Filozofija| Istorija| Obrazovanje

Obećao sam Tasi (dio prvi)

apostata RSS / 14.06.2017. u 01:13

Obrazovanje - to je ono što ostaje, kada je sve naučeno zaboravljeno!
Beres Frederik Skiner

sputnik-4c.gif

(naslov bloga je takav zato to sam prije više od godine Tasi rekao da namjeravam da napišem nešto o obrazovanju, a to je isto kao da sam obećao) 

Kao što je poznato (zapravo nadam se da je to poznato) 4.10.1957. u 22h 28 min i 34 sek. u kosmos je lansiran prvi vještački statelit Zemlje, Sputnjik - 1.

Ovaj događaj je u SAD izazvao pravi šok. Pa tako Life na naslovnoj stranici u gornjem uglu otvoreno postavlja pitanje "Zašto su ga crveni pustili prvi". 

sputnikLIFE.jpg

dok Herald Tribune naglašava kako lansiranje Sputnjika vidi kao nesumnjivu "rusku" pobjedu. 

119d6c8b8e5cc644401ea69da8e90adf.jpg

Na sličan način taj događaj tumače i druga američka novinska izdanja. 

NewsPaper1.jpg

0987273f7223560ac775be1c922f8f3c.jpg

newspapers.gif 

Reakcija je stvarno bilo svakakvih, bilo je mnogo i iracionalnog ... i to baš mnogo.

Pa je tako senator Džonson, budući predsjednik SAD, rekao da mu nebo odjednom izgleda tuđim i neprijateljskim.

A Stiven King priča kako je tada imao 10 g. i kako je sjedio u bioskopu kada se odjednom film prekinuo i upalila svijetla. Ispred platna pojavio se upravnik, koji je uzbuđenim glasom svima objavio kako su "Rusi" u orbitu Zemlje lansirali satelit. King kaže da je tada prvi put u životu osjetio užas.

Iracionalno je naravno (kao što to uvijek biva) bilo preliveno paranojom:

870e64c89726.jpg                                                                                                                                                                                             

No bilo je i racionalnog - npr. zdravog ispoljavanja poduzetničkog duha:

ae8eed883d2f186a2e7c4c0fb7e9cf77.jpg

Racionalan je bio (kako to i dolikuje bivšem generalu i tadašnjem predsjedniku jedne supersile) i veliki Ajk. U pauzi između dvije golf rupe on je koliko-toliko pokušao umiriti naciju sa sa onom svojom čuvenom izjavom da to nije ništa više do u vazduh puštena mala metalna loptica.

Ajkov ljuti rival Hruščov za vijest je saznao u Kijevu dok je večerao (tamo su naime tada u toku bili veliki manevri). Sav ozaren obavjestio je prisutne o tome šta se dogodilo, no većina nije ni skontala o čemu to gensek uopšte priča. Interesantno je da je to uradio rekavši:"Upravo mi je zvonio Koroljov" (otac sovjetske kosmonautike), da bi zatim brzo dodao kako to prezime ne smiju razglašavati, jer je sve u vezi njega državna tajna.

I kad sam već pomenuo Koroljova, da vidimo još kako je to primio njegov direktni konkurent Verner fon Braun. Po jednoj verziji on je sa prijateljima bio tada u restoranu i vijest je prokomentarisao sa:"Znao sam! Sa tim se mora nešto uraditi".

Po drugoj verziji opet, javljeno mu je kada je bio kod sekretara za odbranu i upravo se tada i sa njim prepirao u vezi vojne podrške kosmičkom programu. Taj njihov burni razgovor prekinuo je jedan od njegovih suradnika uzbuđeno rekavši:"Doktore Braun, oni su to uradili".

Razočaran i ljut Braun se okrenuo ka sekretaru i odlučno rekao:"Dajte nam slobodne ruke i mi ćemo satelit lansirati za 60 dana".

Trebalo mu je ipak malo više - 88 dana. 

Itd. i tome sl, no nisu  ove pikanterije u vezi sa Sputnjikom to o čemu sam htio da pišem, ovo gore je kao nekakav prolog uvoda.

Sputnjik je za ovaj blog važan zbog toga što je natjerao SAD da pokuša dati odgovor na, u tom momentu, pitanje svih pitanja - zašto su Sovjeti to uspjeli uraditi prvi? Neki pametni ljudi su zaključili da je  odgovor u obrazovnom sistemu, a neki takođe pametni ljudi su prihvatili njihovu argumentaciju i odlučili da se pozabave tim problemom.

Desilo se to 10. oktobra 1957. na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Tema sjednice  je bila Implications of the Soviet Earth Satellite For U.S. Security, a uvodno izlaganje je dao glavom i bradom direktor CIA Alen Dals.

I nakon toga stvar je pokrenuta.

O onome što će uslijediti naciju je obavjestio sam Ajzenhauer u svom obraćanju narodu od 13. nov. 1957. Ta njegova "adresa" nosila je naziv Our Future Security.  (evo link -  www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=10950 )

I nakon toga stvar je pokrenuta.
 
A u međuvremenu dal' samoincijativno ili po narudžbi žurnal Life odlučuje da napravi unikalno istraživanje -eksperiment. Namjera im je bila da preko dvojice učenika, jednog Amerikanca i jednog Sovjeta, uporede dva obrazovna sistema.
Učenike su birali reporteri Life-a među otprilke 700 kandidata. Izabrani su Aleksej Kuckov, učenik moskovske škole № 49 i Stiven Lapekas iz Čikaga , učenik Austin Community Academy High School. Obojica su imala po 16 godina.
 
Uredništvo Life-a nikome nije reklo šta je njihov pravi cilj, učesnici istraživanja čak nisu znali ni da se na drugom kontinenetu isto radi paralelno sa nekim drugim. Njihov osnovni zadatak je bio da se ponašaju kao da se ništa oko njih ne događa. O svemu detaljno su saznali tek onda kada im je uručen broj žurnala sa njima na naslovnoj strani.
 
image_big_80006.jpg 
 
Sve je trajalo mjesec dana. I Stivena i Alekseja pratili su u stopu skoro pa cijeli dan. Zanimalo ih je ne samo šta rade dok su u školi, nego i čime se bave van škole, koliko vremena npr. troše na druženje sa vršnjacima i na zabavu uopšte, šta ih zanima i interesuje van školskih obaveza, kakve knjige čitaju i kakvim sportovima se bave. (ako neko hoće da pregleda časopis mogu mu dati link)
 
Reportaža je izazvala pravu  senzaciju u SAD.
Uredništvo Life-a je primilo ogromnu količinu pisama i ubrzo je cijela stvar izašla izvan okvira časopisa. Ljudi su bili zaprepašteni i postavljali su razna pitanja. Od onoga zašto činovnci više brinu o tome šta učenici jedu za doručak, nego o onome šta uče i kako uče; pa preko zapanjenosti u vezi malih plata u prosveti i količine predmeta koje Aleksej uči; te sve do činjenice da Stivenova majka mora plačati dodatne časove, dok u SSSR-u učenicima koji zaostaju pomaže cijeli učenički kolektiv.
 
Roditeljski pravednički bijes tako se odlično uklopio u već pokrenutu pripremu reforme. Naravno treba biti objektivan i pošteno priznati da reportaža Life-a nema nikakvu naučnu vrijednost. Da bi bila tako ocjenjena, istraživanje bi trebalo trajati godinama i trebalo bi se baviti ne pojedinim ljudima, nego statistikom, državnom politikom obrazovanja, nastavnim programima  itd.
 
Ipak prije nego što krenem dalje, mislim da je red završiti priču o Alekseju i Stivenu. Stiven je naravno bio izuzetno uvrijeđen i bijesan i više nikada nije razgovarao ni sa kakvim novinarima ... jedini izuzetak je bio novinar The Moscow Times-a , kojem je dao negdje '98. kratku izjavu, u kojoj je potvrdio da je i dalje ljut na Life, jer ga je ovaj za cijeli život obilježio etiketom "plešući dječak".
 
Završio je fiskulturu na Illinois State University, a zatim i vojnu školu. U vojsci je proveo 5 godina,od toga je 8 mjeseci  kao pilot služio u Vijetnamu. Tridesetogodišnju civilnu karijeru odradio je kao pilot TWA. Nikada nije bio ni u SSSR-u, a ni u Rusiji i ne namjerava. Aleksej je kasnije, tokom svog boravka u SAD pokušao stupiti sa njim u kontakt, ali Stiven je to odbio.
 
Aleksejeva sudbina bila je u neku ruku slična, ali ipak uspješnija - završio je Moskovski aviaciono-tehnički institut. 1970-te ušao je uži izbor za kosmonaute programa Sojuz i počeo pripreme, ali je sve propalo zbog nesreće Sojuza 11. Nakon toga raspoređen je u Državnu agenciju za bezbijedost aviacionog saobraćaja i tamo je radio do 1991. Karijeru je završio kao zamjenik direktora Noriljske aviokompanije.
 
I danas je ponosan što je dostojno predstavio svoju zemlju. Life-u jedino zamjera naslovnu stranicu, po njemu na toj slici izgleda "opasno". Kaže da je za to kriv snimatelj koji ga je postavio nasuprot blještavog zimskog sunca. Shvata Stivena koji nije htio da se sretne sa njim, jer je on ipak u tom takmičenju ispao poražena strana.
 
No SAD nisu htjele da budu poražena strana i svoju zabrinutost stanjem u školstvu prenijele su i na svoje saveznike, pa je tako Komitet po pitanjima nauke pri Savjetu Sjevernoatlatskog saveza 1959. pripremio za tadašnjeg sekretara podobro alarmantni  analitički izvještaj o naučno-tehničkom obrazovanju i kadrovskim rezervama u SSSR-u.
(ovde imate cijeli izvještaj na 33 strane http://archives.nato.int/uploads/r/null/6/1/6109/AC_137-D_40_ENG.pdf )
 
A upravo u to vrijeme (odnosno nešto prije) u Americi startuju u reforme. Prvo je 2.9.1958. U Kongresu izglasan tzv. The National Defense Education Act (NDEA), kojim je više nego značajno uvećano finansiranje školstva na svim nivoima.
 
81PKkkQdWYL.jpg
 
Nakon njega 1965. krenula je praktički  desetogodišnja reforma školskih program i nastavnih metoda.
I sada moglo bi se naravno i o tome pričati i pričati - neke stvari su rješene, ali  mnogi problemi su ostali, a neki su se i pojavili naknadno . Nešto se zbog shvatanja, zbog prilika jednostavno i nije ni moglo rješiti.
 
U vezi toga veoma je ilustrativna izuzetna knjiga američkog dječijeg psihologa Uria Bronfenbrenera, Two Worlds of Childhood,  izdana 1972. Knjiga je plod dugogodišnjeg izučavanja sovjetskog sistema obrazovanja.
 
258ac88.jpg
 Uri Bronfenbrener

Autor je 7 puta u toku 60-tih boravio u SSSR-u. Između ostalog Brofenbrener u njoj ističe kako je suštinska razlika između dva sistema to što američka škola nema vaspitnu funkciju.Po njemu američko stavljanje odgovornosti za vaspitanje djece prvenstveno na porodicu rezultira krajnjim individualizmom, otuđenjem na relaciji djete-roditelji, slabljenjem osjećaja odgovornosti pred drugima itd.                                                              
 
Brofenbrener npr. tada govori o tendenciji smanjivanja opterećenosti i zahtjeva prema djeci i upravo će to još prije završetka reforme '65-'75. od mnogih biti istaknuto kao njezin najveći promašaj. 
 
Krajem '70-tih, ali i u toku 80-tih i donekle 90-tih u SAD će biti više nego očiti pokušaji i vraćanja i jačanja značaja tradicionalnih tehničko-humanističkih predmeta, ali jak je bio i otpor toj tendenciji. On je naročito ojačao u vrijeme" bratoubilačkih" tzv. kulturnih ratova među humanističkom inteligencijom. 
Protivnici tradicionalnog optuživali su svoje oponente za elitizam i radikalizam, tako da je sve u svemu malo urađeno.
No bez obzira na sve osnovna smetnja toj intenciji tradicionalista (pogotovo kada se radi o završnoj etapi srednjeg školovanja) bili su zahtjevi tržišta i njegov imperativ konkurentnosti - budući akteri na tržištu radne snage tražili su od škole da im ona da ono što je tržište tražilo od njih - da budu što konkurentniji.
 
Danas američki školski douniverzitetski obrazovni sistem  "šeta" po pozicijama između 10 i 20 mjesta. Na tim pozicijima bio je i 80-tih.Pokazatelja, koji Amerikancima daju kakvu-takvu nadu za optimizam nema.
 
Njih ne može ni biti, kada se npr. zna da je na samom kraju 20. v.  jedan kalifornijski komitet po pitanjima školstva, na čijem čelu je bio nobelovski laureat Glen Siborg, poslije velike "borbe" ubacio u prijemni standard na univerzitete Kalifornije, da kandidati obavezno moraju znati podijeliti 111 sa 3 bez elektronskih pomagala.
 
2006. npr. The Conference Board  američkih biznismena u izvještaj je uvrstio i anketu provedenu među svojim članovima. Po toj anketi 53% anketiranih žali se na matematičku nepismenost mladih, 70% na nesposobnost mladih Amerikanaca da kritički razmišljaju, a 81% ističe kako mladi ne znaju pismeno izraziti svoje misli.

 

A u izvještaju National Endowment for the Arts kaže se kako 40% Amerikanaca mlađih od 44 godine za godinu ne pročitaju nijednu knjigu. Zato se i 2010. po svim kanalima i vrtila iz budžeta plaćena reklama u kojoj su poznati glumci i sportisti propagirali čitanje. 
 
Dobro to je situacija u SAD, a šta se desilo sa sovjetskim sistemom?
Sovjetski sistem, koji po UNESCO-vim kriterijima nikada nije bio ispod 5 mjesta (1990. zauzimao je treće mjesto), danas ne postoji. Sukcesor tog sistema ruski obrazovni sistem kreće se između 20 (19 mjesto 2001.) i 40 mjesta (35 mjesto 2012.). 

Razlozi tog sunovrata su brojni - ja ću iznijeti samo nekoliko crtica. 
Mada je određenih promjena (naročito kada je rijeć o suludoj "modernizaciji" udžbenika) bilo i krajem '70-tih i '80-tih, sve je ipak počelo naravno od perestrojke. 

Prvi veliki udar bio je napad na Makarenka (sovjetska pedagogija bila je u najvećoj mjeri  jin-jang mix njega i Suhomlinskog). Jedan od četiri najveća pedagoga XX vijeka bio je optužen za kolektivizam, koji guši individualnost i za sistem koji vaspitava totalitarizmu sklone ličnosti.
I što je najtužnije to sa Makarenkom je počelo 1988, a upravo tu godinu UNESCO je proglasio njegovom godinom.
 
QeGtoEvSda8.jpg 
Anton Semjenovič Makarenko

Prva polovina '90-tih, kada je riječ o obrazovnom sistemu, osim ukidanja raznih predmeta, od ideološki obojenih do "suvišnih", ostaće zapamćena po lavini razno-raznih pedagoških koncepcija i po nestanku jedinstvenog obrazovnog prostora i ne mislim pri tome na nekadašnji SSSR, nego na RF.
Od 1992. ne samo subjekti federacije, nego i pojedinačne škole dobile su velika prava i da određuju sadržaj nastavnih planova i da biraju udžbenike. 
 
No prava ofanziva destrukcije kreće od 1999.
Dvije godine, od 1997. trajala je žestoka borba o smjeru  razvoja ruskog obrazovanja i na kraju, uz pomoć otvorene podrške ministarstva obrazovanja pobjedili su oni koji su smatrali da je škola (kao i sve ostalo) dio tržišta i da treba da živi po zakonima tržišta. Od te godine u Rusiji se sve manje govori o obrazovanju i obrazovnom sistemu, a sve više o obrazovnim uslugama i tržištu obrazovnih usluga.

Tada odjednom nestaje i Suhomlinskog. U 90-tima on je bio maksimalno propagiran i uzdizan do zvijezda samo zato da bi se što više ocrnio Makarenko, a sada on više nije bio potreban - uostalom kakav je to uopšte pedagog koji svom osnovnom djelu daje naslov Etide o komunističkom vaspitanju
 
shkola-dlya-dushi-zamostyanov%2B%25281%2529.jpg 
Vasilij Aleksandrovič Suhomlinski 
 
Sve je to sada nestalo i sve to zamjenilo je tržište.Uglavnom rezultat konstatntne reforme koja je nakon '99. krenula je (blago rečeno ... i to baš blago rečeno) katastrofalan.                                                                    
 
Treba samo pročitati ili čuti nastupe pedagoga i istoričara Grigorija Spicina ili još bolje ogorčene istupe pedagoškog genija Sergeja Rukšina, jedinog nastavnika u istoriji školstva koji je obrazovao dva dobitnika Fildsove medalje i oko 80 pobjednika i medaljama nagrađenih učesnika matematičkih olimpijada. Nakon njih čovjeku dođe da uzme kalaš i da počne ubijati.
 
Uporedo sa otržištavanjem obrazovanja krenuo je proces simplificiranja, pragmatizacije i rasterećivanja nastavnih sadržaja, metapredmetnog pristupa, fleksibilnih i nastavnih i predmetnih programa, tzv. preporučenih standarda obrazovanja, permanentnog testiranja, uvođenje pojma "kompententnosti" umjesto znanja, prodiranja ekonomskih kategorija u obrazovanje, vaučerizacije itd. i tome sl.
I sad' nakon dvadeset i kusur godina detotalitarizacije, demokratizacije, humanizacije, pluralizacije, profesionalizacije, simplifikacije, regionalizacije, varijativnosti i Bog te pita čega još, iz ruskih srednjih škola na fakultete dolaze momci i djevojke čiji bijedni fond riječi još više užasava nego njihova pismenost.
 
S jedne strane to uopšte nije čudno, jer se broj časova ruskog i literature stalno smanjuje za račun stranih jezika ..,  no s druge strane ipak i jeste čudno kada se zna da su prije 50 g. njihovi djedovi i bake, po  knjizi What Ivan Knows That Johnny Doesn't, profesora Arther S. Trace Jr. nakon četri razreda osnovne  bili upoznati sa više od 8 hiljada riječi (dok su se njihovi američki vršnjaci za to isto vrijeme susreli sa samo 1800 riječi). 
 
Ti mladi ljudi pišu sastave tzv. eseje, koji su na nekadašnjem nivou početnih razreda srednje škole, a i kako bi drugačije kada ih u toj istoj školi i ne trebaju pisati i kada uostalom ne trebaju ni čitati, jer su im dozvoljene recenzije, pregledi, kritike i ostala čudesa.
Oni upisuju prirodno-matematske fakultete, a da nikada prije toga nisu izveli ni jednu formulu ili dokazali ijednu teoremu. O kakvom ljudskom materijalu se radi očito je i po tome da prvi put poslije dugo vremena Rusija (čini mi se) na posljednjoj matematičkoj olimpijadi nije osvojila ni jednu zlatnu medalju.

I tako dalje i tome sl. .., a o znanju i predavanju istorije ne pitajte me ništa i bolje da vam ništa i ne pišem, jer ću se samo iznervirati. 
Neki dan u kasnovečernjem terminu (jer koga to uopšte interesuje) na državnoj televiziji, Sergej Karpov, do prošle godine dekan istorijskog fakulteta MGU, sa iskrenim očajem kaže kako su korifeji današnjih studentskih generacija, na nivou trojkaša '70-tih i '80-tih godina.

Sve u svemu jad, očaj i bjeda i znam sada će možda neko da se zapita a kakve to veze ima sa nama? Meni se čini da ima. 
Ja istina bolje poznajem stanje u ruskom obrazovanju, ali nisam baš ni totalni analfabet po pitanju situacije u obrazovanju kod nas. 

Prije nekih mjesec-dva čitam originalni naučni rad čovjeka sa beogradskog FPN gdje on predlaže vaučerizaciju osnovnog obrazovanja u Srbiji. Toga se čak ni moskovski lumeni Высшей школы экономики (inače sive eminencije ruskog ministarstva obrazovanja) nisu sjetili - oni taj Mizes-Fridmenov recept pokušavaju uvesti za sada samo u visoko obrazovanje. 
 
Dalje, u Srbiji je takođe prisutan haos u udžbeničkom izdavalaštvu, čime se dokida jedinstveni obrazovni prostor, zatim tu je i srozavanje autoriteta profesora, birokratizacija nastavničkog posla, stalne promjene u pravilnicima kroz razno-razne direktivne dopise, smanjivanje obima gradiva do banalizacije, liberalizacija disciplinsko-vaspitnih mjera, razbijanje predmeta kroz modulizaciju, uvođenje dualnog obrazovanja itd.

Krajem prošle godine ponovo sam se spojio sa prijateljem iz vojske, Makedonac je. 
Čovjek sada radi kao savjetnik u makedonskom ministarstvu za obrazovanje i nauku. Prethodno je prošao kroz cijeli obrazovni sistem - kao student radio je u osnovnoj i srednjoj školi, nakon diplomiranja u srednjoj, a nakon magisterija prešao je na fakultet. 
Posljednje dvije godine radi u pomenutom ministarstvu i za te dvije godine obišao je hipter zemalja u Evropi. On kaže da su sve te tendencije, neke više, neke manje, prisutne praktički svugdje.

I sada se naravno postavlja pitanje zašto je to tako?
 
Ljudi već milnijumima razmišljaju o tome kako i o čemu učiti čovjeka i prvo svjedočanstvo da se radi o problemu koji izaziva sporove je 25 vijekova star Platonov dijalog Protagora.
I čovječanstvo svih tih 25 vijekova (osim kada se radi o obrazovnoj praksi sofista, Platonovoj Akademiji  i djelimično Aristotelovom Liceju) nije uspijelo završiti taj spor. 
 
images?q=tbn:ANd9GcT7rV0qbZ6uDEf3GGjjebNj1rFq7Crd6TwcDzKTIawHSQi5wSb-Cw 
Platonova Akademija 

U svim vladajućim koncepcijama obrazovanja, sofist Protagora i Platon kroz Sokrata i dalje su vodili taj svoj dijalog i sve te koncepcije upravo zbog toga su više-manje uglavnom bili kompromisi .., mada je, kako je vrijeme odmicalo, sve očitija bila tendencija otklona od Platonovske paideje i sve je vidljivije bilo približavanje paideji sofista.

Taj sukob dvaju obrazovnih ideologija u najgrubljim crtama može se opisati kao sukob dva shvatanja, dva pogleda i dvije vizije čovjeka. 
Na jednoj strani bio je Platonovski bios theoretikos, a na drugoj sofistički bios praktikos.

U biti sofističkog poimanja čovjeka dominira sumnja u njegove mogućnosti spoznati istinu do kraja, stoga je njihova paideja bila fokusirana na specifično, specijalističko usavršavanje čovjeka - na formiranje kvaliteta neophodnih za uspjeh u svakodnevnom političkom životu. 
Sva mudrost, odvažnost i vrlina koju su sofisti davali svojim učenicima je pragmatičnog i utilitarnog karaktera i mjerilo opravdanosti i uspješnosti sofističke paideje bila je isključivo njezina konkretna primjenljivost.
 
sophists234.jpg 
Sofist predaje 

I svi nesporno impozantni intelektualni i metodološki sofistički napori u svojoj goloj suštini bili su usmjereni ka formiranju praktičnih pravila, bez ikakvog zadiranja u istine o svijetu ili čovjeku. 
Ono što su oni davali svojim učenicima su nešto kao formule, pomoću kojih su oni mogli iz svih sporova da izađu kao pobjednici i da u svim okolnostima ispadnu pravi.
 
Na drugoj strani Platonovska je paideja naprotiv od istine, od onoga što Grci nazivaju aleteja, neodvojiva. Cijeli Platonov pedagoški sistem baziran je na aleteji i na njezinom dostizanju putem racionalne spoznaje. I kod Platona upravo istina je ono što je vrhunsko mjerilo, a ne uspjeh u svakodnevnom praktičnom životu. 
 
13642.jpg 
Aristotelov Licej 
 
Njegov sistem pretenduje na cijelog čovjeka, na obrazovanje ličnosti koja će biti u stanju uhvatiti se u koštac sa svim mogućim izazovima, a takav može biti samo onaj čovjek kojeg ništa i niko unaprijed ne utjeruje u bilo kakvu specijalnost. Po Platonu specijalnost je samo jedno od mnoštva čovjekovih hipostaza i jedna od mnoštva njegovih mogućih uloga.
 
No Platon nije a priori protiv specijalizacije. Stvar je u tome da on, polazeći od oštre distinkcije između znanja (tehne - vještine, sposobnosti) i znanja (episteme), smatra i da je nemoguće savršenstvo u profesionalnom tehne, bez ovladavanja univerzalnom episteme. Upravo u ovladavanju tim univerzalnim je i bit razlike između sofističkog monotehničkog profesionalca i Platonovog omnipotentnog politehničkog čovjeka.
 
trierschool.jpg.pagespeed.ce.1CDwHMyGh6.jpg
Rimska škola 
 
Nekih 750 g. kasnije, "posljednji Helen" Flavije Klaudije Julijan, poznatiji kao Julijan Apostata, reći će za Platonovog čovjeka kako je on "... dobivši klasično obrazovanje spreman na sve oblike djelatnosti - pa tako njemu nikakav problem ne predstavlja da bude i naučnik i državnik i vojskovođa i istraživač i heroj; on je među ljudima kao predstavnik bogova."

E sada postavlja se pitanje da li je takav čovjek uopšte potreban danas?
Što se mene tiče potreban je ... i te kako potreban. Štaviše ja smatram da je 2,5 milenijuma star sukob gore pomenute dvije paideje, danas ključni antropološki problem.

scaledown  

Srednjovjekovna škola 

Fenomen klasično obrazovanog čovjeka i sa njim povezanog klasičnog obrazovanja je da se razumijemo uvijek bio škakljivo pitanje. Taj i takav čovjek ruku na srce "silnima ovog svijeta" nikada se nije dopadao, ali bio je nužno zlo i bio im je potreban, jer je samo je on bio u mogućnosti da odgovori na sve izazove i duha i prirode.

Pa tako je stvarno neupitni fakt da je onaj kojeg su zvali l'Éminence rouge 1635.  bio taj koji osnovao Académie Française, ali je isto tako tačno i to da će nešto kasnije upravo on biti taj koji će prekrasno izraziti organski strah "silnih" kada se radi o obrazovanju uopšte i reći "da je ono bezobrazno isto onoliko koliko bi bilo bezobrazno i ljudsko tijelo koje bi imalo oči na svim svojim djelovima" i da bi ono kao posljedicu imalo to "da bi broj onih koji siju sumnje, znatno previsio broj onih koji su sposobni da razveju te sumnje". 

ESCUELA%2BNOBLES.gif 

Škola 18. v. 

Dva vijeka kasnije u sličnom duhu nastupa i ministar obrazovanja Pruske kada zabranjuje rad i obdaništa i školi Fridriha Frobela, jer "vlada osjeća opasnost od socijalno odgovornih formi obrazovanja", a nešto kasnije Nikolaj I će zabraniti predavanje filozofije i prava na univerzitetima u Rusiji, a zbog učešća u revoluciji 1848. nekoliko poslanika Frankfurtskog parlamenta, inače po profesiji klasičnih filologa i istoričara antičnosti, tražiće žestoku kontrolu klasičnog obrazovanja, jer je ono "izvor republikanske ideje".

No nije samo sumnjičavost "silnih" radila protiv Platonovog čovjeka, bilo je tu još nekih nimalo manje značajnih stvari.

Pa je tako "sudbonosan udarac" došao odande odakle nikako nije očekivan. Filosofija naime nije uspjela da izgladi sukob između Lajbnicovog racionalizma i Lokovog empirizma ("pojačanog" sa Hjumovima agnosticizmom).

Nije da nije pokušala, ali jednostavno nije uspjela. Prosvjetiteljstvo je preko Kanta dalo sve od sebe. Pa tako Kant priznaje ograničenja čistog uma, kada se radi o naučnoj obradi iskustva, ali ih pokušva preovladati snagom praktičnog uma.

Kant je na taj način na neko vrijeme spasio filosofsku spoznaju (iskustvenu i neiskustvenu) kao cjelinu, ali se kao nusprodukt te spasilačke akcije pojavila i neka vrsta ne samo napukline unutar ljudskog razuma, nego i rascjepa u do tada jedinstvenom korpusu paideje, što se u njegovoj Uber Padagogik fino vidi kroz suptilno razlikovanje vaspitanja i obrazovanja.

Odvajanje spoznajne teorije od moralne filozofije, koliko je god još uvijek bilo stidljivo, inaugurisalo je proces razdvajanje prirodnih od humanistički nauka i taj proces će u daljem razaranju Platonovske paideje imati ulogu glavnog njegovog agensa, teorija (filozofija) će biti uglavnom njegov vjerni samoubilački pratilac.

Tako da je bez obzira na sve engleski empirizam ipak pobjedio (još ne definitivno, ali je bio na pravom putu). Samo po sebi to nije bilo nešto a priori loše, to je moglo npr. značiti samo kraj onog shvatanja po kojem je paideja prvenstveno moralno formiranje djeteta.

Rekoh "moglo", no nije, jer upravo tu negdje, u prvoj polovini 19. v. civilizacija počinje neobuzdano da divlja i cijeli proces je dobio novu dimenziju.

Do kraja te prve polovine 19. v. situacija je koliko-toliko bila uobičajena - bez obzira na na sve nauka još uvijek nije dostigla autonomnu poziciju u odnosu na filozofiju.

300px-BogdanovBelsky_UstnySchet.jpg 

Narodna škola, kraj 19. v, Rusija 

Proces "oslobađanja" nauke, koji je započeo sa Njutnom (njegova Philosophiae Naturalis Principia Mathematica je prvi slučaj nauke koji svoj izvor nema u filozofskim hipotezama), definitivno će biti okončan tokom dominacije pozitivizma. 

Do tada je u evropskoj naučnoj misli i dalje dominirala naturfilosofija i holizam Vajmarskog kruga i Jenskog univerziteta, čak se i matematika još uvijek  koristila kao sredstvo traženja dokaza božjeg promisla u poredku stvari. Takođe je i još uvijek bio ogroman i ugled filozofsko-pedagoških veličina i humanista kao što su Pestaloci, Herbart, Šlejermaher, Humbolt i Disterveg.

Do korjenitih promjena doći će otprilike poslije revolucionarne 1848.

Holistička, humanistička i socijalno osjetljiva nauka više nije bila potrebna ni vlastima ni novoj ekonomiji - nauka ulazi u proces tehnologizacije, koji će je vrlo brzo pretvoriti u prirepak tehnologije, ekonomije i politike.

Jednostavno rečeno - "zastarjeli" holistički pogled na mjesto čovjeka u jedinstvu i harmoniji prirode bio je u totalnom neskladu sa ekspanzionističkim tendencijama eksploatatorskog industrijalizma Zapada. Koliko god da je ta nova paradigma bila dovoljno problematična samo već u svom odnosu prema prirodi kao objektu eksploatacije, još više je misleće pojedince zabrinjavao njezin korelativ, po kojem su, kao dio te iste instrumentalizovane prirode, legitimni i logični objekt eksploatacije takođe i drugi ljudi. 

Pozitivizam nošen duhom tehnoligiziranog vremena, na osnovu neegzaktnosti i nemogućnosti iskustvene verifikacije proglašava drugorazrednost humanističkih nauka i prevashodstvo prirodnih. Posljedice ovakvog stava su bile dalekosežne, to nije bio samo udar po teologiji, to je bio udar i po istoriji i (što je najvažnije) po filosofiji, a posredno i po vaspitanju, jer su te dvije nauke bile najodgovornije za vaspitanje mladog čovjeka.

Historicizam kao oblik otpora pozitivizmu nije ni pokušao da ukloni fundament raskola, on ga je sa svojom upornom borbom za priznavanje egzaktnosti duhovnih nauka zapravo samo verifikovao. Za razliku od njega kritički racionalizam je na neko vrijeme stvorio iluziju mogućnosti ponovnog jedinstva, no ispostavilo se da je to ipak samo iluzija.

Na pokoljenja koja su došla poslije WWII mnogo su više uticali npr. Vindelband i njegovo razlikovanje idiografskih i nemotetskih nauka ili Diltaj i Veber sa distinkcijom između razumjevajuće i objašnjavajuće metode. Ogromnu ulogu odigrao je radikalni zaokret po pitanju shvatanja jezika. Pod uticajem Sosira, Ničea, Vitgenštajna i Hajdegera na scenu su stupale generacije koje su smatrale da jezik ne može opisati stvarnost, da preko njega nije moguće postići identitet mišljenja i bitka i da je on manjkav i nedostatan.

Ta konceptualizacija jezika je, kako to kaže Bart, imala nesagledive posljedice na shvatanje humanističkih nauka: ... sve što je u vezi sa jezikom dovedeno je na izvjestan način u pitanje: filozofija, humanističke nauke, književnost." .., a sa njima je naravno pod sumnju stavljena i opravdanost vaspitanja čovjeka.

Sve u svemu proces započet u 19. v. nije se uspjelo zaustaviti. Humanističke nauke  na jednoj i prirodne  na drugoj strani naučile su da žive odvojeno. Ovim posljednjim više nije bila potrebna valorizacija logičkim, topičkim i hermenautičkim instrumentarijem humanističkih nauka - njihovu validnost obezbjeđivala je matematička logika.

Znanje je izmrvljeno, cijeli spoznajni korpus je degradiran na više ili manje nepovezane djelove, praktična korist je naučna istraživanja umotala u celofan etičke indiferentnosti, humanističke nauke imaju drugostepeni značaj, a vaspitanje trivijalni.

Platonovska paideja je poražena i u Hadu sjene davno umrlih sofista euforično su likovale.

A opet u pozadini, nekako iza scene, odvijao se još jedan ne manje značajan proces. Cijeli 20. v. teorija obrazovanja se oslobađala od filozofije (kao i uostalom i neke druge nauke na njezinim rubnim područjima). Obrazovanje je tako postalo pedagoški, psihološki i sociološki problem. Ne samo da je pobijeđen Platon, pobijeđen je i Kant koji je rekao da svaka filozofija mora kad-tad da dođe do pedagoške etape, po njemu najkasnije se to događa kod razrade etike ili antropologije.

I kao da sve to nije bilo dovoljno, nego se onda kao šlag na tortu pojavio još i postmodernizam.



Komentari (401)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

apostata apostata 22:36 15.06.2017

Re: Za nas obrazovane u socijalizmu/komunizmu

@blogov_kolac

Da parafraziram famoznog potpukovnika Bila Kilgora iz Apokalipse:"I love the sound of liberals crying in the morning."

Svašta si ti napričao ovde.

1. Odakle ti ideja da se radi "najelitnijem promilu kadrova"? Gagarin je završio srednju zanatsku školu - livničar kalupar, a poslije je upisao Saratovski industrijski tehnikum.
Evo ti ga ovde na praksi u srednjoj školi.



Letiti je naučio u aero-klubu i kasnije u vojsci, tačnije u Vojno-vazduhoplovnoj akademiji, odakle je onda i uzet u kosmički program - elita u PM.

2. Odakle su oni iz Life-a mogli znati dalju sudbinu Kuckova. Na početku članka se kaže:"Two 16-year-olds, Stephen Lapekas of Chicago and Alexei Kutzkov of Moscow, are getting what their own countries consider a good, standard public education."

3.Na tom članku iz Life-a uopšte nije bazirana ideja o superiornosti sovjetskog obrazovanja nad američkim. Dao sam tamo linkove pa čitaj brate ko je to zaključio. Evo npr. šta se kaže u onoj Ajkovoj adresi:
The Soviet Union now has--in the combined category of scientists and engineers--a greater number than the United States. And it is producing graduates in these fields at a much faster rate. Recent studies of the educational standards of the Soviet Union show that this gain in quantity can no longer be considered offset by lack of quality. This trend is disturbing. Indeed, according to my scientific advisers, this is for the American people the most critical problem of all.


Ajka je takođe npr. izrazito uznemirio izvještajtzv. Komisije Gejzera (osnovane neposredno poslije Sputnjika), gdje je ekonomska snaga SSSR-a procjenjena na nešto više od trećine američkog GDP-a, ali da SSSR na obrazovanje troši 10%, a SAD samo 4% istog.

4.Nikakva dokumentacija nije stajala ni u kakvoj akademiji. Država je početkom 5o-tih sve resurse bacila na hidrogensku bombu i na balističke rakete. Koroljev i njegov tim (Tihonravov i Keljdiš) su taj predlog iznjeli pred Vladu '55. kada je raketa P-7 bila u završnoj fazi. Predlog je podržan i na njemu se počelo raditi odmah nakon uspješnog lansiranja P-7.

5. O kakvom pitanju
mogu li bez čoveka (Koroljeva) koji je bio u središtu svih njihovih najvećih dotadašnjih uspeha uopšte izgurati do kraja takav zahtevan projekat.
ti pričaš?

Pa koje razvio Proton?
Koroljev je konkurisao sa svojim projektom, ali je primlljen projekt Čelomeja.
Ko je onda razvio program Energija-Buran .., da nije Koroljev ustao iz groba?

6.E a o Beriji nemoj majke ti ništa da pišeš, vjeruj mi blagog pojma nemaš o kome pričaš.

I na kraju ja znam da je vama liberalima (a danas ste vi etalon i za dogmatizam i za pojam vjernik) teško prihvatiti da je sovjetsko obrazovanje bilo bolje, ali šta da ja radim?

Pa nije bez veze (čini mi se) Kenedi izjavio otprilike ovako nešto - ili ćemo učiti matematiku i fiziku ili ruski i to je bila konstanta, jer je i Regan (po Bžežinskom) jednom prilikom rekao da je obrazovanje najjače oružje Rusa.

p.s. I što je glavno to uopšte nije tema mog bloga.



docsumann docsumann 06:59 16.06.2017

Re: Za nas obrazovane u socijalizmu/komunizmu

Evo ti ga ovde na praksi u srednjoj školi.


sori, apostata, alć fotka je takva da si i moj avatar mogao da ubaciš umjesto njegovog lica
docsumann docsumann 07:03 16.06.2017

Re: Za nas obrazovane u socijalizmu/komunizmu

I na kraju ja znam da je vama liberalima (a danas ste vi etalon i za dogmatizam i za pojam vjernik) teško prihvatiti da je sovjetsko obrazovanje bilo bolje, ali šta da ja radim?


pecni ga usput i za ekspanziju sporta u istočnom bloku ...

emsiemsi emsiemsi 07:03 16.06.2017

Re: Za nas obrazovane u socijalizmu/komunizmu

docsumann
Evo ti ga ovde na praksi u srednjoj školi.


sori, apostata, alć fotka je takva da si i moj avatar mogao da ubaciš umjesto njegovog lica

Ма дај ти оне неке своје кркане да видимо каква је њихова улога у образовном процесу.
docsumann docsumann 07:14 16.06.2017

Re: Za nas obrazovane u socijalizmu/komunizmu

emsiemsi
docsumann
Evo ti ga ovde na praksi u srednjoj školi.


sori, apostata, alć fotka je takva da si i moj avatar mogao da ubaciš umjesto njegovog lica

Ма дај ти оне неке своје кркане да видимо каква је њихова улога у образовном процесу.


iznenadićeš se na odgovoru, a on glasi - ogromna!

obrazovanje ne isključuje fizičko vaspitanje. štaviše, sklon sam starogrčkom modelu.
nisu džabe moji favoriti višestruki olimpijski šampioni Platon i Pitagora.

a kad pogledaš "grafik" uticaja jednog Arnolda na globalnu fitnes kulturu, te kasniji uticaj na mlade mnogih kreatura koje redovno prilažem na blogu, jasno ti je da nam si ne mogu pomoći.


nadam se da si WSM propratio, bila dobra borba.
a u Septembru očekujem jednako zanimljivu Olimpiju. ima zajedno da gledamo
apostata apostata 07:49 16.06.2017

Re: Za nas obrazovane u socijalizmu/komunizmu

docsumann
Evo ti ga ovde na praksi u srednjoj školi.


sori, apostata, alć fotka je takva da si i moj avatar mogao da ubaciš umjesto njegovog lica

Pa ljudi to je negdje 1950, a on nije medijska ličnost.

Evo ista, al malo bolja

narcis narcis 20:20 14.06.2017

odavno

mi jedan ovoliki čaršaf od texta nije zadržao pažnju do kraja. čak nisam pokušao da ga čitam nakoso.
G.Cross G.Cross 21:43 14.06.2017

Ja sam najvise naucio od svog oca

Odlican tekst apostata(o).

Nadam se da ce biti i treci deo.

Naime, ja verujem da ce sa vremenom Internet revolucija ostaviti jedan od najvecih uticaja bas na obrazovanje.

Kada sa jedan ili dva klika mozes da dodjes do bilo koje raspolozive informacije, ucenje cinjenica postaje besmisleno.

Ucenje kako da se misli ce ponovo postati vazno.

I po meni veoma vazno, ucenje i uopste razvoj vrednosnog sitema deteta moze da se vrati tamo gde i pripada , u porodicu.

----


Mali otklon od teme, a mozda i nije.

Pricam danas sa prijateljem amerom , imamo decu u istom razredu, on je veliki ljubitelj self driven cars.

I kaze on meni: "Procitah danas da deca rodjena 2025 nece imati potrebu da nauce da voze kola "


Ja mu odgovorih " nije to nista, pa ni deca rodjena 1825 nisu imala potrebu da nauce da voze kola "
bene_geserit bene_geserit 05:36 16.06.2017

Re: Ja sam najvise naucio od svog oca

G.Cross
ucenje i uopste razvoj vrednosnog sitema deteta moze da se vrati tamo gde i pripada , u porodicu.

Nisam bas nesto siguran u vezi ovoga.
U teoriji zvuci dobro, ali znam nesto ljudi koji su homeschooling i ima medju njima solidnih kretena, vise nego sto mozes ovako da sretnes.
A jedan od najvaznijih aspekata skole je socijalizacija.

Tako da ako mislis na ulogu koju porodica ima i danas (dopunjuje se sa obrazovnim sistemom) onda da, ali ako pricas o homeschooling-u to mi deluje da moze da donese vise stete nego koristi.
Черевићан Черевићан 00:32 15.06.2017

ioci causa

Do korjenitih promjena doći će


колико знања, мислим,кое школе,
дилемишеш слуђен сам сасобом,
лопту пимплуј, пумпај силиконе,
успех брате / сестро је претобом
myredneckself myredneckself 11:42 15.06.2017

Re: ioci causa

Čer
...лопту пимплуј, пумпај силиконе,
успех брате / сестро је претобом




Ili, isto tako samo malo drugačije, khmm...

Na primer situacija: u današnje vreme, (u buduće možda još drugačije, ko zna?) odluči mladac da smogne snage da zaviri u daleku prošlost i pogleda malo prastari film i onog čikicu Orsona Velsa.
Attention span taki i taki, ubrzo se on smori pritisne dugmence i pita, šta je rosebud, dođavola?
A search engine, jelte, počne da izlistava rezultat.
On prekine gledanje filma kad je tako u mogućnosti.

U međuvremenu...po internetu ima mnogo pridika i kukumavčenja matoraca kontra mladih, otkako je sveta i veka. (efebifobija - strah od mladih) Za ovu fobiju sam saznala čitajući davno jedan članak u Guardianu o današnjoj mladeži, u kom piše:

Na jednom grobu starom 6000 godina, u starom Egiptu, kažu ima natpis o nepristojnoj, sebičnoj mladeži koja ništa ne uči i ne radi, ne poštuje starije, samo banči po mehanama i nema nimalo samokontrole.
A ima i mnogo nekih koje se pripisuju starim Grcima od Hesioda, Platona, Sokrata...do Petra Pustinjaka, krstaša i francuskog sveštenika (ne garantuje se autentičnost, mnogi spadaju u one falš citate).
Peter the Hermit:
The young people of today think of nothing but themselves. They have no reverence for parents or old age. They are impatient of all restraint ... As for the girls, they are forward, immodest and unladylike in speech, behaviour and dress.
Zar ovo ne zvuči kao da je danas rečeno?
Tako to ide, svako vreme ima svoje breme.
A civilizaciji još nije kraj zbog bunta buntovnika bez razloga.
I malo optimizma, nikad nije bilo da nekako nije bilo.
To zvocamo samo mi, mladi u staroj koži jer, ostarili pa zaboravili...

Apostato, i da vidimo ubrzo i onaj o postmodernizmu.
Mene posebno zanimaju oni bliže našem vremenu, oni što su ih godinama učili da su oni vrlo special.
tasadebeli tasadebeli 04:48 15.06.2017

Трећи слој

Језик

Ta konceptualizacija jezika je, kako to kaže Bart, imala nesagledive posljedice na shvatanje humanističkih nauka: ... sve što je u vezi sa jezikom dovedeno je na izvjestan način u pitanje: filozofija, humanističke nauke, književnost." .., a sa njima je naravno pod sumnju stavljena i opravdanost vaspitanja čovjeka.



Отуд и покушаји прављења појединачних метајезика ( "специјализација" ? ) за сваку од тих области посебно која нас је у крајњој линији данас


I kao da sve to nije bilo dovoljno, nego se onda kao šlag na tortu pojavio još i postmodernizam.



довела скоро до потпуне испражњености речи од њиховог значења, те последично и релативизације свега, ама баш свега, па и онога на чему Човек почива од када постоји.


Технологија само убрзава те процесе, па нам зато данас речи које изговарамо разговарајући међусобно у покушајима да дођемо до Истине некако шупље одзвањају свемиром јер су те речи постале важније ономе ко их изговара него онима којима су упућене, а који их и не чују у свеопштој постмодернистичкој буци на крају 20. и почетком 21. века.


Предсказање?







Прича о две стране клацкалице


E sada postavlja se pitanje da li je takav čovjek uopšte potreban danas?
Što se mene tiče potreban je ... i te kako potreban. Štaviše ja smatram da je 2,5 milenijuma star sukob gore pomenute dvije paideje, danas ključni antropološki problem.




Крећући се између те две стране читав свој живот, претежући час на једну, час на другу страну, а опет све у покушајима да одржим равнотежу између та два, поставио сам себи неке стубове на којима почива то што говорим и радим са децом, и школском децом и оном у свом окружењу.

Тих стубова је четири, као четири ноге столице на којој се седи и ипак се не нагиње често час на једну, час на другу страну као на поменутој клацкалици.

Једна од тих ногу те моје родитељско-педагошко-маставничке столице на којој седим јесте реченица која нам је остала сачувана већ неких 1700 година, из четвртог века, од Јована Златоустог:

"Нема боље педагогије од волети и бити вољен."

Или, у преводу:

„Evo moje tajne. Sasvim je jednostavna: čovek samo srcem dobro vidi. Bitno je očima nevidljivo…”
„Bitno je očima nevidljivo”, ponovi mali princ da bi zapamtio.
„Vreme koje si uložio u svoju ružu učinilo je tako dragocenom.”
„Vreme koje sam uložio u svoju ružu…” reče mali princ da bi zapamtio.
„Ljudi su zaboravili tu istinu”, reče lisica. „Ali ti ne bi trebao da zaboraviš. Ti si zauvek odgovoran za ono što si pripitomio. Ti si odgovoran za svoju ružu…”
„Ja sam odgovoran za svoju ružu”, ponovi mali princ da bi zapamtio…


Преостале три ноге столице би се могле најкраће показати кроз три видео клипа. Знам да качење клипова оптерећује пост, па се он тешко отвара, и зато ћу те клипове само линковати:


ЛИНК 1

ЛИНК 2

ЛИНК 3


Та моја столица са четири ноге ме ипак држи стабилним без обзира на све покушаје научних теорија и "научних теорија" о образовању и васпитању наталожених у нашем знању које би ме терале да се непрестано нагињем час на једну страну час на другу страну на тој клацкалици и тако можда у једном тренутку и сам изгубим равнотежу и паднем ударивши о тврду земљу.

Све остало, методике наставних предмета, филозофске, социјалне, педагошке, психолошке и лингвистичке теорије на које се неминовно ослањам у свему томе ипак имају секундарни значај у односу на те четири ноге столице која ми омогућава да се не занесем превише на неку страну на тој клацкалици.

ephemeris ephemeris 12:39 15.06.2017

Ovako se radi reforma obrazovanja

docsumann docsumann 13:24 15.06.2017

zvučalo je tako poetski...


i want to jump from the shoulder of the giant...

kad ono ...




P.S. I just play with blog editing tools
alselone alselone 16:17 15.06.2017

Pozdrav sa osnivačke sednice

Trump transferzale San Diego - Novi Sad. Predsedavajući par Bene Geserit i Alselone dogovorili su značajnu saradnju na propagiranju vrednosti Velike Narandže tokom setnje kroz prelepi Torrey Pines i Ginis pivo kasnije.

Molim zainteresovane da se jave u inbox.
nsarski nsarski 16:23 15.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

Molim zainteresovane da se jave u inbox.

Jbg, ja ću u utorak biti u Big Apple (malo daleko od Oranges), ali vam želim lep provod i dobro druženje. Pomenite i drmnite koju za nas uskraćene.
floki floki 17:21 15.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

vrlo rado, samo ste malo u pripizdini, gledano odavde... :)
alselone alselone 17:27 15.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

Osnivacka skupstina zavsena sinoc, samo sto nisam pustio komentar, ostao mi otvoren u brauzeru do jutros. Potpuno me je obuzela covfefe logika naseg (primetiti pravilnu upotrebnu prisvojne zamenice) predsednika.

Sada ocekujem navalu komentara i borbu za pozicije unutar transferzale.

Pomenite i drmnite koju za nas uskraćene.

Done and done!
bene_geserit bene_geserit 04:30 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

To je otprilike ovako izgledalo (moram da cuvam Alseov identitet, pa sam nasao nesto najpribliznije na Internetu):

uz neizbezne hitove ovog tipa:

gde su mladi narastaji demostrirali baratanje hladnim oruzjem u folklornoj sekciji.

Alselone se zapanjujuce dobro uklopio. Slike kako igra kolo i peva pesmu o Trampu saljem na pp uz odgovarajucu novcanu naknadu.
srdjan.pajic srdjan.pajic 06:48 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

Osnivacka skupstina zavsena sinoc, samo sto nisam pustio komentar, ostao mi otvoren u brauzeru do jutros. Potpuno me je obuzela covfefe logika naseg (primetiti pravilnu upotrebnu prisvojne zamenice) predsednika.


A jeste li i kukuljice prigodne nosili, i u obliznjem getou zapalili krst casni ispred kolibe kakvog izgladnelog crnca, kolibu takodje .

Zezam se, alse, ljubomoran sam, varas me tu sa nekim nacosima i wannabe libertarijancima, bruka! Jel planiras jos neki dolazak u ove nase pasivne krajeve, ili je sad sve dalje poslom u Top Gun-u?

maksa83 maksa83 07:25 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

Alselone se zapanjujuce dobro uklopio. Slike kako igra kolo i peva pesmu o Trampu saljem na pp uz odgovarajucu novcanu naknadu.

Je l' bilo:

Majkl Fline mlad majore,
komandante Karoline Severne,

Karoline i Kabula,
đe se šeće avgan bula...
floki floki 10:43 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

jeste okupili i vecinu familije vojvode pop-momcila, blazenopocivseg, na osnivackoj sednici?

ja ovde oko frankfurta mogu eventualno da nahvatam bivsu ekipu ljube zemunca, radeta caldovica cente, majmuna vukovica i druge vidjenije ljude...

docim da su ostali u komsiluku tu...
maksa83 maksa83 10:54 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

jeste okupili i vecinu familije vojvode pop-momcila, blazenopocivseg, na osnivackoj sednici?

Ne, za to moraju u neprijateljski severni Obamin Ilinoj, Čikago i okolina. Eventualno da probaju preko Trampove srpske Indijane da se ušunjaju, ali moraju da prođu kroz Garry, Indiana, a to mesto ni ptice ne pokuavaju da prelete.
floki floki 10:57 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

ja koliko znam, momcilo je ziveo u san dijegu, ne u cikagu...
maksa83 maksa83 11:09 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

ja koliko znam, momcilo je ziveo u san dijegu, ne u cikagu...

E, ako koza laže pesma ne laže:

floki floki 11:22 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

ma pesnicka sloboda izgleda...
ako je verovati vikici, momcilo je ziveo u san marcos-u, pa bacio escajg u san dijegu...
cekaj bre, jbt, sta se mi tu raspravljamo, valjda bene zna kakav VIP komsiluk ima ili nema... :)

edit: a mislim da je cikago suvise rizican, sta da im bane domazet na sednicu pa dobiju svi redom po picci?
emsiemsi emsiemsi 11:33 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

maksa83
Alselone se zapanjujuce dobro uklopio. Slike kako igra kolo i peva pesmu o Trampu saljem na pp uz odgovarajucu novcanu naknadu.

Je l' bilo:

Majkl Fline mlad majore,
komandante Karoline Severne,

Karoline i Kabula,
đe se šeće avgan bula...

Милина када Србин нађе рођенога у туђини !
srdjan.pajic srdjan.pajic 12:55 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

maksa83
jeste okupili i vecinu familije vojvode pop-momcila, blazenopocivseg, na osnivackoj sednici?

Ne, za to moraju u neprijateljski severni Obamin Ilinoj, Čikago i okolina. Eventualno da probaju preko Trampove srpske Indijane da se ušunjaju, ali moraju da prođu kroz Garry, Indiana, a to mesto ni ptice ne pokuavaju da prelete.



Juce saznah sasvim slucajno, i to ne wikipedijom, nego boravkom na licinom mestu, u muzeju u Trebinju, da je Jovan Ducic ziveo poslednjih nekoliko godina i umro u pomenutom Geriju, u Indijani. Koja je njega muka naterala tamo da ode ostalo mi je nejasno (jer se poseta muzeju za mene uglavnom svela na jurnjavu za detetom u pokusajima da sprecim vecu stetu na eksponatima, mahom nekim glavama i delovima tela isklesanim u kamenu, u 1. do 3. veku n.e.).

Inace, za one sa malo avanturizma u sebi, a koje put nikad nije naveo na tu stranu, istocnu Hercegovinu, da preporucim lep izlet: Dubrovnik, Trebinje, Bileca, Gacko, Tjentiste, NP Sutjeska, i onda prelaz preko Drine podno Foce (Srbinja), pa nazad, ka Scepan polju, a posle toga kanjon Pive, preko Mratinja, i onda dalje Pluzine, Niksic, Vilusi, i na kraju Morinj. Sasvim fina voznja, uz redak saobracaj, uz nekoliko malo zajebanijih detalja, ovaj deo na istocnoj obali Drine, do granicnog prelaza (relativno los put i dosta raftera), i dobro, malo krivinjanja uskim putem oko Tjentista, ali nista ni priblizno ekstremno kao sto je, recimo, trazenje plaze na rtu Veslo, bez navigacije, po secanju koje je izbledelo u prohujalim godinama*).

*Tu je dosta pouzdan znak da se nalazite na stranputici kad preko nigde ucrtanog austrougarca vidite razapetu paukovu mrezu izmedju drveca. Tad treba okrenuti auto i pokusati drugim smerom, jer ovim, ocigledno, niko nije odavno prolazio.











emsiemsi emsiemsi 13:01 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

srdjan.pajic
maksa83
jeste okupili i vecinu familije vojvode pop-momcila, blazenopocivseg, na osnivackoj sednici?

Ne, za to moraju u neprijateljski severni Obamin Ilinoj, Čikago i okolina. Eventualno da probaju preko Trampove srpske Indijane da se ušunjaju, ali moraju da prođu kroz Garry, Indiana, a to mesto ni ptice ne pokuavaju da prelete.



Juce saznah zasvim slucajno, i to ne wikipedijom, nego boravkom na licinom mestu, u muzeju u Trebinju, da je Jovan Ducic ziveo poslednjih nekoliko godina i umro u pomenutom Geriju, u Indijani. Koja je njega muka naterala tamo da ode, ostalo mi je nejasno.





Како ти није јасно !?
Та мука се звала бити Србин.
srdjan.pajic srdjan.pajic 13:07 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

Dobro je, Carli, znamo to.
maksa83 maksa83 13:14 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

Juce saznah sasvim slucajno, i to ne wikipedijom, nego boravkom na licinom mestu, u muzeju u Trebinju, da je Jovan Ducic ziveo poslednjih nekoliko godina i umro u pomenutom Geriju, u Indijani. Koja je njega muka naterala tamo da ode ostalo mi je nejasno

Do white flighta osamdesetih to je bilo jedno lepo, idilično šljakersko mesto, drvored, kućice, travnjaci.

Sada se tamo ne zaustavlja ni na semaforu.
emsiemsi emsiemsi 13:24 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

srdjan.pajic
Dobro je, Carli, znamo to.

Не знате !
Зато и подсећам.
docsumann docsumann 13:40 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

emsiemsi
srdjan.pajic
Dobro je, Carli, znamo to.

Не знате !
Зато и подсећам.


Ich bin Srbin

emsiemsi emsiemsi 13:48 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

docsumann
emsiemsi
srdjan.pajic
Dobro je, Carli, znamo to.

Не знате !
Зато и подсећам.


Ich bin Srbin


Mich auch !
alselone alselone 15:28 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

To je otprilike ovako izgledalo


Zaboravio si da dodas kako smo imali raspete rakunske koze okolo i Pajicevu sliku u koju smo pucali iz revolvera kad je pivo proradilo.

Bilo je nesto najpribliznije ovom.


Jel planiras jos neki dolazak u ove nase pasivne krajeve, ili je sad sve dalje poslom u Top Gun-u?

Projekat je Top Gun lokacija, konsultant je iz The pasivnih krajeva a nasa "official fabrika" je u Hjustonu. E, jebem li ga gde cu sledeci put da dodjem.
alselone alselone 15:32 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

E, da, upoznam nekog lika sto se lozi da je kauboj. Tamo je iz tvog kraja Pajke. I sad pita on mene, naravno, kakvo je stanje kod nas u drzavi povodom kupovine i legalizacije oruzja. NIje mogao da sakrije razocarenje kada sam mu rekao da mogu da se kupe samo pistolji i lovacko oruzje, ne moze automatsko. Verovatno je mislio da kod nas svako ima po kalas u kuci. ONda me je pitao onako snuzdeno - pa je l' moze makar poluautomatsko?

Reko - ne moze. E, jebiga, tu sam ga izgubio potpuno.
tadejus tadejus 16:25 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

alselone
E, da, upoznam nekog lika sto se lozi da je kauboj. Tamo je iz tvog kraja Pajke. I sad pita on mene, naravno, kakvo je stanje kod nas u drzavi povodom kupovine i legalizacije oruzja. NIje mogao da sakrije razocarenje kada sam mu rekao da mogu da se kupe samo pistolji i lovacko oruzje, ne moze automatsko. Verovatno je mislio da kod nas svako ima po kalas u kuci. ONda me je pitao onako snuzdeno - pa je l' moze makar poluautomatsko?

Reko - ne moze. E, jebiga, tu sam ga izgubio potpuno.


e baš si cruel..
mogao si mu reći da je to tako samo na papiru a u stvarnosti svi imamo omanji arsenal kod kuće..
ne bi puno ni slagao..
bivša svekrva moje sestre imala je dozvolu za 5 dugih cijevi (radila je u tzv. vojnom odsjeku)..
a pouzdano znam za tipa kome su pri obilasku sela i razoružavanju življa, tamo negdje 1997, 8 našli tenk u štali..
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:45 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

tadejus
alselone
E, da, upoznam nekog lika sto se lozi da je kauboj. Tamo je iz tvog kraja Pajke. I sad pita on mene, naravno, kakvo je stanje kod nas u drzavi povodom kupovine i legalizacije oruzja. NIje mogao da sakrije razocarenje kada sam mu rekao da mogu da se kupe samo pistolji i lovacko oruzje, ne moze automatsko. Verovatno je mislio da kod nas svako ima po kalas u kuci. ONda me je pitao onako snuzdeno - pa je l' moze makar poluautomatsko?

Reko - ne moze. E, jebiga, tu sam ga izgubio potpuno.


e baš si cruel..
mogao si mu reći da je to tako samo na papiru a u stvarnosti svi imamo omanji arsenal kod kuće..
ne bi puno ni slagao..
bivša svekrva moje sestre imala je dozvolu za 5 dugih cijevi (radila je u tzv. vojnom odsjeku)..
a pouzdano znam za tipa kome su pri obilasku sela i razoružavanju življa, tamo negdje 1997, 8 našli tenk u štali..


A bio je i onaj neki junak sto je na svadbu dosao - samohotkom (sa 30-mm protivavionskim topom). Ali to su bila luda vremena...

I mene je ovde neki tip, NRA instruktor, par puta spopadao da se obavezno naoruzam, pa da mi on odrzi cas ili dva, da dobijem dozvolu, ko covek, za nosenje concealed firearm-a. Covek ima svoje streliste u zadnjem dvoristu, gde roka iz svega zivog, kad se malo iznervira. A prati i sve ove Milancetove web sajtove, teoreticare zavere, gledace u plecku, i prezivljare (survivalists) i onda, shodno tome, ima kompet atomsko skloniste, sa hranom, vodom i municijom da prezivi tri do pet godina. A na ulaznim vratima mu pise: "Never mind the dog, be aware of the owner!". Imamo mi takvih budala koliko hoces.

myredneckself myredneckself 17:42 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

floki
edit: a mislim da je cikago suvise rizican, sta da im bane domazet na sednicu pa dobiju svi redom po picci?

Domazet, s podrškom hipstera iz Bruklina.
alselone alselone 18:43 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice


Domazet, s podrškom hipstera iz Bruklina.


Domazet s podrskom horde besnih slepih miseva.

Posto je sad imun na njiih onda im je posto alfa jata:

- Letite moji lepotani, letite
(Zlokoban smeh)
krkar krkar 20:26 16.06.2017

Što seljak ukrade

a pouzdano znam za tipa kome su pri obilasku sela i razoružavanju življa, tamo negdje 1997, 8 našli tenk u štali..


Neke 1976. bila vojna vežba na potezu Drvar - Oštrelj - Bosanski Petrovac. Naš kućni prijatelj bio rezervni kapetan ili major, načelnik vojne bolnice. Smeste ih na neko malo veće imanje. Ovaj hteo da svi spavaju u velikom seniku, gazda se sav presamitio pa bolje vam ovamo, pa onamo, pa ajte oficiri u kuću a vojska može na livadu...

Dok su oni ipak sređivali senik za sebe nađu ispod sena Šermana. Potpuno ispravam, sa oznakama JNA. Obaveste vojnu policiju, ovi pritisnu seljaka, pokaže im gde je municija, pun borbeni komplet ni jedan metak nije ispaljen bio.

Tenk je nestao na manevrima 1957. Nisu imali čime da ga izvuku i ostave ga dok ne dođu po njega. Kad su došli - nema ga. Ispitivali i ništa, digli ruke.

Seljak nije umeo da ga vozi, palio ga jednom godišnje, držo u suvom i toplom i na kraju završio u muzeju.

Nešto slično je bilo i između Zlatara i Golije, ne znam kako se to tačno zove. Tamo majstor bio maznuo tenk za izvlačenje i godinama njime vukao šumu dok ga neko od seljana nije prijavio kad su se posvađali. Upoznao sam sina toga što ga je maznmuo, bio u seoskom turizmu. Ima na zidu sliku ćaleta kako tenkom vuče balvane.
krkar krkar 20:34 16.06.2017

Re: Što seljak ukrade

P.S.

Još ovo iako žurim:

Svojevremeno 198x sleti jedriličar jednosedom jedrilicom visokih performansi Vuk-T negde u neko selo, klasično vanaerodromsko sletanje. Javi se u klub, obično ili dođe avion ako ima slobodan i ako je livada zgodna za šlepovanje u vazduh ili kola sa prikolicom pa se rastave krila i vozi kopnom. Ali bilo kasno i on prenoći kod nekog. Dođu sutradan - jedrilice nema. Milicija, istraga, ludilo - nema. Na kraju digli ruke.

Pre nekoh 7-8 godina zatekne se ne znam više ni kako ni zašto moj prijatelj u tom selu. Takođe jedriličar ali nije ni znao za slučaj niti su oni znali da je on jedriličar. Uglavnom ne sećam se više jesu mu pokazali ili kazali ili je sam našao - uglavnom nađe on Vuka u nekoj šupi, ambaru, šta li. Na prvi pogled u dobrom stanju. Krila skinuta kako treba (nije teško a ilogično je), naslonjena na zid.

Kad je već bio uhvaćen seljak priznao da je maznuo jer se "nikad ne zna čemu može da posluži".

Kad su pregledali Vuka ustanovili da je neupotrebljiv. Krila se izvitoperila od pogrešnog stajanja a za trup niko nije hteo/smeo da potpiše resurs ni plovidbenost. Izvadili 2 instrumenta i to je sve. Novi Vuk koštao je red veličine 3-4 Golfa.
niccolo niccolo 20:45 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

da preporucim lep izlet

Daj detaljnije, šta ima da se vidi?
zilikaka zilikaka 20:49 16.06.2017

Re: Što seljak ukrade

Šta bre, u Čenti, na poligonu. Sve ravno, vidi se s druma, imali par olupina tenkova da vežbaju gađanje al redom tako rastureni nestali jedan po jedan.
Moš misliti koliko tu bilo gvoždja na prodaju.
Očistili sve, ko metlom.
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:02 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

niccolo
da preporucim lep izlet

Daj detaljnije, šta ima da se vidi?


Priroda je nevidjeno lepa, na nekim mestima izgleda kao da si usred Kolorada. Osim toga, nema nista, samo zaboravljeni ili napusteni zaseoci. .

NP je jako lep za hajkove, koliko sam video staze su uredno izmarkirane, sve besprekorno cisto i uredno, a opet divljina kakve nema u Srbiji, recimo, ili je ja barem nisam video. Da, tu i tamo ima poneko zaostalo minsko polje, ali i to je, cini se, uredno obelezeno .

E, da, hidroelektrana Mratinje je cudo, mislim, ako se lozis na te velike gradjevinske poduhvate na nevidjeno zajebanim mestima. Plus Pivsko jezero, jako lepo, meni licno je kanjon Pive lepsi od kanjona Tare, a on je stvarno fin.

myredneckself myredneckself 21:04 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

Letite moji lepotani, letite



maksa83 maksa83 22:28 16.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

(Zlokoban smeh)

Kad reče zlokoban smeh, može neko od Trampovih Svedoka da mi objasni ovu najnoviju foru sa Kubom i naprasnim ukidanjem Obaminog sporazuma? Mislim, šta kaže zero_hedge i sl. alt-rajt tinfojl het kanali, koji je to deo plana uklanjanja deep gov i Vraćanja Mira u Svetu i Sloge Među Ljudima koje je Hilari zavadila?

Ili da poverujemo libtard propagandi koja kaže da je to prosto potez čoveka koji ima svoje hotele na Floridi, i ne želi da njegovi potencijalni gosti odu 150 km dalje i ostave pare zlom i pokvarenom kubanskom narodu umesto njemu, sirotom i napaćenom Predsedniku?

Mislim, znam da je istina kao luk - ima puno slojeva (+ hoće i da smrdi i štipa za oči), ali dajte neko objašnjenje, makar i glupo.

blogov_kolac blogov_kolac 01:03 17.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

maksa83
Mislim, znam da je istina kao luk - ima puno slojeva (+ hoće i da smrdi i štipa za oči), ali dajte neko objašnjenje, makar i glupo.

Po mom skromnom mišljenju, svi koji misle da se Donald Tramp previše zaleteo i grdno zažalio što se upustio u predsednički posao za koji očito nije kompetentan - nemaju pojma kako egomanijaci funkcionišu. Iz njegovog ugla ovo je nešto najbolje što mu se dogodilo u ovom životu, u prethodnih sto i što će mu se desiti u sledećih sto života, i instiktivno već sada pokušava da se obezbedi i za sledeći mandat 2020 godine. Svestan je da popular vote može samo još ubedljivije da izgubi nego prošli put, tako da pokušava da cementira najosetljivije sving države poput upravo Floride, kao i one "proleterske" koje je preoteo demokratama, pa da podršku koju ima još bolje preraspodeli, pa opet na elektrolate da izvuče pobedu.

Ovakvim potezom znatno povećava svoje šanse da zadrži Floridu gde je ogromna populacija kubanskih emigranata - mada znam da je u Srbistanu teško objašnjavati da kubanski komunistički raj koji su stvorili veliki Fidel i Če najviše mrze oni koji su iz tog "raja" jedva izvukli svoju glavu i porodice, a na obližnjoj Floridi u praksi videli kako neka država i privreda mogu da funkcionišu. Ista Trampova motivacija važi i za pojedine skorašnje kontroverzne poteze koji globalno više štete Americi kao državi u celini, poput pojedinih nepotrebno izazvanih trgovinskih ratova, kao i po mnogim parametrima jedan od ubedljivo najsramnijih poteza u celokupnoj američkoj istoriji u vidu istupanja iz Pariskog sporazuma o klimi. Ali kratkoročno od njih će jako da profitira kod američkog industrijskog proleterijata i radnika u energetskom sektoru na dan sledećih izbora. Ono što on čini mi se ne shvata je da ako ovako nastavi zadržaće sebi sve te najosetljivije izborne savezne države koje su presudile u njegovu korist, ali jako rizikuje da pogubi čak i neka višedecenijska uporišta republikanaca jer bi mogao skroz da se ogadi njihovom umerenom krilu i mnogo većem delu bele srednje klase nego na prošlim izborima.
blogov_kolac blogov_kolac 01:18 17.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

A da dodam tu i još nešto oko Kube, mada ponavljam, ne znam koliko to ima ikakvog smisla objašnjavati u Srbiji koja na tu užasnu državnu tvorevinu gleda kroz romantizovane naočare - za ovo što se noćas dogodilo ogromnu zaslugu imaju i njihove komunjare na čelu sa Raulom Kastrom. Oni nisu na pruženu ruku USA od strane Obame odreagovali kao na iznenadnu veliku priliku koja im se ukazala da se izvuku iz sopstvenih g*vana u koju su uvukli svoj narod i držali ga u njima tolike decenije, nego maltene da su oni bili ti koji su dali neke ustupke, pa je prioritet Vođe i Partije bio povodom toga da demonstrira svom narodu da to nije nikakvo skretanje sa puta velikog Fidela i revolucije, čija smrt nije iskorišćena za otvaranje novog lista i preko potrebnih sveobuhvatnih reformi ka potpuno drugačijem političkom i ekonomskom sistemu.

Budale ne shvataju da im je taj iznenadni američki kanal bio poslednja nada, nema sada više ni Venecuele da ih izdržava otkad su cene nafte ušle u normalu, niti Rusima pada na pamet da zbog njih gologuzana rizikuju odnose sa za njih najpoželjnijim USA predsednikom u istoriji. A Kina osim rizika pogoršanja odnosa sa USA, upravo ima neke jako krupne trgovinsko strateške planove oko Centralne Amerike gde bi renesansa odnosa sa Kubom u vidu veštačkog održavanja u životu odavno mrtve ekonomije sve upropastilo, pogotovo što glavna struja kineske kom-partije svoje nasleđene "saveznike" iz Maovih vremena Severnu Koreju i Kubu doživljava kao veliku blamažu i teret za ono kako Kina danas želi da se pozicionira na svetskoj sceni, i kako želi da bude viđena u očima ostatka sveta.

Tako da ovakvoj Kubi koja neće da prizna očigledan ćorsokak u kojem se nalazi, a još manje su njeni prinudni upravnici voljni da bilo šta bitnije promene da se takvo stanje značajnije promeni, već su uglavnom u "i posle Fidela Fidel" fazi... nije potrebna podrška nego saučešće!
bene_geserit bene_geserit 05:24 17.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

maksa83
može neko od Trampovih Svedoka da mi objasni ovu najnoviju foru sa Kubom i naprasnim ukidanjem Obaminog sporazuma?

E kako si se uhvatio najnebitnije stvari, alt-right mediji se i ne bave time.

Trenutno najvise analiziraju nove sankcije rusima koje je izglasao Senat (bez jedina dva normalna coveka u istom, jedan sa krajnje desne strane, drugi sa krajnje leve - Rand Paul i Sanders).
Sankcije se ticu i EU firmi koje saradjuju sa rusima na severnom toku 2, i nikako se ne svidjaju nemcima, francuzima, i sl.
Bill koji je prosao Senat je takav da ogranicava mogucnost Predsednika da ih u buducnosti ukine (mora da prodje Kongres).

To je otprilike "dare" za Trampa (posto prodje Kongres, ide kod njega na potpis) da ako sme stavi veto (sto bi izvesno dovelo do ozbiljnog pokusaja impeachment-a).
Jebiga Deep State ima neogranicene resurse (medijske, sluzbe i sl.) da drzi Trampa "on ropes" anti-ruskom histerijom (ciji je jedini smisao da ne dozvoli trampu promenu spoljne politike prema Rusiji).
Trenutno je slab pa mora da igra njihovu igru (umesto da jednostavno otpusti Mueller-a i Rosenstein-a, pa nek probaju da ga impicuju ako smeju). Ako prezivi prvu godinu (i kad smeni Yellen posto joj istekne mandat) bice jaci, pa je ovo preventiva da ga ogranice na vreme sto se tice odnosa sa rusima.
bene_geserit bene_geserit 05:40 17.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

A druga stvar kojom se alt-right mediji bave je sa onim sto je stavljeno pod tepih turbo brzinom na MSM - napadom na GOP kongresmene mitraljezom i ranjavanjem Steve Scalise-a (pukom srecom je par njih imalo pistolje pa su ubili ludaka pre nego ih sve pobije) od strane radikalizovanog liberala (koji je recimo volontirao u Sandersovoj kampanji na DP primaries a o Trampu ostavlja razne sulude komentare na socijalnim mrezama.

Cela stvar je evidentno posledica mediskog linca koji protiv Trampa sprovode MSM i socijalni mediji. Jednom kada napravis da je socijalno prihvatljivo otseci predsedniku glavu i drzati je krvavu u ruci, ubiti ga nozevima u pozorisnoj predstavi, olepiti ga bezbol palicama, i koje su vec "performanse" izvodili suludi kreteni u zadnje vreme, doveo si i do toga da se pojavi ovakva neka budala.

Uostalom mi smo, u Djindjicevom slucaju, videli kako cela stvar ide.

A zamisli da je neko pravio performance u kojima odseca Obami glavu i bode ga nozevima i bezbol palicama, ili isto to za Hillary? Ne bi mogao da zivis od kukanja o rasizmu ili mizogniji, govoru mrznje i slicnim optuzbama.
maksa83 maksa83 05:57 17.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

Jebiga Deep State ima neogranicene resurse (medijske, sluzbe i sl.) da drzi Trampa "on ropes" anti-ruskom histerijom (ciji je jedini smisao da ne dozvoli trampu promenu spoljne politike prema Rusiji).

Pa dobro utvrdili smo davno da je to i motiv i lajtmotiv celog Trump cirkusa (naravno, odmah posle Zida i H1B viza, to mu je svakako na vr' agende ... al' kad bi se gađali Trump towerima), da se Exon i Rosgasneft bratski zagrle, zapevaju i zaoru po permafrostu i oslobode to što se milionima godina gomilalo, a za dobrobit čovečanstva.

Zato i pitam, wtf Kjuba?
bene_geserit bene_geserit 06:47 17.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

maksa83
Pa dobro utvrdili smo davno da je to i motiv i lajtmotiv celog Trump cirkusa (naravno, odmah posle Zida i H1B viza, to mu je svakako na vr' agende ... al' kad bi se gađali Trump towerima), da se Exon i Rosgasneft bratski zagrle, zapevaju i zaoru po permafrostu i oslobode to što se milionima godina gomilalo, a za dobrobit čovečanstva.

Trampov lajtmotiv je bio da dobije izbore, trenutno je da opstane na vlasti, a za 3 godine ce da bude da bude reizabran. A posto je Florida kljucna swing state na svakim izborima (bice i na sledecim), tu negde treba traziti razloge za Trampov potez vezan za Kubu.
Ne da me je posebno briga za to, slabo me zanima.
A vidim ne zanima ni alt-right medije.
emsiemsi emsiemsi 07:53 17.06.2017

Re: Što seljak ukrade

krkar
a pouzdano znam za tipa kome su pri obilasku sela i razoružavanju življa, tamo negdje 1997, 8 našli tenk u štali..


Neke 1976. bila vojna vežba na potezu Drvar - Oštrelj - Bosanski Petrovac. Naš kućni prijatelj bio rezervni kapetan ili major, načelnik vojne bolnice. Smeste ih na neko malo veće imanje. Ovaj hteo da svi spavaju u velikom seniku, gazda se sav presamitio pa bolje vam ovamo, pa onamo, pa ajte oficiri u kuću a vojska može na livadu...

Dok su oni ipak sređivali senik za sebe nađu ispod sena Šermana. Potpuno ispravam, sa oznakama JNA. Obaveste vojnu policiju, ovi pritisnu seljaka, pokaže im gde je municija, pun borbeni komplet ni jedan metak nije ispaljen bio.

Tenk je nestao na manevrima 1957. Nisu imali čime da ga izvuku i ostave ga dok ne dođu po njega. Kad su došli - nema ga. Ispitivali i ništa, digli ruke.

Seljak nije umeo da ga vozi, palio ga jednom godišnje, držo u suvom i toplom i na kraju završio u muzeju.

Nešto slično je bilo i između Zlatara i Golije, ne znam kako se to tačno zove. Tamo majstor bio maznuo tenk za izvlačenje i godinama njime vukao šumu dok ga neko od seljana nije prijavio kad su se posvađali. Upoznao sam sina toga što ga je maznmuo, bio u seoskom turizmu. Ima na zidu sliku ćaleta kako tenkom vuče balvane.

Када га кркар исприча, ту трава не расте !
Да га нема, требало би га измислити !
emsiemsi emsiemsi 07:56 17.06.2017

Re: Što seljak ukrade

krkar
P.S.

Još ovo iako žurim:

Svojevremeno 198x sleti jedriličar jednosedom jedrilicom visokih performansi Vuk-T negde u neko selo, klasično vanaerodromsko sletanje. Javi se u klub, obično ili dođe avion ako ima slobodan i ako je livada zgodna za šlepovanje u vazduh ili kola sa prikolicom pa se rastave krila i vozi kopnom. Ali bilo kasno i on prenoći kod nekog. Dođu sutradan - jedrilice nema. Milicija, istraga, ludilo - nema. Na kraju digli ruke.

Pre nekoh 7-8 godina zatekne se ne znam više ni kako ni zašto moj prijatelj u tom selu. Takođe jedriličar ali nije ni znao za slučaj niti su oni znali da je on jedriličar. Uglavnom ne sećam se više jesu mu pokazali ili kazali ili je sam našao - uglavnom nađe on Vuka u nekoj šupi, ambaru, šta li. Na prvi pogled u dobrom stanju. Krila skinuta kako treba (nije teško a ilogično je), naslonjena na zid.

Kad je već bio uhvaćen seljak priznao da je maznuo jer se "nikad ne zna čemu može da posluži".

Kad su pregledali Vuka ustanovili da je neupotrebljiv. Krila se izvitoperila od pogrešnog stajanja a za trup niko nije hteo/smeo da potpiše resurs ni plovidbenost. Izvadili 2 instrumenta i to je sve. Novi Vuk koštao je red veličine 3-4 Golfa.

Ловцима и риболовцима од ових твоји прича расту зазубице --- спусти мало лествицу !
emsiemsi emsiemsi 07:59 17.06.2017

Re: Što seljak ukrade

zilikaka
Šta bre, u Čenti, na poligonu. Sve ravno, vidi se s druma, imali par olupina tenkova da vežbaju gađanje al redom tako rastureni nestali jedan po jedan.
Moš misliti koliko tu bilo gvoždja na prodaju.
Očistili sve, ko metlom.

Ти секундарци били претече ДОСманлија који су претопили све тенкове којих су се дочепали --- или макар оне на које су им указали саветници за војне послове из пријатељских НАТО земаља.
emsiemsi emsiemsi 08:00 17.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

srdjan.pajic
niccolo
da preporucim lep izlet

Daj detaljnije, šta ima da se vidi?


Priroda je nevidjeno lepa, na nekim mestima izgleda kao da si usred Kolorada. Osim toga, nema nista, samo zaboravljeni ili napusteni zaseoci. .

(NP je jako lep za hajkove, koliko sam video staze su uredno izmarkirane, sve besprekorno cisto i uredno, a opet divljina kakve nema u Srbiji, recimo, ili je ja barem nisam video. Da, tu i tamo ima poneko zaostalo minsko polje, ali i to je, cini se, uredno obelezeno .)

E, da, hidroelektrana Mratinje je cudo, mislim, ako se lozis na te velike gradjevinske poduhvate na nevidjeno zajebanim mestima. Plus Pivsko jezero, jako lepo, meni licno je kanjon Pive lepsi od kanjona Tare, a on je stvarno fin.


Био док си ти (још) вукао шерпе по прашини !
И опет ћу.
emsiemsi emsiemsi 08:10 17.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

maksa83
Jebiga Deep State ima neogranicene resurse (medijske, sluzbe i sl.) da drzi Trampa "on ropes" anti-ruskom histerijom (ciji je jedini smisao da ne dozvoli trampu promenu spoljne politike prema Rusiji).

Pa dobro utvrdili smo davno da je to i motiv i lajtmotiv celog Trump cirkusa (naravno, odmah posle Zida i H1B viza, to mu je svakako na vr' agende ... al' kad bi se gađali Trump towerima), da se Exon i Rosgasneft bratski zagrle, zapevaju i zaoru po permafrostu i oslobode to što se milionima godina gomilalo, a za dobrobit čovečanstva.

Zato i pitam, wtf Kjuba?

Ма, нека се окреће пара !
Главно да смо зауставили Килари !
martin_krpan martin_krpan 09:09 17.06.2017

Re: Što seljak ukrade

emsiemsi
krkar
a pouzdano znam za tipa kome su pri obilasku sela i razoružavanju življa, tamo negdje 1997, 8 našli tenk u štali..


Neke 1976. bila vojna vežba na potezu Drvar - Oštrelj - Bosanski Petrovac. Naš kućni prijatelj bio rezervni kapetan ili major, načelnik vojne bolnice. Smeste ih na neko malo veće imanje. Ovaj hteo da svi spavaju u velikom seniku, gazda se sav presamitio pa bolje vam ovamo, pa onamo, pa ajte oficiri u kuću a vojska može na livadu...

Dok su oni ipak sređivali senik za sebe nađu ispod sena Šermana. Potpuno ispravam, sa oznakama JNA. Obaveste vojnu policiju, ovi pritisnu seljaka, pokaže im gde je municija, pun borbeni komplet ni jedan metak nije ispaljen bio.

Tenk je nestao na manevrima 1957. Nisu imali čime da ga izvuku i ostave ga dok ne dođu po njega. Kad su došli - nema ga. Ispitivali i ništa, digli ruke.

Seljak nije umeo da ga vozi, palio ga jednom godišnje, držo u suvom i toplom i na kraju završio u muzeju.

Nešto slično je bilo i između Zlatara i Golije, ne znam kako se to tačno zove. Tamo majstor bio maznuo tenk za izvlačenje i godinama njime vukao šumu dok ga neko od seljana nije prijavio kad su se posvađali. Upoznao sam sina toga što ga je maznmuo, bio u seoskom turizmu. Ima na zidu sliku ćaleta kako tenkom vuče balvane.

Када га кркар исприча, ту трава не расте !
Да га нема, требало би га измислити !

emsiemsi
krkar
P.S.

Još ovo iako žurim:

Svojevremeno 198x sleti jedriličar jednosedom jedrilicom visokih performansi Vuk-T negde u neko selo, klasično vanaerodromsko sletanje. Javi se u klub, obično ili dođe avion ako ima slobodan i ako je livada zgodna za šlepovanje u vazduh ili kola sa prikolicom pa se rastave krila i vozi kopnom. Ali bilo kasno i on prenoći kod nekog. Dođu sutradan - jedrilice nema. Milicija, istraga, ludilo - nema. Na kraju digli ruke.

Pre nekoh 7-8 godina zatekne se ne znam više ni kako ni zašto moj prijatelj u tom selu. Takođe jedriličar ali nije ni znao za slučaj niti su oni znali da je on jedriličar. Uglavnom ne sećam se više jesu mu pokazali ili kazali ili je sam našao - uglavnom nađe on Vuka u nekoj šupi, ambaru, šta li. Na prvi pogled u dobrom stanju. Krila skinuta kako treba (nije teško a ilogično je), naslonjena na zid.

Kad je već bio uhvaćen seljak priznao da je maznuo jer se "nikad ne zna čemu može da posluži".

Kad su pregledali Vuka ustanovili da je neupotrebljiv. Krila se izvitoperila od pogrešnog stajanja a za trup niko nije hteo/smeo da potpiše resurs ni plovidbenost. Izvadili 2 instrumenta i to je sve. Novi Vuk koštao je red veličine 3-4 Golfa.

Ловцима и риболовцима од ових твоји прича расту зазубице --- спусти мало лествицу !

emsiemsi
zilikaka
Šta bre, u Čenti, na poligonu. Sve ravno, vidi se s druma, imali par olupina tenkova da vežbaju gađanje al redom tako rastureni nestali jedan po jedan.
Moš misliti koliko tu bilo gvoždja na prodaju.
Očistili sve, ko metlom.

Ти секундарци били претече ДОСманлија који су претопили све тенкове којих су се дочепали --- или макар оне на које су им указали саветници за војне послове из пријатељских НАТО земаља.

emsiemsi
srdjan.pajic
niccolo
da preporucim lep izlet

Daj detaljnije, šta ima da se vidi?


Priroda je nevidjeno lepa, na nekim mestima izgleda kao da si usred Kolorada. Osim toga, nema nista, samo zaboravljeni ili napusteni zaseoci. .

(NP je jako lep za hajkove, koliko sam video staze su uredno izmarkirane, sve besprekorno cisto i uredno, a opet divljina kakve nema u Srbiji, recimo, ili je ja barem nisam video. Da, tu i tamo ima poneko zaostalo minsko polje, ali i to je, cini se, uredno obelezeno .)

E, da, hidroelektrana Mratinje je cudo, mislim, ako se lozis na te velike gradjevinske poduhvate na nevidjeno zajebanim mestima. Plus Pivsko jezero, jako lepo, meni licno je kanjon Pive lepsi od kanjona Tare, a on je stvarno fin.


Био док си ти (још) вукао шерпе по прашини !
И опет ћу.

emsiemsi
maksa83
Jebiga Deep State ima neogranicene resurse (medijske, sluzbe i sl.) da drzi Trampa "on ropes" anti-ruskom histerijom (ciji je jedini smisao da ne dozvoli trampu promenu spoljne politike prema Rusiji).

Pa dobro utvrdili smo davno da je to i motiv i lajtmotiv celog Trump cirkusa (naravno, odmah posle Zida i H1B viza, to mu je svakako na vr' agende ... al' kad bi se gađali Trump towerima), da se Exon i Rosgasneft bratski zagrle, zapevaju i zaoru po permafrostu i oslobode to što se milionima godina gomilalo, a za dobrobit čovečanstva.

Zato i pitam, wtf Kjuba?

Ма, нека се окреће пара !
Главно да смо зауставили Килари !


Фино.

bene_geserit bene_geserit 10:07 17.06.2017

Re: Što seljak ukrade

martin_krpan
Фино.

Nemoj da si toliko suptilan. Kod emsija mora direkto da se kaze ako ti nesto smeta.
Evo, probacu da prevedem.
Emsi please, pravis nam blog necitljivim, razmisli o promeni stila, npr:
- ako se sa necim slazes kliknes na "Preporuka" umesto da citiras ceo carsaf i napises "saglasan"
- ne moras da citiras cele carsafe, mozes i jedan pasus ili samo ime komentatora kome repliciras ako je komentar bio jedan od prethodnih
- ne moras da citiras kompletnu korespondenciju, mozes samo poslednji komentar
- probaj da ono sto imas da kazes uvek bude duze od citiranog

Mislim znam da si izgradio prepoznatljiv stil, ali brate sto je mnogo, mnogo je.
emsiemsi emsiemsi 10:21 17.06.2017

Re: Što seljak ukrade

bene_geserit
martin_krpan
Фино.

Nemoj da si toliko suptilan. Kod emsija mora direkto da se kaze ako ti nesto smeta.
Evo, probacu da prevedem.
Emsi please, pravis nam blog necitljivim, razmisli o promeni stila, npr:
- ako se sa necim slazes kliknes na "Preporuka" umesto da citiras ceo carsaf i napises "saglasan"
- ne moras da citiras cele carsafe, mozes i jedan pasus ili samo ime komentatora kome repliciras ako je komentar bio jedan od prethodnih
- ne moras da citiras kompletnu korespondenciju, mozes samo poslednji komentar
- probaj da ono sto imas da kazes uvek bude duze od citiranog

Mislim znam da si izgradio prepoznatljiv stil, ali brate sto je mnogo, mnogo je.

Сагласан !
Milan Novković Milan Novković 10:41 17.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

maksa83
(Zlokoban smeh)

Kad reče zlokoban smeh, može neko od Trampovih Svedoka da mi objasni ovu najnoviju foru sa Kubom i naprasnim ukidanjem Obaminog sporazuma? Mislim, šta kaže zero_hedge i sl. alt-rajt tinfojl het kanali, koji je to deo plana uklanjanja deep gov i Vraćanja Mira u Svetu i Sloge Među Ljudima koje je Hilari zavadila?

Ili da poverujemo libtard propagandi ...

Mislim, znam da je istina kao luk - ima puno slojeva (+ hoće i da smrdi i štipa za oči), ali dajte neko objašnjenje, makar i glupo.


Hej, pa ti se "skidaš" sa MSM polako, iako oprezno i sramežljivo

Ne veruj libtard propagandi, naravno.

bene_geserit

Nejverovatnije se dešava, tj u najvećoj meri, slično onom što se dešava Filipinima ili Venecueli, pokušaj stavljanja pod kontrolu.

Deep Gov nisu samo pri neocons, pa military-security kompleksu, iako su tu jako jaki, ima i Tramp "svoj" deo, a svima im je zajedničko produžavanej US hegemonije, gde su onda osnovni problemi multipolarnost, Rusija kao ključni politički faktor, ali na kraju Kina, sa ekonomijom, još veći neprijatelj, sa Belt and Road Initiative (BRI) (renamed New Silk Road, ili OBOR - One Belt One Road - ima imena koliko hopćeš), pa ultimativni neprijatelj multipolarnost sa prohodnim evroazijskim "kanalima, evroazijska integracija (i sam si spomenuo sad i "nemački" front sa sankcijama Rusiji).

... itd, tj igra bi bila slična i da je Killary pobedila, deep gov ide dublje i dalje, US se prestrojava u geo-politici pošto je prinuđenja, borba je sada da taktičke "mrvice", ne strategijske, koju stotinu ili hiljadu milijardica još u nekoj tranziciji.

Military-security kompleks bi bio skresan ko god da je pobedio u izborima, globalni tokovi novca pomereni isto tako, nego je bitno da li bi ta tranzicija trajala 4 ili 12 godina.
srdjan.pajic srdjan.pajic 10:50 17.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

emsiemsi
srdjan.pajic
niccolo
da preporucim lep izlet

Daj detaljnije, šta ima da se vidi?


Priroda je nevidjeno lepa, na nekim mestima izgleda kao da si usred Kolorada. Osim toga, nema nista, samo zaboravljeni ili napusteni zaseoci. .

(NP je jako lep za hajkove, koliko sam video staze su uredno izmarkirane, sve besprekorno cisto i uredno, a opet divljina kakve nema u Srbiji, recimo, ili je ja barem nisam video. Da, tu i tamo ima poneko zaostalo minsko polje, ali i to je, cini se, uredno obelezeno .)

E, da, hidroelektrana Mratinje je cudo, mislim, ako se lozis na te velike gradjevinske poduhvate na nevidjeno zajebanim mestima. Plus Pivsko jezero, jako lepo, meni licno je kanjon Pive lepsi od kanjona Tare, a on je stvarno fin.


Био док си ти (још) вукао шерпе по прашини !
И опет ћу.


Aha, bio si tamo jos sa Kovacevic Savom, vijao cetnike i nemce preko plitke Sutjeske. Video te moj pokojni deda.

Nego, meni nije jasno, jebote, one planine, popnes se jednom na cuku, i nije ti vise nidocega, a kamo li do ratovanja. A ovi nasi se rokali sa vasima (cetnicima, nemcima, ne secam se da li je tu i neki ujka zalutao, verovatno jeste), do poslednjeg.

EDIT: Bices ponosan na mene jer smo stali pored Koricke jame, to je tamo negde pored Bilece, gde su proklete ustase 1941. zaklale i bacile 137 Srba iz okolnih sela. Sad tu ima neka kao kapelica, a pre je bio samo mali znak pored puta koji se lako promasi. Tu smo stajali malo, procitali napisano, ja objasnio zeni taj detalj iz istorije nasih bratskih odnosa sa Hrvatima, i onda nastavili dalje putem.

srdjan.pajic srdjan.pajic 10:52 17.06.2017

Re: Što seljak ukrade

Mislim znam da si izgradio prepoznatljiv stil, ali brate sto je mnogo, mnogo je.


Pusti ga, bio je par nedelja na odmoru, pa mu se nagomilalo posla na blogu, komentara na koje treba odgovoriti blesavim iskazima.
srdjan.pajic srdjan.pajic 11:09 17.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

Hej, pa ti se "skidaš" sa MSM polako, iako oprezno i sramežljivo


I prelazis na plećku (© tadejus).

blogov_kolac blogov_kolac 14:23 17.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

Mogu da zamislim situaciju kako ovde na blogu neko ponosno saopštava kako je bio deo velikog tima koji je kompletnu enciklopediju Britaniku preveo na srpski jezik, i ostavlja nam ovde na uvid kompletan materijal uz molbu za eventualne sugestije oko odrednica u koje se neko posebno razume, ili uopšte oko eventualno uočenih nepravilnosti bilo kog tipa. Posle nekoliko godina javlja se emsiemsi, citatom zahvata kompletan taj materijal (govoreći u štamparskim terminima u pitanju su desetine hiljada gusto štampanih A4 stranica) i ostavlja kratak, ali britki komentar: "na jednom mestu ste ispustili zarez"
aureus aureus 14:37 17.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

blogov_kolac
Posle nekoliko godina javlja se emsiemsi, citatom zahvata kompletan taj materijal() (govoreći u štamparskim terminima u pitanju su desetine hiljada gusto štampanih A4 stranica) i ostavlja kratak, ali britki komentar: "na jednom mestu ste ispustili zarez"

А могло би се десити да напише: "Глупости !"
blogovatelj blogovatelj 21:11 17.06.2017

Re: Pozdrav sa osnivačke sednice

nego boravkom na licinom mestu, u muzeju u Trebinju


Ti si to na Balkanu? Dolazim i ja uskoro. Krećem sutra, ali ne idem direkt, nego zaobilazno. Aj šibni PP do kad si tamo i slične detalje.
tasadebeli tasadebeli 08:08 17.06.2017

Мис' им, људи!

Свака вам част!

Дајмо мало фокализације и фокусирања!

Пост носи наслов "Обећао сам Таси" са цитатом племенитог Скинера (стимулус-реакција што по мени, право да вам кажем, некако пре приличи животињкама него људским бићима)

Obrazovanje - to je ono što ostaje, kada je sve naučeno zaboravljeno!


одмах на почетку уводног дела текста, а ви стигосте до Трампа (опозит од образовања) и Кубе.

(Додуше, Куба је једна од земаља са највећим издвајањима из БДП за образовање... Можда зато... )

Све у свему...

Алал вам ћуфте!!!


emsiemsi emsiemsi 08:19 17.06.2017

Re: Мис' им, људи!

tasadebeli
Свака вам част!

Дајмо мало фокализације и фокусирања!

Пост носи наслов "Обећао сам Таси" са цитатом племенитог Скинера (стимулус-реакција што по мени, право да вам кажем, некако пре приличи животињкама него људским бићима)

Obrazovanje - to je ono što ostaje, kada je sve naučeno zaboravljeno!


одмах на почетку уводног дела текста, а ви стигосте до Трампа (опозит од образовања) и Кубе.

(Додуше, Куба је једна од земаља са највећим издвајањима из БДП за образовање... Можда зато... )

Све у свему...

Алал вам ћуфте!!!



ТасоДебели, ко те је овако рано наљутио !?
Жена истерала из кревета да идеш на пијац ?
Е, па да знаш - ја сам се већ вратио.
Успут --- што се тиче образовања, мој став је јасан. Друштво које се односи према образовању овако као наше је на сигурном путу ... има да оде куд и курац. Учитељи у сваком друштву раде далеко најважнији посао - праве нове људе. Док год положај учитеља не буде усклађен са значајем њиховог посла ми (и) можемо само да се зајебавамо и читамо кркарове приче - и приче сличних ложача.
bene_geserit bene_geserit 08:45 17.06.2017

Re: Мис' им, људи!

tasadebeli
Obrazovanje - to je ono što ostaje, ... а ви стигосте до Трампа (опозит од образовања)

Čekaj, kako mislis da je Tramp opozit od obrazovanja kada je covek imao svoj univerzitet?
To k'o kad bi rekao da je dr. Mica megatrend deBozinov opozit od obrazovanja kod nas, ne mere to tako. Ćaga je ćaga.
tasadebeli tasadebeli 08:49 17.06.2017

Re: Мис' им, људи!

bene_geserit
tasadebeli
Obrazovanje - to je ono što ostaje, ... а ви стигосте до Трампа (опозит од образовања)

Čekaj, kako mislis da je Tramp opozit od obrazovanja kada je covek imao svoj univerzitet?
To k'o kad bi rekao da je dr. Mica megatrend deBozinov opozit od obrazovanja kod nas, ne mere to tako. Ćaga je ćaga.



Имао или студирао?




tasadebeli tasadebeli 08:59 17.06.2017

Re: Мис' им, људи!

emsiemsi

ТасоДебели, ко те је овако рано наљутио !?



Ма нико, брате, него се ионако по васцели дан борим са


поремећајем пажње


код малих и великих људи што у учионици, што у зборници, што у комшилуку, што на улици,...

Па реко', у чуђењу, није ваљда та епидемија (жена среског начелника што би рекао Нушић) баш толико захватила и Блог Б92...


Срећом, данас је субота, не радим...






EDIT: А и с'г ће још мало и распус'... Сам' што није... Ситно бројим, једва стојим...

Rested.
bene_geserit bene_geserit 09:04 17.06.2017

Re: Мис' им, људи!

tasadebeli
Имао или студирао?

Taso, neces reci da nisi pratio cirkus sa Trump Univerzitetom, istina nije bas bio akreditovan, tako da paralela sa gos'n Mićom mozda nije fer.
bene_geserit bene_geserit 09:17 17.06.2017

Re: Мис' им, људи!

tasadebeli
Ма нико, брате, него се ионако по васцели дан борим са
поремећајем пажње код малих и великих људи што у учионици, што у зборници, што у комшилуку, што на улици,...

To ti je bre izmisljena bolest. Uostalom ako neki "poremecaj" ima 14% muske dece, to sam znaci da nam definicija cele stvari ne valja.
Cela stvar potice od psihijatara sto vole da imaju musterije i od industrije lekova sto voli da prodaje psihotike.

Ovde je tvojim kolegama po struci lakse da diluju sa malo zivljom decom tako sto ih stave na lekove i svi srecni.
Ja bi svakog ko stavi dete na psihotike zbog te nazovi bolesti ... hm, kako da se izrazim a da to ostane u razumnim granicama.
Imas takvo dete, prvo mu uzmes sve elektronske sprave, onda ga das na sportova koliko god mozes i radis sa njim da zavoli da cita knjige. A mozete i da lezite u dvoristu i posmatrate nocno nebo.

Nego bolesna civilizacija, sve bi da rese pilulom.
tasadebeli tasadebeli 09:21 17.06.2017

Re: Мис' им, људи!

bene_geserit
tasadebeli
Имао или студирао?

Taso, neces reci da nisi pratio cirkus sa Trump Univerzitetom, istina nije bas bio akreditovan, tako da paralela sa gos'n Mićom mozda nije fer.



Веруј ми, немам појма...

УопЋе се неЋто нисам упуштао у ту Трумп проблематику зарјавелих трумпета... тробента...

Рачунам, кога год да нам Американци изаберу за председника, са дипломом или универзитетом у власништву, опет добро... Мис'им, то нам је што нам је...

П.С. - Литература:

Видети под Колинда Грабар Китаровић:

Amerikanci će odlučiti našeg, ovaj, svog predsednika


Naravno, svi ćemo se prilagoditi i prihvatiti izbor američkih građana



BURN A BITCH... A WITCH... A BITCH... A WITCH...

(Пази, брате, како је ово добар натпис за беџеве и мајице... Да заштитимо ауторска права, па да кренемо у штанцовање... Има паре да намлатимо... Проценат Шарском и Ауреусу за идејно решење.)


EDIT: Кад причамо на два и више колосека (ADHD?), па морам да едитујем...


Nego bolesna civilizacija, sve bi da rese pilulom.



emsiemsi emsiemsi 10:25 17.06.2017

Re: Мис' им, људи!

bene_geserit
tasadebeli
Ма нико, брате, него се ионако по васцели дан борим са
поремећајем пажње код малих и великих људи што у учионици, што у зборници, што у комшилуку, што на улици,...

To ti je bre izmisljena bolest. Uostalom ako neki "poremecaj" ima 14% muske dece, to sam znaci da nam definicija cele stvari ne valja.
Cela stvar potice od psihijatara sto vole da imaju musterije i od industrije lekova sto voli da prodaje psihotike.

Ovde je tvojim kolegama po struci lakse da diluju sa malo zivljom decom tako sto ih stave na lekove i svi srecni.
Ja bi svakog ko stavi dete na psihotike zbog te nazovi bolesti ... hm, kako da se izrazim a da to ostane u razumnim granicama.
Imas takvo dete, prvo mu uzmes sve elektronske sprave, onda ga das na sportova koliko god mozes i radis sa njim da zavoli da cita knjige. A mozete i da lezite u dvoristu i posmatrate nocno nebo.

Nego bolesna civilizacija, sve bi da rese pilulom.

Наравно !
Сагласан !
Здраво дете, по дифолту, не може да буде мирно. Ако је дете мирно, то је, веома често, разлог за бригу.
Успут --- када су моја деца била мала тада је мој стан од цца 90 квадрата био као воз за Батајницу - нисмо кречили, зидови су били на располагању за цртање. После нам било жао да прекречимо, али, јбг. многи су нас гледали као чудаке када сврате код нас, па ми окречили да им угодимо.
Успут 2 --- Гене, да ли је овај коментар задовољио твоје критеријуме !? Ма, шалим се, немој да се штрецаш.

ecce-florian ecce-florian 22:30 17.06.2017

Dakle

Svaka mi čast

Sve sam pročit'o ( sem integralno svih bibliografskih jedinica koje su navodjenje) sve klipove pregled'o i presluš'o, i sve to s pažnjom i više - manje razumevanjem.


Baš me interesuje ko će biti novi ministar

apostata apostata 10:06 18.06.2017

Re: prezimenjak i heretik

@berman

Ivan Ilič (nekadašnji biskup) je sa svojim idejama izuzetno mnogo uticao na pedagoške pravce koji su se nadovezali na postmodernizam, a time ujedno i na današnje stanje u pedagogiji uopšte.

On sam je blizak i teologiji oslobođenja, jer je od kritike školstva vrlo brzo prešao na kritiku društva i socijalnog sistema. Mada je kritikovao i marksizam i socijalizam, mnoga njegova rješenja su u masi stvari podudarana sa socijalističkim idejama.
little_radojica little_radojica 04:42 18.06.2017

Одличан блог

Свака част Апостата за историјску ретроспективу и опажање трендова, отвара очи.

Нисам имао времена да детаљно раскукољим конструктивне коментаре од врцавог трола, али ми је она дискусија о ШТА (подучавати децу) и КАКО (конкретно то извести) најзанимљивија. Често ухватим себе да размишљам на тему "шта да сам последњи иксан на свету и да морам да изаберем 100 наслова да препоручим потомству, шта бих изабрао?

Колико год деловало банално, мислим да је децу најбитније обучити да исправно користе логику јер је она најдиректнија веза између природних и друштвених наука. Колико сам упознат логика се код нас изучава само у склопу математике и то у средњој школи (што значи да 50+% деце никад не дође у контакт са њом), на један потпуно апстрактан начин. Методологије за анализу, теореме и све то је јако корисно, али мислим да би морало бити интегрисано и примењено кроз све предмете, од историје, преко биологије и физике до техничког. Исправно резоновање мора да се вежба, морају се савладавати разне замке које нам наше емоције постављају у покушају да одгонетнемо тајне живота. То никако не значи одрицање од емоција.

Друго, већ сам једном у неком коментару писао, је обједињавање предмета тј. излагања градива. То подразумева крупне кадровске и методолошке промене, али сигурно може да се изведе поступно.

Што се васпитне улоге школе тиче, мислим да би се могла унапредити дужим школским даном и дужом школском годином, али то иде против свих светих крава овог света...
apostata apostata 10:09 18.06.2017

Re: Одличан блог

@little_radojica

Hvala radojice, a hvala i svima ostalima kojima se tekst svidio .., nadam se da će tako biti i sa drugim djelovima.
mirelarado mirelarado 10:51 18.06.2017

Re: Одличан блог

apostata
@little_radojica

Hvala radojice, a hvala i svima ostalima kojima se tekst svidio .., nadam se da će tako biti i sa ostalima djelovima.


Biće, sigurno. Objavljuj, ne oklevaj!

P.S. Mali Radojice, long time no see.
apostata apostata 11:05 18.06.2017

Re: Одличан блог

Objavljuj, ne oklevaj!

Ma objaviću ja njega, al' samo da ovome prođe "rok trajanja".
emsiemsi emsiemsi 11:22 18.06.2017

Re: Одличан блог

mirelarado
apostata
@little_radojica

Hvala radojice, a hvala i svima ostalima kojima se tekst svidio .., nadam se da će tako biti i sa ostalima djelovima.


Biće, sigurno. Objavljuj, ne oklevaj!

P.S. Mali Radojice, long time no see.

Подршка Мирели и сагласност !
Објављуј !
Овај (блог) се већ (сав) искрзао.
Ено Фрихенд почео да тупи о социјализму итд ...
mirelarado mirelarado 14:42 18.06.2017

Re: Одличан блог

Dok je još u roku trajanja.

Eko o krasnopisu:

Razmišljanja o krasnopisu u lepom paru

Pre desetak dana su se Marija Novela De Luka i Stefano Bartecagi na tri strane lista Republika (avaj, samo u štampanoj verziji) bavili nestajanjem pisanja rukom. Već nam je svima poznato da su uz kompjuter (kada ga koriste) i sms poruke, naša deca zaboravila da pišu rukom, osim nečitkim štampanim slovima. U intervjuu jedan nastavnik kaže da prave mnogo pravopisnih grešaka, ali to mi se čini kao manji problem: lekari poznaju pavopis, i opet im je rukopis nečitak, a možete da budete diplomirani krasnopisac, a da ne znate da li se piše taccuino (beležnica) ili tacquino.
U stvari, ja pozanjem decu koja idu u dobre škole i sasvim dobro pišu (rukom i pisanim slovima), ali citirani članci govore o pedeset posto naše dece, pa je jasno da igrom slučaja ja poznajem onih drugih pedeset posto (isto mi se dešava i kada je politika u pitanju).
Problem je pre svega u tome što je tragedija počela mnogo pre kompjutera i mobilnih telefona. Moji roditelji su pisali malo iskošenim slovima, držeći hartiju popreko i svako pismo je predstavljalo pravo malo umetničko delo, barem prema današnjim standardima. Tačno je da je postojalo ubeđenje koje su verovatno raširili oni sa lošim rukopisom, da je krasnopis umetnost tupavih i očigledno je da imati lep rukopis ne znači biti i mnogo inteligentan, ali ipak je bilo prijatno pročitati pismo ili poruku napisane kako Bog zapoveda (ili je zapovedao).
I moja generacija je učila krasnopis, a na početku prvog razreda su se pisale prave i kose crte kao vežba koja je kasnije postala glupa i dosadna, ali ipak smo zahvaljujući njoj naučili da učvrstimo ručni zglob a da potom Perijevim penkalima ukrašavamo slova, široka sa jedne, a tanka sa druge strane. Ali ne uvek, jer bi iz penkala umočenog u mastionicu često ispala kap mastila kojom bi se umazale školske klupe, sveske, ruke i odeća i bilo je potrebno i po deset minuta da se ona izbriše.
Kriza je počela posle rata sa uvođenjem hemijske olovke. Ne samo što su u početku hemijske olovke mnogo brljale dok se piše, već bi se pravile ogromne mrlje i kada bi se slučajno prešlo prstom preko reči napisanih na kraju. Samim tim bi vas prošla želja da lepo pišete. U svakom slučaju, pisanje hemijskom olovkom je izgubilo dušu i stil, čak i kada one nisu pravile krmače.
Ali zašto i dalje moramo da oplakujemo krasnopis? Brzo i pravilno pisanje na tastaturi uči nas da brzo razmišljamo, a automatska korekcija nam često (premda ne uvek) podvlači crvenom linijom ako napišemo reč dotore sa jednim t. Osim toga, ako upotreba mobilnih telefona navodi mlade generacije da pišu „Zar O5 kasniš?“ umesto „Zar opet kasniš?“, ne zaboravimo da bi se naši preci užasavali da vide kako mi pišemo „gioia“ umesto „gioja“ i sl, dok su srednjovekovni teolozi pisali „respondeo dicendum quod“, od čega bi Ciceron prebledeo.
Činjenica je da nas umetnost lepog pisanja uči kontroli ruku i koordinaciji zgloba šake i mozga. Bartecagi nas podseća da pisanje rukom zahteva da se rečenica sklopi pre nego što se napiše, ali u svakom slučaju, pisanje rukom, uz otpor penkala i hartije nameće i misaono usporavanje. Mnogi pisci, čak i oni koji kucaju na kompjuteru, ponekad bi želeli da poput Sumera, mogu da pišu na glinenim tablicama, kako bi mogli mirno da razmišljaju.
Deca će sve više pisati na kompjuterima i mobilnim telefonima. I pored toga, ljudi su naučili da sportski i estetski uživaju u onome što je civilizacija odbacila kao nužnost. Više se ne mora putovati na konjima, ali se ide na hipodrome; postoje avioni, ali mnogi ljudi jedre, kao što su Feničani činili pre tri hiljade godina; postoje tuneli i železnice, ali ljudi vole da se penju alpinističkim stazama; i u eri elektronske pošte ima onih koji skupljaju poštanske marke, ratuje se kalašnjikovima, ali postoje i turniri u mačevanju.
Bilo bi poželjno da majke upisuju decu u škole krasnopisa i šalju ih na takmičenja i turnire i to ne samo da bi ih učile lepim veštinama, već i zbog njihovog psihomotornog razvoja. Takve škole već postoje, dovoljno je na internetu potražiti „škole krasnopisa“. A možda bi za nekog ko nema stalno zaposlenje to mogao da postane i dobar posao.
mirelarado mirelarado 14:54 18.06.2017

Re: Одличан блог

I još:

Eko o sunovratu klasičng gimnazijskog obrazovanja u Italiji:


Klasici našeg doba
U jednom članku Đovanija Belardelija, objavljenom u Korijereu 30. juna ove godine govori se o zabrinjavajućem događaju. Iznervirani što je njihov sin, učenik klasične gimnazije, trebalo da ponavlja razred zbog nedovoljnih ocena iz matematike, fizike i istorije umetnosti, umesto da naslednika dobro išamaraju, kao što bi uradili nazadni roditelji u prošlosti, mama i tata obratili su se Regionalnom administrativnom sudu u Laciju. A taj sud, s visine svog neprikosnovenog autoriteta, poništio je nedovoljan uspeh. E, sad, moguće je da tri slabe ocene, premda su ozbiljna stvar, nisu dovoljan razlog za ponavljanje, ali to bi moralo da odluči neko nastavničko veće, ili neki viši nadzorni prosvetni organ. Dajući ovlašćenja krajnje nekompetentnom Regionalnom sudu podstiču se oni roditelji koji kada njihova deca dobiju lošu ocenu, umesto da se naljute na njih, odlaze kod nastavnika da se bune. Primitivci koji će i svoje potomstvo vaspitati da budu primitivci.
Ali, to nije sve. Presuda glasi da slabe ocene iz fizike i matematike nisu značajne jer je reč o klasičnoj gimnaziji. Tako neki intelektualci iz pravosuđa, i to sa teritorije koja je nekada zvala Magna Graecia (Velika Grčka, što bi rekao Đani Anjeli), ne znaju da đaci posle klasične gimnazije mogu da se upišu na medicinu, mašinstvo, matematiku, i druge prirodne nauke, kao i da je za valjano humanističko obrazovanje drugi princip termodinamike jednako važan kao sve tajne aorista. Quis custodiet custodes? Ko će poslati sudije Regionalnog administrativnog suda u Laciju da ponavljaju razred? Ili će se i njihovi roditelji pobuniti?
emsiemsi emsiemsi 15:42 18.06.2017

Re: Одличан блог

mirelarado
Dok je još u roku trajanja.

Eko o krasnopisu:

Razmišljanja o krasnopisu u lepom paru
... lekari poznaju pavopis, i opet im je rukopis nečitak, ...


Чисто сумњам да лекари познају правопис. По том питању, ја сам за њих доктор.
Оно што сам сигуран је да лекари на факултету имају колегијум 'ружно писање', јер тако како они ружно пишу, то мора да се учи (и студира), јер нема шансе да сви пишу ужасно лоше сами од себе.
Једном сам питао једног другара лекара да ми објасни о чему се ту ради - да ли је ту реч о неком такмичењу у ружном и нечитком писању, а он ми је на питање одговорио туц, муц и слично.
Када сам му ја рекао да ја сваки лекарски рецепт фотографишем телефоном и да сам спреман да тужим сваког таквог лекара ко тако нечитко пише, мало се штрецнуо.
Успут сам га питао - да ли је то можда да лекари, из некога само њима знанога разлога, мрзе апотекаре, па их муче нечитким рукописом.
Мени је то несхватљиво, да се на тај начин играју са људским здрављем.
zilikaka zilikaka 16:53 18.06.2017

Re: Одличан блог

Успут сам га питао - да ли је то можда да лекари, из некога само њима знанога разлога, мрзе апотекаре, па их муче нечитким рукописом.

Dogadjaj iz gimnazije. U mom razredu.
Donosi devojka opravdanje od roditelja za neke izostanke. Ono, cedulja rukom pisana gde roditelj potvrdjuje da je dete tog dana...
Gleda razredna, gleda, okreće i pita:
-Je l, ko je ovo pisao?
-Moj otac.
-je l on lekar?
-Jeste.
(sva ozarena)
-E, pozdravi ga i kaži da ja nisam apotekar nego da on ovo ponovo napuše ko svet, da može da se pročita.
tasadebeli tasadebeli 19:23 18.06.2017

Re: Одличан блог

mirelarado
I još:

Eko o sunovratu klasičng gimnazijskog obrazovanja u Italiji:


Klasici našeg doba
U jednom članku Đovanija Belardelija, objavljenom u Korijereu 30. juna ove godine govori se o zabrinjavajućem događaju. Iznervirani što je njihov sin, učenik klasične gimnazije, trebalo da ponavlja razred zbog nedovoljnih ocena iz matematike, fizike i istorije umetnosti, umesto da naslednika dobro išamaraju, kao što bi uradili nazadni roditelji u prošlosti, mama i tata obratili su se Regionalnom administrativnom sudu u Laciju. A taj sud, s visine svog neprikosnovenog autoriteta, poništio je nedovoljan uspeh. E, sad, moguće je da tri slabe ocene, premda su ozbiljna stvar, nisu dovoljan razlog za ponavljanje, ali to bi moralo da odluči neko nastavničko veće, ili neki viši nadzorni prosvetni organ. Dajući ovlašćenja krajnje nekompetentnom Regionalnom sudu podstiču se oni roditelji koji kada njihova deca dobiju lošu ocenu, umesto da se naljute na njih, odlaze kod nastavnika da se bune. Primitivci koji će i svoje potomstvo vaspitati da budu primitivci.
Ali, to nije sve. Presuda glasi da slabe ocene iz fizike i matematike nisu značajne jer je reč o klasičnoj gimnaziji. Tako neki intelektualci iz pravosuđa, i to sa teritorije koja je nekada zvala Magna Graecia (Velika Grčka, što bi rekao Đani Anjeli), ne znaju da đaci posle klasične gimnazije mogu da se upišu na medicinu, mašinstvo, matematiku, i druge prirodne nauke, kao i da je za valjano humanističko obrazovanje drugi princip termodinamike jednako važan kao sve tajne aorista. Quis custodiet custodes? Ko će poslati sudije Regionalnog administrativnog suda u Laciju da ponavljaju razred? Ili će se i njihovi roditelji pobuniti?



Извини, Мирела, које године је ово Еко написао?


Питам зато што скоро истоветна оваква прича се одвија већ годинама уназад код нас (сигурно 7-8 година уназад) што знам из прве руке јер ми супруга ради као професор у једној средњој школи.

Само у овим примерима код нас не мора да се иде до неке судске инстанце.

Довољно је написати жалбу на јединицу на поправном испиту (и понављање разреда) Министарству. Они одмах упуте инспекцију у школу. Инспекција прогласи поправни испит због неке административне зачкољице неважећим. Рецимо, професор није обавестио ПИСМЕНИМ путем одељењског старешиму да дете није долазило на допунску наставу током школске године (а небитно је што професор и одељењски старешина свакога дана седе заједно у зборници и што је то професор рекао УСМЕНО више пута одељењском старешини и што је тај одељењски старешина звао родитеље више пута да им то пренесе, али родитељи нису нашли за сходно да ту нешто учине током школске године - најчешће се такви родитељи и не појављују у школи све док се оцене не закључе на крају године, а онда седе данима у школи жалећи се на оцене и притискајући професоре да се њиховом детету поклони двојка).

И онда се формира нова испитна комисија. И ако они опет дају јединицу (јер дете упорно не научи ама баш ништа за тај поправни испит него упорно ћути и чека да му се поклони двојка), опет се уз помоћ инспекције поправни испит обара због неког административног пропуста (а увек се нађе нешто, макар и на силу), па се опет формира нова комисија... Наравно, сваки пут то морају бити други професори... И тако то траје, доводе се и професори из других школа јер су се из матичне школе сви професори за тај предмет изређали и давали јединице, све док на крају, на притисак инспекције и директора школе којем је мука да се такви случајеви растежу месецима, неко не да двојку детету на то ћутање на поправном испиту и тако дете тек у децембру, рецимо, упише старији разред.

И тај и такав ученик који на тај начин завршава разреде сутра ће нам бити "стручњак" за нешто, шта год...

У школи моје жене то нису уопште усамљени случајеви. Има их подоста.

Подводим их под безобразлук не детета, него родитеља тог детета који тако раде...

А о тзв. сниженим критеријумима оцењивања који онда буду наметнути професорима на тај начин (да се не би замајавали са инспекцијама из Министарства које ће увек, ама баш увек, стати на страну детета) не треба ни трошити речи.

Ето, прекјуче, прича ми жена, присуствовала је разредном испиту (дете неоцењено због потпуно неоправданог изостајања из школе, али са уредним лекарским оправдањима које ови из здравства штанцују немилице својим рођацима и пријатељима) из предмета Устав и права грађана.

И девојчица која има 18 година (матуранткиња) не зна које две покрајине има Република Србија. Онда, да би јој помогла, професорка каже:"Па како не знаш? Па где је Нови Сад?"

А девојчица на то каже:"Јао, јесте, Нови Сад је покрајина."

Али је зато мајка те девојчице уредно дошла пред тај разредни испит да најави свима у школи да ће се жалити Министарству уколико јој дете добије јединицу "из тог безвезног предмета."

Више се не ради, драги моји, о некаквом знању градива неког предмета. Ради се о невероватном степену заглупљености и потпуне незаинтересованости за било шта што им не задовољава оне најосновније нагоне као код животињки, боже ме опрости, а коју и ја примећујем као и Еко на барем 50% случајева, и која је све приметнија са сваком новом генерацијом која нам стиже у школу.

Покушајте да се сетите себе када сте имали 18 година и колико тога вас је интересовало, за шта сте се све поред школе интересовали, колико тога вам је будило радозналост да сазнате. Чак су и оне локалне барабе, кримоси, читали књиге по затворима.

А данас... Не занима их чак ни у чему то живе...

Сведок сам томе већ 7-8 година уназад.

И заиста се све чешће питам шта се догађа са том децом у кућама у којима расту.

Зато и питам које године је ово Еко написао.



mirelarado mirelarado 19:52 18.06.2017

Re: Одличан блог

Једном сам питао једног другара лекара да ми објасни о чему се ту ради - да ли је ту реч о неком такмичењу у ружном и нечитком писању, а он ми је на питање одговорио туц, муц и слично.


О тој појави имам произвољну и ненаучну теорију: то је део читавог низа тактичких потеза којима лекари подупиру свој статус врача у односу на пацијенте. Пацијент, наиме, не треба да разуме шта лекар шкраба на рецепту, дијагнози итд, као ни шта мумла (махом на латинском) већ у лекару треба да види јединог поседника тајних мудрости и чаролија које ће излечити и избавити.
mirelarado mirelarado 19:55 18.06.2017

Re: Одличан блог

Извини, Мирела, које године је ово Еко написао?


Пре три године, 2014.
zilikaka zilikaka 20:46 18.06.2017

Re: Одличан блог

О тој појави имам произвољну и ненаучну теорију: то је део читавог низа тактичких потеза којима лекари подупиру свој статус врача у односу на пацијенте. Пацијент, наиме, не треба да разуме шта лекар шкраба на рецепту, дијагнози итд, као ни шта мумла (махом на латинском) већ у лекару треба да види јединог поседника тајних мудрости и чаролија које ће излечити и избавити.


Slažem se. Čak sam imala priliku da budem svedok te geneze.
Sve počinje već negde na 3. godini studija, kada kreću (bar je tako nekad bilo) na klinike da tamo uče stručne predmete.
Znači, ništa klasične vežbe i predavanja nego uglavnom kontakt sa pacijentima i beli mantil, naravno.

Već tad počinju da vežbaju međusobno oslovljavanje sa "doktore" a kad se dohvate nekog zamorčića (ko za inat, ja im bila nekako pri ruci), međusobno se konsultuju polušapatom, uz potpunu ozbiljnost i bez najmanje namere da predmetu rada i jednom rečju dozvole da nasluti o čemu pričaju.

Tako sam ja, kad su učili kardiologiju, bila hitno upućivana na detaljni pregled srca, pa posle za ortopediju slično, a za svaku povredu su imali vrlo zabrinut stav i priču kako od toga može i noga da otpadne, i preporučivali su silne maze i pomade koje ničemu nisu služile.

Dok jednom nisam pred njima skinula zavoj sa kolena, pa onom spoljnom, prljavom stranom obrisala sve te pomade i rekla da to mora da se osuši i da se uvati krasta, jerbo to bar znam kako ide, a oni da se nose...

I uvatila se, naravno, i odmah prošlo.



apostata apostata 23:51 18.06.2017

Re: Одличан блог

mirelarado
Dok je još u roku trajanja.

Eko o krasnopisu:

(...)

Da, Zapadna civilizacija je potpuno zaboravila kaligrafiju.

U SSSR-u je ona (pod nazivom чистописание) ukinuta 1969, što je bila logična posljedica izbacivanja 1968. iz upotrebe metalnih pera.
Nakon '69. vještina lijepog pisanja smanjena je na početnih 10 min. u okviru časova predmeta Ruski jezik (Puškin je negdje napisao kako mu je na kaligrafiju odlazilo, zajedno sa vježbom van nastave, oko 18h nedeljno).

Pamtim kako sam ostao bez teksta kada mi je moja buduća punica pred svadbu dala spisak nekih stvari koje je još trebalo kupiti - sigurno sam minutu buljio u papir.
A ona ne shvatajući šta se dešava još me pitala - da li je nečitko napisano?

Neka me milojica ispravi ako griješim, ali koliko ja znam ona se u Japanu i Kini i danas predaje kao npr. likovno vaspitanje.
Kaligrafija je inače veoma važan segment estetike zen budizma.

Nedavno sam "prelistao" rad jednog Kineza (docent je na nekom univerzitetu u Kini) pod nazivom Kaligrafija i zdravlje - prosto da čovjek ne povjeruje.


tasadebeli tasadebeli 06:14 19.06.2017

Re: Одличан блог

mirelarado
Извини, Мирела, које године је ово Еко написао?


Пре три године, 2014.



Хвала.

Пази, не могу рећи да ми није его порастао још малкице, ако је то уопште више и могуће, зато што смо Еко и ја дошли у исто време до истих увида када је у питању образовање и васпитање.

Додуше, ја сам инсајдер у томе па ми је то неупоредиво лакше...


Primitivci koji će i svoje potomstvo vaspitati da budu primitivci. (ЛИНК)



EDIT: Јуче баш нешто коментаришемо у кући, гледајући на РТС 3 документарац о Марчелу Мастројанију, како смо ми у Србији некада, у другој половини 20. века, знали за много више познатих Италијана (било која област, уметност, књижевност, наука, спорт, политика,...) него што је то случај данас, са нашим савременицима из Италије.

Па моја жена, чудећи се, баш рече:"Шта је то? О чему се ради? Да ли смо то ми у питању и наш недостатак информација или су Италијани стварно отишли у фејд аут у ових последњих две деценије, па и немаш више за кога да чујеш?"
mirelarado mirelarado 10:26 19.06.2017

Re: Одличан блог

Па моја жена, чудећи се, баш рече:"Шта је то? О чему се ради? Да ли смо то ми у питању и наш недостатак информација или су Италијани стварно отишли у фејд аут у ових последњих две деценије, па и немаш више за кога да чујеш?"


Тачно је и једно и друго. И ми смо затворенији, и у Италији су већ подуже приметне последице економске и сваке друге кризе. Има још понеки редитељ за којег знамо, барем због међународних награда (Сорентино, Торнаторе) или писац којег зна махом млађи читалачки нараштај (Моча, Аманити, Феранте) али је све то танушно у односу на доба Марчела Мастројанија.
Не слушају се код нас више ни италијанске канцоне, па тако знамо само још времешног Бочелија и Рамацотија, али не и трио Ил Воло, који се прочуо диљем света и сматра се за наследника чувена три тенора (Павароти, Домингo, Kарерас).


tasadebeli tasadebeli 19:49 19.06.2017

Re: Одличан блог

mirelarado

Тачно је и једно и друго.



"Слободно тржиште" и глобамериканизација која не може проћи без кичеризације... И код њих и код нас... Јбг... Да простиш на мом француском... Варвари, што рече Барико, у налету...








Нема везе, важно је да ми пружамо отпор до краја и часно поднесемо сопствену жртву у одбрани културе 19. и 20. века коју нам варвари управо газе коњским копитама. Наш пук је ионако избрисан из бројног стања, што рече ономад мајор Гавриловић...


Апостата, то исто што рекох Мирели за културу, важи и за образовање.


Окупација Европе после 1945. која је отпочела са Лакијем Лућаном искрцаним на родну Сицилију.


У образовању крајњи резултат те окупације - Болоњски процес и систем високог школства у Европи.




apostata apostata 20:42 19.06.2017

Re: Одличан блог

Апостата, то исто што рекох Мирели за културу, важи и за образовање.

Naravno!

Njih dvoje su neodvojivi.
Jaril Jaril 18:11 18.06.2017

Образовање као спровођење моћи

Мене збуњује зашто се образовање посматра као да наступа са позиције моћи, тј. да је у образовању дете/ученик само објекат на који тај образовни систем треба да се излије. Деца/ученици су агенсна бића и до смрти ће бранити ту своју агенсност, као и ми одрасли. Мислим, то је људска особина. И свако незадовољство и насиље које се дешава по школама јесте одраз гушења те агенсности. И 25 векова касније, и даље се та агенсност заобилази као концепт.

Зашто?
aureus aureus 18:30 18.06.2017

Re: Образовање као спровођење моћи

Jaril
Деца/ученици су агенсна бића и до смрти ће бранити ту своју агенсност

Ама неће до смрти.
Довољно је да их звекнеш шибом по прстима или штапом преко леђа, и она углавном поклекну.

Само је битно да не претјераш (што се исто деси ту и тамо)
Чек да нађем видео...

Ево га. "Кобне батине"



- Ухватили смо вашег сина и ја сам му приредио батине током којих је умро. Али биће вам драго да чујете да смо ухватили и главног, тако да мислим да више нећемо имати проблема са дисциплином у библиотеци.

....

- У једном моменту је био натрћен, а већ у наредном је лежао на поду.
- Мртав?
- Некако мртав.

......

- Господине Перкинс, прилично је узнемиравајуће то што сте толико опсједнути смрћу вашег сина. Ја овдје говорим о његовом понашању.

......

Енглески хумор.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana