Ekologija| Gost autor| Planeta

Zelene revolucije

princi RSS / 25.06.2017. u 16:34

Ko kaže da su blogovska prepucavanja i neprijateljstva for life? Bloger Martin Krpan mi je pre neki dan ljubazno ponudio gostovanje na mom blogu što sam sa zadovoljstvom prihvatio. Tekst je o revolucijama u poljoprivrednom sektoru, vrlo interesantna tema, sa zanimanjem ću je pročitati. Kako je ovo Martinov tekst, njemu ću prepustiti ulogu voditelja i konfenransijea, a svoje učešće ću ograničiti na komentare onoga što mi nije jasno u tekstu. Svi typosi, svi misplaced dijagrami, sve greške nastale pri kucanju su moje, možete naznačiti, i gledaću da ih ispravim u skladu sa svojim mogućnostima. Martine, izvoli, mikrofon je tvoj.  

Definicija

Pojam Zelene revolucije označava dalekosežne promjene u poljoprivrednom sektoru prvenstveno u USA a onda I u zemljama trećeg svijeta. Zelene revolucije su počele 40-ih godina a rezultat toga je značajno povećanje svjetske poljoprivredne proizvodnje. Pod pojmom "treći svijet" se ovdje misli prvenstveno na bivše kolonije koje nisu pripadale ni jednom hladnoratovskom bloku a koje su u ovom području bile epicenter svjetskih političkih dešavanja. Posebno u Južnoj Americi, SAD je pokušala da osigura uticaj i ovisnost svake zemlje kroz programe za razvoj u ovom području.

Kako I naslov govori, zelenih revolucija ima više. Specifične stavke i tehnologije su se mijenjale tokom vremena, tako da se može govoriti o dvije generacije:

- Zelena revolucija 1. generacije: Podrazumjeva intenziviranje poljoprivrede kroz intenzivnu upotrebu mašina, upotrebu vještački proizvedenih đubriva i intenzivni uzgoj jačih, pojedinačnih sorti što je povezano sa smanjenjem biodiverziteta.

- Zelena revolucija 2. generacije: Se odnosi na korištenje genetskog inženjeringa za manipulaciju karakteristika biljaka, što je rezultiralo većom otpornošću na herbicide.

Geografska podjela

Slika ispod pokazuje u kojim regionima se najviše implementirala tehnologija Zelene revolucije.

F1.large.jpg

Ovdje je jasno da se Južna Amerika u velikoj mjeri oslanja na tehnologije Zelene revolucije u uzgoju svih popularnih žitarica. U Aziji je fokus na riži, ali u kasnijim fazama takođe I na pšenici, što se objašnjava povećanom potražnjom za pšenicom usljed rasta standarda u Aziji. Podrazumjeva se naravno da je korištenje tehnologija Zelene revolucije u SAD najveća u svim sferama I na ovom grafikonu je SAD izostavljena.

Kritičari Zelene revolucije često navode da je ZR ograničena samo na zemlje u kojima su SAD ostvarivale svoj politički interes. Tako je podsaharska Afrika I istočna Indija ignorisana od strane investitora i razvojne pomoći USA, iako je na tim područjima siromaštvo i glad ozbiljan problem.


Interakcije mašina, oplodnje i uzgoja

Kao što je već ranije spomenuto, Prvoj zelenoj revoluciji se mogu pripisati tri različite strategije koje su ne samo komplementarne, već i međusobno uslovljene.

Dakle, povećana upotreba mašina u Južnoj Americi je dovela do mnogo jače erozije tla nego što je to bio slučaj u konvencionalnoj poljoprivredi. Zbog brzog smanjenja hranjivih tvari u tlu moralo se koristiti sve više vještačkih gnojiva da ne bi došlo do pada zarade. Sljedeći grafikon prikazuje korištenje gnojiva od 60-tih godina:

bild32.jpg?resize=500%2C395

Ali intenzivno đubrivo nije bilo dovoljno. Potrebno je bilo prilagoditi nove vrste koje bi bile bolje prilagođene promijenjenim uslovima. A s obzirom da zemlje koje su glavna meta Zelene revolucije nisu u stanju da samostalno proizvedu ni mašine ni đubrivo ni moderne sorte, čitav koncept je pao naravno na uvoz iz SAD-a, a time i na potpunu ovisnost o političko-ekonomskom sistemu SAD.

U jeku intenziviranja ovakve poljoprivrede podzemne zalihe zemlje su masovno iscrpljene pri čemu se u nekim regijama plodna zemlja pretvorila u pustoš. Ovim negativnim efektom su SAD bile najviše pogođene. 70-ih godina ukupno 50 miliona hektara zemlje je tamo bilo kultivisano na ovaj način, što je tu zemlju poslije svrstalo kao ozbiljno erodirajuću. Zemlja je na ovaj način izgubila 30 tona humusa po hektaru godišnje da bi se deset godina kasnije morala uložiti ozbiljna sredstva da se ta zemlja ponovo pretvori u kakvu-takvu obradivu površinu.

Ali povećano uklanjanje humusa iz zemlje je donijelo neposredne socijalne probleme, jer je obnavljanje zemlje bilo izuzetno skupo i mnogi manji farmer su bili izuzeti iz tog programa.

Problem gladi i eksplozija stanovništva

Thomas Malthus je prvi razmatrao koliko se ljudi može nahraniti u svijetu, I tada je formulisao "zakon stanovništva" kada je opisao proizvodnju hrane kao aritmetički rast, a rast stanovništva kao eksponencijalni rast. 1969. godine, biolog Paul Ehrlich, je napravio sličnu teoriju i tada je rekao da će se u roku od deset godina desiti invazija Japana i Kine na Rusiji I da će početi svjetski rat za rezerve hrane u svijetu. Što Ehrlichova vizija nije postala stvarnost, dugujemo, između ostalog razvoju Zelene revolucije. Iako mnogi ljudi i danas pate od gladi - u apsolutnom iznosu, od 70-ih godina je taj broj enormno smanjen. Tako je npr. 1969. godine 56% svjetske populacije patilo od neuhranjenosti, što znači da se trošilo manje od 2.200 kalorija dnevno po osobi, dok je samo u 1992-1994 bilo oko 10% neuhranjene svjetske populacije prema izvještaju Organizacije UN za hranu i poljoprivredu. U Južnoj Americi i južnoj Aziji se zahvaljujući isključivo ZR desio ogroman porast prinosa I te regije su se konačno mogle nahraniti. U tom kontekstu doprinos Zelene revolucije da poboljša svijet I svjetski problem proizviodnje hrane ne može biti odbačen.

Danas međutim su aktuelni kriteriji održivosti i održive proizvodnje. Sada je aktuelno pitanje održavanja postojeće proizvodnje na duži rok, koja postaje sve teža zbog erozije i devastacije zemlje uzrokovane intenziviranjem poljoprivrede i sve manjom količinom plodnog tla i smanjenjem biodiverziteta. Količina svjetske hrane je sada već doboljna i za 9 milijardi ljudi koji će nastaniti zemlju 2050. godine. Sa sadašnjim prinosima hrane danas bi čak 12 milijardi ljudi bez problema moglo jesti.

S obzirom na sve veće blagostanje i pad svjetskog nataliteta, postalo je jasno da pravi problem ljudi u 21. vijeku neće više biti prenaseljenost, već starenje. Broj šezdesetogodišnjaka u svijetu 2050, godine će porasti na 22% sa sadašnjih 10%.

Genetski inženjering - Druga zelena revolucija

Koliko je revolucionarna 1. ZR bila toliko je tzv. GMO revolucija ili 2. ZR koja je počela otprilike 2000. godine možda još revolucionarnija. GMO revolucija je nastala preko Rockefeller fondacije koja je tada uložila mnogo novca u najbolje svjetske istraživače na tom polju kao I na medijske kampanje sa ciljem svijetskog prihvaćanja genetski modificiranih organizama (GMO). Argumenti su još uvijek isti kao i prije 80 godina: Stanovništvo raste i treba da se hraniti. Međutim, I laicima je očigledno da su u prvom planu bili interesi moćnih agrobiznisa, a ne briga o svjetskoj populaciji.

 

csm_Gentechnik2015nurTitelbig_b4079f04fb.jpg

Ovdje brzo postaje jasno gdje su centri uzgoja GMO-a. Osim toga, grafikon pokazuje da je procenat poljoprivrednog zemljišta pod GMO u evropskim zemljama beznačajan.

Žalba SAD, Kanade i Argentine preko WTO protiv politike protiv GMO-a u EU ukazuje na strateške ciljeve globalne dominacije poljoprivrednih korporacija SAD-a koji traže plaćanje sve većih licenci za svoje GMO.

Kritičari korištenja GMO-a u poljoprivredi se žale uglavnom na sljedeće četiri okolnosti:

1) Kada se upotrijebe takozvani marker geni koji se koriste od strane istraživača u transferu gena, upotrebljavaju se geni koji su otporni na antibiotike a onda antibiotici poslije postaju neupotrebljivi u svakodnevnom životu;
2) Upotreba insekticida koji ubijaju ne samo štetne već I korisne insekte. Taj efekat je između ostalog I veliki uzrok smrtnosti pčela u posljednjih nekoliko godina;
3) Otpornost na herbicide kojima su opremljeni GMO usjevi, što dovodi do povećanja upotrebe pesticida, a onda I korov postaje otporan na njih.
4) Kada se radi genetski transfer biljka se oštećuje i može izgubiti mnoga druga svojstva. Takva intervencija povećava rizik od mnogih I nepoznatih neželjenih efekata koji se radikalno I dan danas cenzurišu.

Međutim, dalekosežni nedostatak GMO-a je njihovo nekontrolisani širenje sa manjkom dijaloga o uticaju GMO-a o dugoročnoj i održivoj proizvodnji. Kada se jednom instaliraju GMO usjevi, onda nema više povratka na staro stanje. Na kraju tog procesa GMO korporacije obavezuju farmere na plaćanje vječnih licenci a u tim procesima su zahvaćeni I farmeri koji te procese ne da nisu inicirali, već ulaze u te procese ili potpuno neobavješteni ili sa velikom asimetrijom u informacijama.

Odnos proizvodnje i prihoda

Ipak, iako je GMO donijela promjene karakteristika proizvodnje, farmeri u većini slučajeva su za sada zadovoljni.

Vještačko navodnjavanje i hemija su doprinjeli ogromnom povećanju poljoprivrednih prinosa u proteklih 50 godina. Dva su načina kako se to povećanje mjeri:

- Poljoprivredna produktivnost kao bruto proizvodnja - sve što se proizvodi u pogonima.
- Prinos po upotrebljenim dijelovima biljke koja se bere.

Prinos po upotrebljenim dijelovima biljke koja se bere se mjeri prema Harvest indeksu.

Fig6.15.png

Tako je iskoristivost biljke početkom prošlog vijeka bila u prosjeku na 0,25, a Zelene revolucije su indeks dovele na žetveni indeks od 0,5 i više.

Američki "agrobiznis"

1960-ih, u vrijeme kada su SAD i američka ekonomija bile u ozbiljnoj krizi, američke firme su svoju šansu vidjele u nadnacionalnom umrežavanju i kupovini stranih kompanija. Može se reći da je tada krenulo nastajanje korporativnog svijeta u kojem danas živimo i tada su se kupci počeli sve više indentifikovati sa proizvodom i kompanijom umjesto do tada sa geografskom lokacijom iz koje proizvod dolazi.

Proizvodnja hrane ili agrobiznis se tada postavio u centar interesa velikih američkih kompanija, zajedno sa naftom.

Kao ministar vanjskih poslova i istovremeno savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika a ujedno i dobar prijatelj familije Rockefeller, Henry Kissinger je imao značajan uticaj na međunarodnu politiku proizvodnje hrane. Henry Kissinger je tada rekao otvoreno:

"Ko kontroliše naftu kontroliše zemlje, koji kontroliše hranu, kontroliše ljude."

Pod vladom Nixona "slobodna trgovina" je bila visoko na listi prioriteta. Njegov zamjenik i specijalni predstavnik za spoljnu trgovinu, William Pearce, bio je u isto vrijeme I šef za javne poslove u Cargill-u, američkoj agrobiznis korporaciji. Pearce je radio dan i noć na otklanjanju barijera za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz USA na globalnom nivou.

Njegova strategija iz 1972. godine je zauzela centralnu poziciju u Nixonovoj tzv. "Novoj ekonomskoj politici". Dvije godine kasnije, sjedio je Pearce sa Cargillom u Odboru za ekonomski razvoj predsjednika, gdje je razvio politiku za domaće poljoprivrednike. Tamo je predstavio doktrinu "prekobrojnih ljudskih resursa" i otvoreno je rekao da iz SAD-a mnoge poljoprivrednike treba ukloniti jer su mnogi u toj oblasti "prekobrojni ljudski resurs". Porodična poljoprivredna gazdinstva su tada nestajala I teren su uzimali "Big boys" agrobiznis karteli. Mnogi novinari su to tada okarakterisali kao Nixonovu strategiju food imperijalizma.

Za velike kompanije je tada postala uobičajena praksa da se na visoke zvaničnike vlada utiče direktno iz USA državne službe.

Tadašnji vršilac dužnosti ministra poljoprivrede SAD-a Jamer McHale hvalio je 1974. godine kvazi pametnu i racionalnu „International Food" politiku. On je tada istakao da je 95 % svih rezervi žitarica u svijetu u rukama šest međunarodnih poljoprivrednih korporacija: Cargill Grain Company, Continental Grain Company, Cook Industries Inc., Dreyfu, Bunge Company i Archer Daniel Midland. Da li treba govoriti da su sve kompanije iz SAD.

Bliski odnosi između Vašingtona i ovih giganata su bili srce strategije Kissinger-a, koju je čak otvoreno nazvao "hrana kao oružje."

SAD sa Rockefeller Foundation su tako reorganizovale svjetsko tržište hrane u smislu privatnih firmi i želje za profitom i postavile su temelje tzv. Druge zelene revolucija, ili "GMO revolucije" iz 1990-ih.

Rockefeller

1960-ih, Rokfeleri su bile centar moći SAD-a. Oni su dominirali u think-tankovima, USA akademskoj zajednici, među vladama i privatnim poslovnim zajednicama, na način kakav do tada niko nije uradio u istoriji SAD.

Nelson Rockefeller se u tom kontekstu bavio pitanjem: Kako bi proizvodnja hrane u siromašnijim, manje razvijenim zemljama kao što je Meksiko bila efikasna? On je kasnije nazvao svoju revoluciju u svijetu poljoprivrede "Zelena revolucija". Nelson Rockefeller je bio u stanju da zastupa interese svoje porodice širom Latinske Amerike tokom Drugog svjetskog rata. Kroz dobre odnose Rockefeller u Bijelu kuću, ovaj put pod predsjednikom Rooseveltom, Nelson Rockefeller je bio na visokom položaju američke obavještajne službe, odnosno, bio je koordinator Agencije za inter-američke odnose (CIAA). Iz ovog položaja mogao je dobijati velika sredstva od vlade SAD-a za poslovne poduhvate u Brazilu, Peru, Meksiku, Venezueli i Argentini.

Fondacija Rockefeller i Monsanto su zajedno dogovarali globalnu strategiju za genetsku modifikaciju biljaka. Genetska revolucija, kao u ostalom i Zelene revolucije, je bio projekat Rockefeller Foundation od početka. On je donirao preko 100 miliona $ za napredak revolucije GMO. Tako je Rockefeller Foundation ulagala u obrazovanje svojih naučnika a njihov stipendista Norman Borlag je 1970. dobio i Nobelovu nagradu za njegov doprinos revoluciji u Meksiku.

Razvoj iz perspektive korporativnih interesa

"Zelena Rockefeller revolucija" je počela u Meksiku i širila se tokom 1950-ih i 1960-ih godina u cijeloj Južnoj Americi. Ubrzo nakon toga se preko veze John D. Rockefellera uvela u Indiji i dijelovima Azije. "Revolucija" je definitivno bila tajni pokušaj da se kroz proizvodnju hrane dobije politička kontrola u ključnim zemljama za ovaj sektor I da se naravno kroz slobodno tržišne pokaže "komunistička neefikasnost".

Azotno đubrivo dobavljao je 100% Standard Oil Company Rockefeller-a, tada najveće kompanije za rafineriju nafte u svijetu, a onda su se priključile I kompanije DuPont, Dow Chemical i Hercules Powder.

Globalna prodaja novih poljoprivrednih proizvoda je eksplodirala nakon WW2 I podigla je iz mrtvih američku hemijsku industriju i tada je napravila kartel trgovine. U kartelu su bile kompanije: Cargill, Continental Grain, Bunge i ADM. USA su tada napravili politiku da poljoprivreda treba biti globalizovana, a Rockefeller je sa svojim monopolom na poljoprivrednim hemikalijama i hibridnih sjemenima htio da preuzme svijetsko poljoprivredno tržište. USA I Rockfeller su pravili kombinaciju humanitarne pomoći I propagande u kontekstu borbe protiv gladi i opasnosti od potencijalnih komunističkih pučeva od strane gladnih revolucionara.

Sjemena velikih američkih kormpracija se nisu mogla dalje reprodukovati i na taj način su farmeri bili primorani da svake godine iznova kupuju nova sjemena. Sa Zelenim revolucijama je definitivno počela planska kontrola svjetske proizvodnje hrane.

NSSM 200

U aprilu 1974. godine, kada je američki agrobiznis već uveliko počeo da preuzima tržište, Henry Kissinger je napravio tajni memorandum zajedno sa ljudima iz kabineta, uključujući i ministra odbrane, ministra poljoprivrede kao i zamjenika državnog sekretara i direktora CIA-e.

Naslov "top-secret" dokumenta je bio "Uticaj globalnog rasta svjetskog stanovništva na SAD i njene prekomorske interese." To je bilo urađeno od Nixona na preporuku John D. Rockefeller III. To se tada nazvalo "NSSM 200" ili "Studija za nacionalnu bezbjednost memorandum 200".

Tek 15 godina kasnije je izvršeno javno objavljivanje ovog dokumenta a od strane Geralda Forda je to proglašeno 1975. godine kao službena državna politika. Gerald Ford je imenovao Nelsona Rockefellera za svog potpredsjednika.

Sadržaj NSSM 200 tvrdi da porast stanovništva u određenim zemljama u razvoju koje imaju strateška bogatstva potrebna američkoj ekonomiji, predstavlja potencijalnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a. Cargill agrobiznis i William Pearce su se izdvojili kao predvodnici guranja tog ugovora preko UN-a, MMF-a i Svjetske banke I oni su pozivali na novi međunarodni trgovinski sporazum o poljoprivrednim proizvodima. Kissinger je istakao posebnu ulogu Brazila u NSSM 200. On je rekao da će stanovništvo Brazila biti brojno kao i u SAD-a 2000. godine I da bi takav rast u Brazilu značio povećanje snage Brazila što bi moglo onda ojačati I politički uticaj Brazila u cijeloj Južnoj Americi.

U maju 1991. godine, Brazilska vlada je tada šokirala svjetsku javnost sa šokantnim podatkom da je oko 44 % svih Brazilki između 14 i 55 godina zauvijek sterilizovano.

WTO, GATT i TRIPS

WTO i GATT su preko Urugvajske runde 1994. isposlovali radikalni TRIPS, što je multinacionalnim kompanijama po prvi put omogućilo da patentiraju biljke i druge oblike života.

1986. godine se američki agrobiznis iza novog međunarodnog trgovinskog režima zacementirao.

Kako je to počelo? 1950-ih, projekt je započeo na Harvardu, finansiran od Fondacije Rockefeller, koji je dizajnirao Vasilij Leontief a koji su postepeno sprovodili profesori na Harvard Business School, Ray Goldberg i John Davis, pod naslovom "vertikalna povezanost". Tri decenije kasnije su se formirale velike agrobiznis korporacije koje su bile u stanju da sistematski sprovedu vertikalnu povezanost monopola i cjelokupne oblasti poljoprivrede, prvenstveno SAD-a. 1995. godine, kao rezultat trgovinskih pregovora o liberalizaciji trgovine Urugvajske runde GATT-a, nastala je nova međunarodna organizacija, Svjetska trgovinska organizacija (WTO).

WTO je organ, koji nije odgovoran ni jednoj drugoj javnoj ustanovi. WTO bi trebalo da kontroliše globalnu slobodnu trgovinu i čak smije da procjenjuje da li postoji kršenje slobodne trgovine I da izriče kazne I sankcije.

Ideja o WTO je nastala kao post WW2 inicijativa iz Washingtona. Zastupništvo Washingtona u Urugvajskoj rundi u vezi poljoprivrede je rađen I 100% osmišljen od Cargill Inc. Daniel Amstutz, bivši član upravnog odbora Cargilla, je bio specijalni izaslanik Reaganove administracije na razgovorima GATT. On je predstavio "Amstutz plan" u četiri tačke:

1) Zabrana svih programa vlade za poljoprivredu
2) Zabrana o intervenisanju poljoprivrednih cijena
3) Zabrana uvoza radi zaštite nacionalne poljoprivredne proizvodnje
4) Zabrana kontrole izvoza poljoprivrednih dobara od strane vlada čak i u vrijeme gladi.

Tada su širom otvorena vrata za slobodnu trgovinu, i napravljeno je "slobodnog svjetsko tržište" i Cargill je mogao plasirati svoje nove, GMO proizvode bez ograničenja.

Kasnije, 2003. godine je Amstutz postavljen kao šef katedre za praćenje tranzicije iračke poljoprivrede pod vodstvom SAD-a u tržišni i izvozni GMO agrobiznis.


TRIPS i paradoksi

GMO korporacije su izgurale zakon da GMO proizvodi na policama ne moraju biti označeni kao takvi. Genetski modificirani usjevi su u suštini normalne biljke, tvrde GMO proizvođači, tako da nema razlike. Međutim, zakon o patentima koji su SAD kroz TRIPS izgurale naglašava da su patentna prava na tu tehnologiju jedinstvena jer je modificiranje sjemena DNK "jedinstveno."

Za ova kontradikciju u terminima naravno i dalje nema sluha a svaki pokušaj javnosti u SAD da ukažu na ovaj paradoks je izvrnut ruglu.

U poljoprivrednom sektoru je došlo do raznih patentiranja genetski modifikovane riže, kukuruza, soje i drugih kultura. To je dovelo do dalje koncentracije vlasništva, raznih ograničena, smanjena raznolikost genetski modifikovanih biljaka i ograničenja vlasništva nad sjemenom, nad nečim što je dio baštine čovječanstva hiljadama godina kroz istoriju.

Mali farmeri u Indiji

2008. godine, UN je bio svjestan situacije malih farmera u Indiji. Uvođenje genetski modificiranih sjemena multinacionalnih korporacija je dovelo do eskalacije cijena sjemena, gnojiva i pesticida i to je prouzrokovalo ekstremno pogoršanje za indijske farmere. UN-u je bilo ukazano i na sve veću učestalost samoubistava poljoprivrednika u Indiji u proteklih deset godina.

Od Indijske vlade je bilo zatraženo da daju finansijske i druge oblike pomoći za porodice žrtava samoubistva, kao i da se poljoprivrednicima omogući prilika da kupe sjemena koja su sposobna za umnožavanje. Aktivistkinja i borac za ljudska prava, dobitnica Alternativne Nobelove nagrade Vandana Shiva je navela da je oko 200.000 samoubistava u Indiji u direktnoj vezi sa nemogućnošću oplodnje i umnožavanja hibridnog sjemena.



Komentari (229)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

princi princi 22:52 25.06.2017

Re: .....

Nači, da se čeka svetska revolucija i (konačno) oslobađanje seljaka i radnika, :).
emsiemsi emsiemsi 23:03 25.06.2017

Re: .....

princi
Bajer, Ok. Ma nemaš konkurencije, jbg. Već i ta akvizicija ti govori, to je logika kapitala. Razvoj svega toga je vrlo skupa radnja, to ne mogu da rade seoske zadruge, startupi, klinci po garaži, tu se monopoli, da kažem, nekako prirodno stvaraju. I šta onda raditi?

Нема се ту шта радити --- ваља кетманисати, како са природом, тако и са друштвом.
Оно што може да се ради у свакој ситуацији је --- учити, учити и само учити (шта кажу комуњаре, да ли је то реко друг Лењин). Знање је сила небеска.
princi princi 23:15 25.06.2017

Re: .....

Знање је сила небеска.

Slažem se.
martin_krpan martin_krpan 09:59 26.06.2017

Re: .....

Jeste, ali tome nije krivac GMO nego marketing.
Rekli su im, ovo jeste skupo ali je super, ako to zasejete ima da rodi ko ludo, i sve pare će vam se vratiti.
Naravno da nije rodilo, i naravno da su finansijski pukli pa se zato poubijali.

Ako neko poveruje u reklamu pa misli da će stvarno jednom kremom ukloniti bore, ili da će ga spravica za vežbanje učiniti Klunijem za mesec dana, pa se ubije kad se to ne desi, za to nisu krivi ni krema ni sprava, nego njegova naivnost.


Ha, ovo i jeste jedna velika dilema.

Ovaj stav iznad ti je klasičan Džon Stjuart Milovski liberalizam a čovjek koji ne bi trebao da se upeca na "marketing" je racionalni i informisani Homo Economicus. Oni koji su se upecali su Cognitive bias restovi, i ok je da za to plate cijenu na tržištu. Samo ima jedna mala caka u tome: Tih Cognitive bias ljudi ima mnogo a u njihovim glavama se dešavaju procesi koje treba shvatiti.

Mislim, šta reći. Primjeni ovo gore na sebe i "demokratiju" u Srbiji i stavi umjesto GMO - Vučić a ostale varijable ostavi iste. "Rekli su im..... ovaj je dobar, a plate će biti 1000€..... Da ne spominjemo marketing hodača po vodi iz Nazareta ili samo par filmića u periodu 41-45 sa Wagnerovom muzikom.

Ako neko poveruje u reklamu pa misli da će stvarno jednom kremom ukloniti bore, ili da će ga spravica za vežbanje učiniti Klunijem za mesec dana, pa se ubije kad se to ne desi, za to nisu krivi ni krema ni sprava, nego njegova naivnost.

Cilj teksta jeste da se kroz ovu temu pokušaju staviti konstruktivističke naočare, jer svjedočimo radikalnoj polarizaciji stavova, ne samo na ovoj temi, već skoro na svim ozbiljnim temama. A i to je razumljivo, ali to je druga tema.



hoochie coochie man hoochie coochie man 21:22 26.06.2017

Re: .....

Samo ima jedna mala caka u tome: Tih Cognitive bias ljudi ima mnogo a u njihovim glavama se dešavaju procesi koje treba shvatiti.


Šta da se radi?
Ne kažem ovo u smislu, šta se tu može, tako je kako je, nek pocrkaju kad ne znaju, već u bukvalnom smislu, šta treba raditi pošto je stanje takvo.

Treba najpre odustati od širenja panike oko Monsanta, GMO, pacova sa tumorima, Šiva i Aleksića raznih.
Treba ljudima racionalno i razumno objasniti da GM organizmi nisu nikakva čarolija koja podiže prinose sama od sebe, da ta izmena gena olakšava da se zadovolji samo jedan od mnogih uslova neophodnih za uspešnu proizvodnju (kod soje je to borba protiv korova, kod kukuruza borba protiv jednog insekta) ali da pored tog jednog treba zadovoljiti i mnoge druge uslove, sa kojiam izmena gena nema nikakve veze, pa ako ti drugi uslovi ne budu zadovoljeni od prinosa nema ništa iako je u pitanju GM seme.

Da je toga bilo, da ljudi nisu ostavljeni kojekakvim mešetarima da njima manipulišu, verovatno bi bilo manje posledica.
Ali tome, tom racionalnijem pristupu sigurno ne doprinose ovakvi pristupi probolemu, to je katastrofa, to je smrt, to su svetske zavere...
princi princi 21:37 26.06.2017

Re: .....

Treba ljudima racionalno i razumno objasniti da GM organizmi nisu nikakva čarolija koja podiže prinose sama od sebe, da ta izmena gena olakšava da se zadovolji samo jedan od mnogih uslova neophodnih za uspešnu proizvodnju (kod soje je to borba protiv korova, kod kukuruza borba protiv jednog insekta) ali da pored tog jednog treba zadovoljiti i mnoge druge uslove, sa kojiam izmena gena nema nikakve veze, pa ako ti drugi uslovi ne budu zadovoljeni od prinosa nema ništa iako je u pitanju GM seme.

Džabe pričaš. Srbima kad kažeš "gen", "DNK", kao da si rekao "vakcina!" ili, daleko bilo "EU!", "Rusi!". Odmah proradi magijska vudu svest. Srbi imaju fiksaciju na magije, čuda, ne veruju ni u uticaj sredine, ni u slučajnost, sve je zapisano u zvezdama.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:49 26.06.2017

Re: .....

Džabe pričaš. Srbima kad kažeš "gen", "DNK", kao da si rekao "vakcina!" ili, daleko bilo "EU!", "Rusi!". Odmah proradi magijska vudu svest. Srbi imaju fiksaciju na magije, čuda, ne veruju ni u uticaj sredine, ni u slučajnost, sve je zapisano u zvezdama.

:)

Baš tako.

Dokle to ide vidim na nekom poljoprivrednom forumu, gde pišu uglavnom seljaci, i to oni nešto emancipovaniji, jer ipak pišu po internetu, vidim koje neznanje i koja je kaljuga tu vlada, i pitam se, pa majku mu, zar nema niko normalan da se pojavi na televiziji da objasni ljudima šta je to zapravo.

princi princi 22:01 26.06.2017

Re: .....

Recimo, ovi koji pišu o "rizicima" "GMO" nema šanse da ti ikad navedu te propale slučajeve, slučajeve gde "GMO" nije dala željene rezultate, gde je dovela do podbačaja roda, nekontrolisano ispoščivanja tla, ili manje otpornosti na štetočine. Zašto? Pa baš zato jer se to kosi sa tom idejom o "magijskoj" moći gena, DNK.
martin_krpan martin_krpan 07:55 27.06.2017

Re: .....

hoochie coochie man
Samo ima jedna mala caka u tome: Tih Cognitive bias ljudi ima mnogo a u njihovim glavama se dešavaju procesi koje treba shvatiti.


Šta da se radi?
Ne kažem ovo u smislu, šta se tu može, tako je kako je, nek pocrkaju kad ne znaju, već u bukvalnom smislu, šta treba raditi pošto je stanje takvo.

Treba najpre odustati od širenja panike oko Monsanta, GMO, pacova sa tumorima, Šiva i Aleksića raznih.
Treba ljudima racionalno i razumno objasniti da GM organizmi nisu nikakva čarolija koja podiže prinose sama od sebe, da ta izmena gena olakšava da se zadovolji samo jedan od mnogih uslova neophodnih za uspešnu proizvodnju (kod soje je to borba protiv korova, kod kukuruza borba protiv jednog insekta) ali da pored tog jednog treba zadovoljiti i mnoge druge uslove, sa kojiam izmena gena nema nikakve veze, pa ako ti drugi uslovi ne budu zadovoljeni od prinosa nema ništa iako je u pitanju GM seme.

Da je toga bilo, da ljudi nisu ostavljeni kojekakvim mešetarima da njima manipulišu, verovatno bi bilo manje posledica.
Ali tome, tom racionalnijem pristupu sigurno ne doprinose ovakvi pristupi probolemu, to je katastrofa, to je smrt, to su svetske zavere...


HCM, nije GMO sam po sebi uopšte problem, to se vidi iz teksta. Ostavi se jeftinih kvalifikacija poput - "svjetske zavjere". Cilj teksta i jeste da se sagleda kompletan kontekst iz što više uglova, a farmeri i konzumenti će svejedno prativi sopstvene SWOT-analize kada budu na ovom polju donosili odluke. Bitno je postaviti što više pitanja i pokušati doći do što više informacija. Osim toga, ja nisam ekspert i volio bi da znam ko su eksperti na ovom polju u Srbiji. Ti sigurno znaš i bio bih ti zahvalan kada bi mi dao neki hint da vidim kako razmišljaju.

Mojih 5c je da kroz ovaj tekst ukažem da GMO nije samo poljoprivredno pitanje. Poljoprivredno pitanje je još i najmanje. Kompletna GMO paradigma danas je jedna korporativno-pravno-politička velika zavrzlama. To je moja SWOT analiza.

Da li je glyphosat otrovan ili ne, kakve posljedice ostavlja ethoxyquin u filetima uzgojenog lososa, da li je dioxin otrovan,.... su postala pravno-politička pitanja, a ne humanitarno-socijalna pitanja. Takav svijet se stvara. To je svijet pokvarenih bloodsuckerza u kravatama koji kao pijavice idu okolo i kače se na kičmu organizma i isisavaju materiju. U tom kontekstu kada se jednom uđe u to kolo onda nema izlaska. Sjemena su tu totalno nebitna.

A šta reći tek za siledžiska nelegalna spajanja? Poznato je da je Bayer preuzeo Monsanto za 66 mrd$ a treba podsjetiti još da su Kinezi ChemChina kupili švajcarsku Syngentu za 43 mrd$ a evo završava se i spajanje Dow Chemicala i Duponta što će tu novu "kompaniju" baciti na berzansku vrijednost od 130 mrd $.




Domazet Domazet 17:36 27.06.2017

Nisu krive varalice...

Ako neko poveruje u reklamu pa misli da će stvarno jednom kremom ukloniti bore, ili da će ga spravica za vežbanje učiniti Klunijem za mesec dana, pa se ubije kad se to ne desi, za to nisu krivi ni krema ni sprava, nego njegova naivnost.

...nego oni naivni sto im poveruju.

Pocinjem da mislim da je HKM covek svog vremena...
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:49 27.06.2017

Re: Nisu krive varalice...

Nisu krive varalice...

...nego oni naivni sto im poveruju.


Kaže proizvođač da ti Red Bul daje krila.
Neko poveruje da je stvarno dobio krila, skoči sa zgrade i...bup!
Ko je kriv, veralica ili onaj naivni što je poverovao?

Kupiti neko seme je poslovni potez, onaj ko povuče pogrešan poslovni potez valjda i sam snosi neki rizik.
Ako se u bilo koji, posebno novi, posao uđe bez ikakvog znanja, pa šta se očekuje?
Da neko drugi brine o njima?
Naravno da neko treba da pazi da građani ne budu prevareni, ali to ne znači da neko treba da bude kriv ako se građanin polakomi pa pukne.
Evo nam primera naših malinara, nema para koliko su očekivali, uleteli u kredite, zadužili se, pa sad traže od države da ih zaštiti.
Pa što si sadio, zemljače, što si se zaduživao?
maksa83 maksa83 19:52 27.06.2017

Re: Nisu krive varalice...

Kaže proizvođač da ti Red Bul daje krila.
Neko poveruje da je stvarno dobio krila, skoči sa zgrade i...bup!
Ko je kriv, veralica ili onaj naivni što je poverovao?

Kriv je onaj što mu je bućnuo esid u red bul.

Evo nam primera naših malinara, nema para koliko su očekivali, uleteli u kredite, zadužili se, pa sad traže od države da ih zaštiti.

Ja bih jako rado pročitao detaljno objašnjenje šta se to dešava i desilo sa malinama i malinarima od nekog ko je u tom zemljoradničkom poslu.
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:35 27.06.2017

Re: Nisu krive varalice...

Ja bih jako rado pročitao detaljno objašnjenje šta se to dešava i desilo sa malinama i malinarima od nekog ko je u tom zemljoradničkom poslu.


Pa prepolovljena cena.

Ma...ništa sa tom malinom nije logično, teško je raščivijati i što je poslednjih par godina cena bila nenormalno visoka, a i što je najednom naglo i drastično pala.

Objašnjenja kupaca, hladnjačara uglavnom, deluju dosta razumno, prošlih godina skupo plaćali svežu malinu, nisu uspeli da je prodaju po tim visokim cenama, imaju dosta zaliha, pa sad mogu i da je ne kupuju, a ako je kupuju kupovaće po ceni na kojoj siguno mogu da zarade.
Zvuči logično.

Veliki problem u tom posluje i taj što je i među tim hladnjačarima dosta ...ne bih nikog da uvredim ali ..skorojevića jbg.
Izgleda da takvi nabijaju nenormalne cene dokazujući kako su veliki i kako mogu da plate najviše.
Znam, jer slučajno imam dobar kontakt sa samim vrhom velikog domaćeg prerađivača voća, koji je prošle godine prestao sa otkupom maline na pola sezone, jer je cena tako eksplodirala da nije bilo nikakve matematike da se te pare mogu vratiti.
A tako visoka cena je navukla i kuso i repato da sadi malinu, policajci, vojnici, medicinske sestre, sve što ima negde neku vukojebinu je pomnožilo cena i količinu, videlo velike cifre i poželeli da se obogate.

A i mentalitet malinara je čudno formiran, pomislili su da su najvažniji u Srbiji, da jedino oni donose pare Srbiji, kao veliki izvoz i te priče.
Vas programere ne priznaju :)

Kako se tu razmišlja lepo pokazuje primer od ove godine.
Neki njihov predsatvnik, Dobrivoje se zove, od države zvanično traži da otkrije i kazni onoga ko je uvezao maline iz Poljske u Srbiju (ima i toga u malim količinama, naravno)
Ne zanima ga što to nije zabranjeno, što je to sasvim legalan posao, što je država potpisala neke sporazume i time preuzela neke obaveze, ništa to njega ne zanima traži da se kazni uvoznik.

Generalno, malina je precenjena, ta precenjenost je formirala nakaradne stavove, a sve to vuče dosta negativnih psoledica.
Mora se to, cena prvenstveno, svesti na normalne osnove pa će se stavri iskristalisati.

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:51 27.06.2017

Re: Nisu krive varalice...

Veliki problem u tom posluje i taj što je i među tim hladnjačarima dosta ...ne bih nikog da uvredim ali ..skorojevića jbg.

Занимљиво.
Слична ствар са -- угоститељством.

Имаш цео низ грађевинаца и фудбалера и сличних залудних бизнисмена који су видели да се у том послу "преливају" паре, к'о из оне фонтане. Па им се чини, и они ће да просперирају. И онда, својим нерелним поставкама, надувавају цене локала, праве фаму и нереалну потражњу у целом том пољу. А то је поље широко и мртво и зајебано, мораш да знаш да успеш, или да си у епицентру и у (увек пролазној) моди.

Недавно сам добио списак од 40 локала за изнајмљивање са Врачара, Старог града и НБГДа. Пола од њих су угашени ресторани-кафићи-кафане. То није био списак локала, већ гробље ресторана.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:02 27.06.2017

Re: Nisu krive varalice...

Занимљиво.
Слична ствар са -- угоститељством.


Valjda misle da je to lako, otvoriš restoran, gosti pohrle i eto ti para.
I ovde, kredit, hladnjača, a srpska malina jebote, svi noge polomiše za njom, plaćaju i ne pitaju.
Najpre se kupi džip, normalno, pa udri po ceni da dokažeš kako si pun para.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:13 27.06.2017

Re: Nisu krive varalice...

Valjda misle da je to lako, otvoriš restoran, gosti pohrle i eto ti para.

Добрим делом то, а другим -- ми смо слабашно тржиште за пласман капитала. Људи с капиталом немају где да га пласирају, а овде није заживела институција стартапова, венчр капиталиста, финансијских анђела. Берза нам је у расулу-мочвари, а људима без економског знања и традиције тешко је објаснити концепт деоничарског улагања.

Ресторан-кафић је нешто што је људима пред очима, свакодневно, и стога мисле да разумеју тај бизнис. (Као и за фудбал, иста прича.)

Податак гласи да на Врачару, у овом трену, има 360 угоститељских објеката. С изградњом БГДнаВучићу сав ће се шминкерај преселити тамо. Као што већ делом јесте -- Салон 1905, Саванова, Младост-Лудост-Радост... Бетон хала је у проблему већ сада. Врачар ће тек да загази у проблем, за годину-две, а већ их сада им довољно угашених. А оних који немају никаквих економских разлога да раде, осим што им је власник истовремено и власник новоградње где се локал налази, има довољно за пун аутобус.
narcis narcis 00:11 30.06.2017

Re: .....

Čekati da Rusi naprave bolji, a oni su humane duše slovenske:)

čajničići će da iskopiraju i plasiraju, njima niko ništa ne može.sve su pokrali i idalje ih niko ne mož uapsi.
princi princi 21:20 25.06.2017

Dobro, tu su sad 2

stvari, jedno je GMO (koji je, zapravo, čudno ime, jer je čovek genetski i svakako drukčije modifikovao i prilagođavao sebi i svojim kratkoročnim potrebama i bilje i sav živi svet, naravno u skladu sa tehnološkim mogućnostima) , drugo korporacije. Ono što me zanima: Ameri izvoze hranu u vrednosti od nekih $150mlrd godišnje. Trećina od toga je ta neka procesirana hrana u Kine, Indije i zemlje gde raste ta neka srednja klasa. Kolika je vrednost izvoza tog semenja i tih pesticida? I nije li to sredstvo preuzimanja kontrole nad nekim strateškim resursima neke zemlje? Jer sad, čovek, osim ako nije dobrodušan i dobroćudan (da ne kažem neku težu reč) kao, na primer, blogov_kolac ili Pajić i ne veruje u bezuslovnu dobrotu Amera i njihovih korporacija, može da se zapita, ne prave li oni ove velike i siromašne zemlje zavisnim od svoje hrane?
nikvet pn nikvet pn 21:44 25.06.2017

Re: Dobro, tu su sad 2

Jasno je šta je cilj USA akcije i upravo zato tražim predlog terapije, šta nam je činiti?
G.Cross G.Cross 00:28 26.06.2017

Zeleni sojlrent

Naselje Otopeni ( deo izmedju Bukuresta i Aerodroma) je bilo jos jedan eksperiment Causeskua. Zamislite kao zgrade recimo oko Fontane na Novaku ali su izgradjene bez WC-a i bez kanalizacije. Gradjani su ujutro trebali da predaju svoja govna skupljacima koji su ih nosili na poljoprivredna dobra da ih koriste kao djubrivo.

Kada sam prvi put cuo ovo , prvo nisam mogao sa verujem a onda sam pomislio koliko li je paralelnih realnosti moguce a da sve one mogu da imaju smisla zavisi iz kog se ugla gleda.
alselone alselone 08:33 26.06.2017

Re: Zeleni sojlrent

Kada sam prvi put cuo ovo , prvo nisam mogao sa verujem a onda sam pomislio koliko li je paralelnih realnosti moguce a da sve one mogu da imaju smisla zavisi iz kog se ugla gleda.


Ovo zaista zvuci kao iz paralelne realnosti. Da li te zgrade i dalje postoje? Je l' zive tamo ljudi?!
krkar krkar 10:15 26.06.2017

Re: Zeleni sojlrent

alselone
Da li te zgrade i dalje postoje? Je l' zive tamo ljudi?!


Gledao sam po Rumuniji zgrade po selima koje je dizao Čaušesku i u njih preseljavao seljake. Jerbo su imanje i okućnica kočnica komunizmu.

Doduše, te zgrade za seljake možeš da vidiš i u Besnom foku, Glogonjskom ritu i sličnim naseljima koja su sada deo Beograda.

Ali naj-biser-zdanje Srbije bila je takozvana Udbina zgrada preko puta Beogradskog sajma: imala je, doduše, klozete, ali nije imala kuhinje.

Zgrada je bila poklon CCCP-a, 1946. I Rusi su stvarno poklonili svoje najnovije kulturno i arhitektonsko dostignuće - ogromne luksuzne stanove (ima ih i po 150 kvadrata). Ali - svi bez kuhinje.

Jer u komunizmu će svi biti zaposleni a sve fabrike će imati menze kako bi žene bile oslobođene i ne bi morale da kuvaju, deca će jesti u obdaništima i školama. A ako neko baš bude gladan uveče - i zgrada je imala menzu.

Stanari jedva dočekaše Titovo NE Staljinu da konačno smeju otvoreno da kukaju da im ipak ugrade te nazadne kuhinje po stanovima. Ko se razume i malo bolje pogleda videće da su naknadno karabuxhene

alselone alselone 10:21 26.06.2017

Re: Zeleni sojlrent

Koliko je samo komunizam nenormalan u implementaciji.
G.Cross G.Cross 11:28 26.06.2017

Re: Zeleni sojlrent

O, sada je to fensi deo grada sa mnogo zelenila I cveca. I naravno zgrade su renovirane ukljucukuci kanaluzaciju.
princi princi 11:37 26.06.2017

Re: Zeleni sojlrent

Ali naj-biser-zdanje Srbije bila je takozvana Udbina zgrada preko puta Beogradskog sajma: imala je, doduše, klozete, ali nije imala kuhinje.

Živa istina, tu mi živela jedna od ujni, Meca, druga ili treća po redu (imao sam mnogo lepog ujaka, lepile se žene na njega, samo tako. Lep bio, al', što kažu seljaci, blesav, navijao za Hajduk).
gedza.73 gedza.73 13:49 26.06.2017

Re: Zeleni sojlrent

G.Cross
Gradjani su ujutro trebali da predaju svoja govna skupljacima koji su ih nosili na poljoprivredna dobra da ih koriste kao djubrivo.


North Korea bombards the South with USED toilet paper


Helium balloons (like the ones above) are loaded with anti-South leaflets and mixed with human waste. Each one is fitted with a timer and a small explosive charge which pops the balloons over enemy territory

G.Cross G.Cross 20:30 26.06.2017

Re: Zeleni sojlrent

krkar
alselone
Da li te zgrade i dalje postoje? Je l' zive tamo ljudi?!


Gledao sam po Rumuniji zgrade po selima koje je dizao Čaušesku i u njih preseljavao seljake. Jerbo su imanje i okućnica kočnica komunizmu.

Doduše, te zgrade za seljake možeš da vidiš i u Besnom foku, Glogonjskom ritu i sličnim naseljima koja su sada deo Beograda.

Ali naj-biser-zdanje Srbije bila je takozvana Udbina zgrada preko puta Beogradskog sajma: imala je, doduše, klozete, ali nije imala kuhinje.

Zgrada je bila poklon CCCP-a, 1946. I Rusi su stvarno poklonili svoje najnovije kulturno i arhitektonsko dostignuće - ogromne luksuzne stanove (ima ih i po 150 kvadrata). Ali - svi bez kuhinje.

Jer u komunizmu će svi biti zaposleni a sve fabrike će imati menze kako bi žene bile oslobođene i ne bi morale da kuvaju, deca će jesti u obdaništima i školama. A ako neko baš bude gladan uveče - i zgrada je imala menzu.

Stanari jedva dočekaše Titovo NE Staljinu da konačno smeju otvoreno da kukaju da im ipak ugrade te nazadne kuhinje po stanovima. Ko se razume i malo bolje pogleda videće da su naknadno karabuxhene



Cuvaj se Rusa i kad MIG-ove donose.
Domazet Domazet 22:49 26.06.2017

Niko k'o Nihonci...

Da mi je samo znati zasto je Monsanto kupio ex-Blackwater? Da pospesi revoluciju?

Cela ta prica oko GMO hrane je poprilicno besmislena. Ovi sto su protiv previdjaju da bez GMO hrane dobar deo planetarne poipulacije nema sanse da prezivi. Mnogo nas je a pri tome je samo mali deo nas (njih?) dovoljno bogat da moze da prezivi bez GMO. A tek za 50 godina...A oni sto su za, molio bih da ne krenu da me grle i ljube. Jeste problem sto velike firme prodaju semena uslovljavaju pristajanjem na kupovinu semena od njih za ubuduce. Jeste i problem to sto velike firme prodaju pesticide pod uslovom da se farmeri obavezu da kupuju samo pesticide te firme. Medjutim kada ti velika firma proda u kombinaciji seme i herbicid koji pomlati na mrtvo sve ostalo sem bas seme iz kombinacije onda je to malo veci problem. Sto HKM ili ne zna ili namerno previdja...

Ali nisam hteo o tome (vidi naslov). Nisu Ruje (one sovjetske) ni primak Nihoncima. U moje vreme (kada je sve bilo bolje i lepse i nije postojala samo jedna vrsta banana) ako si radio u Kawasaki Heavy industijama onda si ziveo u krugu Kawasaki Heavy fabrike, deca ti se radjala u Kawasaki Heavy porodilistima, isla u Kawasaki Heavy zabavista, osnovne i srednje skole, ti isao u Kawasaki Heavy Spik Izije da pijes pivo sa Kawasaki Heavy sefom, zena ti kupovala u Kawasaki Heavy prodavnicama itd, itd. Al' sto jes' jes', zena je kuvala vecery u sopstvenoj kuhinji a ti si jeo tu veceru u sopstvenom dining/living/sleeping rumu. Ne daju Nihonci sopstvenu privatnost, brane je zidovima od shoji-ja!

A Rumunija je super prosla sto nije imala Sibir. U koji je stigao centralni plan pa su tradicionalni nacin gradnje zamenili super-modernim betonom. Bez termalne izolacije! Ne bi covek verovao da ne bi ono malo prezivelih.

hoochie coochie man hoochie coochie man 23:13 26.06.2017

Re: Niko k'o Nihonci...

Medjutim kada ti velika firma proda u kombinaciji seme i herbicid koji pomlati na mrtvo sve ostalo sem bas seme iz kombinacije onda je to malo veci problem. Sto HKM ili ne zna ili namerno previdja...


Ma nije to tako, može i druga kombinacija, ne mora "moje seme + moj herbicid"
Njihovo seme mora jer drugo ne postoji, a herbicid može bilo koji jer su svi sa istom aktivnom materijom, glifosatom.

Kako to zapravo radi?
Korov kod soje je stvano veliki problem, seje se relativno gusto, teško je i skupo mehanički uništavati korov, građa lista soje je takva da je teško napraviti selektivan herbicid koji bi efikasno delovao na korov a po soju bio bezbedan, pa je genestkom modifikacijom učinjeno da soja postane otporna na totalne herbicide.
Poseješ soju, sačekaš da niknu i soja i korovi, preduvaš to totalom, bilo kojim, ne mora njihov, i sve se sasuši osim soje.

A prskaš običnim totalnim herbicidima, onima koje ja koristim u svojim voćnjacima, koji se masovno koriste na strništima, na svim drugim površinama, nikakvim specijalnim za GMO.

E sad, da li ima komercijalnih ugovora koji kupce semena obavezuju da kupe i njihov herbicid, da li ima marketniških trikova koji proturaju priču da je samo ta kombinacija prava a ostale ćorak, možda, ali to nije ništa novo.
Ima i onih reklama koje kažu samo naš prašak i naš omekšivač daju prave rezultate, ili naš kvasac i naš prašak za pecivo, ostale varijante su promašaj.
Ali to su marketinške cake.
Domazet Domazet 00:28 27.06.2017

Truth in Advertizing...

hoochie coochie man

E sad, da li ima komercijalnih ugovora koji kupce semena obavezuju da kupe i njihov herbicid, da li ima marketniških trikova koji proturaju priču da je samo ta kombinacija prava a ostale ćorak, možda, ali to nije ništa novo.
Ima i onih reklama koje kažu samo naš prašak i naš omekšivač daju prave rezultate, ili naš kvasac i naš prašak za pecivo, ostale varijante su promašaj.
Ali to su marketinške cake.

Po prici farmera iz Indijane (sve go progressive) pokrenuli su class action jer im je Monsanto (mislim) prvo prodao seme, pa je posle nekoliko setvi kukuruz(?) iz tog semena desetkovao neki korov pa im je onda Monsanto prodao herbicid koji je potpuno unistio taj korov pa se farmeri obradovali. Dok nisu otkrili da taj herbicid unistava sve osim kukuruza koji raste iz pomenutog semena. Pa farmeri pokrenuli class action, valjda sto im Monsanto sjebao crop rotation...kako se zavrsilo ne znam, bilo je to pre jedno dve godine. Ali moze da objasni kupovinu najvece privatne armije na svetu... Zahebavam se, Blackwater guys nisu u Indijani nego negde u Africi...

Dakle nisu marketinske cake nego naprotiv, Monsanto cutao kao zaliven o svestranosti svog herbicida
alselone alselone 07:34 27.06.2017

Re: Niko k'o Nihonci...

Poseješ soju, sačekaš da niknu i soja i korovi, preduvaš to totalom, bilo kojim, ne mora njihov, i sve se sasuši osim soje.


Meni je cudno kako ti ne pronalazis nista lose u ovome. Meni ovo zvuci totalno suludo.
martin_krpan martin_krpan 08:13 27.06.2017

Re: Niko k'o Nihonci...

Poseješ soju, sačekaš da niknu i soja i korovi, preduvaš to totalom, bilo kojim, ne mora njihov, i sve se sasuši osim soje.

A prskaš običnim totalnim herbicidima, onima koje ja koristim u svojim voćnjacima, koji se masovno koriste na strništima, na svim drugim površinama, nikakvim specijalnim za GMO.


Hahahha, Huči jbt, pa ti si jedan od onih seljaka koji prodaju voće i povrće na pijaci pod domaće.
anonymous anonymous 10:06 27.06.2017

Re: Zeleni sojlrent

G.Cross
krkar
alselone
Da li te zgrade i dalje postoje? Je l' zive tamo ljudi?!


Gledao sam po Rumuniji zgrade po selima koje je dizao Čaušesku i u njih preseljavao seljake. Jerbo su imanje i okućnica kočnica komunizmu.

Doduše, te zgrade za seljake možeš da vidiš i u Besnom foku, Glogonjskom ritu i sličnim naseljima koja su sada deo Beograda.

Ali naj-biser-zdanje Srbije bila je takozvana Udbina zgrada preko puta Beogradskog sajma: imala je, doduše, klozete, ali nije imala kuhinje.

Zgrada je bila poklon CCCP-a, 1946. I Rusi su stvarno poklonili svoje najnovije kulturno i arhitektonsko dostignuće - ogromne luksuzne stanove (ima ih i po 150 kvadrata). Ali - svi bez kuhinje.

Jer u komunizmu će svi biti zaposleni a sve fabrike će imati menze kako bi žene bile oslobođene i ne bi morale da kuvaju, deca će jesti u obdaništima i školama. A ako neko baš bude gladan uveče - i zgrada je imala menzu.

Stanari jedva dočekaše Titovo NE Staljinu da konačno smeju otvoreno da kukaju da im ipak ugrade te nazadne kuhinje po stanovima. Ko se razume i malo bolje pogleda videće da su naknadno karabuxhene



Cuvaj se Rusa i kad MIG-ove donose.


Čuvaj se Crossa i kad zine, a ništa ne kaže.
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:38 27.06.2017

Re: Niko k'o Nihonci...

Hahahha, Huči jbt, pa ti si jedan od onih seljaka koji prodaju voće i povrće na pijaci pod domaće.


Naravno da prodajem pod domaće, neću ga valjda prodavati pod divlje.

I ne samo to, trdim da je voće koje koje prodajem zdrava hrana.
I jeste zdrava jer je svaki plod zdrav, nije napadnut bolestima, insektima, nisu crvljivi, krastavi, šugavi, svi zdravi, rumeni i lepi.
A hrana od zdravih plodova je zdrava hrana, valjda.
Ili se zdrava hrana dobija od plodova zraženih kojekakvim boleščinama?
Ma šalim se, na pijacama skoro ništa ni ne prodajem.

Meni je cudno kako ti ne pronalazis nista lose u ovome. Meni ovo zvuci totalno suludo.


Mogu da razumem način na koji ti doživlajvaš taj postupak i tu scenu, hemijom sve sprženo osim gajene biljke, mogu da shvatim zađto to tebi izgleda suludo, ali to je česta scena u poljoprivredi i mimo GMO.

Ovo su slike konvencionalne proizvodnje kukuruza u kom je korov hemisjkim sredstvima uništen.
Ista scena kao ona koju sam opisao, sačekaš da sve nikne, duneš hemijom, i sve osim kukuruza ugine.





Tako se masovno radi, nema više kopanja kukuruza, scene koje tebi izgledaju suludo su sasvim normalna, svakodnevna pojava.

Pa ako je to u redu, zašto ne bi bilo u redu da isti posao završi neko drugo hemisjko jedinjenje?
Zašto bi glifosat bio sulud a tembotrion (aktivna materija u herbicidima za kukuruz) u redu?
alselone alselone 20:02 27.06.2017

Re: Niko k'o Nihonci...

Zašto bi glifosat bio sulud a tembotrion (aktivna materija u herbicidima za kukuruz) u redu?

Ne mogu dalje sa tobom na ovu temu, ovo je tvoja oblast, znas mnogo vise od mene, a ja ne zelim da budem goolge-bloger. Ali ne mogu da se otmem utisku da postavljas nekad tendenciosno-naivno-smesna pitanja, kako bi usmerio pricu nekriticki u jednom pravcu.

Zdrav razum mi govori da ovde nesto debelo smrdi.

nema više kopanja kukuruza,

Drago mi je da sam bar jednom iskusio ovu muku, da znam sta je to kada se rucno okopava kukuruz, kada se rucno tovari na elevator, kada se rucno kruni.

Ima Balasevic super pricu na tu temu:
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:13 27.06.2017

Re: Niko k'o Nihonci...

Ali ne mogu da se otmem utisku da postavljas nekad tendenciosno-naivno-smesna pitanja, kako bi usmerio pricu nekriticki u jednom pravcu.


Možda izgleda tako ali nije to namera, veruj mi.
Suština je u činjenici da se hemijskim jedinjenjima uništava korov, a da ta hemijska jedinjenja ne oštećuju gajenu biljku.
To se može postići ili glifosatom ili nečim drugima, a glifosat je, zbog Monsanta i njegovog Raundapa, prokazan i po inerciji se smatra suludim, a mnoga druga hemijska jedinjenja, koja rade isti posao, se ne doživljavaju kao nešto opasno, smatraju se normanlim.
A nema stvarnog razloga za takav stav, razlog je u antimonsanto, antigmo aktivizmu i njihovoj propagandi.
alselone alselone 21:13 27.06.2017

Re: Niko k'o Nihonci...

Ok da li je za tak glilonesto i obicna soja korov? Da li bi ubio i obican kukuruz?
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:53 28.06.2017

Re: Niko k'o Nihonci...

alselone
Ok da li je za tak glilonesto i obicna soja korov? Da li bi ubio i obican kukuruz?


Ovo mi promaklo.


Da, naravno, običnu soju uništava, kao i sve ostalo.
To i jeste svrha modifikacije, da postane otporna.
alselone alselone 20:56 28.06.2017

Re: Niko k'o Nihonci...

hoochie coochie man
alselone
Ok da li je za tak glilonesto i obicna soja korov? Da li bi ubio i obican kukuruz?


Ovo mi promaklo.


Da, naravno, običnu soju uništava, kao i sve ostalo.
To i jeste svrha modifikacije, da postane otporna.

Da li to onda znaci da posle izvesnog broja godina tretiranja zemlje time, kada se dovoljno akumulira u zemlji, ne mozes da sadis vise ni jedno drugo seme osim tog "specijalnog"?
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:37 28.06.2017

Re: Niko k'o Nihonci...

Da li to onda znaci da posle izvesnog broja godina tretiranja zemlje time, kada se dovoljno akumulira u zemlji, ne mozes da sadis vise ni jedno drugo seme osim tog "specijalnog"?


Ne, ne znači.
Tretira se biljka a ne zemljište, deluje isključivo preko hlorofila, dakle preko zelenih delova biljke.
U kontaktu sa zemljištem se deaktivira, tj. to jedinjenje se razlaže, neke komponente nastale tim razlaganjem su čak korisne za biljke, služe kao hrana.
Zanemarljiva je to količina hrane, ali zanimnjiv je kuriozitet, zato naglašavam.

Tim preparatom se se biljke mogu zalivati i nikakve štete neće biti, ako ne dospe na list, ili stablo kod zeljastih biljaka (paradajz paprika, soja...) nema delovanja.

Ja npr, kad tretiram korov u voćnajcima preparatom prskam direktno po stablima voća, po kori, ostanu baš mokra, i ništa, nema posledica.
A prskam po par puta godišnje i tako svake godine.

Ovo je taj efekat, ovaj pojas u redu sa sasušenom travom je tretiran totalom.

princi princi 11:43 26.06.2017

Da je blogerka

princi princi 09:38 27.06.2017

Odličan blog

jedne facebook prijateljice: o hemofobiji.
stefan.hauzer stefan.hauzer 09:51 27.06.2017

Re: Odličan blog

A za koje vrste je čovek opasan i koliko njih preti da istrebi?



alselone alselone 10:11 27.06.2017

Re: Odličan blog

i koliko njih preti da istrebi?

Ukljuciv i sebe.
princi princi 12:40 27.06.2017

Re: Odličan blog

stefan.hauzer
A za koje vrste je čovek opasan i koliko njih preti da istrebi?




Dobro, to je već donekle pitanje religije. Homo sapiens je opasan za sve, ali mi živimo u svetu u kome verujemo da je čovek jedina mera svih stvari, svetu u kome (mahom) samo ljudi mogu da pate, da se smeju, da samo oni imaju dušu, slobodnu volju (ma šta da je to), da su životinje tu da budu gajene, preklane, pojedene, eventualno blago ćuškane i mažene (ako su kućni ljubimci). Ta mantra će verovatno važiti dok ne postanemo delom mašine, a onda će se i ona promeniti.
martin_krpan martin_krpan 13:09 27.06.2017

Re: Odličan blog

princi
stefan.hauzer
A za koje vrste je čovek opasan i koliko njih preti da istrebi?




Dobro, to je već donekle pitanje religije. Homo sapiens je opasan za sve, ali mi živimo u svetu u kome verujemo da je čovek jedina mera svih stvari, svetu u kome (mahom) samo ljudi mogu da pate, da se smeju, da samo oni imaju dušu, slobodnu volju (ma šta da je to), da su životinje tu da budu gajene, preklane, pojedene, eventualno blago ćuškane i mažene (ako su kućni ljubimci). Ta mantra će verovatno važiti dok ne postanemo delom mašine, a onda će se i ona promeniti.


Pa da. A GMO industrija u životinjskoj real-life distopiji igra glavnu ulogu. Danas trećina svjetske žetve otpada na hranu za životinje a cijena mesa radikalno opada. Šta će se tek desiti kada Kinezi i Indusi zamjene rižu i curry sa big mekovima?

Harari kojeg ti često navodiš smatra da je industrijski uzgoj životinja jedan od najvećih zločina u istoriji čovječanstva i ja se sa tim 100% slažem.

GMO biznis je epicentar tog genocida i to će na žalost biti sve gore.

maksa83 maksa83 13:27 27.06.2017

Re: Odličan blog

A za koje vrste je čovek opasan i koliko njih preti da istrebi?

Pusti malo te filozofe i uzmi da čitaš prost narodni SF, konkretno (već sam mislim preporučivao) Three Body Problem. Da ne bude spojler - tu kasnije (2. knjiga) figuriše zanimljiva teorija o kosmosu kao o Mračnoj Šumi.
maksa83 maksa83 13:30 27.06.2017

Re: Odličan blog

GMO biznis je epicentar tog genocida i to će na žalost biti sve gore.

Ovde (blizina Zvezdinog stadiona) imamo neko dvorište dimenzija 4x12m + ograđeno velikim žardinjerama. U njemu (dvorištu) je u poslednjih par dana osvanulo jedno sve zajedno desetak mrtvih pčela. Nemam pojma u čemu je fora, nikad to ranije nisam video.

martin_krpan martin_krpan 13:43 27.06.2017

Re: Odličan blog

maksa83
GMO biznis je epicentar tog genocida i to će na žalost biti sve gore.

Ovde (blizina Zvezdinog stadiona) imamo neko dvorište dimenzija 4x12m + ograđeno velikim žardinjerama. U njemu (dvorištu) je u poslednjih par dana osvanulo jedno sve zajedno desetak mrtvih pčela. Nemam pojma u čemu je fora, nikad to ranije nisam video.



Pa možda nije loše da taj mali masakr uslikaš, dokumentuješ, adekvatno arhiviraš i upoznaš se sa problematikom. Colony collapse disorder.

princi princi 13:43 27.06.2017

Re: Odličan blog

GMO biznis je epicentar tog genocida i to će na žalost biti sve gore.

Što GMO, a nisu, na primer, klanice i živinarnice? Čovek je genetski i svakojako drugačije modifikovao biljke i živuljke koje mu služe bar zadnjih 10K godina. Koja je suštinska razlika između GMO i IT-ja, na primer?

Mislim, veliki deo naših prehrambenih navika, pa i čitavo preživljavanje se zasniva na našoj dobrovoljnoj infantilnosti u neku ruku. Mi jednostavno nećemo da znamo kako se, na primer, to jaje ili to mleko ili taj batak ili ta pastrmka ili losos našla na našem stolu. Vrlo smo zadovoljni time da neko u naše ime odradi dirty work.
alselone alselone 13:46 27.06.2017

Re: Odličan blog

Koja je suštinska razlika između GMO i IT-ja, na primer?

Mi ovde koljemo samo za Severity 1 bagove posle pisnja UT-a za isti feature.
maksa83 maksa83 14:00 27.06.2017

Re: Odličan blog

Pa možda nije loše da taj mali masakr uslikaš, dokumentuješ, adekvatno arhiviraš i upoznaš se sa problematikom. Colony collapse disorder.

Ma znam za masovno nestajanje pčela, samo mi je ovo prvo "iskustvo iz prve ruke". Pošto sam mator konj viđao sam ranije mrtvu pčelu u životu tu i tamo, ali ovo je ... čudno.

Inače, pre neki mesec stojim ja u istom tom dvorištu i čuje se iz vazduha ššššššššpljas! i pored mene zvekne nešto gadno crno, tako oko 5cm, mrda pomalo. Ja slikam, pošaljem na whatsthatbug.com, kad kaže tip to ti je "predatory diving beetle", izguglam ja, jeste, to je to, neki fucked up insekt koji lovi i jede manje ribe. Najbliža voda je na (lupam) 3-5km odavde, verovatno ga maznula neka ptica i ispustila kad se smorila...


maksa83 maksa83 14:01 27.06.2017

Re: Odličan blog

Mi ovde koljemo samo za Severity 1 bagove posle pisnja UT-a za isti feature.

Ja bih klao već za nepisanje UT-a, ali ok, ja sam malo napet na tu stranu...

Gde nam je bre radumilo?
martin_krpan martin_krpan 14:03 27.06.2017

Re: Odličan blog

princi
GMO biznis je epicentar tog genocida i to će na žalost biti sve gore.

Što GMO, a nisu, na primer, klanice i živinarnice? Čovek je genetski i svakojako drugačije modifikovao biljke i živuljke koje mu služe bar zadnjih 10K godina. Koja je suštinska razlika između GMO i IT-ja, na primer?

Mislim, veliki deo naših prehrambenih navika, pa i čitavo preživljavanje se zasniva na našoj dobrovoljnoj infantilnosti u neku ruku. Mi jednostavno nećemo da znamo kako se, na primer, to jaje ili to mleko ili taj batak ili ta pastrmka ili losos našla na našem stolu. Vrlo smo zadovoljni time da neko u naše ime odradi dirty work.


Naravno da su klanice i živinice. Nije GMO direktan učesnik. Evo npr. Njemačka proizvodi skoro 9 miliona tona mesa godišnje i izvozi obaraju rekorde iz godine u godinu. Kinezima izvoze u tri smjene. A cijena mesa ne da ne poskupljuje, već pojeftinjuje uslijed high-tech GMO proizvodnje kukuruza i soje, plus EU to subvencioniše.

Na te zločine malo ukazuje korumpirani Greenpeace i par hipika. I to je sve.
princi princi 14:11 27.06.2017

Re: Odličan blog

Sine, Maksimović mu ga dao malo po LSDju.
maksa83 maksa83 14:15 27.06.2017

Re: Odličan blog

Sine, Maksimović mu ga dao malo po LSDju.

Ne brate, pravo pravcato, zamalo na glavu da mi zvekne, znači da me pogodilo i da sam video šta me zaskočilo odskočio bih pravo na vr' onog reflektora na stadionu i vikao odande histerično Tole-lopove, vatrogasci bi me skidali a posle u košulju sa beskonačnim rukavima...
princi princi 14:19 27.06.2017

Re: Odličan blog

Pa jbg, trebalo je da kupiš kuću na Senjaku. Što se meni sviđaju ona Istarska, Ruska, Viktora Igoa... obaška što bi Teodora Drajzera preimenovao u Vladimira Putina.
stefan.hauzer stefan.hauzer 14:24 27.06.2017

Re: Odličan blog

Pusti malo te filozofe i uzmi da čitaš prost narodni SF, konkretno (već sam mislim preporučivao) Three Body Problem. Da ne bude spojler - tu kasnije (2. knjiga) figuriše zanimljiva teorija o kosmosu kao o Mračnoj Šumi.

Prvo film, pa onda knjiga


Meni iskreno smeta da se neke vrste okarakterišu kao nepoželjne s obzirom da nisu korisne ili su opasne po čoveka. Pre neki dan čovek iskasapi smuka i to samo zato što se boji zmija i ružno mu izgledaju, a ulazi u njegovo stanište. I šta ako se zaista dogodi ono proročanstvo Vonegata da će Zemlja razviti imuni sistem koji će izbaciti čoveka iz njenog organizma - možemo li joj zameriti? Čovek je nesposoban da osposobi sopstveno društvo, a kamoli da vodi računa o tako osetljivom sistemu kao što je Zemlja. Još više mi idu na racq ovi urbani tree-hugeri na koje deluje da potseća moj komentar, a koji nikad ne bi odbacili pogodnost asfalta. I nešto u svemu ovome jeste najgore - to što čovek shvati da je njegov svet pun hipokrizije i da je to nešto sa čim mora da nauči da živi.
maksa83 maksa83 14:26 27.06.2017

Re: Odličan blog

Pa jbg, trebalo je da kupiš kuću na Senjaku.

Ovo je posao, i zajebi Senjak, i ovo mi je dovoljno daleko od kuće.
obaška što bi Teodora Drajzera preimenovao u Vladimira Putina.

Puno ime da bude "Biciklistička Staza Vladimira Putina" pošto ne verujem da bi Vlada vozio bajs uz nagib manji od tog. On samo uzbrdo, a kad treba posle nizbrdo naprave mu sledeću uzbrdicu. A puls tu, oko 70-75.
maksa83 maksa83 14:29 27.06.2017

Re: Odličan blog

Meni iskreno smeta da se neke vrste okarakterišu kao nepoželjne s obzirom da nisu korisne ili su opasne po čoveka. Pre neki dan čovek iskasapi smuka i to samo zato što se boji zmija i ružno mu izgledaju, a ulazi u njegovo stanište. I šta ako se zaista dogodi ono proročanstvo Vonegata da će Zemlja razviti imuni sistem koji će izbaciti čoveka iz njenog organizma - možemo li joj zameriti? Čovek je nesposoban da osposobi sopstveno društvo, a kamoli da vodi računa o tako osetljivom sistemu kao što je Zemlja. Još više mi idu na racq ovi urbani tree-hugeri na koje deluje da potseća moj komentar, a koji nikad ne bi odbacili pogodnost asfalta. I nešto u svemu ovome jeste najgore - to što čovek shvati da je njegov svet pun hipokrizije i da je to nešto sa čim mora da nauči da živi.

Definitivno uzmi Three Body Problem.

(Pisao Kinez, i oseća se da je neko iz sasvim druge kulture, vrlo osvežavajuće.)
princi princi 14:30 27.06.2017

Re: Odličan blog

A puls tu, oko 70-75.

62. I to bez ruku, dok jede knedle sa šljivama.
alselone alselone 14:30 27.06.2017

Re: Odličan blog

Gde nam je bre radumilo?

Popravlja bagove posto nije pisao UT-ove.
princi princi 14:42 27.06.2017

Re: Odličan blog

Čovek je nesposoban da osposobi sopstveno društvo, a kamoli da vodi računa o tako osetljivom sistemu kao što je Zemlja.

Mene stvarno dirnulo ono što je Harari negde napisao, da ljudska društva funkcionišu po principu tih nekih izmišljenih realnosti i da su te realnosti negde 90% zasnovane na realnosti, ali da, da bi bile izmišljene i prihvaćene, moraju sadržati i 10% čiste magije iliti totalnih budalaština. I tako je sa svim ideologijama, religijama, mantrama, kurcima, palcima, uključujući i samu Povelju o ljudskim pravima, pa i verom u nauku (koja je, dobrim delom, besmislena, jer nauka se, u izvesnom smislu, baš i zasniva na toj konačnosti znanja, znači uvek postoji elemenat nepoznatog, priznanje da je svo naše znanje, u izvesnoj meri, samo model realnosti). Čoveka, u principu, ne zanima Zemlja, njega zanima samo opstanak. Homo sapiens je menjao prirodu i prilagođavao je sebi od početka te agrarne revolucije. Sve je istrebio što mu je smetalo i prenabudžio je ono što mu je odgovaralo.
gedza.73 gedza.73 14:47 27.06.2017

Re: Odličan blog

stefan.hauzer
Pre neki dan čovek iskasapi smuka

-Ima li zmija po šumi?
-Ima. Pre neki dan sam ugledao šarku na putu. Sklupčala se. Zgazio sam je točkom a ona krenula da beži uz obalu pa sam se vratio u rikverc.
-Pa što si je jurio kad je bežala? One se više plaše od nas nego mi od njih.
-Šta me briga.
valjda ljudska želja da se nešto uništi.

mene još progoni vrabac koga sam kao osnovac ubio praćkom u bagremovoj vrzini.
možda zato ne volim oružje i ne vidim zadovoljstvo u upucavanju životinja.
na jednom od lovo kanala sam zakačio deo reportaže gde lovac opremljen kao švajcarski nož snajperom gađa neku sitnu životinjku (baš tako sam zamišljao prerijsko kuče iz Karl Maj knjiga).

Stoji uspravno na zadnjim nogama i tak. Samo pade. Onda slikovanje, zatacinjanje neke zelene grančice (valjda mambodžambo ritual u slavu prirode, bem ga šta je).

Saglasan s tvojim komentarom.
stefan.hauzer stefan.hauzer 14:47 27.06.2017

Re: Odličan blog

(Pisao Kinez, i oseća se da je neko iz sasvim druge kulture, vrlo osvežavajuće.)


Hvala na duploj preporuci, znači da vredi
maksa83 maksa83 15:08 27.06.2017

Re: Odličan blog

Čoveka, u principu, ne zanima Zemlja, njega zanima samo opstanak.

I ti duzneš Three Body Problem.
maksa83 maksa83 15:30 27.06.2017

Re: Odličan blog

Stoji uspravno na zadnjim nogama i tak. Samo pade. Onda slikovanje, zatacinjanje neke zelene grančice (valjda mambodžambo ritual u slavu prirode, bem ga šta je).

Tvrdim da su lovci iz zabave bolesnici. Kapiram da moraš to da radiš da bi jeo, okej, al' ne moraš, 'oćeš da se osetiš da si živ, i da nisi debelguzi gradski pejpr pušer (koji jesi). Ono, go do pojasa pa idem da lovim sibirskog vuka golim rukama (prim. - Vlada npr. ni to ne bi radio, njemu ti sibirski vukovi jedu iz ruke i kapiraju ga kao jednog od svojih) jedan na jedan, važi, svaka čast. Al' ono, snajperi, čuda, pičkematerine, preparirane glave po zidovima i sl. horori - pa ti si zapravo samo slabašna pizda sa viškom para i vremena.
Domazet Domazet 17:29 27.06.2017

Pa ti Ma(r)xo...

Ma(r)xa
Al' ono, snajperi, čuda, pičkematerine, preparirane glave po zidovima i sl. horori - pa ti si zapravo samo slabašna pizda sa viškom para i vremena.

...jednom recenicom ispljuva bar trecinu populacije USofA!?

Interesantno koliko je lakse videti onih iracionalnih 10% kod drugih. Samo konstatujem, ne kritikujem.

martin_krpan martin_krpan 17:31 27.06.2017

Re: Odličan blog

maksa83
Stoji uspravno na zadnjim nogama i tak. Samo pade. Onda slikovanje, zatacinjanje neke zelene grančice (valjda mambodžambo ritual u slavu prirode, bem ga šta je).

Tvrdim da su lovci iz zabave bolesnici. Kapiram da moraš to da radiš da bi jeo, okej, al' ne moraš, 'oćeš da se osetiš da si živ, i da nisi debelguzi gradski pejpr pušer (koji jesi). Ono, go do pojasa pa idem da lovim sibirskog vuka golim rukama (prim. - Vlada npr. ni to ne bi radio, njemu ti sibirski vukovi jedu iz ruke i kapiraju ga kao jednog od svojih) jedan na jedan, važi, svaka čast. Al' ono, snajperi, čuda, pičkematerine, preparirane glave po zidovima i sl. horori - pa ti si zapravo samo slabašna pizda sa viškom para i vremena.


Lovci su patetični jadnici. Ali tu dosta ima i pijandura koji se šlepaju po tim hajkama i tu se često danima ne ubije ništa. Osim toga, životinju je teško ubiti i životinja ima kakvu takvu šansu da preživi.

Ali šta reći za ovo?



Nadam se da će se jednog dana napraviti međunarodni sud i da će se ovim mafijašima suditi za organizovani kriminal i genocid.

maksa83 maksa83 18:25 27.06.2017

Re: Pa ti Ma(r)xo...

...jednom recenicom ispljuva bar trecinu populacije USofA!?

I ti qme duzneš da čitaš Three Bod... uh, sorry, wrong room.

Kad bi ti znao kakve sam ja krvoloke iz te tvoje usofa upoznao, doduše sve s juga, mada znam i par gan frikova i tu u tvojoj neposrednoj okolini.
nikvet pn nikvet pn 18:47 27.06.2017

Re: Pa ti Ma(r)xo...

Pa jes Makso, tako i tvoj mačor lovi od besa. Sit napit a nigde vrapca naokolo?

(Sričem s androida)

Lovački instinkt je deo nas, sistemski hardver. Ljudse zajednice bez toga su nestale, svi smo potomci arhilovaca. Juriš preko reda, borba za parking mesto, kockanje itd sve to je manifestacija lovačkog instinkta. Borba za plen koji hrani potomstvo.

A sam lov uređena društva lako regulišu i limitiraju.
alselone alselone 19:16 27.06.2017

Re: Pa ti Ma(r)xo...

Lovački instinkt je deo nas

Moj sin ima veliku zelju da pojede nesto sto je on licno ulovio.

- Nadje puza - je l' mozemo da ga pojedemo?
- Upeca kedera - je l' mozemo da ga pojedemo?
- Vidi gustera - hajde da ga uhvatimo i pojedemo...

Vec najavljuje kako cemo ove godine da lovimo hobotnice na moru i onda da ih pojedemo.
maksa83 maksa83 19:19 27.06.2017

Re: Pa ti Ma(r)xo...

Lovački instinkt je deo nas, sistemski hardver. Ljudse zajednice bez toga su nestale, svi smo potomci arhilovaca. Juriš preko reda, borba za parking mesto, kockanje itd sve to je manifestacija lovačkog instinkta. Borba za plen koji hrani potomstvo.

Pa nije isto loviti da bi preživeo i loviti eto 'nako da se zabaviš.

Ako neko ne oseća koliko je to pogrešno onda ... ne oseća i ne moš mu objasniti, pojaviće se sto i jedna racionalizacija zašto tako ipak mora.

alselone alselone 19:28 27.06.2017

Re: Pa ti Ma(r)xo...

Eno Biljana Srbljanovic na FB objasnjava kako ce jedan stub sa zastavom da promeni pravac vetrova i napravi novu ruzu vetrova, skoro pa ekoloska katastrofa. Videla je u Azerbejdzanu.

maksa83 maksa83 19:34 27.06.2017

Re: Pa ti Ma(r)xo...

Eno Biljana Srbljanovic na FB objasnjava

Biljana Srbljanović + FB + objašnjava.

Recept za dizaster.

Domazet Domazet 19:53 27.06.2017

Cuj hemofobija...

...kod mene nema ni trunke hemofobije, ja sam ti sav od korporatofobije. Iz one moje crtice iz Indijane ja da podvucem sledece. Ne raspravljam ja o tome sto pomenuti herbicid sprzi sve osim pomenutog semena. I tako pripremi zemlju da u njoj raste samo pomenuto seme. Problem je u tome sto kad korporacija ustanovi da ima potreban broj farmera koji mogu da gaje samo njeno seme pocinje da biva izuzetno kreativna u odredjivanju cene tog semena...

Kazem ja, nije ljudska jedinka stvorenje najopasnije po planetu zemlju, neuporedivo su opasnije grupe ljudskih jedinki udruzene u upravne odbore...
maksa83 maksa83 20:15 27.06.2017

Re: Cuj hemofobija...

Kazem ja, nije ljudska jedinka stvorenje najopasnije po planetu zemlju

E sad qme i ti definitivno duzneš da čitaš Three Body Problem.

(ne znam da li sam to već pominjao)
emsiemsi emsiemsi 20:48 27.06.2017

Re: Odličan blog

maksa83
Stoji uspravno na zadnjim nogama i tak. Samo pade. Onda slikovanje, zatacinjanje neke zelene grančice (valjda mambodžambo ritual u slavu prirode, bem ga šta je).

Tvrdim da su lovci iz zabave bolesnici. Kapiram da moraš to da radiš da bi jeo, okej, al' ne moraš, 'oćeš da se osetiš da si živ, i da nisi debelguzi gradski pejpr pušer (koji jesi). Ono, go do pojasa pa idem da lovim sibirskog vuka golim rukama (prim. - Vlada npr. ni to ne bi radio, njemu ti sibirski vukovi jedu iz ruke i kapiraju ga kao jednog od svojih) jedan na jedan, važi, svaka čast. Al' ono, snajperi, čuda, pičkematerine, preparirane glave po zidovima i sl. horori - pa ti si zapravo samo slabašna pizda sa viškom para i vremena.

Сагласан за ловце !
Успут --- дај сиже за тај 3 боди проблем !
floki floki 21:24 27.06.2017

Re: Cuj hemofobija...

maksa83
Kazem ja, nije ljudska jedinka stvorenje najopasnije po planetu zemlju

E sad qme i ti definitivno duzneš da čitaš Three Body Problem.

(ne znam da li sam to već pominjao)

jel mogu i ja da procitam to, kako se vec zove...?
maksa83 maksa83 21:42 27.06.2017

Re: Cuj hemofobija...

jel mogu i ja da procitam to, kako se vec zove...?

Moraš da izneseš neki sud o civilizaciji, Zemlji (planeti), odnosu čoveka prema <nečemu već kapitalnom>, i onda knjiga nek' je s tobom sinko
maksa83 maksa83 21:42 27.06.2017

Re: Odličan blog

Успут --- дај сиже за тај 3 боди проблем !

Ne može, pokvariću nekome čitanje!

Dosta je da znaš da je Srbin ispao najpametniji na kraju!
floki floki 21:52 27.06.2017

Re: Cuj hemofobija...

odnosu čoveka prema <nečemu već kapitalnom>,


najvolem strudlu sa puno maka
maksa83 maksa83 21:57 27.06.2017

Re: Cuj hemofobija...

najvolem strudlu sa puno maka

Definitivno da pročitaš Three Body Problem.
nikvet pn nikvet pn 23:10 27.06.2017

Re: Cuj hemofobija...

Lov nije moguće zabraniti (kao ni prostituciju) ali je moguće urediti i limitirati na održiv nivo. Šta to znači? Ako u nekom području ima npr 200 fazana određuje se lovna kvota za tu godinu od 80 muških. Preostalh 20 dovoljno je za 100 fazanki = 100 gnezda po 10-15. Sa 10-20-30 % preživljavanja to je najmanje dupla populacija dogodine i to jeste razumno održivo lovno gazdovannje. Zato je potreban jak nadzor i drakonske kazne, dakle država. Tu odmah otpadne stoka bahata, mesari. Peostanu stvarno posvećeni sa zatomljenom svinjom u sebi koji znaju da su prirodi dužni da vrate ono što uberu. Bajka? Pa i nije, pređite mađarsku granicu i uverite se.
Domazet Domazet 23:35 27.06.2017

Ja sam Ma(r)xo mislio...

maksa83

.
.
.
Kad bi ti znao kakve sam ja krvoloke iz te tvoje usofa upoznao, doduše sve s juga, mada znam i par gan frikova i tu u tvojoj neposrednoj okolini.

...da me je Japan naucio da razumem da ima stvari koje ne razumem i da zivim u miru sa tim da ne razumem. Medjutim nije. Evo vec dvadeset dve ( za tri dana dvadeset i tri pune) godine me izludjuje to sa hunting i, narocito, sa guns. Kakvo odsustvo razuma...Ludilo koje ide do toga da su tu skoro u Floridi zatvorili zenu koja je pretila smrcu roditeljima one dece pobijene u Konektikatu jer su, zaboga, lazovi koji su sve to izmislili samo da njoj i ostalim 'normalnim' otmu oruzje...
princi princi 00:44 28.06.2017

Re: Ja sam Ma(r)xo mislio...

Pa kad su je iznervirali. Nego, nisam hteo o tome... otkud u US toliko ljutih i besnih ljudi?
gedza.73 gedza.73 08:32 28.06.2017

Re: Ja sam Ma(r)xo mislio...

princi
Pa kad su je iznervirali. Nego, nisam hteo o tome... otkud u US toliko ljutih i besnih ljudi?

Nisu svi besni. Ima i smirenih s osećajem za lepo (uklopljene boje pištolja na boku i puške)



nikvet pn
Tu odmah otpadne stoka bahata,


Moj deda je živeo na obroncima Gledića. Imao pušku (ruska kokotara?) zbog šakala i vukova. Da sačuva stoku. Sigurno je povremeno odstrelio i poneku srnu koju je najverovatnije pojeo. Razumem, možda bih i ja u njegovoj situaciji živeo isto.

Ovo je nešto drugo. kao u crtaću 'beži šinko' kad ulete lovci naoružani teškim naoružanjem i pucaju na sve što se mrda.



verovatno ću loše da opišem ali mi deluje mučno da deset ljudi opremljeni fensi oružjem čuče na ivici ograde u koju su crnci ugurali grogi životinjku koja izbezumljena traži izlaz dok tafgajs pokušavaju rafalno da je upucaju.
tadejus tadejus 09:45 28.06.2017

Re: Cuj hemofobija...

maksa83
jel mogu i ja da procitam to, kako se vec zove...?

Moraš da izneseš neki sud o civilizaciji, Zemlji (planeti), odnosu čoveka prema , i onda knjiga nek' je s tobom sinko


e sad ću i ja d uznen taj drugi dio na čitanje, nemam kud..
meni je prvi super zanimljiv za čitanje al da sam sad nešto produhovljena i obogaćena.. pa i nisam.. jes da spoznajem da sam zaista ekstreman cinik al opet.. šta je tu tebi toliko baš otvorilo oči..
a i one cureće oči s neba meni nisu impressive..
i završnica mi je disapointing..
jbt al ga napljuvah..
ali sve u svemu više je nego fun.. samo možda ne baš sad da umreš od sreće eye openning..
nego ako imaš malo vremena (a i ako nemaš, brzo se čita).. uzmi bre Umoran od života i smrti, Mo Jan ) ili Jen, nikako da se dogovore)..
dio o svinji je prosto hilarious..
a ako ti se dojmila kineska literatura s ovim ne možeš da omaneš..
al hilarious je svinja..
maksa83 maksa83 10:00 28.06.2017

Re: Cuj hemofobija...

meni je prvi super zanimljiv za čitanje al da sam sad nešto produhovljena i obogaćena.. pa i nisam.. jes da spoznajem da sam zaista ekstreman cinik al opet.. šta je tu tebi toliko baš otvorilo oči..

Ako hoću da otvorim oči stučem ujutru odmah i drugi nespresso (Indrya), a ovo je prosto zabavno (u širem smislu reči). Ne znam kako ti je kraj bezveze ako si stala na prvoj knjizi, tu još nije kraj.
a i one cureće oči s neba meni nisu impressive..
i završnica mi je disapointing..

To je zato što si ti posebna i tvoji pragovi su pomereni. Mi gluplji se oduševljavamo glupim stvarima, što je dobro, pošto ima više glupih stvari nego pametnih stvari i lakše ćemo da nabodemo nešto zanimljivo.

Ja ne bih dalje pričao o knjizi i šta je tu meni bilo zanimljivo da ne spojlujem. Recimo da mi je bio zanimljiv "duh" (koliko se on može preneti kroz engl. prevod). Otpr. kao i Murakami u kome se ništa specijalno ne dešava al' ti je dobro dok čitaš.

Sam in-your-face početak u kome sirovo opisuje par kadrova Kulturne Revolucije me je uvukao u knjigu.
tadejus tadejus 10:12 28.06.2017

Re: Cuj hemofobija...

maksa83

meni je prvi super zanimljiv za čitanje al da sam sad nešto produhovljena i obogaćena.. pa i nisam.. jes da spoznajem da sam zaista ekstreman cinik al opet.. šta je tu tebi toliko baš otvorilo oči..

Ako hoću da otvorim oči stučem ujutru odmah i drugi nespresso (Indrya), a ovo je prosto zabavno (u širem smislu reči). Ne znam kako ti je kraj bezveze ako si stala na prvoj knjizi, tu još nije kraj.
a i one cureće oči s neba meni nisu impressive..
i završnica mi je disapointing..

To je zato što si ti posebna i tvoji pragovisu pomereni. Mi gluplji se oduševljavamo glupim stvarima, što je dobro, pošto ima više glupih stvari nego pametnih stvari i lakše ćemo da nabodemo nešto zanimljivo.

Ja ne bih dalje pričao o knjizi i šta je tu meni bilo zanimljivo da ne spojlujem. Recimo da mi je bio zanimljiv "duh" (koliko se on može preneti kroz engl. prevod). Otpr. kao i Murakami u kome se ništa specijalno ne dešava al' ti je dobro dok čitaš.

Sam in-your-face početak u kome sirovo opisuje par kadrova Kulturne Revolucije me je uvukao u knjigu.


pa ono kad krenu da se mlate u onoj menzi to mi nešto bilo too ordinary..
nekako je građena misterija pa me razočaralo kad je vraćena u svakodnevni okvir.. pokrljala se raja, moš mislit..
očekivala sam neki veličanstveniji rasplet, al ok..
oči.. oči me razočarale jer su mi nekako isto premalo misteriozne.. kao eto šta bi čovjeku bilo gadno pa kao eto tako je bilo..
nije da ja imam ideju kako bih ja to opisala, nemam, ali imam nekih snova koji daju neki misteriozniji osjećaj od tih očiju..
šta znam..
gledala skoro the arrival.. ono kad na zemlju sleću svemirki brodovi u obliku govneta (jel je samo meni ono orinal govno).. kakav razočar..
više volim da vidim i good old došli vanzemaljci i jebali nam kevu nego te neke kao kvazi inovativne ideje a zapravo čist smor..
možda sam samo krvoločna..
elem uvod tbp je strava, tu ti je Jan majstor, Umoran od života u ruke pod obavezno.. mada on nije tako krvoločan.. najkrvoločniji je Široka bedra i velika njedra.. e to je brate krvca do koljena.. ubiše Kinezi..
emsiemsi emsiemsi 10:32 28.06.2017

Re: Cuj hemofobija...

tadejus
maksa83

meni je prvi super zanimljiv za čitanje al da sam sad nešto produhovljena i obogaćena.. pa i nisam.. jes da spoznajem da sam zaista ekstreman cinik al opet.. šta je tu tebi toliko baš otvorilo oči..

Ako hoću da otvorim oči stučem ujutru odmah i drugi nespresso (Indrya), a ovo je prosto zabavno (u širem smislu reči). Ne znam kako ti je kraj bezveze ako si stala na prvoj knjizi, tu još nije kraj.
a i one cureće oči s neba meni nisu impressive..
i završnica mi je disapointing..

To je zato što si ti posebna i tvoji pragovisu pomereni. Mi gluplji se oduševljavamo glupim stvarima, što je dobro, pošto ima više glupih stvari nego pametnih stvari i lakše ćemo da nabodemo nešto zanimljivo.

Ja ne bih dalje pričao o knjizi i šta je tu meni bilo zanimljivo da ne spojlujem. Recimo da mi je bio zanimljiv "duh" (koliko se on može preneti kroz engl. prevod). Otpr. kao i Murakami u kome se ništa specijalno ne dešava al' ti je dobro dok čitaš.

Sam in-your-face početak u kome sirovo opisuje par kadrova Kulturne Revolucije me je uvukao u knjigu.


pa ono kad krenu da se mlate u onoj menzi to mi nešto bilo too ordinary..
nekako je građena misterija pa me razočaralo kad je vraćena u svakodnevni okvir.. pokrljala se raja, moš mislit..
očekivala sam neki veličanstveniji rasplet, al ok..
oči.. oči me razočarale jer su mi nekako isto premalo misteriozne.. kao eto šta bi čovjeku bilo gadno pa kao eto tako je bilo..
nije da ja imam ideju kako bih ja to opisala, nemam, ali imam nekih snova koji daju neki misteriozniji osjećaj od tih očiju..
šta znam..
gledala skoro the arrival.. ono kad na zemlju sleću svemirki brodovi u obliku govneta (jel je samo meni ono orinal govno).. kakav razočar..
više volim da vidim i good old došli vanzemaljci i jebali nam kevu nego te neke kao kvazi inovativne ideje a zapravo čist smor..
možda sam samo krvoločna..
elem uvod tbp je strava, tu ti je Jan majstor, Umoran od života u ruke pod obavezno.. mada on nije tako krvoločan.. najkrvoločniji je Široka bedra i velika njedra.. e to je brate krvca do koljena.. ubiše Kinezi..

Ниси крволочна !
Ти си само једна од оних (људи) који никако не могу ничиме да се заиста одушеве, него увек имају 'али' амандмане.
Попут Брајовића који три парадајза њуши пун сат времена, потом их купи, али зна и даље да 'то није то'.
Успут --- какав сам качамак јутрос појео - што би рекао Макса ... савршен !
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 10:38 28.06.2017

Re: Cuj hemofobija...

a ne bih dalje pričao o knjizi i šta je tu meni bilo zanimljivo da ne spojlujem.


Ma samo im meračiš, a knjiga (1, 2, 3 ) nigde - pa zato... ☻

https://www.4shared.com/rar/RSizPmh_ei/Problemi.html
princi princi 13:24 28.06.2017

Re: Cuj hemofobija...

Успут --- какав сам качамак јутрос појео - што би рекао Макса ... савршен !

Daj siže!
emsiemsi emsiemsi 13:43 28.06.2017

Re: Cuj hemofobija...

princi
Успут --- какав сам качамак јутрос појео - што би рекао Макса ... савршен !

Daj siže!

Па - то је сиже !
Купио синоћ у продавници 'здраве хране' 2 кг паленте - и жена ми јутрос спремила око пола 6, како бих у 05.50, када ми (и) иначе сервира доручак испред тастатуре компа, био охлађен таман толико да не морам да дувам.
И то је све.
После сам попио пола литре лимунаде, тј. она ми исцеди један лимун у велику чашу. Наравно, поведе рачуна да вода не буде прехладна. Пази на моје грло.
princi princi 13:54 28.06.2017

Re: Cuj hemofobija...

Пази на моје грло.

Saglasan!

Klot palentu? Sa sremski sirac ili sa mlekom? Kako uopšte jedeš kačamak? Sladak, slan?
milisav68 milisav68 14:11 28.06.2017

Re: Ja sam Ma(r)xo mislio...

gedza.73
Ovo je nešto drugo. kao u crtaću 'beži šinko' kad ulete lovci naoružani teškim naoružanjem i pucaju na sve što se mrda.

Sezona lova - ža dlaku šinko!



ps.skidaj ove kopije sa Trezora dok ih ima, jedva nađoh staru sinhronizaciju.

Inače, crtać napravljen 1955. godine.
princi princi 14:38 28.06.2017

Re: Ja sam Ma(r)xo mislio...

.skidaj ove kopije sa Trezora dok ih ima, jedva nađoh staru sinhronizaciju.

Kad pomenu Trezor, strašno bi me interesovalo da vidim emisiju. Ako neko zna link, nek ostavi ovde, neću mu ništa.

Beograd dvehiljadite - prilog za kultnu seriju Petkom u 22 emitovan pred novu 1982. godinu. Poznate javne ličnosti govore o svom viđenju Beograda 2000. godine. Kosta Bunuševac govori o stvaranju sveta i četvrtoj dimenziji, Momo Kapor o nostalgiji, Dragoš Kalajić o rasprodaji filmskih zvezda, Holivudu, modi i javnom mnjenju...
- Učesnici: Dragoš Kalajić, Momo Kapor, Kosta Bunuševac, Vladimir Jovanović, Stevan Žutić, Mika Oklopdžić
emsiemsi emsiemsi 20:35 28.06.2017

Re: Cuj hemofobija...

princi
Пази на моје грло.

Saglasan!

Klot palentu? Sa sremski sirac ili sa mlekom? Kako uopšte jedeš kačamak? Sladak, slan?

Једем на разне начине !
Радним данима, веома често промрљам са млеком.
Суботом, пошто има довољно времена за уживање, веома често овако --- жена испржи парчиће сланинице, па онда пун тањир качамака поплаши са тим парчићима, уз малчице масти.
Затим дода сира, павлаке, кајмака ... све троје или шта има од тога.
Затим наситни белог лука, онако ситно (као за белолучану паприку и салату са свежим краставцима и павлаком или јогуртом) и тиме, 'посоли' све ово.
Поред тога, пола главице (већег) црног лука или целу главицу мањег лука насецка на стандардан начин.
Углавном је то стандардна конфигурација.
После тога 'убијем' 15 до 20 км у шетњи уз литру воде.
Мислим, качамак ја могу да једем са било чиме --- нпр. остане од прошлог дана, па тај качамак прелијем, рецимо, са пасуљем и тако једем пасуљ без хлеба.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:54 28.06.2017

Re: Cuj hemofobija...

Гозба...
krkar krkar 23:54 28.06.2017

Re: Cuj hemofobija...

како бих у 05.50, када ми (и) иначе сервира доручак испред тастатуре компа, био охлађен


Prosto me mami da poželim da stvarno budeš ohlađen toliko da nikad više ne duneš.

Ajde se lepo vrati na onu prostu tabelu koju sam ti pre neki dan napisao pa izuči to bi-bi'

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana