


Vidi ovo:

Ovako izgleda prosecna dnevna kriva potrosnje.


Kriva je glatka, nema spajkove i lako ju je "pratiti" generatorima.

Ovo je buduca dnevna kriva u kaliforniji. Moze se videti kako potrosnja pada zbog solara.



Pogledaj potrebnu rampu ubece, 13 giga za tri sata. Bas me zanima kojim generatorima ce to da postignu.

Нормално !
Као што рекох већ некоме --- свако домаћинство да "задужи" мању неуклеарну центра(лицу) која ће заједно да 'изгурају' овај нагиб, јер велике централе то неће бити у стању --- каква год да буде синхронизација.
То би у ствари једино могао да синхронизује кркар, а да му Милан Новоковић одради софтверску подршку.
А може да се пегла и на тај начин да се у овим дневним удубљењима, када се смањи потреба за струјом, ипак загреје пингвинима и тибетанцима да могу да иду у мајицама - тим ће ова удубљења нестати (а нека се укључе и сва светла у по дана, неће да шкоди - ионако је дан) итд...
Ма, ужас један --- ко ће то све да синхронизјуе када је проблем синхронизовати и киловате, а не мега гигават часове.
alselone alselone 13:55 11.05.2017

Re: .

свако домаћинство да "задужи" мању неуклеарну центра(лицу) која ће заједно да 'изгурају' овај нагиб, јер велике централе то неће бити у стању --- каква год да буде синхронизација.


Pa da, ali ima tu jos nesto - inercija. Solari nemaju inerciju. Sto znaci da je sistem slabasan kao slamka na vetru.

Bice tu tehnickih izazova sijaset.
alselone alselone 13:58 11.05.2017

Re: .

nikvet pn nikvet pn 16:06 11.05.2017

Re: .

alselone
inercija. Solari nemaju inerciju. Sto znaci da je sistem slabasan kao slamka na vetru.


Али инерцију има хидроелектрана. Што значи кад за сунчаног дана много малих произвођача сипа вишак у мрежу - Ђердап стој. Пада мрак - Ђердап пушЋај. Може?

Ради ли она реверзибилна на Дрини?

Хоћу да кажем улог је велики а изгледни добитак још већи. Солар-панел је већ сада троструко ефикаснији од фотосинтезе.
emsiemsi emsiemsi 19:01 11.05.2017

Re: .

nikvet pn
alselone
inercija. Solari nemaju inerciju. Sto znaci da je sistem slabasan kao slamka na vetru.


Али инерцију има хидроелектрана. Што значи кад за сунчаног дана много малих произвођача сипа вишак у мрежу - Ђердап стој. Пада мрак - Ђердап пушЋај. Може?

Ради ли она реверзибилна на Дрини?

Хоћу да кажем улог је велики а изгледни добитак још већи. Солар-панел је већ сада троструко ефикаснији од фотосинтезе.

Нормално !
Нека Ђердап гура воду узводно !
Алселоне је покушао, ал, јбг.
alselone alselone 20:46 11.05.2017

Re: .

Ђердап стој. Пада мрак - Ђердап пушЋај. Може?


Ne moze. :) Da ti dam primer inercije. Zamisli da vozis auto 50 na sati, ides samo pravo i zaleteo si se. Odjednom neko ti nabaci jos 200 kila na krov. Posto imas masu koju si ubrzao (recimo auto od jedne tone), auto ce nastaviti da se krece i imaces vremena da das gas i nastavis normalnom brzinom. Ista stvar je u struji. Imas generatore koji se obrcu, to je auto koji ide velikom masom, a taj dodatni teret su potrosaci. Kada se odjednom upale potrosaci generatori ce nastaviti da se obrcu skoro istom brzinom (ta brzina kod generatora je frekvencija struje).

E, sad zamisli da vozis auto od papira. Da ima 2 kile. Ako bacis na njega 200 kila samo ce stati. Ista stvar se desava sa solarima. Nema mase koja se krece, nema obrtne mase.

To o cemu ti pricas, da upalimo Djerdap kad treba je stvar do maksimalno moguce promene snage na gore (engl. ramp rate). Znaci, kada uvece zalazi sunce, pa pada proizvodnja solara, a u isto vreme svi spremaju veceru, gledaju tv, pale bojlere i slicno, tebi je potrebna velika promena snage generatora po jedinici vremena. Treba ti promena snage na gore da bi nadomestio povecanu potrosnju, naravno, ali ti takodje treba promena snage na gore da bi nadomestio gasenje solara.

E ta promena snage je u nasoj analogiji sa kolima promena brzine. Ali auto moze da ubrzava najvise 10km/h po sekundi, recimo. Ali tebi treba 20, recimo. Sta se desi - ugasi se auto. Isto je i sa generatorima.
alselone alselone 20:46 11.05.2017

Re: .

Алселоне је покушао, ал, јбг.


Ne treba tako Emsi, Nik je nas drug kom ovo nije struka. Zato smo tu da objasnimo, kao sto je on bio 100 puta tu za nas da objasni stvari iz njegove profesije.
milisav68 milisav68 21:34 11.05.2017

Re: .

nikvet pn
Ајд за нас са јефтинијим картама молим објашњење: ако грађанин (или више, много њих) постане енергетски независан у својој кући и фирми какве то везе има са поскупљењем струје?

Pa isto kao što ne gledaš RTS, a plaćaš pretplatu.

Ili malo ozbiljnije, ako poraste broj tih "energetski nezavisnih" (potražnja), poskupeće sistemi (ili recimo "baterije" za "skladištenje struje" ).

Ili internet ili svi proizvodi koji nastaju korišćenjem trofaznog motora (tu onda mora da se rodi novi Tesla, sa nekom novom neizmeničnom strujom).


Suviše smo (kao čovečanstvo) vezani za ovakav elektro-energetski sistem, da može neka grupa pojedinaca da kaže - e ja sad mogu bez "struje".

Tako misle i ovi što su protiv vakcinacije.
alselone alselone 21:41 11.05.2017

Re: .

Ili malo ozbiljnije, ako poraste broj tih "energetski nezavisnih" (potražnja), poskupeće sistemi (ili recimo "baterije" za "skladištenje struje" ).


Tek ce da padnu. Mi zivimo tek pocetak tehnoloske revoluzije u skladistenju energije.

Kod cuvanja energije ne mora da se cuva samo elektricna enegija u baterijama. Moze da se cuva "medjuenergija". Primeri toga su sledeci:

- U Kaliforniji i Teksasu ("toplim" drzavama) se relativno masovno prodaju thermal storage sistemi. Sta to znaci. Na krov velike zgrade, recimo teznog centra, se instalira sistem koji pravi led. Led pravi od struje tokom noci kada je struje jeftina. Ali onda preko dana kada je struja skupa radi klimatizaciju tako sto pusta topao vazduh preko tog leda i hladi zgradu.

- Firma za koju sam radio u Kaliforniji instalira sistem za kladistenje energije preko komprimovanog vazduha. Tokom noci kada je potrosnja mala i nikom ne treba struja, oni upumpavaju vazduh u neku veliku rupu u zemlji (kupili napusteni rudnik), pa onda preko dana, kada je struja skupa oni pustaju taj vazduh preko turbina, pokrecu generatore i prave skupu struju.

- Reverzibilne elektrane da ne spominje.
milisav68 milisav68 21:53 11.05.2017

Re: .

alselone
Tek ce da padnu.

ok, ajde izračunaj (onako od oka), koliko leda/rudnika treba da zamene proizvodnju recimo Huverove brane.

ili da "pokrpe" recimo LA.

Sad sam sebi zvučim kao Radovan treći i 16.000 policajaca koji se zgusnu.

alselone alselone 21:54 11.05.2017

Re: .

ok, ajde izračunaj (onako od oka), koliko leda/rudnika treba da zamene proizvodnju recimo Huverove brane.


Ali to ne znaci da nece da padne cena. I da ce se tek pojaviti znacajniji nacini cuvanja energije.
milisav68 milisav68 22:08 11.05.2017

Re: .

alselone
Ali to ne znaci da nece da padne cena. I da ce se tek pojaviti znacajniji nacini cuvanja energije.

Slažem se donekle, nego ja sad nemam čarobnu kuglu pa da predvidim druge veće troškove (potrošnju).

Hoću da kažem, nekad se struja koristila samo za sijalice, pa su došli (šta ja znam) frižideri, pa radio aparati, pa TV, pa šporeti, pa TA peći, pa razni kućni/kuhinski aparati, pa mobilni telefoni/laptopovi i internet (punjači)....

Iako svaki uređaj ponaosob manje troši - potrošnja je sve veće i veća.
narcis narcis 22:12 11.05.2017

Re: .

milisav68

što ti smeća huverova brana
alselone alselone 22:16 11.05.2017

Re: .

Slažem se donekle, nego ja sad nemam čarobnu kuglu pa da predvidim druge veće troškove (potrošnju).

Hoću da kažem, nekad se struja koristila samo za sijalice, pa su došli (šta ja znam) frižideri, pa radio aparati, pa TV, pa šporeti, pa TA peći, pa razni kućni/kuhinski aparati, pa mobilni telefoni/laptopovi i internet (punjači)....

Iako svaki uređaj ponaosob manje troši - potrošnja je sve veće i veća.


Ne razumem sta hoces da kazes.

Pricali smo o skladistenju energije, i ja kazem da je to sledeca tehnoloska revolucija. Da smo vec znacajno unzapredovali u toj oblasti i da nas tek ceka proboj.
emsiemsi emsiemsi 05:17 12.05.2017

Re: .

alselone
Ili malo ozbiljnije, ako poraste broj tih "energetski nezavisnih" (potražnja), poskupeće sistemi (ili recimo "baterije" za "skladištenje struje" ).


Tek ce da padnu. Mi zivimo tek pocetak tehnoloske revoluzije u skladistenju energije.

Kod cuvanja energije ne mora da se cuva samo elektricna enegija u baterijama. Moze da se cuva "medjuenergija". Primeri toga su sledeci:

- U Kaliforniji i Teksasu ("toplim" drzavama) se relativno masovno prodaju thermal storage sistemi. Sta to znaci. Na krov velike zgrade, recimo teznog centra, se instalira sistem koji pravi led. Led pravi od struje tokom noci kada je struje jeftina. Ali onda preko dana kada je struja skupa radi klimatizaciju tako sto pusta topao vazduh preko tog leda i hladi zgradu.

- Firma za koju sam radio u Kaliforniji instalira sistem za kladistenje energije preko komprimovanog vazduha. Tokom noci kada je potrosnja mala i nikom ne treba struja, oni upumpavaju vazduh u neku veliku rupu u zemlji (kupili napusteni rudnik), pa onda preko dana, kada je struja skupa oni pustaju taj vazduh preko turbina, pokrecu generatore i prave skupu struju.

- Reverzibilne elektrane da ne spominje.

Наравно !
Но, та сва складишта имају за последицу вишеструке конверзије, а зна се - при свакој конверзији долази до губитака. Но, у овом случају, колико ја схватам ти губици су у функцији пеглања, односно регулације којом се додаје или одузима "маса" на целокупни енергетски систем како генератори који возе са 3000 хиљаде (односно, у Америки) 3600 обртаја у минуту не би стали, односно, у другом случају се распали.
Но, у случају соларне енергије, баш те брига за губитке, када ти је енергију дао Бог и не мораш да копаш угаљ --- а јефтине соларне панеле и сав остали аксесори ће измислити Пајићеви (додуше, сада је у Америки доласком Трумпа све, сав развој стао, али када се реше Трумпа, онда ће све поновно профункционисати), а, потом, у неком Foxconn-у направити Кинези.
milisav68 milisav68 05:38 12.05.2017

Re: .

narcis
što ti smeća huverova brana

Ma ne smeta mi, nego mi je to primer za veliko "skladište" energije.
milisav68 milisav68 05:49 12.05.2017

Re: .

alselone
Ne razumem sta hoces da kazes.

Pricali smo o skladistenju energije

Da, ali i o ceni struje u odnosu na energetski "nezavisnog" pojedinca.
i ja kazem da je to sledeca tehnoloska revolucija. Da smo vec znacajno unzapredovali u toj oblasti i da nas tek ceka proboj.

Slažem se, a ja dodajem da to neće da obori cenu struje, i da i dalje ne možeš da postaneš nezavistan.
alselone alselone 07:47 12.05.2017

Re: .

Slažem se, a ja dodajem da to neće da obori cenu struje, i da i dalje ne možeš da postaneš nezavistan.


Mozes vec sada da postanes nezavistan. Za prosecnu kucu stavi na krov 20 kw solara i kupi dve Powerwall Tesla baterije od 14 kWh i 100% si energetski nezavistan. Slobodno mozes da odseces kabAl prema elektrodistribuciji.

A eno i Milan Novkovic investira u offgrid naselje u Spaniji.

Energetska nezavisnost je vec itekako moguca.
alselone alselone 08:09 12.05.2017

Re: .

Но, у овом случају, колико ја схватам ти губици су у функцији пеглања, односно регулације којом се додаје или одузима "маса" на целокупни енергетски систем како генератори који возе са 3000 хиљаде (односно, у Америки) 3600 обртаја у минуту не би стали, односно, у другом случају се распали.


Nije, u sva tri slucaja funkcija skladistenja je ekonomska optimizacija, tzv. peak shaving. To je princip rada pri kom smanjujes potrosnju kada je najveca i samim tim najskuplja i prebacujes je u period kada je najmanja tj. najjeftinija.

To je princip i thermal storage-a, i compressed air storage-a, i pumped hydro storage-a.

milisav68 milisav68 09:29 12.05.2017

Re: .

alselone
Energetska nezavisnost je vec itekako moguca.

Da, u Španiji, Kaliforniji, gde je toplo i gde ima više sunčanih dana.

Šta bi se desilo sa takvim sistemom na -10/20 mesec dana oblačnpg vremena, kao što je bilo kod nas ove zime.

Mislim, juče slušam u vozu kako su neki zimus najebali sa ovim novim crvenim (španskim?) vozom jer se zaledio, pa je morala da dođe ona stara lokomotiva da ih odvuče do većeg mesta.

Nego, naleteh malopre na nešto "energetski nezavisno", pa da podelim.

stefan.hauzer stefan.hauzer 10:43 12.05.2017

Re: .

Da, u Španiji, Kaliforniji, gde je toplo i gde ima više sunčanih dana.

Šta bi se desilo sa takvim sistemom na -10/20 mesec dana oblačnpg vremena, kao što je bilo kod nas ove zime.


Pa ostaje nada da će upravo Kalifornija ili Španija ili Sahara uspeti da nadomesti gubitke, inače čitava priča o prelasku na obnovljive izvore energije nema smisla. Plus i polu nezavisan učesnik u energetskom sistemu mi ima smisla u zemljama poput naše. U svakom slučaju dok se to ne dogodi, shvatio sam osnovu problema: mreža ne može da nadomesti te uspone i padove solarne energije, ali verujem da će u budućnosti moći i shvatam da mi ne možemo da se upustimo u takvu trku, ali isto tako ne možemo i da budemo nemi posmatrači, kao što smo danas. Lepo si alse to rekao, ovde nije pitanje "da ili ne", ali isto ne treba da bude ni pitanje "kada", mi smo to pitanje, a ovde se odnosi na čitavu planetu, odavno promašili. Tehnološka revolucija nema smisla, ako svi ne učestvujemo ili će se dogoditi isto kao i sa industrijskom revolucijom.

Da i jedva čekam taj tekst o Kaliforniji :)
tetris tetris 10:58 12.05.2017

Re: .

Šta bi se desilo sa takvim sistemom na -10/20 mesec dana oblačnpg vremena, kao što je bilo kod nas ove zime.


Dodaš sistemu vetrogenerator
alselone alselone 11:24 12.05.2017

Re: .

Da, u Španiji, Kaliforniji, gde je toplo i gde ima više sunčanih dana.


Milisave, inatis se. Insistiras na nekoj zaveri koja ne da coveku da se osamostali. Pokusavam da ti objasnim da gresis a ti samo ides sa "ali". Moze i u Srbiji. Dodaj vetrogenerator, dodaj mikro hidro, dodaj jos jednu bateriju, dodaj jos par panela.

A i najvaznija stvar. Solarni paneli rade efikasnije kada je hladno. Solarnim panelima cek i ne odgovara toplo vreme. Najbolje bi radili na severnom polu po suncanom danu, mnogo bolje od Sahare.

Vazna je osuncanost. A i cak ni to ne igra preveliku ulogu jer oblaci nisu crna zavesa, nego smanje na pola ili 25 posto kod jakih oblaka. Ali mi nemamo toliko dana u godini sa celodnevnim jakim oblacima.

alselone alselone 11:27 12.05.2017

Re: .

Tehnološka revolucija nema smisla, ako svi ne učestvujemo ili će se dogoditi isto kao i sa industrijskom revolucijom.


:) Stefe, ja konkretno, ti filozofiju. Vidi se da si drustvenjak.

Ima smisla, jer mi svakako tu nismo nizasta drugo osim da nam se izvuku pare.

Nas doprinos tehnoloskoj revoluciji je nula. Da te pitam konkretno - ti jesi za to da se poveca cena struje DANAS u Srbiji kako bi se skupo placala struja iz obnovljivih izvora privatnim investitorima?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 11:52 12.05.2017

Re: .

Mozes vec sada da postanes nezavistan. Za prosecnu kucu stavi na krov 20 kw solara i kupi dve Powerwall Tesla baterije od 14 kWh i 100% si energetski nezavistan. Slobodno mozes da odseces kabAl prema elektrodistribuciji.

На кућу од 200 квадрата (толики и кров) са 70% покривености крова Tesla Solar Roof соларним елементима и 3 Tesla Powerwall battery то је око 65-70.000 долара инвестиције. За 30-35 година враћена је инвестиција.
alselone alselone 11:58 12.05.2017

Re: .

Tesla Solar Roof

Ovo je jos uvek jako skupo. Mozes uzeti obicne panele.

65-70.000 долара инвестиције. За 30-35 година враћена је инвестиција.

Preskupa investicija jos uvek. A i baterija sigurno ne bi potrajala 30 godina.

Nego, tema je da li moze. Odgovor je - moze.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana